REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: Ovr-79/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Sandi Jeromeli, na prijedlog više sudske savjetnice Teodore Gregurić Šoštarić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja KIZILKAYA d.o.o. u stečaju, OIB: 33036225798, Petrinja, Matije Gupca 76, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Jakac, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dejan Jakac i Marina Mraković u Buzetu, II istarske brigade, protiv predlagatelja osiguranja EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije: KALVIVA d.o.o., OIB: 87462393220, [adresa]), radi isplate iznosa od 28.203,60 EUR, 8. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 28.203,59 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim 21. veljače 2024. pa sve do namirenja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za pet postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

1. zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, i to motorno vozilo BMW serija 5 520D crne boje, br. šasije [broj šasije], godina prozivodnje 2016., registarske oznake [registarska oznaka].

2. Zabrana iz točke 1. izreke rješenja provedena je danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

3. Nalaže se Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, Policijskoj postaji Petrinja da na temelju ovog rješenja o osiguranju provede upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja motornog vozila BMW serije 5 520D crne boje, br. šasije [broj šasije], godina prozivodnje 2016., registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu protivnika osiguranja EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i upis ove zabrane u evidenciju o registriranim vozilima na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

4. Primjerak rješenja o osiguranju sud će dostaviti Financijskoj agenciji radi provedbe upisa zabrane otuđenja ili opterećenja predmeta osiguranja u Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima.

5. Nakon upisa zabilježbe otuđenja i opterećenja motornog vozila nije dopušten upis promjene prava vlasništva na motornom vozilu niti upis tereta na njemu na temelju raspoložbe protivnika osiguranja te se protivnik osiguranja upozorava na kaznenopravne posljedice u smislu odredbe članka 214. Kaznenog zakona u slučaju da povrijedi zabranu raspolaganja navedenim vozilima.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi najduže do proteka petnaest dana nakon nastupa uvjeta za ovrhu u postupku koji se vodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem Povrv- 365/2024 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti, zbog kojih je privremena mjera određena, kasnije promjene tako da mjera više nije potrebna.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja nadoknadi troškove ovog postupka osiguranja u iznosu 1.578,48 eura od u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv- 79128/2022 (javnobilježnički broj: UPP/OS- Ovrv-705/2022) od 7. listopada 2022. javnog bilježnika Domagoja Ocvareka u [adresa], radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, a ovdje predlagatelja osiguranja, u iznosu od 28.203,60 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka u iznosu od 294,48 EUR, društvo KALVIVA d.o.o. kao ovršenik, a u predmetnoj pravnoj stvari prvotno naznačeni protivnik osiguranja, pravodobno je podnio prigovor. Općinski sud u Sisku je rješenjem od 10. kolovoza 2023. stavio van snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, a postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

2. U prigovoru društvo KALVIVA d.o.o. pobija rješenje u cijelosti te osporava osnovu i visinu tražbine predlagatelja osiguranja kao ovrhovoditelja. Navodi da su stranke sklopile dva ugovora o kupoprodaji motornih vozila i to jedan od 4. svibnja 2021. čime da je ovrhovoditelj prodao ovršeniku osobno motorno vozilo na 60 jednakih mjesečnih rata od kojih svaka iznosi 348,40 eura (ranije: 2.625,00 kuna) te drugi ugovor o kupoprodaji od 4. svibnja 2021. čime da je ovrhovoditelj prodao ovršeniku osobno motorno vozilo na 48 jednakih mjesečnih rata od kojih svaka iznosi 151,97 eura (ranije: 1.145,00 kuna). Nadalje, da je ovrhovoditelj s ovršenikom u razdoblju od 4. lipnja 2021. do 4. prosinca 2021. sklopio sedam ugovora o kompenzaciji u iznosu od po 348,40 eura (Ugovor broj 01/21 od 4. lipnja 2021., Ugovor broj 02/21 od 4. srpnja 2021., Ugovor broj 03/21 od 4. kolovoza 2021., Ugovor broj 04/21 od 4. rujna 2021., Ugovor broj 05/21 od 4. listopada 2021., Ugovor broj 07/21 od 4. studenog 2021. i Ugovor broj 08/21 od 4. prosinca 2021.) čime da je ovrhovoditelj kompenzirao dugovanje koje je imao prema inozemnom dobavljaču KOSAROGLU ULUS.NAK. IHR. ITG. TIC. VE SAN. LTD. STI u iznosu od 2.438,78 eura (ranije: 18.375,00 kuna), a temeljem potraživanja koje ovrhovoditelj ima prema ovršeniku temeljem dospjelih rata ugovora o kupoprodaji vozila i računa br. 148/PP1/1 od 4. svibnja 2021. Nadalje, da je ovrhovoditelj s ovršenikom sklopio Ugovor broj 10/21 od 20. prosinca 2021. za iznos od 3.727,10 eura (ranije: 28.081,82 kune), čime da je kompenzirao dugovanje prema tuzemnom dobavljaču BAUHAUS-ZAGREB, k.d. s osnova povrata robe koja je vraćena na skladište KIZILKAYA d.o.o. i da predstavlja stečajnu masu čime da je zatvorila obvezu prema dobavljaču te da je time kompenziran iznos od 3.727,10 eura, a temeljem potraživanja koje ovrhovoditelj ima prema ovršeniku temeljem dospjelih rata po ugovoru o kupoprodaji vozila i računu br. 148/PP1/1 od 4. svibnja 2021.

Također, da je ovrhovoditelj s ovršenikom sklopio Ugovor o kompenzaciji broj 06/21 od 20. listopada 2021. u iznosu od 607,87 eura (ranije: 4.580,00 kuna) i Ugovor o kompenzaciji broj 09/21 od 17. prosinca 2021. za iznos od 88,92 eura (ranije: 670,00 kuna) čime da je ovrhovoditelj kompenzirao dugovanje koje je imao prema inozemnom dobavljaču KAYAPEN PLASTIK SAN. VE TIC.LTS.STI čime da je zatvorio obvezu prema dobavljaču u iznosu od 696,79 eura (ranije: 5.250,00 kuna), a sve to na temelju dospjelih potraživanja koje ovrhovoditelj ima prema ovršeniku po osnovi dospjelih rata temeljem ugovora o kupoprodaji vozila i računa broj: 149/PP1/1 od 4. svibnja 2021. Konačno, da iznosi iz predmetnog ugovora, osim onih koji su kompenzirani, nisu dospjeli na plaćanje te da ovršenik stoga ništa ne duguje ovrhovoditelju.

3. U podnesku od 20. veljače 2024. predlagatelj osiguranja kao tužitelj se očitovao na navode iz prigovora navodeći da društvo KALVIVA d.o.o. nije tužitelju isplatilo nijedan dospjeli obrok dogovorene kupoprodajne cijene. Ističe da su od dana zaključenja navedenih ugovora do dana pisanja prijedloga za ovrhu dospjele na naplatu ukupno 33 rate, a iz čega da je razvidno da nema namjeru platiti cijenu za kupljena vozila. Predlagatelj osiguranja ističe da je tadašnji član uprave KIZILKAYA d.o.o. EĆ (dok društvo nije bilo u stečaju), ujedno i jedini osnivač i član uprave (prvotno naznačenog) protivnika osiguranja kojem je prodao vozila iako je bio nesposoban za plaćanje, čime da je očigledno namjeravao oštetiti druge vjerovnike. Iz Rješenja o otvaranju stečajnog postupka poslovni broj St- 3102/2021-18 od 1. veljače 2022. Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, iz točke 3. obrazloženja da jasno proizlazi da je KIZILKAYA d.o.o. 8. lipnja 2021. u kontinuiranoj blokadi za iznos u visini od 245.665,46 eura (ranije: 1.850.966,39 kuna), iz čega da je razvidno da su izjave o prijeboju te ugovori o kompenzaciji bili potpisani u vrijeme kada je predlagatelj osiguranja bio u "blokadi", a što da je zabranjeno jer druge vjerovnike dovodi u nepovoljniji položaj te da se stoga prema Stečajnom zakonu radi o pobojnim radnjama. Stoga, obzirom da je tadašnji zastupnik po zakonu KIZILKAYA d.o.o. točno znao kakvo je financijsko stanje navedenog društva, ta saznanja imao je i zastupnik po zakonu protivnika osiguranja budući da se radi o istoj osobi. Nadalje, da je (prvotno naznačeni) protivnik osiguranja osnovan krajem 2020. godine, a iz godišnjih financijskih izvješća za 2021. i 2022. godinu proizlazi da je u te dvije godine dobit manja od kratkoročnih obveza, a da društvo nema u svom vlasništvu nekretnina ili druge vrijednije imovine osim predmetnih automobila za koje ne plaća kupoprodajnu cijenu. Predlagatelj osiguranja smatra da iz svega navedenog proizlazi da bez određivanja privremene mjere proizlazi velika opasnost da predlagatelj osiguranja ne naplati svoje potraživanje jer da bi (prvotno naznačeni) protivnik osiguranja opet mogao prebaciti predmetna vozila na neko svoje novo trgovačko društvo te time spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a da ako nema namjeru otuđiti kupljena vozila ili na drugi način njima raspolagati, da onda određivanjem ove mjere neće trpjeti nikakvu štetu (čl. 344. st.2. OZ-a).

4. Nadalje, postupajući po zaključku ovog suda od 3. rujna 2024., predlagatelj osiguranja u podnesku od 11. rujna 2024. naveo je da je (prvotno naznačeni) protivnik osiguranja Kalviva d.o.o. otuđio/prodao vozilo marke M1 BMW SERIJA 5 520 D te da je novi vlasnik predmetnog vozila EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], inače član uprave i osnivač Kalvive d.o.o., kao i član uprave i direktor KIZILKAYA d.o.o. (dok nije bila u stečaju). Također, da je prodano i vozilo marke M1 Citroen C4 HDI godina proizvodnje 2014. – kupcu ČĆ, koji da je vlasnik od 21. rujna 2021. te je za navedeno priložio uvjerenja o vlasništvu za oba vozila. Iz navedenoga da je razvidno da je Kalviva d.o.o. zastupana po EĆ, prenijela vlasništvo nad vozilom 12. kolovoza 2024. na EĆ, dok je drugo vozilo prodano ČĆ. Stoga predlagatelj osiguranja predlaže da naslovni sud donese zatraženu privremenu mjeru u odnosu na EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao sadašnjeg vlasnika vozila. U nastavku predlagatelj osiguranja ponavlja navode iz podneska od 20. veljače 2024. iz kojih da proizlazi opravdanost izdavanja privremene mjere sada u odnosu na EĆ kao sadašnjeg vlasnika vozila.

5. Rješenjem ovog suda od 29. travnja 2024. prvotno naznačeni protivnik osiguranja društvo KALVIVA d.o.o. je pozvan da se u roku od osam dana očituje na prijedlog za osiguranje privremenom mjerom. Rješenje je zaprimljeno po punomoćniku 15. svibnja 2024., no na isto se propustio očitovati. Budući da je 12. kolovoza 2024. pravo vlasništva nad motornim vozilom za koje se donosi ova mjera preneseno na sadašnjeg protivnika osiguranja EĆ, a koji je i jedini osnivač i član društva KALVIVA d.o.o., ovaj je sud o predloženoj mjeri osiguranja odlučio bez dostavljanja na očitovanje protivniku osiguranja zbog opasnosti da bi nakon primitka prijedloga za osiguranja, a prije donošenja mjere o istome, mogao poduzeti radnju čija se zabrana predlaže, odnosno zbog opasnosti od nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u smislu odredbe članka 347. stavka 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj:

112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024., dalje u tekstu: OZ).

6. S obzirom da je podneskom od 11. rujna 2024. predlagatelj osiguranja zatražio određivanje privremene mjere samo u odnosu na vozilo marke M1 BMW SERIJA 5 520 D, a nad kojim je vlasništvo preneseno 12. kolovoza 2024., sud je sukladno navedenome odlučivao samo u odnosu na predmetno vozilo. Također, iako je u naznačenom podnesku kao protivnik osiguranja naznačena fizička osoba, o predloženoj privremenoj mjeri odlučivao je ovaj sud imajući u vidu odredbe članka 15. stavka 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj: 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje u tekstu: ZPP) o ustaljivanju nadležnosti te članka 34. b ZPP-a kojom je nadležnost trgovačkih sudova u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojom je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke.

7.1. Ovdje valja istaknuti da je u povodu prigovora protiv rješenja o ovrsi protiv vjerodostojne isprave predmet proslijeđen Općinskom sudu u Sisku, Stalnoj službi u Hrvatskoj Kostajnici koji se rješenjem poslovni broj: Povrv-18/2024-4 od 28. veljače 2024. oglasio stvarno nenadležnim te je ustupljen ovome sudu kao stvarno nadležnom sukladno članku 34.b t.1. i članka 48. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019.,80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje u tekstu: ZPP).

7.2. Također, prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere podnesen je u parničnom predmetu Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Sisku poslovni broj Ovrv- 5658/2022 (kasniji broj: Povrv- 18/2024), pred ovim sudom poslovni broj Povrv- 365/2024, a s obzirom da se o tom prijedlogu odlučuje po pravilima ovršnog postupka, sud je prijedlog izdvojio iz parničnog predmeta te je isti upisan u upisnik ovršnih predmeta pod poslovnim brojem Ovr- 79/2024.

8. Sud je izveo dokaz čitanjem sljedećih isprava: Rješenja o otvaranju stečajnog postupka, posl.br. St- 3102/2021-18 od 1. veljače 2022. Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu (list 8-12 te 76-80 spisa), Izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo KALVIVA d.o.o. od 26. srpnja 2022. (list 15 spisa), Računa br. 148/PP1/1 od 4. svibnja 2021. (list 16 spisa), Računa br. 149/PP1/1 od 4. svibnja 2021. (list 17 spisa), poziva na plaćanje od 16. svibnja 2022. (list 18 spisa), Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo BMW serija 5 520D (list 33 spisa), Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo Citroen C4 HDI (list 34 spisa), preslike članka 73. komentara Stečajnog zakona (list 35 spisa), odgovora na poziv za plaćanje od 25. svibnja 2022. (list 36 spisa), Izjava o prijeboju (kompenzaciji) i Ugovora o kompenzaciji br. 1/21 do 10/21 (list 37-54 spisa), potvrde o primitku Hrvatske pošte (list 55 spisa), Uvjerenja o vlasništvu vozila za vozilo broja šasije [broj šasije] od 10. rujna 2024. (list 51-52 spisa), Uvjerenja o vlasništvu vozila za vozilo broja šasije [broj šasije] od 10. rujna 2024. (list 52- 53 spisa) te je izvršen uvid u financijski sažetak za tuženika za 2021. i 2022. godinu objavljen na compay wallu (list 75 spisa).

9. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.

10. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

11. Odredbom čl. 345. stavkom 1. OZ-a propisane su vrste privremenih mjera radi osiguranja novčanih tražbina pa se tako može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a u točci 1. je izričito navedena i zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

12. Među strankama je nesporno postojanje poslovnog odnosa i to na temelju:

Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo BMW serija 5 520D kojim je ugovoreno da će kupac, ovdje protivnik osiguranja kupoprodajnu cijenu u iznosu od 20.903,84 EUR (ranije: 157.500,00 kuna) isplatiti prodavatelju, ovdje predlagatelju osiguranja u 60 jednakih mjesečnih rata od kojih svaka iznosi 348,40 EUR (ranije: 2.625,00 kuna) pri čemu prva rata dospijeva na plaćanje 4. lipnja 2021., a zadnja 4. lipnja 2026. i

Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo Citroen C4 HDI kojim je ugovoreno da će kupac, ovdje protivnik osiguranja kupoprodajnu cijenu u iznosu od 7.299,75 EUR (ranije: 55,000,00 kuna) isplatiti prodavatelju, ovdje predlagatelju osiguranja u 48 jednakih mjesečnih rata od kojih svaka iznosi 151,97 EUR (ranije: 1.145,00 kuna) pri čemu prva rata dospijeva na plaćanje 4. lipnja 2021., a zadnja 4. srpnja 2025.

Iz navedenog poslovnog odnosa nastala je tražbina tužitelja/ predlagatelja osiguranja i to u ukupnom iznosu od 28.203,59 EUR. Međutim, tuženik je u prigovoru protiv rješenja o ovrsi naveo da su svi dospjeli iznosi i kompenzirani te da ovršenik ništa ne duguje ovrhovoditelju.

13. S tim u vezi, ukazuje se da se prema odredbi članka 343. stavka 1. OZ-a privremena mjera može odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina. Riječ je o uvodnoj odredbi koja se primjenjuje u postupku osiguranja određivanjem privremenih mjera radi osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina.

Stoga, čak i da su istiniti navodi tuženika o tome da su kompenzirani svi dospjeli iznosi, to ne bi predstavljalo zapreku za određivanje privremene mjere s obzirom da je mogućnost osiguranja nedospjelih tražbina izričito predviđena OZ-om. Međutim, radi razjašnjenja jesu li, i ako jesu, koliko je dospjelih iznosa po predmetnim računima ujedno i podmireno kompenzacijom, sud utvrđuje kao u nastavku.

14.1. Odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj: 68/2018., 2/2020., 46/2020., 83/2020. i 133/2020., dalje: ZPONS) propisana je zabrana obračunskog plaćanja nakon blokade računa. Odredbom članka 15. stavka 1. propisano je da je obračunsko plaćanje namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se ustupom potraživanja, asignacijom te drugim oblicima namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja. Iako ovdje prijeboj nije izričito naveden, radi se o jednom od načina na koji može prestati obveza stranaka obveznopravnog odnosa te se stoga ima smatrati drugim oblikom namire koji navodi citirani članak. Odredbom stavka 2. toga članka propisano je da ovršenik - poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

14.2. Uvidom u isprave priložene uz podnesak kojim tužitelj predlaže određivanje mjere osiguranja odnosno privremenu mjeru razvidno je da je samo jedan ugovor o kompenzaciji i to onaj naslovljen kao Ugovor o kompenzaciji 01/21 od 4. lipnja 2021. (list 38 spisa) te Izjava o kompenzaciji (list 36 spisa) koja je sukladno članku 2. Ugovora njegov sastavni dio sklopljen prije blokade koja traje od 8. lipnja 2021. Svi ostali prijeboji izvršeni su nakon blokade računa, što znači da se radi o postupanju koje je protivno članku 15. stavku 2. ZPONS.

14.3. Međutim, pravne posljedice postupanja protivno navedenoj odredbi treba dovesti u vezu s odredbom članka 322. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje u tekstu: ZOO) kojom je propisano da ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice. U konkretnom slučaju posljedica za obračunsko plaćanje u uvjetima blokade računa bila bi prekršajnopravna odgovornost poslovnog subjekta i odgovorne osobe u poslovnom subjektu u smislu odredbe članka 30. stavka 1. točke 1. i stavka 2. ZPONS-a. Dakle, kako ZPONS kao lex specialis ne predviđa nikakvu pravnu posljedicu za ugovor koji bi bio sklopljen protivno zabrani propisanoj člankom 15. stavkom 2. tog Zakona, potrebno je primijeniti citiranu odredbu ZOO-a . Iz svega navedenoga proizlazi da su odredbom članka 15. stavka 2. ZPONS-a obračunska plaćanja izričito zabranjena samo jednoj strani kojoj je račun blokiran te da sukladno odredbi ZOO-a takvo obračunsko plaćanje, u konkretnom slučaju kompenzacijom, nije ništetno već je ugovor valjan (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj: Pž- 7140/2017 od 21. listopada 2020).

14.4. S obzirom da sud nije utvrdio da bi u odnosu na ugovore o kompenzaciji postojao neki od razloga ništetnosti, a na koje je sud dužan paziti po službenoj dužnosti, proizlazi da je tuženik uredno ispunio nastale obveze po njihovom dospijeću za 2021. godinu u odnosu na račun, broj: R 148/PP1/1 koji je izdan na temelju Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo BMW serija 5 520D (list 33 spisa). U odnosu na navod iz prigovora tuženika da su stranke 20. prosinca 2021. sklopile Ugovor broj 10/21 za iznos od 3.727,10 eura (ranije: 28.081,82 kune) čime da su kompenzirane dospjele rate po gore navedenom računu, sud je utvrdio da tuženik nije priložio ispravu kojom bi dokazao istinitost ovog navoda.

14.5. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a, svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

14.6. Primjenom pravila o teretu dokazivanja, sud je uzeo da nije istinita tvrdnja o sklapanju Ugovora broj 10/21 od 20. prosinca 2021. u iznos od 3.727,10 eura, odnosno da je tuženik po računu broj: R 148/PP1/1 podmirio dospjele rate u iznosu od 2.438,78 eura (ranije: 18.375,00 kuna).

14.7. Nadalje, u odnosu na Ugovor o kupoprodaji motornog vozila od 4. svibnja 2021. za motorno vozilo Citroen C4 HDI (list 34 spisa) tuženik je dostavio dokaze o kompenzaciji iznosa od 5.250,00 kuna iz čega proizlazi da su po računu, broj: R 149/PP1/1 podmirene tek 4 i pol rate, a što znači da duguje tužitelju- predlagatelju osiguranja za dospjele rate od listopada 2021.

14.8. Slijedom svega navedenoga, sud je utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine, čime je ispunjena prva pretpostavka za određivanje mjere osiguranja.

15. Druga opća pretpostavka za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine jest da učini vjerojatnim postojanje opasnosti da će protivnik osiguranja bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi bez predložene mjere protivnik pretrpio samo neznatnu štetu (članak 346. stavak 2. u vezi s člankom 344. stavkom 2. OZ-a).

Predlagatelj osiguranja bi u svrhu dokazivanja vjerojatnosti postojanja opasnosti stoga bio dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine.

16. S obzirom na činjenicu da je u vrijeme sklapanja predmetnih ugovora, dakle prije otvaranja stečajnog postupka nad predlagateljem osiguranja, EĆ bio jedan od osnivača i direktor društva predlagatelja osiguranja te jedini osnivač i direktor prvotno naznačenog društva protivnika osiguranja, da je svega mjesec dana prije blokade računa predlagatelja osiguranja prodao predmetna motorna vozila društvu s kojim je povezano upravo preko osobe osnivača i direktora, da je ugovorio obročnu otplatu cijene, da je po dospijeću svakog pojedinog obroka protivno zabrani iz članka 15. stavku 2. ZPONS sklapao ugovore o prijeboju i na taj način otplaćivao ugovorenu cijenu, a da je niti tri mjeseca nakon saznanja za prijedlog za određivanje privremene mjere kao direktor prvotno naznačenog protivnika osiguranja prenio u vlasništvo motorno vozilo sebi kao fizičkoj osobi, stav je ovog suda da bi protivnik osiguranja mogao nastaviti s ovakvom praksom te otežati namirenje tražbine predlagatelja osiguranja u slučaju da sud tužbeni zahtjev ocijeni osnovanim. Iz svega navedeno sud je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim opasnost kao drugu opću pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

17. Čak i kada bi se suprotno utvrđenjima ovog suda iz prethodne točke uzelo da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti, valja ukazati na odredbu odredbu čl. 344. st. 2. OZ-a kojom je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, predlagatelj osiguranja je u prijedlogu istaknuo da ako protivnik osiguranja nema namjeru otuđiti kupljena vozila ili njima na drugi način raspolagati, onda određivanjem ove mjere protivnik neće trpjeti apsolutno nikakvu štetu. Treba istaknuti da se određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja predmetnog motornog vozila ne dira u vlasnička prava budući da osiguranje tražbine predlagatelja mjerom osiguranja služi zamrzavanju postojećeg stanja, a sve kako bi se osiguralo da predlagatelj osiguranja čija se tražbina tima osigurava u slučaju uspjeha u sporu može ostvariti svoju tražbinu. Dakle, protivnik osiguranja može u konkretnom slučaju bio bi ograničen samo u odnosu na raspolaganje (otuđenje ili opterećenje) kojim bi se moglo ugroziti ili onemogućiti namirenje tražbine koja se osigurava ovom privremenom mjerom (isto tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Pž-4413/2024 od 20. studenog 2024.). Stoga određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja trpi samo neznatnu štetu.

18.1. Odredba čl. 341. st. 2. OZ-a propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

18.2. Uvidom u Uvjerenja o vlasništvu vozila za vozilo broja šasije [broj šasije] od 10. rujna 2024. (list 51-52 spisa) sud je utvrdio da je vlasnik EĆ te je stoga u točci I. 1. odredio privremenu mjeru u odnosu na navedeno vozilo kao predmet osiguranja.

18.3. Budući da sukladno odredbi članka 345. stavka 3. OZ-a zabrana određena ovim rješenjem smatra provedenom dostavom osobi kojoj je izrečena, sud je utvrdio kao u točci I. 2. rješenja.

18.3. S obzirom na predmet i sredstvo osiguranja, kao i svrhu koja se ovom privremenom mjerom želi postići (spriječiti otuđenje i opterećenje motornog vozila), sud je primijenio pravila o određivanju predmeta i sredstava ovrhe na motornom vozilu iz članka 161. OZ-a stavku 1. i 2. Sukladno navedenom, sud je u točkama I. 3. i 4. odredio dostavu ovog rješenja policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o registriranim i označenim vozilima te Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima zabrane otuđenja i opterećenja predmetnog motornog vozila.

19. O zabrani raspolaganja i kaznenopravnim posljedicama postupanja protivno zabrani sud je odlučio u točci I. 5. na temelju odredbe članka 342. stavka 4. u vezi s člankom 142. stavka 1. i stavka 2. OZ-a.

20. O trajanju privremene mjere sud je odlučio sukladno odredbi članka 351. stavka 1. OZ-a, dok sukladno odredbi članka 352. stavka 3. žalba nema odgodni učinak, slijedom čega je odlučeno kao u točkama II. i III. izreke rješenja.

21. Potrebno je dodati da je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez održanog ročišta, budući sadržaj samog prijedloga za određivanje privremene mjere i odgovor na isti od strane protivnika osiguranja, daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda za održavanjem ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pisanih sastava, a stavkom 2. istog članka propisano je da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju odveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedeni razloga, a osobito imajući na umu odredbu čl. 10. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. dalje: ZPP).

22. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i čl. 21. OZ-a. Predlagatelju osiguranja je priznat trošak na ime nagrade za rad punomoćnika, odvjetnika, za sastav podnesaka od 20. veljače 2024. i 11. rujna 2024. u iznosu od po 500,00 eura (Tbr. 11 t. 1. Tarife), pripadajući PDV u visini od 250,00 eura (Tbr. 42. Tarife) te trošak sudske pristojbe na prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 164,24 eura i rješenje o određivanju privremene mjere u ukupnom iznosu od 164,24 eura sukladno Tar. br. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 118/2018. i 51/2023.), koja pristojba je odmjerena sukladno vrijednosti predmeta spora od 28.203,60 eura. S obzirom da je predlagatelj osiguranja zatražio trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u ukupnom iznosu od 500,00 eura, predlagatelj je odbijen u dijelu iznad priznatog troška sudske pristojbe. Dakle, predlagatelju je odmjeren trošak postupka osiguranja u ukupnom iznosu od 1.578,48 eura te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke rješenja.

U Zagrebu 8. rujna 2025.

Sutkinja:

Sanda Jeromela

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica:

Teodora Gregurić Šoštarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja. Žalba se predaje ovom sudu, u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranku.

DNA:

- predlagatelju osiguranja po pun.

- protivniku osiguranja izravno

- Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, Policijskoj postaji Petrinja, Ul. Ivana Mažuranića 5A, [adresa], Petrinja

- Financijskoj agenciji, Služba upisa

- spis u kal. 30 dana