REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, J.F. Kennedyja 11
P-2638/2023-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Karin Šipek, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Franjo-Krešimir Šenjug, odvjetnik u Odvjetničkom društvu GRGIĆ & PARTNERI d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Sava osiguranje, d.d. - Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Kuharić, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mr. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, Ludbreg, Vladimira Nazora 1, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 24. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, s danom objave 8. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju iznos od 2.500,36 EUR sa zateznom kamatom od 18. ožujka 2022. do isplate, obračunate do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.621,46 EUR sa zateznom kamatom od 8. rujna 2025. do isplate prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka za iznos od 375,00 EUR sa zateznom kamatom od 8. rujna 2025. do isplate prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj u tužbi tvrdi da se dana 16. listopada 2021. u Velikoj Gorici, Sisačka ulica, dogodila prometna nesreća na način da je osiguranik tuženika FU, koji je tom prilikom upravljao motociklom reg. oznaka [registarska oznaka] poduzeo nepropisno pretjecanje dva vozila u raskrižju, i to s njihove desne strane protivno odredbi čl. 67. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu se protivno odredbama navedenog propisa kretao neobilježenom biciklističkom trakom uz južni rub kolnika Sisačke ulice te je tom prilikom nakon protupravnog i neopreznog pretjecanja vozila udario desnim dijelom motocikla u prednji lijevi ugao osobnog vozila marke i tipa HYUNDAI 140 1.6 CRDI COMFORT, reg. oznaka [registarska oznaka] (ranija reg. oznaka [registarska oznaka]), kojim je upravljao ŠU, koje je u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja broj 8325005615, a koji je vozilom skretao u desno prema južnoj kolničkoj traci kolnika Sisačke ulice i kojeg su ova dva zaustavljena vozila propuštala. Tvrdi da je provedenim očevidom utvrđeno da je uzrok nastanka prometne nesreće potpuno nepotrebno, neoprezno i nepropisno pretjecanje dva vozila u raskrižju, i to s njihove desne strane vožnjom po neobilježenoj biciklističkoj stazi od strane vozača motocikla reg. oznaka [registarska oznaka], radi čega je vozač, FU, osiguranik tuženika, prekršajno kažnjen zbog izazivanja predmetne prometne nesreće i prekršaja iz čl. 67. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužitelj priznaje da za nastanak predmetne prometne nesreće postoji i određena odgovornost ŠU, ali u svojoj tužbi ustraje pri tvrdnji da je izvorni/temeljni uzrok nastanka predmetne prometne nesreće nepropisno i upravo krajnje neoprezno pretjecanje vozila u raskrižju s njihove desne strane, za koju radnju FU nije uopće imao niti uvjeta obzirom na položaj vozila na kolniku, a o čemu dovoljno govori činjenica da je radnju pretjecanja vozila s njihove desne strane osiguranik tuženika, FU, poduzeo kretanjem motociklom po neobilježenoj biciklističkoj stazi izvan kolničke trake kojom se prethodno kretao iza ovih vozila u raskrižju.
1.2. Nadalje ističe da se vlasnik vozila i osiguranik po polici kasko osiguranja obratio tužitelju sa zahtjevom za naknadu imovinske štete na vozilu isplatom osigurnine po kasko polici te da je tužitelj obavio izvid štete na vozilu i isplatio vlasniku vozila i osiguraniku na ime naknade štete iznos od 37.677,99 kuna / 5.000,73 EUR na ime štete na vozilu, i to putem kompenzacije (evidencijski broj knjigovodstva 212217) sa datumom 17. ožujkom 2022.
1.3. S obzirom da tužitelj tvrdi da je za opisanu prometnu nezgodu odgovoran osiguranik tuženik u omjeru od najmanje 50%, to je uputio tuženiku regresni zahtjev za regres u visini od 50% od isplaćenog iznosa osigurnine (2.500,36 EUR). Međutim, kako tuženik nije podmirio predmetnu tražbinu, ustao je ovom tužbom primoran zatražiti sudsku zaštitu.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470847680, ali spori osnov i visinu tužiteljeva potraživanja te odgovornost svog osiguranika za nastanak prometne nesreće. Prvenstveno upire da nisu bile ispunjene pretpostavke za isplatu osigurnine po osnovi kasko osiguranja jer osiguranik tužitelja nije fotografirao mjesto prometne nesreće s najmanje 4 fotografije iz kojih bi se jasno vidjelo mjesto prometne nesreće i oštećenja na vozilu ili vozilima ako ima više sudionika i iste dostaviti uz prijavu osiguranog slučaja. Odgovornost svog osiguranika spori navodeći da je iz dokumentacije predmeta spisa razvidno da je isključivi krivac za izazivanje ove prometne nezgode upravo osiguranik tužitelja koji je vršio radnju uključivanja na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska te je bio dužan propustiti sva vozila koja se istom kreću, a da je to učinio bez da se uvjerio da to može učiniti na siguran način, dok osiguranik tuženika prema njegovim tvrdnjama nije opisanim kretanjem prekršio odredbu čl. 67. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tuženik odgovorom na tužbu ne spori visinu tužbenog zahtjeva u pogledu visine štete koja je nastupila na vozilu osiguranika tužitelja.
3.1. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u sadržaj isprava priloženih spisu predmeta i to u: potvrda o prometnoj nesreći MUP-a, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica (list 6. do 7. spisa), obavijest o optužnom prijedlogu (list 8. spisa), podaci o prometnoj nezgodi (list 9. do 10. spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 11. spisa), preslika vozačke dozvole (list 12. do 13. spisa), potvrda o izvršenom plaćanju (list 14. spisa), račun broj 220-23005921-21 (list 15. do 16. spisa), Izvid štete broj 212503201020/1 od 12. studenog 2021. (list 17. spisa), fotografije vozila (list 18. do 20. spisa), preslika prometne dozvole (list 21. do 22. spisa), regresni zahtjev od 6. travnja 2022. (list 23. spisa), utemeljeni odgovor od 21. travnja 2022. (list 24. spisa), obvezujuća ponuda kasko osiguranja cestovnih vozila (list 25. do 28. spisa), potvrda o uplaćenoj premiji (list 29. spisa), Uvjeti za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 31. do 68. spisa), dopis tuženika od 6. travnja 2022. (list 82. spisa), izjava osiguranika o prometnoj nezgodi s prilozima (list 83. do 87. spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠU (iskaz na listu 111. do 112. spisa), svjedoka FU (iskaz na listu 102. spisa), svjedoka AU (iskaz na listu 103. spisa), svjedoka ČU (iskaz na listu 103. spisa), svjedoka ZU (iskaz na listu 104. spisa), svjedoka LU (iskaz na listu 106. spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Berislavu Šimunoviću (nalaz i mišljenje na listu 112. do 118. spisa), izvršen je uvid u dostavljeni spis nadležne policijske postaje koji je priklopljen ovom spisu radi uvida.
3.2. Tužitelj je na pripremnom ročištu odustao od prijedloga da se provede financijsko vještačenje na okolnost uplaćene premije i provedene kompenzacije, zatim od prijedloga da se službenim putem zatraži podatak od njegovog osiguranika o promjeni registarskih oznaka i broja za predmetno vozilo, kao i od prijedloga da se pribave podaci od Hrvatskog ureda za osiguranje kod kojeg je osiguratelja bio osiguran motocikl reg. Oznaka [registarska oznaka] pa sud te dokaze nije provodio. Tužitelj je na ročištu održanom 24. srpnja 2025. odustao i od prijedloga da se provede rekonstrukcija na licu mjesta i svi ostali dokazi koji eventualno nisu provedeni.
3.3. Tuženik je u odgovoru na tužbu također predložio provođenje rekonstrukcije uz očevid, ali sud nije smatrao potrebnim provoditi taj dokaz iz razloga što je vještak mogao izraditi nalaz i mišljenje i bez potrebe provođenja očevida na licu mjesta i rekonstrukcije, na na koji nalaz i mišljenje niti jedna od stranaka nije imala primjedbe.
4. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
5.1. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 2.500,36 EUR, odnosno u visini polovice iznosa koji je tužitelj isplatio svom kasko osiguraniku AGRAM LEASING d.o.o. na ime naknade imovinske štete na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] nastale u prometnoj nezgodi koja se dogodila 16. listopada 2021. u Velikoj Gorici, u Sisačkoj ulici, u kojoj je također sudjelovao osiguranik tuženika, tvrdeći da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak predmetne nezgode u omjeru od najmanje 50%.
5.2. Tužitelj tako traži od tuženika da mu vrati ono što je platio na ime naknade štete svom osiguraniku (u omjeru od 50% isplaćenog), ostvarujući time svoje pravo regresa u smislu odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO). Naime, odredbom čl. 963. ZOO-a određeno je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravatelja, u konkretnom predmetu tužitelja, po samom zakonu do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.
6. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja niti je sporna visina tužbenog zahtjeva u pogledu visine štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja.
7. Među strankama je sporna dinamika nastanka predmetnog štetnog događaja te odgovornost za nastanak istog, kao i jesu li ispunjene pretpostavke za isplatu osigurnine.
8. Prvenstveno se ističe kako nisu osnovani navodi tuženika da nisu ispunjene pretpostavke za isplatu osigurnine po osnovi kasko osiguranja jer se osiguranik tužitelja nije pridržavao ugovornih odredbi preuzetih prilikom ugovaranja kasko police iz razloga što nije fotografirao mjesto prometne nesreće s najmanje 4 fotografije. U konkretnom slučaju, na lice mjesta su izašli policijski službenici koji se izvršili očevid na licu mjesta te je iz Potvrde na listu 6. i 7. spisa, kao i iz Zapisnika o očevidu koji prileži priklopljenom spisu policije, razvidno da je mjesto događaja i skicirano i fotografirano. Uz navedeno tužiteljev osiguranik je u skladu s uvjetima osiguranja prijavio štetu, povodom njegovog odštetnog zahtjeva izrađen je Izvid štete te su detaljno fotografirana oštećenja nastala na predmetnom vozilu (list 17. do 20. spisa), nakon čega je tužitelj isplatio svoj osiguraniku osigurninu u iznosu od ukupno 5.000,73 EUR na ime utvrđene visine nastale materijalne štete na istom, a koja visina među strankama u ovom postupku nije niti sporna.
9. Sud je radi utvrđivanja spornih činjenica, odnosno radi utvrđivanja dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja i odgovornosti za nastanak istog, proveo dokaz saslušanjem svjedoka te je proveo prometno vještačenje.
10. Iz iskaza svjedoka ŠU proizlazi da je on tom prilikom upravljao vozilom marke Hyundai osiguranom kod tužitelja te je sa njim u vozilu kao suputnica bila njegova supruga AU. Iz iskaza proizlazi da se svjedok neposredno prije skretanja iz Radićeve ulice u Sisačku ulicu zaustavio i pogledao ulijevo i u desno kako bi bio siguran da može skrenuti, a kada je započeo sa skretanjem u desno, odjednom je u lijevi prednji kraj vozila kojim je upravljao naletio motocikl na kojem su se nalazila dva mladića. Kako su u oba smjera bile kolone, oni su prema iskazu svjedoka s motociklom obilazili kolonu po biciklističkoj stazi zbog čega ih on nije vidio. Svjedok misli da su se kolone stvorile zbog propuštanja vozila koja skreću u lijevo.
11. Iz iskaza svjedoka FU, koji je tom prilikom upravljao motociklom marke Yamaha i na kojem se kao suputnik nalazio ČU, proizlazi da se tom prilikom kretao u smjeru Siska te su se ispred njega u koloni nalazila dva automobila koji su čekali skretanje u lijevo. Svjedok ih je išao zaobići s njihove desne strane krećući se s desne strane kolnika te je prema iskazu naletio na osobno vozilo kojim je upravljao gospodin ŠU. Svjedok više nije siguran je li on bio zaustavljen ili je skretao u desno u Sisačku ulicu te se više ne može točno sjetiti što se neposredno prije nezgode dogodilo, ali zna da je odjednom vidio vozilo gospodina ŠU i naletio na njega. Prema sjećanju svjedoka na licu mjesta nema biciklističke staze.
12. Iz iskaza svjedoka AU, koja je bila suputnica u vozilu kojim je upravljao svjedok ŠU, proizlazi da su oni taman započeli sa skretanjem u desno kada je na prednji lijevi dio vozila u kojem se nalazila naletio motocikl. Svjedokinja ga nije prije primijetila jer je bila kolona, ali iskazuje da su im kasnije rekli da je motocikl zaobilazio kolonu s desne strane. Iz iskaza proizlazi da su oni neposredno prije nezgode bili zaustavljeni zbog znaka STOP, a da su kolone bile u oba smjera te da je motocikl naletio na njihovo vozilo neposredno nakon što su započeli sa skretanjem.
13. Iz iskaza svjedoka ČU, koji je bio suputnik na motociklu kojim je upravljao svjedok FU, proizlazi kako su se motociklom kretali po Sisačkoj ulici u smjeru Siska te da su se ispred njih u koloni nalazila dva vozila, s time da je prvo vozilo započelo skretanje u lijevo. Oni su motociklom zaobilazili kolonu s desne stane te je u jednom času gospodin ŠU s vozilom izašao iz sporedne ulice te da su tada naletjeli na njegovo vozilo. Iz iskaza svjedoka proizlazi da se s desne strane kolnika nalazi biciklistička staza, ali svjedok nije bio siguran jesu li vozilo zaobilazili s desne strane po kolniku ili su prešli na biciklističku stazu.
14. Iz iskaza svjedoka ZU, koji je u trenutku predmetne nezgode bio zaustavljen u koloni u Sisačkoj ulici, proizlazi da je u jednom trenu čuo udarac te je vidio mladića koji mu je podletio pod prednji lijevi kotač te je potom vidio motor koji je odletio na potpuno drugu stranu te mladića koji je s njega otklizao. Svjedok je zaključio da je motocikl zaobilazio kolonu te je naletio na vozilo koje se uključivalo na glavnu cestu pri čemu misli da je u to vrijeme bila biciklistička staza.
15. Iz iskaza svjedoka LU, koja je bila očevidac predmetne nezgode, proizlazi da je bila suputnik u vozilu koje se kretalo glavnom ulicom iz smjera Velike Gorice prema Zagrebu. Iz iskaza proizlazi da je na kolniku bila gužva te da su bili zaustavljeni u koloni, a da su bila u koloni zaustavljena i vozila u suprotnom smjeru kretanja. U jednom trenutku jedan manji kamion koji je bio zaustavljen u traci predviđenoj za kretanje vozila u suprotnom smjeru od onoga kojim su se kretali je prema iskazu svjedoka propustio vozilo koje se uključivalo u promet iz sporedne ulice, koje vozilo je već bilo u skretanju na glavnu cestu kada je na njega naletio motocikl koji se prethodno kretao po biciklističkoj stazi. Naime, svjedokinja je iskazivala da je motocikl pretjecao kolonu i taj kamiončić po biciklističkoj stazi koja se nalazila s desne strane kolnika u njihovom smjeru kretanja. Svjedokinja je vidjela kako je taj mladi dečko koji je bio na motociklu preletio preko vozila na koje je naletio te je pao pod auto u kojem se nalazila. Svjedokinja je tada na licu mjesta upoznala gospodina ŠU koji je upravljao tim vozilom koje se uključivalo u promet jer su im pružali pomoć te je razgovarala s njegovom suprugom do dolaska hitne pomoći. Svjedokinji je predočen situacijski plan te je ista pojasnila kako su oni bili zaustavljeni na kolniku na kojem se nalazi redni broj 3, da se gospodin ŠU priključivao na kolnik u smjeru naznačenom rednim brojem 2, a da je motociklist zaobilazio kolonu s desne strane kolnika te je njegovo kretanje naznačeno rednim brojem 1. Svjedokinja je iskazivala da se gospodin ŠU uključivao na glavnu cestu vrlo oprezno i sporo.
16. Sud je na navedene sporne okolnosti proveo i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću. Vještak je u okviru izrade nalaza analizirao opće podatke o nezgodi, nastala oštećenja na vozilima koja su sudjelovala u predmetnoj nezgodi (vozilo osiguranika tužitelja te motocikl osiguranika tuženika), sudarni položaj i mjesto sudara, brzine vozila pri čemu je slikom naznačio približni sudarni položaj i približno mjesto sudara, dinamiku predmetne nezgode te mogućnost izbjegavanja sudara. Vještak je nakon navedene detaljne analize iznio mišljenje prema kojem je u ovom štetnom događaju motocikl osiguranika tuženika s prednjim desnim i desnim bočnim dijelom došao u kontakt s prednjim lijevom vrhom vozila osiguranika tužitelja. Nakon ovog kontakta motocikl tužitelja se prevrnuo na lijevi bok i otklizao do zaustavnog položaja. Prema mišljenju vještaka mjesto sudara se nalazilo u raskrižju, na sjecištu pravaca kretanja vozila, oko 0,9 do 1,1 m duboko od južne biciklističke staze, u južnoj prometnoj traci Sisačke ulice. Za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara nema elemenata, ali je prema mišljenju vještaka vozilo osiguranika tužitelja radnju skretanja u desno moglo vršiti s prosječnom brzinom kretnja od oko 10 do 15 km/h. Nadalje, neposredno prije štetnog događaja vozilo osiguranika tužitelja je u raskrižju iz istočne prometne trake Ulice braće Radić vršilo radnju skretanja desno, u južnu prometnu traku Sisačke ulice u smjeru istoka. Za to vrijeme motocikl osiguranika tuženika se kretao južnom prometnom trakom Sisačke ulice u smjeru istoka i neposredno prije raskrižja je vršio radnju pretjecanja dva zaustavljena vozila koja su u raskrižju željela skrenuti lijevo, u Ulicu Seljine brigade u smjeru sjevera. Ovu radnju pretjecanja motocikl je vršio s desne strane ovih vozila, po južnoj biciklističkoj stazi, želeći nastaviti u raskrižju s vožnjom ravno. Prilikom povratka motocikla u južnu prometnu traku, došlo je do predmetnog štetnog događaja. Ovom radnjom skretanja desno, osiguranik tužitelja je presjekao put kretanju motociklu osiguranika tuženika. Budući nisu poznate brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara, a time niti međusobna udaljenost vozila kada su se vozači mogli prvi puta ugledati, to nije moguće napraviti vremensko prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja, a posljedično niti sve mogućnosti izbjegavanja ovog štetnog događaja od strane oba sudionika. Mišljenje je vještaka da je osiguranik tužitelja ispoštivao vertikalnu prometnu signalizaciju i zaustavio svoje vozilo ispred raskrižja te propustio motocikl osiguranika tuženika koji se kretao južnom prometnom trakom Sisačke ulice i imalo prednost prolaska raskrižjem, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Naime, prema iskazima vozača vozila osiguranika tužitelja i njegove suputnice, oni su radnju uključivanja na kolnik Sisačke ulice vršili iz prethodno zaustavnog položaja. U tom slučaju, u trenutku kada je vozilo osiguranika tužitelja prešlo liniju ušća raskrižja i time postalo opasnost sigurnom prolasku motociklu osiguranika tuženika, motocikl je bio vremenski udaljen oko 0,8 s od mjesta sudara i bio je vidljiv osiguraniku tužitelja pa da je osiguranik tužitelja zaustavio svoje vozilo prije linije ušča raskrižja i propustio motocikl osiguranika tuženika, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Da je vozač motocikla osiguranika tuženika ispoštivao prometnu signalizaciju i da radnju pretjecanja nije vršio preko biciklističke staze koja je namijenjena isključivo kretanju bicikala, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Na dijelu kolnika na kojem je došlo od ovog štetnog događaja, brzina kretnja vozilima je bila ograničena općim načelom na 50 km/h.
17. Stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.
18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka iz razloga što je prema ocjeni ovog suda brižljivo razmotrio predmet vještačenja, točno je naveo sve što je opazio i našao te je svoje mišljenje iznio savjesno i u skladu sa pravilima znanosti i vještine pri čemu niti stanke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.
19. Ovaj sud je tako iz provedenog prometnog vještačenja te nakon provedenog dokaza saslušanjem svjedoka, koje iskaze je sud prihvatio kao životne i logične, osim iskaza svjedoka FU u dijelu da se ne sjeća je li na licu mjesta bila biciklistička staza jer suprotno proizlazi iz iskaza drugih svjedoka i provedenog vještačenja, utvrdio kako do prometne nezgode ne bi došlo da je osiguranik tužitelja zaustavio svoje vozilo prije linije ušča raskrižja i propustio motocikl osiguranika tuženika, koji je bio vremenski udaljen oko 0,8 s od mjesta sudara i bio je vidljiv osiguraniku tužitelja, ali i da do štetnog događaja ne bi došlo da je vozač motocikla osiguranika tuženika ispoštovao prometnu signalizaciju i da radnju pretjecanja nije vršio preko biciklističke staze koja je namijenjena isključivo kretanju bicikala. Stoga je tuženikov prigovor isključive odgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak predmetne prometne nezgode ovaj sud ocijenio neosnovanim te je utvrdio da su oba sudionika predmetne prometne nesreće doprinijela nastanku predmetnog štetnog događaja te da postoji suodgovornost osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika na način da je osiguranik tužitelja suodgovoran u omjeru od 50%, a osiguranik tuženika u omjeru od 50%, kako je to tužitelj tijekom postupka i tvrdio.
20. Slijedom svega iznijetoga, valjalo je u skladu s odredbom članka 963. i članka 1072. stavak 2. ZOO-a prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.
21.1. U smislu odredbe članka 963. stavka 1. ZOO-a osiguratelj koji je naknadio štetu oštećenoj osobi i na kojega je prešlo pravo osiguranika ima pravo od štetnika, odnosno njegovog osiguratelja naplatiti isplaćeni iznos štete. Isto tako, ima pravo na zatezne kamate na svotu isplaćene naknade štete od dana kada je izvršio isplatu. Takvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 643/2022-2 od 6. prosinca 2023. Budući je tužitelj 17. ožujka 2022. isplatio svom osiguraniku štetu na vozilu nastalu u predmetnom štetnom događaju, valjalo mu je dosuditi i zatezne kamate na dosuđeni iznos u skladu s postavljenim zahtjevom od dana 18. ožujka 2022. pa do isplate.
21.2. Odluka o stopi zatezne kamate donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a imajući u vidu predmet konkretnom spora.
22.1. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. ZPP, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), prema zahtjevu za naknadu troškova (list 140. spisa) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i vrijednost boda od 2,00 EUR.
22.2. Tužitelju su kao potrebni priznati sljedeći zatraženi troškovi:
- trošak sastava tužbe (Tbr.7.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,
- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 16. travnja 2024. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,
- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 3. srpnja 2024. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,
- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 23. rujna 2024. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,
- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 24. srpnja 2025. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 50,00 EUR,
- trošak uplaćenog predujma za provođenje prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR
- trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 35,73 EUR,
- trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 35,73 EUR, odnosno ukupno mu je priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.621,46 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
23. Odluku o zateznoj kamati na dosuđeni iznos parničnog troška sud je donio na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je visinu stope zatezne kamate odredio u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.
24.1. Tužiteljev zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka odbijen je kao neosnovan u odnosu na prekomjerno neosnovano zatraženi trošak sastava tužbe iz razloga što tužitelju za navedenu radnju pripada nagrada od 100 bodova, a ne 150 bodova kako je to tužitelj u zahtjevu za naknadom troškova zatražio. Nadalje, tužiteljev zahtjev odbijen je i u odnosu na zatraženi trošak pristupa na 27. svibnja 2025. iz razloga što mu taj trošak nije ni nastao jer ročište navedenog dana nije niti održano (preloženo radi bolesti suca).
24.2. Slijedom navedenoga, tužiteljev zahtjev za naknadom troškova ovog parničnog postupka odbijen je za ukupni iznos od 375,00 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.
U Zagrebu 8. rujna 2025.
S U D A C
Iva Karin Šipek
POUKA O REDOVITOM PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 6.636,14 EUR) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.