REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

R1-65/18-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ad1/ TS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad2/ ZS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad3/ VS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad4/ OS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćniku Marku Baliću, odvjetniku u Sinju, protiv predloženika ad1/ HS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku TSO i predloženika ad2/ CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, izvanraspravno, 08. rujna 2025.

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se prijedlog predlagatelja koji glasi:

„Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja označene kao č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] i nekretnine protustranaka označena kao č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], na način da se ista proteže pravcem koji je označen slovima B,A,D,C kako je to prikazano u vještvu vještaka Tomislava Čipčića od 29.09.2021.g., koje čini sastavni dio ove odluke“.

II.Odbija se prijedlog predloženika ad 1) HS za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1.Predlagatelji su kod ovog suda podnijeli prijedlog 1. veljače 2018. kojim se traži uređenje međe. U prijedlogu se navodi kako su predlagatelji TS, ZS, VS i OS vlasnici i posjednici, svatko za ¼ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1198, K. O. [katastarska općina], dok je protustranka RS vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2137, K. O. [katastarska općina]. Među strankama ovog postupka sporno je gdje se nalazi međa koja dijeli spomenute dvije nekretnine. Sukladno tome, predlagatelji traže da sud nakon provedenog postupka uredi među između nekretnine predlagatelja označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i nekretnine protustranaka označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

Tijekom postupka su označeni predloženici kao u uvodu sukladno ugovoru zaključenom između RS i CS te HS koji je ovjeren u potpisu kod JB Mate Juroša iz Imotskog, broj OV-4047/17 od 24. kolovoza 2017.g., te dodatak ugovoru između istih osoba ovjeren u potpisu kod JB Mate Juroša iz Imotskog broj OV-2370/18 od 01. lipnja 2018.g. te Tatjane Perić iz Kaštel Starog broj OV-4154/18 od 19. lipnja 2018.g. koji je proveden u zemljišniku.

Predlagatelji uređuju predmetni prijedlog na način da isti sada glasi: „Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja označene kao č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] i nekretnine protustranaka označena kao č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], na način da se ista proteže pravcem koji je označen slovima B,A,D,C kako je to prikazano u vještvu vještaka Tomislava Čipčića od 29.09.2021.g., koje čini sastavni dio ove odluke“.

2. Predloženik ad 1) u odgovoru na prijedlog navodi kako je njihov otac RS u tijeku postupka legalizacije obiteljske kuće sagrađene na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], koja sa južne strane graniči s nekretninom oznake čest. zem. [katastarska čestica], naručio izradu Geodetskog elaborata od strane ovlaštenog inženjera geodezije ŽS, dipl. ing. geod, dne 23. lipnja 2017. pod oznakom PR.BR.:273/2016. Iz navedenoga Geodetskog elaborata, Izvješća o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica te o novom razgraničenju, proizlaze međe nekretnine u vlasništvu predloženika, odnosno nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Predlaže naslovu da utvrdi među između nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zemljišnoknjižni uložak zk. ul. broj [broj ZK uloška] i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zemljišnoknjižni uložak zk. ul. broj [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina] prema katastarskom nacrtu, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu, sve sukladno članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U odnosu na uređeni prijedlog predloženici predlažu prijedlog odbaciti kao nepodoban za postupanje obzirom na nepostojanje zakonskih uvjeta. Podredno predlažeu isti odbiti kao neosnovan. Ovo iz razloga jer predlagatelji svoj prijedlog temelje isključivo na svojim vlastitim (neistinitim) tvrdnjama. Naime, prema javnim ispravama priloženima u spisu očigledno jest da lik A-B-C-D, koji je istaknut i označen na skici – prikaz lica mjesta R1-65/2018, u Splitu, dne 29.09.2021. vještaka Tomislava Čipčića, neupitno predstavlja dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja je pak u suvlasništvu protustranka. Dakle, neupitno radi se o nezakonitom prisezanju predlagatelja u tuđe vlasništvo. Prema tome, radi se o pogrešnom pravnom putu predlagatelja, jer ukoliko isti smatraju da bi dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D bio njihovo vlasništvo tada se radi o vlasničkopravnoj stvari odnosno predlagatelji bi morali ustati petitornim zahtjevom tj. tužbom.

To što je sada pokojni RS, otac i pravni prednik protustranka, sagradio zid cca 2,5 m unutra svog vlasništva (čest. zem. [katastarska čestica]) predstavlja vlasničkopravnu dispoziciju, koju je isti napravio zbog velikog nagiba terena kako bi lakše i jednostavnije izveo podzidu i uštedio znatna materijalna sredstva i rad, kako je to već navedeno i utvrđeno prilikom očevida. RS je mogao izgraditi bilo gdje i/ili bilo kakav zid unutar svoga vlasništva tj. nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], jer je to njegova vlasničkopravna ovlast. Druga je stvar što predlagatelji sada žele zlorabiti ovu okolnost i zlonamjerno prisvojiti tuđe vlasništvo. Uostalom, predlagatelji nemaju nikakvu pravnu osnovu za korištenje tuđeg vlasništva tj. lika A-B-C-D, naravno osim samovlasnog prisvajanja ili uzurpacije. Predlagatelji očigledno samovlasno prisvajaju (su)posjed predmetnog dijela tuđeg vlasništva tj. lik A-B-C-D, no ovaj izvanparnični sud ne može odlučivati o imovinskom ili drugom građanskopravnom odnosu između stranaka, o čemu odlučuje sud isključivo u parničnom postupku. Naime, u konkretnom slučaju predmetnu među je moguće lako utvrditi prema katastarskom nacrtu te se granice s nacrta mogu vjerno prenijeti na nekretninu. Prema tome, ne postoje zakonski uvjeti za vođenje ovog postupka, jer je predmetna međa sporna samo predlagateljima, točnije rečeno oni bi željeli da je ona na drugom mjestu, jer bi time nezakonito prisvojili tuđe vlasništvo, no granice vlasništva su jasno određene u javnim ispravama. Predlagatelji nemaju nikakvu pravnu osnovu, niti kupnju, darovanje, ustup dijela zemljišta ili bilo što slično da bi lik A-B-C-D bio njihovo vlasništvo. Stoga se predlaže odbaciti predmetni prijedlog.

U odnosu na podnesak predlagateljica od 06.studenoga 2019.godine ističemo kako je ČS, otac predloženika, sam financirao i napravio potporni zid, onako kako je teren dozvoljavao, a sve unutar granica svoje nekretnine, konkretnije udaljeno oko dva metra od južne granice nekretnine i to sve prije više od dvadeset godina. Nadalje, ukazuje se na odredbu članka 101. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine RH broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) koji propisuje da ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednog susjeda. Također u članku 102. jasno je propisano da ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čija je zemlja.

3. Predlagatelji osporavaju kao neosnovane navode protustranke ad1. Geodetski elaborat PR.BR.273/2016, na koji se protustranka ad 1) poziva je irelevantan za predmetni postupak. Elaborat isključivo opisuje položaj čest. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] u odnosu na susjedne nekretnine, a ne na nekretninu predlagatelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica]. Čest. zem. [katastarska čestica] nije predmet ovog postupka pa je nejasno iz kojih razloga protustranka ad 1 istu spominje. Vlasnici čestica koje graniče sa česticom 283/3 i potpisnici, lzvješća o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica te o novom razgraničenju" iz elaborata PR.BR. 273/2016, uopće ne graniče s parcelom predlagatelja pa njihovi potpisi ne utječu na postojanje i položaj međe između parničnih stranaka. Protustranka ad 1) u svome podnesku potvrđuje da je njegov prednik RS izgradio potporni zid koji dijeli čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica]. Tu činjenicu potvrđuju predlagatelji uz navod da je taj zid napravljen točno na međi tih dviju parcela. Da je RS smatrao da se međa ne nalazi na mjestu gdje je sagradio potporni zid zasigurno ga tamo ne bi niti gradio, pogotovo ne sebi na štetu. Napomene radi, zid je sagrađen prije više od 20 godina. Predlagatelji se cijeli taj period, kao i prije toga, nalaze u mirnom i nesmetanom posjedu, sve do potpornog zida. Sukladno gornjim navodima, a uzevši u obzir navode protustranke ad 1), jasnim proizlazi da su navodi iz njegovog podneska kontradiktorni i paušalni. Stoga predlagatelji i dalje ustraju u svome prijedlogu.

4. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], izvod iz katastarkog plana od 29. siječnja 2018., prijepis posjedovnih listova broj 481, 960, geodetski elaborat broj 273/16 LS zajedno sa izvješćem o terenskom uviđaju te izvješćem o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica te o novom razgraničenju, Ugovor o darovanju od 24. kolovoza 2017., Dodatak ugovora o darovanju od 1.6. 2018., pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Žaka Šolića od 3. prosinca 2019., sa izjavom GS ovjerenom kod javnog bilježnika Tatjane Perić broj OV-200/20 od 13.1.2020., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 29.9.2021. te dodatak od 9.12.2021. te su saslušane stranke.

5. Na očevidu od 23.3.2021. predlagatelji navode da su u posjedu čest. zem. [katastarska čestica] koja je u naravi oranica (vrt) i to od podzida sa južne strane do podzida sa sjeverne strane navedene nekretnine. Podzid sa sjeverne strane predstavlja među između predmetnih nekretnina. Punomoćnik predloženika pod 1/ osporava navode predlagatelja te navodi kako je međa sa sjeverne strane nekretnine u vlasništvu predlagatelja linija između dva kamena koja se nalazi 2 metra južno od podzida. Među strankama nije sporno da je podzid u cijelosti sagrađen na čest. zem. [katastarska čestica]. Ispod podzida je vidljiv neobrađen dio prema jugu otprilike širine cca 1- 2,5 metra po duljini južno od podzida a prema vrtu koji se obrađuje na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Na jednom mjestu je vidljiva sadnica masline, koja je od podzida udaljena 30 cm.

Predlagatelji se protive prijedlogu za uređenje međe prema katastarskom planu, a očito je da sporazuma stranaka nema.

Punomoćnik predloženika ad1/ navodi kako su međe jasno utvrđene u katastarskim evidencijama, protivi se navodima punomoćnika predlagatelja. RS se povukao unutar međe na čest. zem. [katastarska čestica] i napravio zid 2 m od ruba parcele iz razloga ekonomičnosti, zbog nagiba terena, a to što predlagatelji traže bespravno pojas koji se nalazi 2 metra od ruba granica između predmetnih čestica do predmetnog zida, predstavlja pitanje vlasništva predmetnog terena.

6. Prema izjavi GS koju je ovjerio kod javnog bilježnika Tatjana Perić, Kaštel Stari, Kamberovo šetalište kbr. 4, pod brojem ovjere OV-200/2020, Kaštel Sari, dne 13.01.2020.godine, kojom izjavljuje i potvrđuje da su na geodetskoj izmjeri izrađenoj od vještaka gdina. Žaka Šolića, točno prikazani izvorni međašni znakovi između predmetnih čestica. O naprijed navedenom gdin. KS ima neposredna saznanja i poznato mu je kao starosjediocu kad je prednik predloženika gdin.RS kupio nekretninu od gdina. BS. Također gdin. KS potvrđuje sve ono što je predloženik ad 1) HS već naveo u prethodnom podnesku, a odnosi se na to da je gdin. RS HS izgradio potporni zid unutar svoje nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na način da se zbog kosine i nagiba ove svoje zemlje odmaknuo od južne granice za otprilike dva metra, a sve kako je to i prikazano na navedenoj skici vještaka.

7. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Žaka Šolića napravljenom na zahtjev naručitelja FS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a u svrhu utvrđivanja postojećih međa i drugih granica na između čestica zemljišta 281 i 324/1, sve KO. [katastarska općina], izvršena je geodetska izmjera na nekretnini u suvlasništvu naručitelja, kao i okolnim prilezećim nekretninama u opsegu dostatnim za utvrđivanje točnog činjeničnog stanja, sve u ko. [katastarska općina]. Obrađeni su podaci terenske izmjere, prikupljeni su zemljišno-knjižni podaci kao i službeni podaci iz katastarskog operata te i službeni podaci iz arhive katastarskog operata za navedene nekretnine, dobivene podatke usporedio je sa važećim katastarskim planom za navedeno područje, te utvrdio slijedeće: da je linija na terenu koju su pokazali naručitelj i jedan od susjeda međašnika KS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja je definirana vidljivim trajnim oznakama i na skici lica mjesta označene slovima A i B, u skladu sa službenim katastarskim planom tj. da granice dozvoljenih odstupanja vezano za geodetska mjerenja prilikom izrade katastarskog plana nisu prekoračene te je u skladu i s ostalom službenom arhivom iz katastarskog operata za predmetne čestice zemljišta 281 i 324/1, KO [katastarska općina].

8. U nalazu i mišljenju od 29.9.2021. i dopunom od 09. 12.2021. sudski vještak Tomislav Čipčić navodi kako su na očevidu predlagatelji kao predmet spora pokazali prostor južno od posjeda predloženika, odnosno južno od ruba kameno/betonske podzide (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo omeđeno slovima A B C D A) dimenzija 18,8 m x 2,5 m koji, u naravi, predstavlja dio njihova posjeda. Na temelju očevida na licu mjesta i podataka izvađenih iz zemljišnika i katastra utvrdio je:

- čest. zem. [katastarska čestica] se vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao pašnjak bez površine, a u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 481 kao pašnjak u površini od 470 m2 i put u površini od 98 m2, ukupno 568 m2. Upisana površina čest. zem. [katastarska čestica] odgovara površini izračunatoj sa kat. plana; - posjed predloženika na terenu je jasno definiran zidovima, a južna granica posjeda je definirana kameno/betonskom podzidom (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama crvena linija označena slovima A D i E), a iz Skice mjerenja Geodetskog zavoda iz 1999. god. jasno je vidljivo da je granica čest. zem. [katastarska čestica] prema čest. zem. [katastarska čestica] južnije za cca 2,5 m. Mišljenja je da granica posjeda stranaka (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama crvena linija označena slovima A, D i E) nije granica čest. zem. [katastarska čestica] sa čest. zem. [katastarska čestica]. Granica čest. zem. [katastarska čestica] sa čest. zem. [katastarska čestica] se nalazi južnije za cca 2,5 m (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama linija označena slovima B i C).

9. Predlagateljica ad 1) TS, u iskazu navodi kako nema osobnih saznanja o tome kada se gradio potporni zid koji se spominje tijekom postupka jer nije živjela u [adresa], već u inozemstvu. Nema osobnih saznanja vezano za to, samo joj je poznato da je zid radio otac predloženika RS u dogovoru sa pokojnim ocem T. Poznato joj je da je zid napravljen na nekretnini predlagatelja. To joj je poznato jer je to otac pričao. Nije pričao na koji način bi to bila nekretnina u vlasništvu i posjedu predlagatelja i na koji način su je koristili.

9.1. Predlagateljica ad 2) ZS, u iskazu navodi kako zid koji dijeli nekretnine u vlasništvu i posjedu predlagatelja od predloženikovih je prije cca 30 godina bio sagrađen suhozid kojeg je sagradio otac predloženika, pokojni RS, sa par radnika i zajedno sa svojim zetom i sinom. Prethodno su oca predlagatelja pitali mogu li srušiti hrast koji je bio na njihovoj nekretnini, jer u protivnom ne bi pitali oca, i otac je dao odobrenje za rušenje hrasta. Jesu li ga pitali gdje će graditi zid, nije joj poznato. Otac nije djecu pitao već je sam donosio odluke. Kako je nakon par godina taj zid bio srušen od vode, na istom mjestu muž gospođe CS je sagradio novi zid, ponavlja na istom mjestu, malo kamen, malo beton, kako je danas na terenu. Kada je to rađeno, pokojni otac tada nije bio živ. Pokojni otac je umro 1997. godine u lipnju. Tada je bila u inozemstvu, tako da nema osobnih saznanja.

Inače, na predmetnom dijelu nekretnine tu je najprije radio pokojni otac, obrađivao je, sadio krumpir, bilo je više stabala trešanja i bilo je nešto trave. Nakon očeve smrti, djeca su se podijelila, misli da je to bilo 1998. i predlagateljica je nastavila raditi. U diobi je pripao taj komad zemlje koji je predmet postupka sa predloženicima. U svakom slučaju, otac je obrađivao sve do podzida i smatrali su da je to njihovo, a ono što je bilo sjevernije od podzida to je bilo predloženikovo.

Na nekretnini do podzida imali su jednu maslinu koja je još uvijek tu i jednu trešnju koja se osušila, jedna je jugoistočno. Ispod samog podzida bila je brnistra. Također je tu i danas brnistra i drača. Što je bilo sjevernije od podzida nije joj poznato. Otkada je prvi put napravljen podzid u suhozidu nije bilo nikakvih sporova niti problema između njih i predloženika. Problem se pojavio prvi put prije par godina kada je na traženje predloženika na teren izašao geometar i postavio kolce. Tada je predloženica pod 2) kazala da je to napravljeno radi kanalizacije.

U podjeli sa sestrama je pripao sjeverni dio nekretnine i ona je u susjedstvu sa nekretninom u vlasništvu predloženika. Pripalo je cca 500 m2, odnosno cca 570 m2.

Sa sestrama se podijelila 1998. godine.

JS je njihov susjed i nije joj poznato ima li on osobnih saznanja oko gradnje zida, ali joj je poznato da je on sa svoje nekretnine bacao kolce koji su bili postavljani, ali da se poslije na neki način dogovorio sa predloženicima.

Predlagateljica ad 4) OS u cijelosti se pridružila navodima predlagateljice ZS.

9.2. Predloženik ad1) HS, u iskazu navodi kako su pokojni otac, zet i on najprije napravili zid koji dijeli put prema nekretnini predlagatelja od istoka do točke B skice lica mjesta vještaka Tomislava Čipčića iz rujna 2021. Kako je od točke B prema zapadu bila velika padina, odnosno visina, praktički su zid pomjerili sjevernije da ne bi morali imati velikih troškova jer bi praktički taj zid bio visine 2 m, dužine 15 m, što bi iziskivalo velike troškove pa su se povukli sjevernije na način da su napravili podzid u točkama A,D,E navedenog sudskog vještaka. To su napravili isključivo iz ekonomskih razloga jer je tako bilo jeftinije i taj zid je napravljen prije 30-ak godina. Ispod tog podzida je bila ledina i nije se obrađivala. Nekretnina predlagatelja je definirana i ona je bila obrađivana, ali taj sjeverni dio prema podzidu je bio krš i ledina i nije se obrađivalo. U to vrijeme kada se radio podzid živio je u Splitu, sestra i otac su tu živjeli i imali su više saznanja o tome. Sa vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] dogovorili su da se put pomjeri južnije kako bi imao formiran pristup k svojoj kući. Kod legalizacije njihovog objekta od prije par godina postavilo se pitanje površine i veličine njihove parcele.

Ne sjeća da li je na spornom dijelu bilo zasađeno voćki i maslina, iskreno nije ni gledao. Nije vodio računa o tome da li su vlasnici susjedne nekretnine na sporni dio bacali travu ili nešto drugo. Misli da otprilike 2 m južno od podzida pripada njihovoj nekretnini. Osim toga, tako je i u katastru. U točkama A i B nisu napravili kut, nego je napravljen blagi lom kako bi se nastavio zid u točkama A, D i E.

Zid se ne lomi, nego je u laganom luku kako bi se smanjila visinska razlika i ostavilo dovoljno prostora za put.

9.3. Predloženica ad 2) CS, u iskazu navodi kako nikakvih sukoba između njihovog pokojnog oca RS i pokojnog oca predlagatelja nije nikada bilo, bili su u dobrim odnosima. Dio nekretnine ispod podzida nije bio obrađivan i nisu bile voćke i masline jer je to krš, odnosno kamen. Nije obraćala pažnju da li predlagatelji bacaju travu na sporan dio nekretnine jer je to nije zanimalo. Otkada je podzid napravljen nije se spuštala na sporni dio nekretnine jer je tu krš i nije obradivo. Spustila bi se jedino ako bi palo nešto.

9.4. Pun. predlagatelja napominje kako je iz iskaza saslušanih predlagatelja, a pogotovo predloženika, razvidno da bi se predlagatelji nalazili u mirnom posjedu predmeta spora te da bi međa između stranaka postupka se imala protezati upravo na način kako je u skici i to slovima B,A,D,C prikazao vještak te u tom smislu i uređuje prijedlog.

9.5. Pun. predloženika pod 1) osporava navode predlagatelja jer upravo suprotno iz iskaza stranaka proizlazi da bi predlagatelji na viciozan način i potajice posjedovali odnosno samovlasno sebi uzeli pravo da bi koristili ovaj prijeporni dio nekretnine u suvlasništvu protustranke. Naime, same predlagateljice su iskazale da se na predmetnom dijelu nalaze drača i brnistra te da bi one pokošenu travu eventualno bacale na ovaj prijeporni dio. Notorna je činjenica da se trava baca na dio koji se ne koristi. Uostalom, ističe se prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani predlagateljice pod 1,3 i 4 obzirom da je predlagateljica pod 2 iskazala kako je njoj u podijeli s ostalima pripao prijeporni dio u površini od 570 m2 i to baš prije podnošenja ovog prijedloga negdje koncem 1997. tj. iza smrti oca. I dalje ustraje u prijedlogu za odbijanjem ovakvog prijedloga jer je isti protivan javnim ispravama dakle vlasničkom listu, katastarskim prepisima koji su usuglašeni te je zabranjeno na ovaj način ulaziti u tuđe vlasništvo i u izvanparničnom postupku osporavati valjanost i ispravnost javnih isprava, za to je predviđen parnični postupak.

10. Postupak uređenja međa je izvanparnični postupak, a obzirom da je postupak započeo prije stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku (Narode novine 59/23) u primjeni su kao pravna pravila odredbe bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine i to paragrafi 275 – 283, temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.g., prema kojem će se ovi propisi primjenjivati kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima RH, ako su u skladu s Ustavom i zakonima RH.

11. Čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV) i to stavkom 1. određeno je ako su međašni znaci između dviju nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uređenja međe istu obnovi ili ispravi. Nadalje, sud će obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio u stanju postupiti prema prethodnoj odredbi sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu stranaka čija je međa u pitanju, a ne budu li postigli sporazum onda prema posljednjem mirnom posjedu, a ukoliko ga ne uspiju utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

12. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za uređenjem međe između čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 1198 k. o. [katastarska općina] na ime predlagatelja za po ¼ dijela i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2137 k. o. [katastarska općina] na ime predloženika za po ½ dijela.

Iz provedenih dokaza proizlazi kako granica posjeda predlagatelja i predloženika označena crvenom linijom slovima A, D i E (u naravi kameno/betonski podzid) na skici sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 29. rujna 2021. nije granica čest. zem. [katastarska čestica] sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja bi odgovarala katastarskom nacrtu iz Skice mjerenja Geodetskog zavoda iz 1999.g. Prema navedenoj skici granica čest. zem. [katastarska čestica] prema čest. zem. je južnije za cca 2,5 metra – označena je linijom slovima B i C.

Predlagatelji ne prihvaćaju da je međa između predmetnih nekretnina ona koja je označena u katastarskom nacrtu već traže da se međa označi južno od kameno/betonske podzide – tijelo omeđeno slovima A, B, C, D na skici sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 29. rujna 2021., koje je dimenzija 18,8 m x 2,5m, odnosno da je međa u skici označena slovima u točkama B,A,D,C.

Predloženici prihvaćaju da je međa između predmetnih nekretnina ona kako je navedeno u katastarskom nacrtu linijom označenom u točkama B i C sudskog vještaka Tomislava Čipčića.

Iz provedenih dokaza proizlazi nesporno da je prednik predloženika RS izgradio potporni zid unutar svoje nekretnine, na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], (a ne kako to predlagateljice tvrde na njihovoj nekretnini) na način da se zbog kosine i nagiba svoje zemlje odmaknuo od južne granice za otprilike dva metra, a sve kako je to i prikazano na navedenoj skici vještaka Tomislava Čipčića od 29.9.2021. i prikazano u točkama A, D prema E. Nesporno je međa između predmetnih nekretnina a prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Tomislava Čipčića, kojemu je sud u cijelosti poklonio vjeru kao stručnom i argumentiranom, prema katastarskom nacrtu u točkama B i C.

Iz iskaza stranaka proizlazi kako predlagateljice smatraju da je potporni zid izgrađen na nekretnini predlagatelja (što je netočno prema nalazu vještaka) te da predmetni dio i nije bio godinama obradiv već se tu nalazila drača i brnistra te jedna maslina. Predlagatelji su prema iskazu živjeli u inozemstvu i nemaju direktnih saznanja o načinu korištenja predmetnog dijela nekretnine.

Traženje predlagatelja da sud utvrdi među u točkama B, A, D, C (površine 18,8 x 2,5 m) između predmetnih čestica, predstavlja pitanje vlasništva predmetnog terena pa je navedeno potrebno utvrđivati u parničnom postupku a ne u ovom postupku. U postupku uređenja međe ne može se utvrđivati pravo vlasništva pa je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan.

Neosnovan je prigovor predloženika ad 1) da je promašena aktivna legitimacija jer da bi jedino aktivno legitimirana bila predlagateljica ZS koja po iskazu graniči sa nekretninom predloženika, jer se radi o postupku u kojem su stranke jedinstveni suparničari a iz javnih isprava proizlazi da su svi predlagatelji suvlasnici predmetne nekretnine.

13. Pravnim pravilom paragrafa 21. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne Novine" 73/91), troškove postupka uređenja međe snose stranke u razmjeru sa dužinom graničnih linija njihovih nekretnina između kojih je uređena međa. Budući predloženik ad 1) nije tijekom postupka imao efektivni trošak (očevida, vještačenja koje su snosili predlagatelji) to mu isti nije ni obistinjen.

Split, 08. rujna 2025.

S u t k i n j a

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave, u 3 primjerka.

Dna:

- pun. predlagatelja, pun. predloženika ad 1) i predloženici ad 2) osobno

- u spis