Poslovni broj: 82 K-431/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Mitri Meštrović, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Ivane Brzoja Kešnjer kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ĐŽ, zbog počinjenja protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24
– u daljnjem tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru (u daljnjem tekstu ODO Zadar) broj KO-DO-399/2025, zaprimljene kod ovog Suda 26. lipnja 2025., nakon rasprave održane i zaključene 5. rujna 2025. u nazočnosti zastupnika optužbe, stalnog sudskog vještaka dr. Arlene Sabljar, branitelja okrivljenika i okrivljenika osobno, 8. rujna 2025. objavio je i ,
p r e s u d i o j e
Temeljem odredbe čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje ZKP/08)
u t v r đ u j e s e
da je
okrivljenik ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin RŽ i Đ, rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pekar, nezaposlen, neoženjen, bez djece, SSS, kazneno neosuđivan,
dana 29. svibnja 2025. oko 19,15 sati, u [adresa], u obiteljskoj kući svojih roditelja, u stanju neodređene neorganske psihoze koja je bila u fazi pogoršanja sa psihičkom dekompenzacijom intenziteta psihotičnosti zbog čega nije mogao upravljati svojom voljom, niti shvatiti značenje svog postupanja, nakon kraće prepirke, prišao svom bratu PŽ, te u cilju da mu nanese tjelesne povrede, dva puta ga udario stisnutom šakom u glavu od čega je isti pao na tlo, gdje ga je oštećenik NŽ rukom odgurnuo i pobjegao iza pekarne, pa ga je on slijedio, uhvatio za majicu i još tri puta udario stisnutom šakom u glavu, čime je oštećeniku NŽ nanio krvni podljev ispod lijevog oka, koja povreda je lake prirode, a kada je daljnji napad pokušala spriječiti njegova majka oštećena TŽ uhvativši ga za ruke, okrenuo se je prema njoj te u istom cilju nju udario četiri puta šakom u glavu, od čega je oštećenica TŽ pala na betonsku podlogu i udarila glavom, od čega je zadobila oguljotine hrpta nosa, koje ozljede su lake naravi,
dakle, u neubrojivom stanju druge tjelesno ozlijedio, a kaznena djela su počinjena prema bliskim osobama,
čime je počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, u vezi čl. 24. KZ/11
Na temelju odredbe čl. 554. st. 1. ZKP/08 u svezi čl. 51. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetanjima („NN“, broj 76/14) prema okrivljeniku ĐŽ
s e o d r e đ u j e
PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU u trajanju od 6 (šest) mjeseci
Temeljem čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi u cijelosti troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je 26. lipnja 2025. optužnicu poslovni br. KO-DO-399/2025, protiv okrivljenika ĐŽ zbog učina dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi stavka 1. KZ/11, u vezi članka 24. KZ/11.
2. Neposredno prije održavanja rasprave stalni sudski vještak psihijatrijske struke dr. Arlena Sabljar je vještačila okrivljenika u svezi njegove raspravne sposobnosti, te utvrdila da je okrivljenik raspravno sposoban.
3. Iznoseći svoj stav o osnovanosti optužbe okrivljenik je izjavio kako se ne smatra odgovornim za učin protupravnih djela zakonskih obilježja kaznenih djela kako mu se to optužnicom stavlja na teret. Obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.
4. Okrivljenik je na raspravi iznio svoju obranu u kojoj je naveo da ostaje kod svoje obrane koju je iznio prilikom prvog ispitivanja kada je naveo da je tog 29. svibnja došao kući oko pola sedam, ušao u svoju sobu i vidio da mu nedostaju neke stvari zbog čega je otišao pronaći oca da ga pita gdje je to, a onda da je tamo zatekao Lucu i Alberta, da je NŽ prema njemu krenuo nasilno na način da ga je udario šakom u glavu, a onda da je i DŽ udario šakom u glavu, zbog čega da je PŽ izbacio iz pekare jer je počeo tuči njegovu majku, a onda da je NŽ vani opet krenuo agresivno, tada da je majka izašla vani, a kako je bila u blizini kada su se njih dvojica odgurivala od tog hrvanja, da ju je NŽ još jednom pogodio šakom u glavu nakon čega da je NŽ pobjegao u pekaru kako bi prvi nazvao policiju da njega uhapse, nakon čega daje pobjegao iz pekarne vani, a Đ da je ostala ležati na podu, tada da je došao njegov otac, spustio se dolje iz stana, i rekao mu da dođe gore u dnevni boravak te ga pitao što je to bilo, a onda da je došla policija i uhitila ga. Te prigode da u niti jednom trenutku nije udario brata PŽ šakom u glavu, kao ni svoju majku DŽ, a niti je NŽ u bilo koje trenutku pao na tlo da ga nije bacio na tlo, na mjestu događaja su bili on NŽ i Đ, otac da je došao kad je NŽ bio u pekari, a Đ na podu. Do sada odnosi između njega i Alberta nisu bili agresivne prirode, prije da su odnosi bili bolji sad su malo hladniji. NŽ da je tu samo ljeti, s njima u kući. Do sada da se ambulantno liječio, a tog dana da je u svojoj sobi za kompjuterom i igrao igrice, netko da je zvao da radi buku i galamu te je došla policija i on da im je rekao da ne radi buku, tada da je s majkom otišao do bolnice, na Odjel psihijatrije, za njima da je u bolnicu došao i NŽ, ali da je on rekao doktoru da mu ne treba lijek i da su ga Đ i NŽ ostavili tamo da se sam pješke vrati kući.
5. U dokaznom postupka ispitana je svjedokinja - oštećenica TŽ, te stalna sudska vještakinja dr. Arlena Sabljar, dok su uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka oštećenika NŽ i svjedoka RŽ, nakon čega je pročitano i razgledavano nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. Arlene Sabljar od 20. lipnja 2025. (l.s. 80-89), liječničke prijavnice i nalazi Hitnog prijema Opće bolnice Zadar za oštećenike (l.s. 20-21,32), te provedeno sudskomedicinsko vještačenje (l.s. 76-77).
6. Svjedokinja oštećenica TŽ u svom iskazu na raspravi ostala je kod svog iskaza sa dokaznog ročišta (od 11. lipnja 2025.), kada je navela da je njezin sin ĐŽ posljednja tri mjeseca u jako lošem stanju, takvog da ga nikad nije vidjela, da je pokušavala doći do njega, ali nije uspijevala, imao je svoj stan u sklopu njihove kuće koji je pokušavala pospremiti i nekad nešto skuhati u čemu nije uspijevala jer joj sin nije htio otvoriti vrata pri tome govoreći da ga pusti i da se makne, isti da je bio agresivan te ju nije htio pogledati u oči puna tri mjeseca, a da joj je poznato da je pušio travu i to u kući što do tada nikad nije, te im je u njihovom obiteljskom poslu radio veliku štetu, jer da imaju pekarnu u obiteljskoj kući i da je znao sebi spremati npr. ćevape i razna jela pa bi tako umjesto 3 sprema 30 ćevapa i onda sve to pobacao. Okrivljenik da je imao nekakvu dijagnozu, da ju je sram što nije išla u Vrapče pitati točno što. Koliko se sjeća da je u otpusnom pismu stajala dijagnoza "privremeni slom živaca",. Okrivljenik da je prije sedam godina dragovoljno tražio da se liječi i proveo dva tjedna u Vrapču i onda tražio da se prijevremeno otpusti pa je tako napustio bolnicu Vrapče. U dva navrata da je primio injekciju koja se daje jednom mjesečno, i koja s pokazala odličnom ali da je nakon toga zaključio da mu to više ne treba, to da je bilo prije nekih šest godina. Dana 29. svibnja oko 19,15 sati da je čistila kuću kada se čuo jaki glas i udarac u prostoru gdje okrivljenik boravi, da je došla pred njegova vrata i tražila da ih otvori, isti da je vrištao i govorio da se makne, nije htio otvoriti vrata, pitala ga je da li nešto nije u redu, ništa joj nije odgovarao zbog čega je pozvala hitnu pomoć, s tim da je prvo došla policija, a kad su došli djelatnici hitne okrivljenik da je rekao neka ga ona (majka) odvede u bolnicu, na što su oni pristali, zbog čeg da je odvezla, da su bili na prijemu u bolnici kada je došao i okrivljenikov brat NŽ. Doktorici da je govorila kako je okrivljenik loše i kao se mora liječiti, ali je okrivljenik rekao kako je sasvim dobro i da se ona i njezin suprug tuku. Psihijatar da tada nije zadržao okrivljenika i onda mu je rekla da ako je tako da se liječi sam, radi i živi. NŽ da je iz bolnice otišao prije njih, ona da je rekla okrivljeniku da ide natrag u [adresa] i neka se snađe kako zna, neka ide pješice, te je otišla na [adresa], a okrivljenik da je očito pošao pješice do Privlake gdje ga je pokupio njezin suprug, okrivljenikov otac. Kada je okrivljenik došao kući da je otišao u pekaru i valjda ona vrućina i sav bijes u njemu da su proključali, ona da je prethodno napravila obračun od tog dana i tamo je sa strane plakala, a NŽ stariji sin da je došao i kazao "nemoj mama bit će sve dobro", uglavnom kad je okrivljenik došao da je krenuo na PŽ, trčao za njim i pred njom ga udario i tukao u više navrata, da ga je udario rukama i šakama prvo u pekari nakon čega da ga je nastavio tući i vani, i onda da je otišla za njima u nastojanju da ih razdvoji, a koliko se sjeća da ga udario šakama po ramenu, ali da se ne sjeća da bi vidjela da je okrivljeni udario PŽ po glavi, niti da se sjeća da bi u pekari NŽ od okrivljenikovih udaraca pao na tlo, ono što je vidjela jest da je okrivljenik udario PŽ u pekari nekih 2,3 ili 4 puta. NŽ da je pokušao pobjeći od brata, ovdje okrivljenog, iz pekare ali da ga okrivljenik nije puštao, da ga je uhvatio za majicu i nastavio udarati šakama oko ramena, da nije vidjela niti jedan udarac u glavu, te da joj nije poznato kako je NŽ zadobio ozljede očne vjeđe i ozljede glave u obliku podlijeva, da se ne sjeća jer da je to bio šok za nju kao majku. Kada je pokušala stati između okrivljenika i PŽ i spriječiti daljnji sukob to da je bilo između pekarne i prodavaonice, da je uhvatila okrivljenika za ruke i pokušala ga povući od PŽ, okrivljenik da je mislio da brani PŽ te da je u tom trenutku pustio PŽ koji je pobjegao, a okrivljenik da se okrenuo prema njoj te ju udario 3 ili 4 puta šakom u glavu, najjači da je bio zadnji udarac od kojeg je pala na betonsku podlogu, da je udarila glavom i bila na snimanju i da je sve dobro, još ju malo bole leđa, a da je imala crvenilo na nosu i malu posjekotinu na ustima, da nema nikakvih posljedica od tih ozljeda i od ovog što se dogodilo da se osjeća jako loše. Inače da okrivljenik i njegov brat NŽ nikad nisu imali dobar odnos, NŽ da se uvijek žalio da ga brat nikad nije prihvatio, inače da je stariji brat, imaju i najstariju kćer. Ona i njezina obitelj da su jedinstveni u odluci da ĐŽ pomognu da se liječi, s njim da nikad nisu imali nikakav problem da je miljenik njihove obitelji i dobro dijete, i da bi voljela da je malo bezobrazniji, oni da su mu spremni pomoći i kontrolirati njegovo liječenje.
6.1. Nakon ovakvog iskaza svjedokinje oštećenice TŽ okrivljenik joj se obratio riječima da mu je žao što se sve dogodilo i da joj se ispričava te da je spreman liječiti se, na što je oštećenice rekla okrivljeniku da prihvaća ispriku.
7. Svjedok oštećenik NŽ, brat okrivljenika, u svom iskazu je naveo da je tog jutra 29. svibnja mama ujutro vozila R (okrivljenika) na hitnu kako bi za njega potražila pomoć i liječenje, on da je za njima došao naknadno kako bi im bio podrška i pomoć ali da ga je tamo brat uvrijedio na način da mu je rekao da mu duguje određeni novac. Kako nije bilo šanse da ga se zadrži na liječenju, te kako ga je R uvrijedio da mu je rekao: "Ako je tako ja idem doma svojim vozilom, a ti se snađi kako znaš". Nakon 4-5 sati kada je bio s mamom u pekari da je došao R i traži nekakav Internet kabel, na što da mu je rekao da ne zna, a na to da je R odmah krenuo na njega na način da ga je 1-2 puta udario šakom u glavu, da se branio, te da ga je jedan put udario šakom u glavu i odgurnuo od sebe i počeo bježati iz pekare, da je trčao prema dvorištu, ali kako je tamo bio parkiran Caddy i kako je tamo ogradi zid da nije mogao pobjeći pa ga je R sustigao i tu nastavio udarati, da mu je zadao sigurno 2-3 udarca opet šakom u glavu, tu da mu nije upućivao udarce braneći se nego da ga je odgurivao od sebe. Tada da je došla njihova mama koje je R uhvatila za struk s leđa i odvlačila od njega, ali da se R okrenuo i mamu udario dva puta šakom u glavu, to da je vidio, kao i da je od tih udaraca da je mama pala na pod, a on da je otrčao u pekaru uzeo telefon i nazvao 112 i kroz nekih pola sata da je došla policijska patrola, a do njihovog dolaska tih pola sata, R da je bio u kući s tatom. Njegova majka da je ležala na podu cca 15 minuta, do dolaska sestre koja ju je prebacila u Caddy i odvela liječniku, a on da je bio skriven u susjednom dvorištu i nije prilazio iz razloga što se plašio brata. Oni da mogu pomoći njegovom bratu, da mu mogu omogućiti što god poželi jer da su to u stanju, ali pod uvjetom da se liječi, da su spremni platiti liječenje i to najbolje, samo da mu se omogući kvalitetan život. Oni da nisu tu da ga ostave, nego da mu pomognu. Od tada zadobivenih ozljeda da se oporavljao par dana, ali da nema nikakve posljedice od istih. On i brat ĐŽ da su nekad bili vrlo dobri i da je žalostan što mu ne može pomoći.
8. Svjedok RŽ, otac okrivljenika ispitan na dokaznom ročištu u svom iskazu je naveo da na [adresa] žive sin ĐŽ, supruga Đ i on, da imaju svoju pekaru, sin NŽ da ima svoju pizzeriju također na [adresa] koja radi preko sezona, a tijekom godine NŽ da živi i radi u Zagreb. Tog 29. svibnja da je samo vidio kada je došla žena i rekla da je zvala hitnu i policiju jer da R mora na liječenje, da nije bio prisutan kada se događalo ovo među njima, nije ništa vidio, koliko mu je poznato da je bila prepirka među njima, da nije bilo batina ni ništa. Taj dan da je njegova supruga odvezla ĐŽ u bolnicu jer nije želio ići hitnom, naknadno da je tamo došao i sin NŽ, ali da je ĐŽ odbio ostati na liječenju pa su se NŽ i supruga pokupili i ostavili ga tamo bez vozila, te se vratili na [adresa] i to mu rekli, zbog čega je on krenuo potražiti ĐŽ te ga pronašao kraj benzinske pumpe u Ninu, ukrcao ga u vozilo, odveo na piće i nešto pojesti u Privlaku, nakon čega da su se vratili doma. Sjeća se da je ĐŽ otišao u svoju sobu složiti kompjuter, da ga nije vidi poslije kad je izašao, ali da je čuo PŽ kako viče i doziva ga dok se nalazio u dnevnom boravku zbog čega se spustio dolje i zgrabio ĐŽ te ga odveo u dnevni boravak. Nakon toga je došla policija i odvezla ga. On sam želi da se ĐŽ liječi, da su s njim razgovarali i pokušali ga zamoliti da se liječi, a da su pokušali i putem crkve, da su se molili, ali da ništa nije išlo. Ljeti da ĐŽ radi s njima i da je funkcionirao normalno, a zimi da ne radi jer nema potrebe.
9. Stalna sudska vještakinja dr. Arlena Sabljar ispitana na raspravi ostala je kod svog nalaza i mišljenja od 20. lipnja 2025., nakon čega je isti pročitan.
9.1. Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja okrivljenika proizlazi da boluje od neodređene neorganske psihoze F 29, koje stanje da je tijekom pregleda u psihotičnoj egzacerbaciji, koja je teška psihička bolest sa tendencijom progresije psihopatologije, a osim toga okrivljenik konzumira marihuana na nivou štetne uporabe F12.1, ali da nisu zamijećene razvijene bolesti ovisnosti o drogama ili alkoholu. Tempore criminis okrivljenik da je bio psihičkoj dekompenzaciji intenziteta psihotičnosti, da se radi o posebnoj pojačanoj vulnerabilnosti i regresivnosti okrivljenika koji nije uzimao terapiju duže vrijeme i u svom psihičkom stanju da nije bio u mogućnosti shvatiti racionalno svoje postupke već je koristio projekciju, negaciju i acting out kao dominantne regresivne mehanizme obrane, nakon čega da su uslijedile nepredvidive reakcije u heterodestruktivne radnje, dakle okrivljenik tempore criminis nije bio sposoban shvatiti značenje svojim postupaka niti vladati svojom voljom i postupcima, da je bio neubrojiv. Zbog takvog zdravstvenog stanja okrivljenika, uz povremenu konzumaciju marihuane, te emocionalnu nezrelost, nestabilnost i regresivnost, kao i nesuradljivost u uzimanju terapije ( u istražnom zatvoru da je odbio uzimati lijekove ) i opću neadherenciju u liječenju, da i dalje postoji opasnost da okrivljenik počini istovrsno ili teže kazneno djelo, s tim da konzumacija psihoaktivnih tvari kod okrivljenika može potaknuti egzacerbaciju akutne psihoze sa auto ili heterodestruktivnim mislima i porivima, okrivljenik da je potpuno nekritičan i bez uvida u svoje stanje i ponašanje. Stoga da se preporučuje prema okrivljeniku izreći sigurnosnu mjeru psihijatrijskog liječenja u bolničkim uvjetima.
9.2. Okrivljenik je vezano za provedeno psihijatrijsko vještačenje naveo da smatra da mu je doista potrebno liječenje kako je to navedeno.
10. Iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Davoru Mayeru proizlazi da je medicinskom obradom oštećenika PŽ utvrđena ozljeda u vidu krvnog podljeva ispod lijevog oka koja ozljeda da predstavlja tjelesnu ozljedu koja je nastala djelovanjem tupe mehaničke sile što je u okolnostima fizičkog sukoba najčešće udarac stisnutom šakom, a za nastanak ove ozljeda je bio dostatan jedan udarac u predio lijevog oka, zadan silom slabog intenziteta, zaključno da je oštećenik u događaju zadobio tjelesnu ozljedu. Nadalje da je medicinskom obradom oštećenice TŽ utvrđena ozljeda u vidu oguljotine hrpta nosa, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja je nastala djelovanjem tupe mehaničke sile što je u okolnostima fizičkih sukoba najčešće kosi udarac stisnutom šakom, a za nastanak koje ozljeda da je bio dovoljan jedna udarac u predio nosa zadan silom slabog intenziteta, zaključno oštećenica da je u događaju zadobila tjelesnu ozljedu.
Ozljede oboje oštećenika da se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja opisane inkriminacije i njihovim svjedočkim iskazima.
11. Iz liječničke prijavnice i nalazi Hitnog prijema Opće bolnice Zadar od 29. svibnja 2025.,(l.s. 20-21,32), proizlazi da je oštećenica TŽ imala taku tjelesnu ozljedu u vidu površinske ozljeda glave, a oštećenik NŽ laku tjelesnu ozljedu u vidu kontuziju očne vjeđe i periokularnog područja
12. Analizom provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenika, ovaj sud nalazi dokazanim da je okrivljenik počinio protupravna djela zakonskih obilježja kaznenih djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi stavka 1. KZ/11, na štetu oštećenika majke TŽ i brata PŽ.
13. Okrivljenik u cijelosti osporava da bi kritične prigode bio fizički nasilan prema majci, oštećenoj TŽ, dok za brata oštećenika PŽ navodi da ga je isti napao na način da ga je udario šakom u glavu, a potom da je i majku DŽ udari šakom u glavu, zbog čega da je istog potjerao iz pekare gdje da je NŽ opet bio agresivan, ali da je majka Đ izašla vani i bila u blizini kada su se njih dvojica odgurivala od tog hrvanja, te da ju je oštećenik NŽ još jednom pogodio šakom u glavu nakon čega je isti pobjegao u pekaru kako bi prvi nazvao policiju da uhapse okrivljenika, a nakon toga da je pobjegao iz pekarne vani, dok je oštećenica TŽ ostala ležati na podu, dakle da niti majku, a niti brata nije udario šakom u glavu.
14. Međutim, iz dokaza provedenih u ovom kaznenom postupku proizlazi upravo suprotno. Tako iz u bitnom sukladnih iskaza svjedoka oštećenika PŽ i TŽ proizlazi da ih je upravo okrivljenik kritične prigode fizički napao, i to prema iskazu svjedokinje oštećenice TŽ, da je okrivljenik oštećenika NŽ udario i tukao u više navrata, prvo rukama i šakama u pekari 2,3 ili 4 puta a nakon toga da ga je nastavio tući i vani, na način da ga je udario šakama po ramenu a iako se svjedokinja oštećenica nje mogla sjetiti da li je okrivljeni udario PŽ po glavi, niti da li je NŽ od tih udaraca pao na, dodala je da to iz razloga što je cijeli taj događaj bio šok za nju kao majku, dok je prema iskazu svjedoka oštećenika NŽ okrivljenik kritične prigode krenuo na njega na način da ga je 1-2 puta udario šakom u glavu, da je pobjegao iz pekare u dvorište, gdje ga je okrivljenik sustigao te mu je zadao sigurno 2-3 udarca opet šakom u glavu, a tada da je došla njihova mama koje je okrivljenika uhvatila za struk s leđa i odvlačila od njega, ali da se okrivljenik okrenuo i mamu udario dva puta šakom u glavu, od koji udaraca je majka pala na pod.
15. Ovakvi iskazi svjedoka oštećenika NŽ i TŽ sukladni su provedenim psihijatrijskom i sudskomedicinskom vještačenju. Tako iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da okrivljenik boluje od neodređene neorganske psihoze F 29, teške psihička bolest, da konzumira marihuana na nivou štetne uporabe F12.1, te da tempore criminis bio u psihičkoj dekompenzaciji intenziteta psihotičnosti, odnosno posebno pojačanoj vulnerabilnosti i regresivnosti jer nije uzimao terapiju duže vrijeme u kojem psihičkom stanju nije bio u mogućnosti shvatiti racionalno svoje postupke već je koristio projekciju, negaciju i acting out kao dominantne regresivne mehanizme obrane, nakon čega da su uslijedile nepredvidive reakcije i heterodestruktivne radnje, dakle da je tempore criminis bio neubrojiv, te da uz povremenu konzumaciju marihuane, emocionalnu nezrelost, nestabilnost i regresivnost, nesuradljivost u uzimanju terapije te potpunu nekritičnost bez uvida u svoje stanje i ponašanje, dalje postoji opasnost da okrivljenik počini istovrsno ili teže kazneno djelo. Osim toga iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da da su oštećenici NŽ i TŽ kritične prigode zadobili tjelesne ozljede i to oštećenik NŽ krvni podljev ispod lijevog oka nastao djelovanjem tupe mehaničke sile što je u okolnostima fizičkog sukoba najčešće udarac stisnutom šakom, za čiji nastanak je bio dostatan jedan udarac u predio lijevog oka, zadan silom slabog intenziteta, a oštećenica TŽ oguljotinu hrpta nosa, koja ozljeda je nastala djelovanjem tupe mehaničke sile što je u okolnostima fizičkih sukoba najčešće kosi udarac stisnutom šakom, za čiji nastanak je bio dovoljan jedna udarac u predio nosa zadan silom slabog intenziteta, a opisane ozljede oboje oštećenika se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja opisane inkriminacije i njihovim svjedočkim iskazima.
16. S obzirom na navedeno sud je detaljne i u bitnom sukladne iskazi svjedoka oštećenika NŽ i TŽ cijenio istinitima zbog njihove logičnosti, uvjerljivosti i životnosti, ne nalazeći razloga zbog kojih bi neistinito iskazivali pri tome posebno cijeneći da se radi o majci i bratu okrivljenika koji su nesretni zbog ovakvog ponašanja okrivljenika, te svjesni da istome treba liječenje i u tom mu žele pomoći, a osim toga, iako svjedok RŽ, otac okrivljenika nije nazočio samom događaju pa nema neposrednih saznanja o tome što se kritiče prigode zbilo, u svom je iskazu izrazio želju da se okrivljenik liječi, navodeći da iako su s njim razgovarali i pokušali ga zamoliti da se liječi, u tome nisu uspjeli, koji je iskaz sud uvažio zbog logičnosti i životnosti istog, cijeneći da je sukladan iskazima ispitanih svjedoka oštećenika, kao i provedenom psihijatrijskog vještačenju okrivljenika. Također se okrivljenik, nakon iskaza svjedokinje oštećenice TŽ u kojem je opisala njegovo ponašanje kritične istoj ispričao navodeći da mu je žao što se sve dogodilo i da je spreman liječiti se. Osim toga, sudu je logično i životno da se iskazi svjedoka oštećenika PŽ i TŽ u nekim dijelovima razlikuju i to vezano za broj udaraca koji je im okrivljenik kritične prigode uputio, jer je za očekivati da se s obzirom na šok koji su oštećenici kritične prigode doživjeli zbog ovakvog ponašanja okrivljenika jer se isti prema njima do tada nikada nije ponašao na opisani način, ne može od istih očekivati da se sjećaju baš svakog detalja navedenog događaja.
17. Nadalje, iskazi svjedoka oštećenika TŽ i NŽ su potkrijepljeni naprijed navedenim psihijatrijskom i sudskomedicinskom vještačenju, budući iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv, da zbog teške psihičke bolesti, neodređene neorganske psihoze F 29, uz povremenu konzumaciju marihuane, emocionalnu nezrelost, nestabilnost i regresivnost, nesuradljivost u uzimanju terapije te potpunu nekritičnost bez uvida u svoje stanje i ponašanje, postoji opasnost da počini istovrsno ili teže kazneno djelo, zbog čega je preporučio provesti liječenje okrivljenika u psihijatrijskog ustanovi, dok iz sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da se opisane ozljede oboje oštećenika dakle podljev ispod lijevog oka oštećenika NŽ te oguljotina hrpta nosa oštećenice TŽ mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja opisane inkriminacije i njihovim svjedočkim iskazima, a koja provedena vještačenja je ovaj sud uvažio cijeneći ih stručnim i izrađenim u skladu s pravilima struke, te detaljno i logično obrazloženim.
18. Slijedom navedenog sud je našao dokazima da je okrivljenik predmetna kaznena djela počinio u neubrojivom stanju, odnosno počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, u vezi čl. 24. KZ/11, budući je ista djela počinio u odnosu na svog brata oštećenika NŽ i svoje majke oštećenice TŽ, kao bliskim osobama.
19. Što se tiče subjektivnog elementa navedenih kaznenih djela, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv, slijedom čega je isključena njegova krivnja za protupravno postupanje, te mu se ne može izreći kazna (čl. 24 st. 1 KZ/11).
20. S obzirom na navedeno, a cijeneći nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje psihijatrice dr. Arlena Sabljar, koja je preporučila okrivljeniku odrediti sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja u bolničkim uvjetima, to je Sud prema okrivljeniku odredio prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Osim toga okrivljenik je vezano za provedeno psihijatrijsko vještačenje naveo da smatra da mu je doista potrebno liječenje.
21. Kako okrivljenik nije zaposlen, i nema kakvih drugih primanja, evidentno je da bi obvezivanjem na plaćanje troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, to se isti oslobađa plaćanja troškova ovog kaznenog postupka u cijelosti tako da isti padaju na teret proračunskih sredstava.
22. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zadru, 8. rujna 2025.
Sutkinja
Mitra Meštrović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke. Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.
DNA:
1. ODO Zadar na br. KO-DO-399/2025,
2. Okrivljenik ĐŽ
3. Branitelj okrivljenika mr.sc. Ive Brkić, odvjetnik u Zadru,
4. Oštećenici NŽ i TŽ
5. U spis