REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
PREKRŠAJNI ODJEL
Industrijska cesta 15, 10360 Sesvete
Poslovni broj: Pp -1370/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Snježani Butković Krnić, uz sudjelovanje Antonije Rašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene TM, zastupane po odvjetničkom društvu Župić & Partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) pokrenutom prigovorom na prekršajni nalog Policijske postaje Dugo Selo, Klasa: 211- 07/25-1/4842, podnesenim dana 01.04.2025. godine, donio je dana 08.rujna 2025. godine, javno objavio i
presudio je
I. Temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okrivljena TM, od oca T i majke U, rođena **.**.1956. godine u [adresa], RH OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatska državljanka, sa adresom stanovanja u [adresa], prekršajno nekažnjavana,
oslobađa se od optužbe
da bi dana 01.04.2025. godine u 12,00 sati na društvenim mrežama koje su dostupne široj javnosti vrijeđala državne organe raznim pogrdnim riječima,
pa da bi time počinila prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
II. Temeljem člana 140. st. 2. Prekršajnog zakona, trošak prekršajnog postupka u odnosu na 1. i 2. okrivljenu pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Dugo Selo pod gornjim brojem, izdala je prekršajni nalog protiv kojeg je okrivljenik u zakonskom roku podnio prigovor, stoga je prekršajni nalog stavljen van snage i proveden prekršajni postupak.
2. Okrivljena dostavila sudu pisanu obranu u kojoj je navela da njeni postovi i komentari na društvenim mrežama predstavljaju osobni stav i mišljenje u okviru njenog prava na slobodu izražavanja zagarantiranih Ustavom RH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ni u jednom trenutku nije poticala na nasilje i mržnju, niti je vrijeđala na osobnoj razini, već je koristeći satiričan ton komentirala javne nastupe i djelovanja izabranih političkih dužnosnika. U demokratskom društvu upravo je dužnost građana da komentiraju i preispituju rad onih koji su izabrani da ih predstavljaju. Ako je njen ton nekoga zasmetao žao joj je, svrha komentara je bila izraziti frustraciju i pozvati na odgovornost, a ne uvrijediti bilo koga kao osobu.
Okrivljena je putem branitelja dostavila sudu pisanu obranu u bitnome navodi da se prekršajnim nalogom Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj: 211-07/24-1/4730, izdanim 01. travnja 2025. g., stavlja na teret da je počinila prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je gore navedenim prekršajnim nalogom izreknuta novčana kazna u iznosu od 700,00 eura, te joj je naloženo plaćanje troškova postupka u iznosu od 66,40 eura.
II. U odnosu na prekršaj koji joj se stavlja na teret, u nastavku podnosim svoju pisanu obranu te radi pojašnjenja samih okolnosti koje su se dogodile, ističe sljedeće.
Iz samog sadržaja njezinih poruka jasno proizlazi da nije vrijeđala državne organe pogrdnim riječima kako je u optužnom prijedlogu navedeno.
Naime, njezine poruke su kao kritika bile usmjerene članovima vladajuće stranke, točnije premijeru RH, koji kao javna osobe ne uživa iste blagodati kao i ostali građani u pogledu privatnosti.
Prije svega, treba naglasiti da članovi Vlade RH obavljaju javnu dužnost, da su politički aktivirani te da su svojim istupima u javnosti dobro prepoznatljivi u javnom prostoru.
Dakle, ovdje se ne radi o prekršaju vrijeđanja državnih organa kako ga ovlašteni tužitelj u svojem prekršajnom nalogu pokušava prikazati, već se radi o otvorenoj političkoj debati između političkih neistomišljenika na javnoj društvenoj mreži, te pokušaju ograničavanja slobode izražavanja okrivljenice.
Tako je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III/1084/2015 od dana 10. prosinca 2019. vezano uz povredu slobode izražavanja istaknuto: „Također, redovni sudovi nisu u dovoljnoj mjeri razmotrili kontekst u kojem je sporna izjava dana i sam stil intervjua. Uzimajući ove čimbenike u obzir, Ustavni sud ističe da politički diskurs često može zadrijeti u osobnu sferu jer je taj rizik usko povezan s političkim djelovanjem i slobodom iznošenja misli, koja je jamstvo demokratskog društva (usporedi s navedenim presudama ESLJP-a Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije, § 46.; i UM da Silva protiv Portugala, § 34.). U tom smislu Ustavni sud primjećuje da je ESLJP u presudama Oberschlick protiv Republike Austrije (br. 2) i Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije, u kojima su političari bili nazivani "idiotom" i "mozgovnim invalidom" ("a celebral bankrupt") smatrao da se u debati o pitanjima od javnog interesa moraju tolerirati i takvi izrazi. …Međutim, Ustavni sud ocjenjuje, iako je sama po sebi niža od maksimalne, kazna bi svejedno mogla imati obeshrabrujući učinak i odvratiti podnositelja da, kao član političke stranke, slobodno izražava politička mišljenja i stavove, kako osobne tako i stranke koju predstavlja. Ustavni sud imao je pritom u vidu da je inkriminirajuća izjava dana putem medija, a djelovanje političkih stranaka i širenje njihovih ideja u demokratskom društvu gotovo je nemoguće bez njihove participacije u javnom životu putem medija.”
Zakonom o medijima (Narodne novine br. 59/04, 84/11, 81/13) člankom 7. propisano je:
“(2) Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja. (3) Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.”
Dakle, radi se o najobičnijem izražavanju kritike nastalom političkom situacijom u Republici Hrvatskoj koja nikako ne predstavlja vrijeđanje državnih organa prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. U skladu s tim nedostaje i bitno obilježje prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Obzirom na trenutnu političku situaciju u Republici Hrvatskoj koju obilježavaju sukobi političara i njihovih neistomišljenika, na društvenoj mreži upotrijebila sam riječi koje inače ne koristi, a koje su uslijedile kao rasterećenje njezine ljutnje prema vladajućima.
U svakom slučaju, riječi koje je napisala bile su isključivo usmjerene prema javnim političkim osobama koje ne uživaju istu zaštitu privatnosti kao i drugi građani, te nikako ne predstavljaju razlog za pokretanje prekršajnog postupka obzirom da nikoga time nije omalovažavala ili vrijeđala.
Želi istaknuti kako joj je iskreno žao što je do pokretanja ovog prekršajnog postupka uopće došlo, budući da nikakve loše namjere nije imala kod pisanja poruke.
Ističe da nije ranije prekršajno kažnjavana i da u potpunosti želim surađivati sa sudom kako bi se ovaj prekršajni postupak koji je pokrenut bez moje krivnje, što prije završio. Posebno želi ukazati da je umirovljenica u 70. g. života sa mirovinom od samo 383,73 EUR-a, iznosom koji joj ostaje nakon što se podmire i ovrhe koje me terete. U financijski je teškoj situaciji te se svaki mjesec bori kako bi podmirila svoje životne troškove.
Zbog navedene teške financijske situacije joj je dijagnosticiran i depresivni poremećaj uz miješanu anksioznost, zbog čega mora piti redovitu terapiju lijekova.
U takvoj teškoj sveukupnoj situaciji, uslijed ovrhe koja traje 13 godina i u kojoj joj umirovljenici u RH jedva spajaju kraj s krajem, dodatno ga rastuži kada političari koji bi se trebali brinuti o našoj dobrobiti, ne rade svoj posao.
U demokratskom društvu, pravo je svakog građanina da kritizira rad javnih osoba, u ovom slučaju premijera RH, a koje pravo je svakom građaninu zajamčeno Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. S obzirom da u konkretnom slučaju nije počinila prekršaj kako je se tereti, predlaže da sud donese oslobađajuću presudu.
Branitelj odvjetnik Bojan Jovanović je na ročištu izjavio da se u odnosu na optužni prijedlog okrivljenica se ne smatra krivom za prekršaj za koji se tereti, obzirom da nisu ispunjena njegova bitna obilježja, da okrivljena svojim riječima nije vrijeđala državne organe, konkretno premijera Vlade, već su njene poruke bile upućene osobama koje kao političari ne uživaju istu zaštitu privatnosti kao i drugi građani, a sam njen komentar je bio usmjeren na političko javno djelovanje, koje je podložno komentiranju birača kao građana koji na demokratskim izborima biraju te iste političare. Komentar okrivljene na društvenoj mreži je prije svega kritika političkim akterima u RH koji su isti dužni trpjeti, kao javne osobe koje djeluju u javnom interesu. U tom pogledu Ustavni sud RH je u svojoj odluci U-III/1084/2015 od 10.12.2019. posebno vezano uz povredu slobode izražavanja istaknuo kako politički diskus često može zadrijeti u osobnu sferu jer je taj rizik usko povezan s političkim djelovanjem i slobodom iznošenja misli koje je jamstvo demokratskog društva. Okrivljena želi još i istaknuti da je protiv nje već i ranije za isto komentiranje na društvenoj mreži koje se odnosi na predsjednika Vlade RH donesena oslobađajuća presuda pred prekršajnim sudom u Sesvetama koji se vodio pod brojem Pp-981/2024. Obzirom na sve navedeno okrivljena žali što je do pokretanja prekršajnog postupka uopće došlo, da se radi o osobi umirovljenici od 70 godina kojoj je dijagnosticiran anksiozni poremećaj i depresija, koja ima mirovinu od 300 eura, a koja je opterećena ovrhama, stoga njeno komentiranje na društvenim mrežama a koje se odnosi na političke osobe isključivo motivirano njezinom nezadovoljavajućom situacijom u kojoj žive umirovljenici u RH. Iz navedenog predlaže donijeti oslobađajuću presudu.
Branitelj u završnoj riječi navodi da se okrivljena ne smatra krivom za prekršaj za koji ju se tereti obzirom da nisu ispunjena bitna obilježja prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, slijedom čega predlaže da sud donese oslobađajuću presudu.
3. Tijekom postupka sutkinja je izvršila uvid u dokumentaciju koja prileži spisu uključujući prekršajni nalog, prigovor, punomoć, preslike povratnica, izvješće, ispis komentara, izjava, pisana obrana, izvadak iz prekršajne evidencije, te je saslušao svjedoka policijskog službenika CM.
4. Svjedok policijski službenik CM na saslušanju je izjavio da je policijska postaja zaprimila predstavku MM, temeljem koje su postupali i donijeli prekršajni nalog, temeljem čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na koji je ista uložila prigovor, te je predmet proslijeđen sudu na daljnje postupanje.
5. Nakon ovakvog provedenog postupka sud je utvrdio da u činjeničnom opisu nisu u cijelosti obuhvaćena bitna obilježja koja čine biće djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira tj. da činjenični opis ne sadrži u potpunosti biće djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa se činjenični opis koji je naveo tužitelj ne može podvesti pod čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se utuženje koje se okrivljenoj stavlja na teret ne može okvalificirati na taj način kao prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je temeljem gore citiranog propisa sud okrivljenu oslobodio od optužbe.
6. S obzirom da je okrivljena oslobođena optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
U Sesvetama, 08.rujna 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Antonija Rašić,v.r.
Snježana Butković Krnić,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i trošku postupka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta 15, Sesvete, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.
