Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Zk-60/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Ani Jeleč Pecirep sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljica 1. HĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. Monike Duh, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje po punomoći zastupa Hrvoje Maratović odvjetnik u Zagrebu, Jarunska ulica 35, protiv protustranke HĆŽ, [adresa], uz sudjelovanje zainteresirane stranke TĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje po punomoći zastupa Nataša Tatarić odvjetnica u Zagrebu, Gundulićeva 61, radi uknjižbe, odlučujući o žalbama predlagateljica protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Z- 1754/2022 od 4. svibnja 2024., dana 8. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljica kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Z-1754/2022 od 4. svibnja 2024.

II. U zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protiv navedenog rješenja i zabilježbe odbijenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prigovor protustranke i TĆ, te su preinačena rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-5083/2021 i Z- 1510/2022 kojim je dopuštena provedba Ugovora o darovanju po prijedlogu predlagateljica od 2. prosinca 2021. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke). Ujedno, rješenjem je u predmetnom zk.ul. iste k.o. naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe navedenih rješenja (točka II. izreke), upis zabilježbe odbijenog prijedloga (točka III. izreke) s nalogom zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda za provedbu predmetnog rješenja (točka IV. izreke).

2. Navedeno rješenje žalbom pobijaju predlagateljice zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) u vezi članka 99. stavak 2. Zakona o Zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 - dalje; ZZK).

3. U odgovoru na žalbu, TĆ predlaže potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je neosnovana.

5. Iako predlagateljice prvostupanjsko rješenje pobijaju i zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka, u žalbi ne ukazuju koja od bitnih postupovnih povreda bila ostvarena, pa kako prvostupanjski sud nije počinio ni koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP u vezi članka 99. stavak 2. ZZK na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), time je žalba podnesena iz tog žalbenog razloga neosnovana.

6. Neutemeljeno žaliteljice osporavaju prvostupanjsko rješenje i zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Iz podataka predmeta i razloga prvostupanjskog rješenja proizlazi da su predlagateljice prijedlogom od 2. prosinca 2021. predložile upis prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], za po ¼ u svoju korist u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], uz istovremenu zabilježbu prava doživotnog plodouživanja u korist protustranke, temeljem Ugovora o darovanju od 18. kolovoza 1995. između TĆŽ i PĆŽ kao darovatelja čija istinitost potpisa je ovjerena kod javnog bilježnika, te Nade Martinjak i TĆ kao daroprimaca, kojim darovatelji daroprimateljicama daruju svakoj od po ½ dijela nekretnine upisane u ABC reg. br. [registarska oznaka] k. o. [katastarska općina] sastojeća od zgrade bez zemljišta tj. kuće br. 64 upisana kao AII zk tijelo sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] i zemljište pod kućom s pašnjakom od 342 m2 u društvenom vlasništvu. Člankom 1. Ugovora naznačeno je da se kuća sastoji od jednog dvosobnog stana u prizemlju, jednog trosobnog stana na katu desno, jednog jednosobnog stana na katu lijevo te pomoćnih prostorija u prizemlju. Člankom 4. Ugovoreno je pravo doživotnog plodouživanja u korist darovatelja ½ dijela navedene nekretnine koja predstavlja prizemni dio kuće. Prijedlogu su priložile i Rješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. Nade Martinjak broj O-1755/2016 od 12. svibnja 2021. kojim su proglašene njezinim nasljednicama.

8. U vrijeme pristizanja prijedloga (članak 116. ZZK) u predmetnom zk. ul. iste k.o. upisana je kč. br. [katastarska čestica] kao kuća broj 64 i dvorište od 342 m2 od čega kuća 88 m2 i dvorište 254 m2, a na neodređenim suvlasničkim udjelima uspostavljeni su posebni dijelovi kao E-1 apartman u prizemlju – južni prostor koji se sastoji od kuhinje sa boravkom, dvije sobe, kupaone, predprostora i lođe u ukupnoj površini od 57,28 m2, E-2 apartman II u prizemlju – sjeverni prostor sastojeći od kuhinje sa boravkom, jedne sobe, kupaonice, predprostora i balkona u ukupnoj površini od 41,81 m2 i E-3 - prizemlje sastojeće od kuhinje, kupaonice, dvije sobe, spremišta, pomoćnih prostora i lođe, u ukupnoj površini od 103,68 m2, u suvlasništvu darovatelja od po ½ dijela.

9. Imajući u vidu sadržaj Ugovora o darovanju glede opisa nekretnine i navedenog stanja zemljišne knjige, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da nekretnina iz Ugovora nije označena i opisana onako kako je upisana u zemljišnoj knjizi u navedeno odlučno vrijeme, čime nisu udovoljene pretpostavke predloženom upisu, očigledno primjenom članka 117. točka a) ZZK, zbog čega je pravilnom primjenom članka 145. stavak 1. točka c) ZZK ocijenio osnovanost prigovora protustranke i TĆ preinačivši rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijanjem prijedloga za upis.

10. Neutemeljeno predlagateljice ističu žalbene prigovore – da je Ugovor bio provediv jer sadrži broj katastarske čestice i naziv katastarske općine u kojoj je položena kao i jednaku površinu onoj upisanoj u zemljišnoj knjizi, da je upisano suvlasništvo darovatelja zbog čega je upis valjano dopušten ranijim rješenjem zemljišnoknjižnog referenta, ističući da provedbom ugovora daroprimatelji stječu suvlasništvo u onom udjelu kako je ugovorom određeno, pa prava podnositelja prigovora nisu povrijeđena, zbog čega nisu imali pravni interes ni legitimaciju za podnošenje prigovora. Neutemeljeno ističu i da je predmetom naloga za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja mogla biti samo ½ suvlasništva protustranke PĆ a ne i dio upisan u korist RĆ jer je ista preminula, pa se prigovor nije mogao podnijeti i u njezinu korist.

11. Naime, prvostupanjski je sud, protivno žalbenim prigovorima, pravilno ocijenio da bi se dopustila uknjižba prava vlasništva temeljem privatne isprave u smislu članka 59. stavak 1. točka a ZZK, uza sve ono što je inače propisano, isprava mora sadržavati i točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva, onako kako je zemljište ili pravo upisano u zemljišnoj knjizi.

12. U pravu su predlagateljice kada ističu da Ugovor sadrži broj katastarske čestice i naziv katastarske općine u kojoj je položena, međutim, ispuštaju iz vida da je očito u međuvremenu od sastavljanja isprave do podnošenja prijedloga, kako to proizlazi iz rješenja Z-266/00, u zemljišnoj knjizi upisano etažno vlasništvo odnosno vlasništvo posebnih dijelova uspostavljenih na neodređenim suvlasničkim udjelima predmetne katastarske čestice u smislu članka 66. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 151/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje ZVDSP), pa predloženi upis temeljem priloženih isprava nije bilo moguće dopustiti. Ovo stoga jer u Ugovoru nisu naznačeni i posebni dijelovi onako kako su upisani u zemljišnoj knjizi, neovisno od toga što se člankom 1. Ugovora opisuje da se kuća sastoji od jednog dvosobnog stana u prizemlju, jednog trosobnog stana na katu desno, jednog jednosobnog stana na katu lijevo te pomoćnih prostorija, jer posebni dijelovi nisu uspostavljeni na takav opisani način, kako to proizlazi iz stanja zemljišne knjige.

13. Nisu u pravu žaliteljice ni kada osporavaju pravni interes odnosno legitimaciju podnositeljima prigovora, jer protivno tome, pravilno je kao protustranka označen upisani nositelj prava suvlasništva kao jedan od darovatelja, pa samim time je ovlašten na podnošenje prigovora jer se radi o osobi čije se knjižno pravo prenosi i kojoj je u smislu članka 137. stavak 1. ZZK dostavljeno rješenje zemljišnoknjižnog referenta kojim je upis bio dopušten, slijedom čega ima status stranke u ovom postupku. Naime, prema navedenoj odredbi zemljišnoknjižni sud dužan je dostaviti rješenje u zemljišnoknjižnom postupku predlagatelju ili njegovom punomoćniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena uknjižba.

14. Pored toga, ovlaštena na podnošenje prigovora bila je i podnositeljica TĆ koja je prema podacima predmeta sama zatražila dostavu rješenja zemljišnoknjižnog referenta. Ista je ovlaštena na podnošenje prigovora u smislu članka 143. ZZK neovisno od toga što je riječ o osobi koja nema uknjiženo pravo, jer se radi o jednoj od daroprimateljica iz predmetnog Ugovora i osobi koja se legitimira kao nasljednica umrle upisane zemljišnoknjižne suvlasnice i jednog od darovatelja RĆ, što podnositeljice u žalbi niti ne osporavaju, pa time i kao njezina nasljednica ima moguće knjižno pravo neovisno od toga što nije upisano u trenutku podnošenja prijedloga.

15. Jednako tako, pravilno je prvostupanjski sud naložio uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa rješenjima Z-5083/2021 i Z-1510/2022 i u odnosu na upisani suvlasnički dio umrlog suvlasnika, jer preinaka rješenja u ovom slučaju ima učinak upisa kakav je bio u trenutku kad je prijedlog bio podnesen (članak 145. stavak 1. točka c) u vezi članka 116. ZZK).

16. Zbog naprijed navedenog, kako nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, kao niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, neosnovanu žalbu predlagateljica valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsko rješenje, naložiti brisanje i zabilježbe žalbe i zabilježbe odbijenog prijedloga jer su oba upisa naložena, te temeljem članka 149. stavka 3. ZZK odlučiti kao u izreci.

U Šibeniku 8. rujna 2025.

S U D A C

Ana Jeleč-Pecirep