Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Rijeka, Žrtava fašizma 7

    Poslovni broj: K-134/2025-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Nadeždi Šepelj Mažuranić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Samante Nikolesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ŽP zbog kaznenog djela iz članka 315.a st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21, 114/22, 114/23 - dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-117/25 od 18. veljače 2025., nakon održane javne rasprave zaključene 3. rujna 2025. u nazočnosti zamjenice općinske državne odvjetnice u Rijeci Željke Zubčić Šoštarić, okrivljenika ŽP i zamjenika braniteljice okrivljenika odvjetnika Marina Franulovića iz Rijeke, 8. rujna 2025. izrekao je i javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) utvrđuje se da je

    Okrivljenik ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvan " Ž", sin Đ i ŽPZ, rođene S, rođen u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa] te s boravištem na adresi [adresa], rođen **.**.1991., državljanin Republike Hrvatske, tehničar za računalstvo, sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine, nezaposlen, bez mjesečnih primanja, neoženjen, bez djece, bez imovine, neosuđivan, na slobodi,

    U STANJU NEUBROJIVOSTI

    dana 09. siječnja 2024., u jutarnjim satima, u [adresa], u KBC-u Rijeka, Zavodu za urgentnu psihijatriju s intenzivnom njegom, u stanju paranoidne shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja i vladati svojom voljom, u kojoj zdravstvenoj ustanovi se nalazio kao pacijent u sobi 3, prilikom podjele terapije tabletama pacijentima od strane medicinskih tehničara navedene zdravstvene ustanove, a koju terapiju tabletama je dijelio i odjelni medicinski tehničar ĐP, koji se u odnosu na njega nalazio bočno, u nakani da onemogući ĐP u vršenju njegove zdravstvene radnje podjele terapije tabletama pacijentima, krenuo prema istome s podignutom rukom, u kojoj je imao grafitnu olovku pa zamahnuo istom prema lijevoj ruci ĐP te ga navedenom grafitnom olovkom ubo u predjelu njegovog lijevog ramena, slijedom čega je ĐP, kako bi se obranio od njegovog daljnjeg napada, odmaknuo njegovu podignutu ruku od sebe pa prema njemu napravio zahvat "ključ" na njegovom laktu te ga spustio na pod, nakon čega je ĐP, kako bi odbio njegov daljnji napad, uz pomoć svojih drugih pozvanih kolega iz navedene zdravstvene ustanove, primijenio prema njemu mjere ograničavanja u četiri točke, kojom prilikom su mu fiksirane ruke i noge za bolnički krevet, uslijed kojeg njegovog postupanja prema odjelnom medicinskom tehničaru ĐP je ĐP zadobio tjelesnu povredu u vidu ubodne rane na lijevom ramenu,

    dakle, u neubrojivom stanju drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu silom spriječio u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti, a kaznenim djelom je drugom zdravstvenom radniku nanesena tjelesna ozljeda,

    čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – prisilom prema zdravstvenom radniku – opisano po članku 315.a stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 315.a stavku 2. KZ/11, sve u vezi sa člankom 24. KZ/11.

    II. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 u vezi s čl. 51. st. 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine br. 76/14. - dalje u tekstu: ZZODS/14) okrivljeniku ŽP određuje se psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    III. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 u vezi čl. 51. st. 2. ZZODS/14 upozorava se okrivljenik ŽP da će biti prisilno smješten u psihijatrijsku ustanovu, ako do dana koji će biti određen rješenjem o njegovom upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

    IV. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenika ŽP da je u neubrojivom stanju počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku iz čl. 315.a stavku 1. i 2. KZ/11, činjenično i pravno opisano u izreci presude uz prijedlog da se okrivljeniku odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    2.Prije početka rasprave 13. lipnja 2025. stalni sudski vještak psihijatrijske struke doc. dr. sc. ŽPZ navela je da je okrivljenik ŽP sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se sa braniteljem te mu davati upute, odnosno da je raspravno sposoban.

    3.Pozvan da se očituje o optužnici okrivljenik je naveo da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret, ali ne iz razloga kako je to navedeno u činjeničnom opisu, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

    4.U dokaznom postupku provedeni su dokazi saslušanjem sudskog vještaka doc. dr. sc. ŽPZ (list 118-119 spisa), saslušanjem svjedoka ĐP (list 131 spisa) i SP (list 132 spisa), pročitana je materijalna dokumentacija i to nalaz hitnog pregleda KBC-a "Rijeka" za ĐP od 09. siječnja 2024. (list 5 spisa), medicinska dokumentacija KBC-a "Rijeka", Klinike za psihijatriju te Županijske specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju "Insula" za okrivljenika ŽP (list 21-34 spisa), medicinska dokumentacija KBC-a "Rijeka" za ĐP (list 36-38 spisa) te nalaz i mišljenje sudskog vještaka sudske medicine prof. dr. sc. Davora Mayera od 11. siječnja 2025. (list 93 – 94 spisa), kao i nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatrijske struke doc. dr. sc. ŽPZ od 30. srpnja 2024. (list 50-57 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 136 spisa) nakon čega je okrivljenik iznio svoju obranu (list 133 spisa).

    5.U svojoj obrani naveo je da je toga dana dobio nagon da napadne gospodina ĐP i to zbog svoje bolesti. Imao je paranoju, mislio je da ga je taj gospodin silovao nekoliko dana prije toga događaja kada ga je vezao. Prilikom podjele terapije toga dana, terapiju je bacio na pod i nasrnuo na gospodina ĐP i u zamahu mu zadao ubodnu ranu na ramenu sa grafitnom olovkom. Ušli su u klinč i pali na pod, a gospodin mu je primijenio zahvat od iza i onesposobio ga bez da ga je ozlijedio. Naveo je da je u optužnici točno navedeno vrijeme, mjesto i način počinjenja djela koje mu se stavlja na teret osim u dijelu gdje se navodi da je htio spriječiti podjelu terapije, jer prilikom tog događaja nije imao namjeru spriječiti podjelu terapije već je to napravio u stanju svoje bolesti paranoidne shizofrenije.

    6.Slijedom navedenog, nije sporno vrijeme i mjesto počinjenja djela, a u pogledu načina počinjenja djela sporno je da li je okrivljenik djelo počinio u namjeri da ĐP onemogući u vršenju njegove zdravstvene radnje podjele terapije pacijentima, dok su sve ostale okolnosti počinjenja djela na način kako su opisane u činjeničnom opisu djela nesporne.

    7.Provedenim dokazima je utvrđeno da je okrivljenik počinio protupravno djelo koje mu se stavlja na teret.

    8.Svjedok ĐP naveo je da je zaposlen kao odjelni medicinski tehničar u KBC-u Rijeka, Zavodu za urgentnu psihijatriju s intenzivnom njegom, na adresi [adresa] te je dana 09. siječnja 2024. radio dnevnu smjenu od 07,00 do 19,00 sati, a od 10,00 do 10,30 sati, vršio je podjelu jutarnje terapije pacijentima zajedno s kolegicom SP. Kada su došli u sobu broj 3, gdje su se nalazila tri muška pacijenta, a od kojih je jedan bio i okrivljenik ŽP, dok je imenovana kolegica dijelila terapiju tabletama okrivljeniku ŽP, on je pripremao terapiju tabletama za drugog pacijenta, a zbog čega je bio okrenut bočno u odnosu na okrivljenika ŽP. U jednom trenutku, okrivljenik ŽP je tablete, koje mu je prethodno predala u ruke imenovana kolegica, bacio na pod te je krenuo prema njemu sa svojom podignutom desnom rukom. On je u tom trenutku blokirao udarac okrivljenika ŽP prema njemu, a nakon toga napravio je zahvat "ključ" prema okrivljeniku te je okrivljenika spustio na pod, nakon čega je imenovana kolegica pozvala pomoć drugih kolega. Nije vidio je li okrivljenik imao što u ruci. Po dolasku drugih kolega, prema okrivljeniku primijenili su mjere ograničavanja u četiri točke, kojom prilikom su okrivljeniku fiksirali ruke i noge za bolnički krevet. Po fiksiranju okrivljenika za krevet, zamijetio je da mu je lijevi rukav kute bio krvav, nakon čega je pogledao prema podu, gdje je zamijetio kako se na podu nalazi grafitna olovka, koja je bila prelomljena na pola. Potom je skinuo svoju kutu te pogledao svoju lijevu ruku, gdje je na predjelu lijevog ramena zamijetio ubodnu ranu, a koju mu je napravio okrivljenik ŽP, kada ga je prethodno ubo s navedenom grafitnom olovkom. Odmah potom, pružena mu je liječnička pomoć, kojom prilikom mu je dr. UP utvrdila da je zadobio otvorenu ranu ramena i nadlaktice.

    9.Odgovarajući na pitanja svjedok je naveo da je okrivljenik na navedeni način postupio jer je bio u neubrojivom stanju, a kasnije je čuo da je u odnosu na njega iznosio neke paranoidne ideje. Naveo je da inače dok je boravio nije nikada sprječavao podjelu lijekova.

    10.Svjedokinja SP navela je da je prilikom predmetnog događaja pacijentu ŽP davala terapiju u ruke, međutim on je pustio tetrapak sa sokom kojeg je držao u ruci i bacio tu terapiju, a radilo se o tabletama. Ona je pogledom pratila te tablete, a kada je podigla pogled vidjela je da je okrivljenik podignuo ruku i krenuo prema kolegi ĐP, koji je u tom trenutku stajao pokraj nje. Pojasnila je da pacijenti kod njih dolaze po terapiju te je okrivljenik u tom trenutku stajao ispred kolica na kojima se nalazila terapija za pacijente, a ona je bila zadužena da mu da terapiju te da prati da ju odmah popije. Čim je vidjela da je dignuo ruku i krenuo prema kolegi, pozvala je kolege sa odjela jer u tim situacijama ih treba biti više kako bi mogli postupiti prema proceduri i poduzeti tzv. fiksaciju pacijenta. Vidjela je da se kolega ĐP krenuo braniti rukama, došlo je do nekog naguravanja i u nekom trenutku su se našli na podu. Međutim, nije čitavo vrijeme gledala u njih jer je morala pozvati kolege kako bi mogli spriječiti pacijenta. Kasnije je vidjela da je kolega imao ubodnu ranu na ramenu od olovke. Kako se u tom trenutku naguravanja sve po sobi razbacalo, nije obraćala pažnju gdje je ta olovka i odakle ju je uzeo okrivljenik. Misli da okrivljenik na opisani način nije postupio kako ne bi uzeo terapiju, već zbog prirode svoje bolesti. Okrivljenik prije toga događaja dok je boravio na odjelu nije odbijao terapiju, terapiju bi uvijek uzeo, a nije bilo drugih situacija u kojima bi on sprječavao uzimanje terapije.

    11.Slijedom navedenog utvrđeno je da je okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret i to upravo u namjeri da ĐP onemogući u vršenju zdravstvene radnje podjele terapije pacijentima. Naime, nesporno je da je rukom zamahnuo i ubo navedenog zdravstvenog djelatnika upravo u trenutku dok je ovaj vršio podjelu terapije. Iz iskaza ĐP i SP proizlazi da je okrivljenik prema ĐP rukom zamahnuo u trenutku kada je ovaj pripremao terapiju tabletama za drugog pacijenta, a zbog čega je bio okrenut bočno u odnosu na okrivljenika ŽP, dok je SP dijelila terapiju tabletama okrivljeniku. Dakle okrivljenik je na opisani način postupio za vrijeme dok je ĐP vršio službu, odnosno djelatnost podjele terapije i spriječio ga je u daljnjem vršenju te djelatnosti pa je očito da je namjera okrivljenika u tom trenutku bila da na takav način, dakle silom spriječi zdravstvenog djelatnika ĐP u daljnjem vršenju njegove djelatnosti – podjele terapije pacijentima, a u čemu je i uspio jer je time prekinuo daljnju podjelu terapije, a za svladavanje okrivljenika ĐP je bila potrebna pomoć drugih zdravstvenih djelatnika. Iskazi svjedoka ĐP i SP da je okrivljenik tako postupio zbog svoje bolesti u skladu je utvrđenom činjenicom da je okrivljenik postupao u neubrojivom stanju, koja je utvrđena provedenim psihijatrijskim vještačenjem po sudskom vještaku doc.dr.sc. ŽPZ, specijalistu psihijatrije.

    12.Naime, provedenim psihijatrijskim vještačenjem po stalnom sudskog vještaku doc. dr. sc. ŽPZ utvrđeno je da okrivljenik ŽP boluje od paranoidne shizofrenije, koja je prava, trajna i teška duševna bolest, a okarakterizirana je poremećajima u mišljenju, percepciji, ponašanju i osjećanju te obilježena relativno trajnim sumanutim paranoidnim idejama, koje su obično udružene s halucinacijama (najčešće slušnim) i poremećajima opažanja. Okrivljenik se tempore criminis nalazio u stanju paranoidne shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja i vladati svojom voljom, odnosno bio je neubrojiv. Nadalje je utvrđeno da je okrivljenik aktualno uključen u dnevno bolnički program za liječenje psihotičnih poremećaja pri Klinici za psihijatriju u KBC Rijeka, da uzima psihofarmakoterapiju i da redovito odlazi na kontrolne preglede psihijatra. Budući da se radi o teškoj duševnoj bolesti, nužno je da okrivljenik kontinuirano uzima psihofarmakoterapiju u propisanim dozama s ciljem postizanja zadovoljavajuće remisije, jer su u protivnom gotovo neizostavne psihotične dekompenzacije, koje za posljedicu mogu imati ponavljanje kaznenih djela. Okrivljenik je osoba koja je uslijed svoje ozbiljne psihičke bolesti u slučaju pogoršanja predisponirana za smanjenu mogućnost afektivne kontrole i smanjenu mogućnosti kontrole ponašanja, moguće agresivne tendencije zbog narušenih mehanizama samokontrole te nepredvidljive iracionalne reakcije. Zbog navedenog postoji opasnost za okolinu od mogućeg okrivljenikovog heteroagresivnog potencijala, odnosno radi psihičkih smetnji može se očekivati da bi okrivljenik i u budućnosti mogao počiniti neko kazneno djelo, a ne može se isključiti i mogućnost učina težeg kaznenog djela. Stoga je procjenjujući sve relevantne činjenice i dubinu opisanih psihopatoloških karakteristika tempore criminis, preporučeno okrivljeniku izreći sigurnosnu mjeru obveznog ambulantnog psihijatrijskog liječenja.

    13.Ispitana na raspravi sudski vještak doc. dr. sc. ŽPZ je navela da se rizik od počinjenja težeg kaznenog djela kod okrivljenika može otkloniti sigurnosnom mjerom obveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi i to ukoliko okrivljenik bude suradljiv u liječenju, uzimanju farmakoterapije, sudjelovanju u dnevno bolničkim programima i terapijama psihijatra, a za sada je pokazao da je suradljiv.

    14.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka doc. dr. sc. ŽPZ kao stručan i nepristran budući da je isti sačinjen na temelju dostupne medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda okrivljenika.

    15.Činjenica da je uslijed navedenog postupanja okrivljenika zdravstveni radnik ĐP zadobio tjelesnu povredu u vidu ubodne rane na lijevom ramenu nije sporna, odnosno sama kvalifikacija i način nastanka navedene ozljede nije sporan, a potvrđen je provedenim vještačenjem po sudskom vještaku prof.dr.sc. Davoru Mayeru, specijalistu sudske medicine. Provedenim vještačenjem je utvrđeno da je ĐP kritične zgode zadobio tjelesnu ozljedu u vidu ubodne rane na lijevom ramenu, a koja je nastala ubodom šiljastog sredstva, pri čemu i vršak grafitne olovke predstavlja podesno sredstvo za zadavanje predmetne tjelesne ozlijede, a za nastanak navedene ozljede bio je potreban jedan zamah sredstva s posljedičnim ubodom u lijevo rame. Dakle provedenim vještačenjem potvrđeno je da je predmetna ozljeda nastala upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu djela koje se okrivljeniku stavlja na teret.

    16.Slijedom navedenog provedenim dokazima utvrđeno je da je okrivljenik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo na način kako je to opisano optužnicom, a kojim su ostvarena sva zakonska obilježja kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku iz čl. 315.a st. 1. i 2. KZ/11 u vezi čl. 24. st. 2. KZ/11. Naime budući da je provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je u vrijeme počinjenja protupravnih djela okrivljenik bio neubrojiv, isključena je njegova krivnja za navedeno protupravno djelo te mu se ne može izreći kazna sukladno čl. 24. st. 1. KZ/11. Okrivljenik je dakle, neubrojiva osoba te ju kao takvu karakterizira postojanje voljne sastavnice, samo što je ta volja za protupravnim postupanjem rezultat njegove duševne bolesti uslijed kojeg takva osoba ne može ispravno rasuđivati ni odlučivati, pa je zato i isključena njegova sposobnost za krivnju. Upravo zato neubrojiva osoba ne može biti kazneno odgovorna, odnosno proglašena krivom za kazneno djelo.

    17.Prilikom odluke o psihijatrijskom liječenju okrivljenika na slobodi, sud je cijenio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra doc. dr. sc. ŽPZ koja je utvrdila da kod okrivljenika kao neubrojive osobe postoji opasnost od počinjenja težeg kaznenog djela, međutim, da je za otklanjanje navedene opasnosti dovoljno liječenje na slobodi. Stoga je okrivljeniku na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 u vezi sa čl. 51. st. 2. ZZODS/14 određeno psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od šest mjeseci.

    18.U presudu je uneseno upozorenje okrivljeniku, a temeljem čl. 554. st. 1. ZKP/08 u vezi čl. 51. st. 2. ZZODS/14, da će biti prisilno smješten u psihijatrijsku ustanovu, ako do dana koji će biti određen rješenjem o njegovom upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

    19.Odluka o troškovima postupka donijeta je sukladno čl. 554. st.1. ZKP/08.

    Rijeka, 8. rujna 2025.

    Sutkinja

    Nadežda Šepelj Mažuranić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 3 istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - ODO u Rijeci,

    - okrivljenik,

    - braniteljica odvj. M. Franulović Ažman iz Rijeke,

    Po pravomoćnosti:

    - ošt./žrtva ĐP

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.