Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-7150/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E K R Š A J N I N A L O G
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ani Belić Radovani, uz sudjelovanje Ane Pocrnje kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o. Zagreb i okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi DZ, zbog prekršaja iz članka 5. alineje 1., kažnjiv po članku 14. stavku 1. i 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena („Narodne novine“ broj 73/97, 128/99, 66/01), i zbog prekršaja iz članka 33., 34. i 35. stavka 1. i stavka 2. podstavka 1., 2. i 4. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22, 59/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: 336-02/25-01/1528, ur.broj: 443-02-03-21-25-10 od 15. ožujka 2025. te ispravka optužnog prijedloga klasa: 336-02/25-01/1528, ur.broj: 443-02-03-21-25-12 od 3. rujna 2025., na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), 8. rujna 2025. izdaje
PREKRŠAJNI NALOG
okrivljena pravna osoba: „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o., OIB: 62296711978, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana,
okrivljena odgovorna osoba: ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1989., s prebivalištem u [adresa], kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, prekršajno nekažnjavan,
k r i v i s u
a) što su kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba 12. veljače 2025. u prodavaonici broj 640 u Šibeniku, Velimira Škorpika 23, koja posluje u sklopu trgovačkog društva „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o. Zagreb, zaračunavali maloprodajnu cijenu iznad najviše razine cijene propisane točkom VI. Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo („Narodne novine“ broj 17/25) pa su za artikl kruh, pšenični nepakirani za kojega je po kilogramu određena cijena stavkom 1. točkom III. Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo određena cijena do 1,50 €, a isti su za pšenični bijeli kruh „Primorski kruh“ 500 grama, zaračunali maloprodaju cijenu 1,70 € odnosno 1,44 €, dok bi najviša razina maloprodajne cijene preračunata za pakiranje od 500 grama iznosila do 0,75 €, tako da su potrošačima više zaračunali 0,95 € odnosno 0,69 € iznad propisane cijene, a kako su navedenog dana prodali ukupno tri komada navedenog artikla po 1,44 € i šest komada po 1,70 €, tako ukupni iznos zaračunate cijene je viši za 7,77 €,
dakle, nisu za navedene proizvode odredili cijenu najviše do razine maloprodajne cijene sukladno Odluci o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo,
čime su počinili prekršaj iz članka 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, kažnjiv po članku 14. stavku 1. i 2. istog Zakona, u svezi članka 33. stavka 1. Prekršajnog zakona, pa se na temelju citiranih odredbi okrivljenoj pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjesto šezdeset) eura, dok se okrivljenoj odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,
b) što su kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba 12. veljače 2025. u prodavaonici broj 640 u Šibeniku, Velimira Škorpika 23, koja posluje u sklopu trgovačkog društva „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o. Zagreb, pri pozivu na kupnju odnosno prilikom izlaganja prodaji odnosno prilikom isticanja cijena i prodaje u prodavaonici koristili nepoštenu, odnosno zavaravajuću poslovnu praksu navodeći pri pozivu na kupnju netočne informacije o maloprodajnoj cijeni proizvoda artikla kruh, pšenični bijeli, „primorski kruh“ 500 grama, za koji su istakli cijenu od 1,70 €, iako su znali ili trebali znati da sukladno točki VI. i točke III. podstavka 1. Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo morali odrediti maloprodajnu cijenu do 1,50 € za kilogram bijelog kruha pšeničnog do 1,50 €, čime su postupili suprotno profesionalnoj pažnji i zavarali prosječnog potrošača o maloprodajnoj cijeni artikla te time naveli potrošače ili ih vjerojatno naveli da donesu odluku o kupnji, a koja se odnosi na to hoće li i po kojoj cijeni kupiti taj proizvod bez obzira da li se potrošač odlučio djelovati kupnjom tog proizvoda ili se suzdržati od djelovanja odnosno odustati od kupnje zbog netočnih informacija,
c) što su kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba 12. veljače 2025. u prodavaonici broj 640 u Šibeniku, Velimira Škorpika 23, koja posluje u sklopu trgovačkog društva „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o. Zagreb, pri pozivu na kupnju odnosno prilikom izlaganja prodaji artikla kruh, pšenični bijeli, „primorski kruh“ 500 grama po istaknutoj maloprodajnoj cijeni 1,70 € koristili nepoštenu odnosno zavaravajuću poslovnu praksu i to zavaravajuće propuštanje na način da su propustili potrošačima dati važnu obavijest da se radi o artiklu iz kategorije proizvoda za koje je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo određena najviša razina cijene kako bi potrošač donio odluku o kupnji utemeljenoj na posebnoj obavijesti tako da nisu za proizvod kruh pšenični nepakirani po kilogramu iz točke I. stavka 3. Odluke jasno, vidljivo i čitljivo istaknuli vizualnu identifikacijsku oznaku kako je propisano u točki VII. stavku 1. Odluke, pri čemu su skrivanjem takve obavijesti odnosno neisticanjem vizualne identifikacijske oznake potrošačima uskratili javnu obavijest da se radi o artiklu za koji je ograničena cijena, a koja obavijest je upravo potrebna prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenoj na potpunoj obavijest te ga time navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, čime čini zavaravajuća propuštanja,
dakle, okrivljenici su u svojem poslovanju koristili nepoštenu poslovnu praksu – zavaravajuće radnje i zavaravajuće propuštanje,
čime su djelom pod b) postupili suprotno odredbama članka 35. stavka 1. stavka 2. podstavka 2. i 4. Zakona o zaštiti potrošača i djelom pod c) postupili suprotno odredbama članka 36. stavka 1. i stavka 2. podstavka 1. Zakona o zaštiti potrošača i počinili jedan prekršaj za okrivljenu pravnu osobu kažnjiv po članku 149. stavku 1. točki 49. Zakona o zaštiti potrošača, a za okrivljenu odgovornu osobu kažnjiv po članku 149. stavku 2. u svezi članka 149. stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača,
pa se na temelju citiranih odredbi okrivljenoj pravnoj osobi za djela pod b) i c) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura (tisuću tristo dvadeset sedam eura i dvadeset tri centa), dok se okrivljenoj odgovornoj osobi za djela pod b) i c) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura (tisuću tristo dvadeset sedam eura i dvadeset tri centa).
Na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se
i z r i č e
za okrivljenu pravnu osobu „Mlinar pekarska industrija“ d.o.o. Zagreb UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.587,23 EURA (tisuću petsto osamdeset sedam eura i dvadeset tri centa)
za okrivljenu odgovornu osobu DZ
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.727,23 EURA (tisuću sedamsto dvadeset sedam eura i dvadeset tri centa)
Okrivljenici su dužni platiti novčane kazne u roku od tri mjeseca po pravomoćnosti prekršajnog naloga.
Okrivljenici se upozoravaju da ako u naprijed navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
Okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčane iznose od po 80,00 (osamdeset) eura, svaki, u roku od tri mjeseca po pravomoćnosti prekršajnog naloga.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku podnio je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika te ispravak optužnog prijedloga, a zbog prekršaja iz članka 5. alineje 1., kažnjiv po članku 14. stavku 1. i 2. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena i zbog prekršaja iz članka 33., 34. i 35. stavka 1. i stavka 2. podstavka 1., 2. i 4., članka 36. stavka 1. i stavka 2. podstavka 1. Zakona o zaštiti potrošača.
2. Odredba članka 5. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena propisuje da su mjere izravne kontrole cijena su:
- određivanje najviše razine cijena,
- snižavanje cijena na određenu razinu,
- prijava cjenika, odnosno tarifa prije njihove primjene.
2.1. Odredba članka 14. stavka 1. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena propisuje da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena (članak 5.). Stavak 2. propisuje da za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna (398,17 do 1.990,84 eura).
2.2. Odredbom članka 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je zabranjena.
2.3. Odredbom članka 34. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je poslovna praksa nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u ako, smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača koje mu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Stavkom 4. propisano je da se nepoštenom poslovnom praksom posebno smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.
2.4. Odredbom članka 35. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Stavkom 2. istog članka propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući u točki 1. postojanje ili priroda proizvoda, u točki 2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu te u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određenje pogodnosti u odnosu na cijenu.
2.5. Odredbom članka 36. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti i time ga navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Stavak 2. podstavak 1. propisuje da uzimajući u obzir okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, zavaravajućim se propuštanjem smatra ako trgovac skriva obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili ako su pružene obavijesti nejasne, nerazumljive, dvosmislene ili nepravodobne.
2.6. Odredba članka 149. stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna (1.327,23 do 26.544,56 eura) kazniti za prekršaj trgovac – pravna osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka 34. do 40. ovoga Zakona. Stavka 2. propisuje da za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna (1.327,23 do 1.990,84 eura).
3. Na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog naloga ovaj Sud je izdao prekršajni nalog, a budući da su ispunjeni uvjeti iz članka 230. istog Zakona te se optužni prijedlog temelji na neposrednom opažanju inspektora i vjerodostojnoj dokumentaciji.
4. Izdavanje ovog prekršajnog naloga ukazuje se opravdanim i utemeljenim na Zakonu kao svojevrsna ponuda okrivljenicima za sporazumno rješavanje pitanja krivnje i kažnjavanja za počinjeni prekršaj, a bez daljnjeg vođenja prekršajnog postupka te će se tako izbjeći daljnji troškovi.
5. Okrivljenici su proglašeni krivima zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ovog prekršajnog naloga i kažnjeni novčanim kaznama u najmanjim iznosima propisanim u zakonima za navedene prekršaje, a kako se kod djela pod b) i c) radi o jednom kažnjivom prekršajnom djelu kažnjivog po članku 149. stavku 1. točki 49. i stavku 2. Zakona o zaštiti potrošača, Sud je za ta djela okrivljenicima izrekao jednu novčanu kaznu, te se navedene kazne smatraju primjerenima težini izvršenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, smatrajući da će se istim ostvariti svrha kažnjavanja.
5.1. Sud je u smislu odredbe članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona upozorio okrivljenike da ako u naprijed navedenom roku za plaćanje izrečene novčane kazne uplate dvije trećine iste, da će se smatrati kako je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
6. Okrivljenici su obvezni naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost i trajanje postupka.
U Splitu 8. rujna 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pocrnja, v.r.
Ana Belić Radovani, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog prekršajnog naloga okrivljenici mogu u roku od 8 (osam) dana po primitku istog podnijeti prigovor ovom Sudu. Okrivljenici se upozoravaju da plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga (članak 235. stavak 5. Prekršajnog zakona).
Postupajući po prigovoru Sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavak 4. Prekršajnog zakona pa okrivljenici mogu biti strože kažnjeni.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis.
