Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-149/2024-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Vrkić Perak predsjednice vijeća, Ivice Raguža člana vijeća i suca izvjestitelja te Ane Bosančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Anđeli Žunić, odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Luke Mrkića iz Zadra, protiv tuženika Općine Ražanac, OIB 08842442553, Ražanac, Ulica XVII broj 61, zastupan po punomoćnicima Ivanki Bosotina i Davorki Bosotina-Stanić, odvjetnicama iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja FV, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1804/2023 od 10. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2025,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja FV kao osnovana, te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1804/2023 od 10. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine od 400 m2 kao i zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka. Točkom II. izreke presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.082,50 eura.

2. Protiv naprijed navedene presude pravovremeno je žalbu podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. Tužitelj u žalbi osporava odluku prvostupanjskog suda u pogledu zaključka da tužitelj nije cijelo vrijeme u posjedu spornog dijela nekretnine, odnosno da nije pošteni posjednik. Ovo stoga jer je tužitelj cijelo vrijeme gospodario predmetnom nekretninom, a također sukladno članku 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima poštenja posjeda tužitelja se pretpostavlja. To znači da je na tuženiku teret dokaza, da posjed tužitelja nije pošten. Osim toga na spornom dijelu nalazi se travnata površina na kojoj su zasađene masline, smokve i ostala stabla. Također prvostupanjski sud nije analizirao zapisnik povodom održanog očevida na licu mjesta, kao niti nalaz vještaka. Prvostupanjski sud ispušta iz vida činjenicu da je posjed tužitelja ograđen dijelom žičanom ogradom, dijelom starim suhozidom i dijelom betonskim zidom, kao i činjenicu da je sporni dio nekretnine bio u posjedu tužitelja i njegovih prednika.

3. Na žalbu tužitelja tuženik nije dostavio odgovor.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu člankom 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], realnog dijela površine 400 m2, na skici sudskog očevida izrađenoj od AV, označene žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I- J-K-L-M-N-A.

7. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj upisan kao suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 1997/2397 dijela;

- da je tuženik upisan kao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 400/2397 dijela;

- da je upis prava suvlasništva stranaka izvršen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina];

- da tužitelj nije bio nazočan na ročištu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, niti je isti uložio prigovor na rješenje od 24. rujna 2015. o upisu suvlasništva tužitelja i općine [adresa] na navedenoj čestici;

- da se na spornom dijelu nalazi travna površina sa zasađenim maslinama, smokvom i još četiri stabla;

- da je sporni dio ograđen suhozidom, žičanom ogradom i dijelom betonskim zidom;

- da tužitelj nije dokazao zakonit, samostalan i pošten posjed spornog dijela;

- da tužitelj te VV ili ZV nisu bili posjednici predmetnog realnog dijela nekretnine.

8. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke navodi kako tužitelj nije dokazao da je pošteni posjednik spornog dijela zemljišta te da isti nije u posjedu navedene nekretnine, dok iz provedenog očevida na licu mjesta sud utvrđuje da je sporni dio nekretnine ograđen, da se na njemu nalaze masline i 4 stabla, a što ukazuje na činjenicu da je navedeni dio nekretnine održavan od strane tužitelja obzirom tužitelj navodi kako je ogradio sporni dio nekretnine.

9. Uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva u konkretnom slučaju, a sukladno odredbi članka 388. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. nastavno: ZV) činjenično utvrđenje potrebno je ocijeniti prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

9.1. Člankom 159. stavak 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

9.2. Dakle, zakonom je propisano da dosjelošću posjednik koji dulje vrijeme posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik, a posjed ima određene kvalitete, stječe pravo vlasništva te stvari uz ispunjenje određenih pretpostavki. Naš zakon razlikuje redovnu i izvanrednu dosjelost, a za istu su propisani i različiti rokovi dosjedanja.

9.3. Člankom 18. stavak 3. ZV-a propisano je da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je stavkom 5. propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Dakle, posjed tužitelja smatra se poštenim te tužitelj nije dužan dokazivati svoje poštenje već je tuženik taj koji je dužan dokazati nepoštenost posjeda tužitelja.

9.4. Činjenica što posjednik zna ili može znati da je druga osoba u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik nekretnine koju on posjeduje ne čini njegov posjed nepoštenim, već je potrebno ispitati i druge okolnosti koje utječu na kvalitetu posjeda. Te druge okolnosti koje utječu na kvalitetu posjeda su npr. činjenica je li posjednika itko smetao u posjedovanju odnosno osporavao mu posjed, aktivnost odnosno pasivnost vlasnika u iskazivanju njegovih vlasničkih ovlasti na nekretnini koja je predmet posjedovanja tj. u svojatanju njegovog prava na toj nekretnini, vođenje računa kako se nekretnina koristi i gdje se nalazi, kontinuitet i trajanje posjeda, upis posjeda u katastarskom operatu i slično.

10. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je imao pogrešan pravni pristup po pitanju odlučne činjenice vezane za poštenje posjeda tužitelja obzirom sud navodi da tužitelj nije dokazao svoje poštenje, a poštenje posjeda tužitelja se presumira.

10.1. Iz iskaza svjedoka i samog tužitelja proizlazi da se tužitelj nalazi u posjedu spornog realnog dijela nekretnine, a prije njega u posjedu istog su bili ZV i njegovi prednici. Prvostupanjski sud u svojoj odluci utvrđuje da niti tužitelj, niti ZV nisu bili posjednici spornog realnog dijela nekretnine obrazlažući to iskazom KV danog na ročištu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Dakle iskaz KV u suprotnosti je s iskazom tužitelja i preostalih svjedoka te je stoga potrebno utvrdit potpunu i preciznu vjerodostojnost kako iskaza tužitelja i svjedoka tako i iskaza KV. Nadalje ukoliko je ZV bio u posjedu spornog dijela nekretnine, kao i njegovi prednici a što proizlazi iz iskaza svjedoka UVH, IV i JV, neophodno je utvrditi od kada je ZV bio u posjedu spornog dijela nekretnine kao i njegovi prednici te je li tužitelj kao posjednik već u trenutku stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjed ili je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

10.2. Osim toga, tijekom postupka ispuštena je činjenica da je navedena nekretnina, prema iskazima svjedoka i samog tužitelja, darovana i RV, supruzi tužitelja, a o čemu prvostupanjski sud apsolutno ne daje nikakvo obrazloženje. Naime nije razvidno je li RV u posjedu navedene nekretnine odnosno kakav je pravni status RV.

11. Nadalje, prvostupanjski sud u svom obrazloženju navodi i iskaz KV s ročišta u postupku preoblikovanja, a koji je naveo da je južni dio oduvijek bio posjed općine [adresa], odnosno javni put. Ova činjenica nije razvidna iz zapisnika o očevidu na licu mjesta, jer iz navedenog zapisnika ne proizlazi da bi na spornom djelu nekretnine bio javni put odnosno da bi sporni dio nekretnine presijecao javni put. Nije utvrđeno je li južni dio navedene čestice, a za koji se navodi da je bio posjed općine [adresa], odnosno javni put upravo sporni dio nekretnine za koju tužitelj tužbom potražuje utvrđivanje svog vlasništva.

12. Zbog počinjene bitne povrede parničnog postupka, pobijanu presudu suda prvog stupnja nije moguće ispitati te je prvostupanjska odluka ukinuta sukladno odredbi članka 369. stavak 1. ZPP-a.

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom, analizirat će i dati ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti, detaljno će analizirati pitanje posjeda te poštenja posjeda od strane tužitelja, RV te ZV i njegovih prednika pri čemu će posebno analizirati trenutak stupanja tužitelja u posjed spornog dijela nekretnine te je li taj posjed pošten ili nepošten, je li tužitelju tko smetao pravo posjeda, je li tuženik u posjedu spornog dijela nekretnine, tko istu održava, obuhvaća li sporni dio nekretnine i javni put odnosno presijeca li javni put te obuhvaća li sporni dio nekretnine južni dio čestice, ponovno će obaviti uviđaj na licu mjesta uz nazočnost sudskog vještaka radi utvrđivanja ovih činjenica vezanih za pitanje javnog puta na spornom dijelu nekretnine te predstavlja li sporni dio nekretnine i južni dio z.k. čestice.

14. Obzirom je ukinuta odluka o glavnoj stvari to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka jer isti ovise o konačnom uspjehu od stranaka u postupku.

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 8. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Vrkić Perak