Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj Pp-2196/2025-52
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Marka Maljevca, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ustanove Klinički bolnički centar Rijeka i drugih, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i drugih Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZOR), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka KLASA: 116-02/21-01/3892 od 07. siječnja 2022., nakon javne glavne rasprave održane 08. rujna 2025. u prisutnosti branitelja okrivljenika, 08. rujna 2025. javno objavivši u odsutnosti stranaka i prisutnosti branitelja okrivljene pravne osobe SĆ,
p r e s u d i o j e
I. Prvookrivljena pravna osoba, Klinički bolnički centar Rijeka sa sjedištem u [adresa] OIB 40237608715, i
drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi AĆ, sin AĆ i UĆ rođene S, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1966., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], liječnik, razvedeni otac jednog djeteta, zaposlen s mjesečnim primanjima od 6.000,00 eura,
na temelju članka 182. točke 1. u svezi članka 24.a Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađaju se optužbe
da je
inspekcijskim nadzorom izvršenim kod poslodavca Klinički bolnički centar Rijeka 13. listopada, 17. studenog i 30. studenog 2021. u poslovnim prostorijama poslodavca i to u Službi za pravne poslove na adresi sjedišta pravne osobe u [adresa], zatim u Klinici za kirurgiju, Zavod za kardiotorakalnu kirurgiju, Odjel za kardijalnu kirurgiju s intenzivnom njegom – lokalitet Sušak te u Klinici za kirurgiju, Zavod za digestivnu kirurgiju, Odjel za intenzivnu kiruršku njegu - lokalitet Rijeka, svjedočenjem medicinskih sestara na zapisnik, uvidom u dostavljenu relevantnu poslovnu i ravnopravnu dokumentaciju te očitovanjem poslodavca, utvrđeno da su za prvookrivljene i drugookrivljene u svojstvu poslodavca radile radnice u razdoblju od 01. siječnja 2021. do 30. rujna 2021. temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, na poslovima medicinskih sestara, koje su ostvarile prekovremeni rad kako slijedi:
a) na mjestu rada u Klinici za kirurgiju, Zavod za kardiotorakalnu kirurgiju, Odjel za kardijalnu kirurgiju s intenzivnom njegom - lokalitet [adresa]
RĆ
mjesec siječanj 2021. ostvarila ukupno 24 prekovremena sata;
mjesec veljača 2021. ostvarila ukupno 20 prekovremenih sati;
mjesec ožujak 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
mjesec travanj 2021. ostvarila ukupno 36 prekovremenih sati;
mjesec svibanj 2021. ostvarila ukupno 36 prekovremenih sati;
mjesec lipanj 2021. ostvarila ukupno 4 prekovremenih sati;
mjesec srpanj 2021. ostvarila ukupno 36 prekovremenih sati;
mjesec kolovoz 2021. ostvarila ukupno 32 prekovremenih sati;
mjesec rujan 2021. ostvarila ukupno 25 prekovremenih sati;
dakle ista radnica ostvarila od mjeseca siječnja 2021. do rujna 2021. 241 prekovremenih sati,
ĆĆ AZRA
mjesec siječanj 2021. ostvarila ukupno 24 prekovremena sata;
mjesec veljača 2021. ostvarila ukupno 20 prekovremenih sati;
mjesec ožujak 2021. ostvarila ukupno 20 prekovremenih sati;
mjesec travanj 2021. ostvarila ukupno 12 prekovremenih sati;
mjesec svibanj 2021. ostvarila ukupno 48 prekovremenih sati;
mjesec lipanj 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
mjesec srpanj 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
mjesec kolovoz 2021. ostvarila ukupno 32 prekovremenih sati;
mjesec rujan 2021. ostvarila ukupno 29 prekovremenih sati;
dakle ista radnica ostvarila od mjeseca siječnja 2021. do rujna 2021. 241 prekovremenih sati,
PĆ
mjesec siječanj 2021. ostvarila ukupno 32 prekovremena sata;
mjesec veljača 2021. ostvarila ukupno 15 prekovremenih sati;
mjesec ožujak 2021. ostvarila ukupno 25 prekovremenih sati;
mjesec travanj 2021. ostvarila ukupno 35 prekovremenih sati;
mjesec svibanj 2021. ostvarila ukupno 44 prekovremenih sati;
mjesec lipanj 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
mjesec srpanj 2021. – bila na bolovanju;
mjesec kolovoz 2021. ostvarila ukupno 40 prekovremenih sati;
mjesec rujan 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
dakle ista radnica ostvarila od mjeseca siječnja 2021. do rujna 2021. 247 prekovremenih sati,
NĆ FĆ
mjesec siječanj 2021. ostvarila ukupno 20 prekovremena sata;
mjesec veljača 2021. ostvarila ukupno 13 prekovremenih sati;
mjesec ožujak 2021. ostvarila ukupno 20 prekovremenih sati;
mjesec travanj 2021. ostvarila ukupno 48 prekovremenih sati;
mjesec svibanj 2021. ostvarila ukupno 39 prekovremenih sati;
mjesec lipanj 2021. ostvarila ukupno 21 prekovremenih sati;
mjesec srpanj 2021. ostvarila ukupno 19 prekovremenih sati;
mjesec kolovoz 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
mjesec rujan 2021. ostvarila ukupno 28 prekovremenih sati;
dakle ista radnica ostvarila od mjeseca siječnja 2021. do rujna 2021. 236 prekovremenih sati,
b) na mjestu rada u Klinici za kirurgiju, Zavod za digestivnu kirurgiju, Odjel za intenzivnu kiruršku njegu - lokalitet [adresa]
SĆĆ
mjesec siječanj 2021. ostvarila ukupno 43 prekovremena sata;
mjesec veljača 2021. ostvarila ukupno 0 prekovremenih sati;
mjesec ožujak 2021. ostvarila ukupno 12 prekovremenih sati;
mjesec travanj 2021. ostvarila ukupno 16 prekovremenih sati;
mjesec svibanj 2021. ostvarila ukupno 24 prekovremenih sati;
mjesec lipanj 2021. ostvarila ukupno 24 prekovremenih sati;
mjesec srpanj 2021. ostvarila ukupno 8 prekovremenih sati;
mjesec kolovoz 2021. ostvarila ukupno 52 prekovremenih sati;
mjesec rujan 2021. ostvarila ukupno 8 prekovremenih sati;
dakle ista radnica ostvarila od mjeseca siječnja 2021. do rujna 2021. 187 prekovremenih sati,
dakle, iste su radnice radile u prekovremenom radu duže od 180 sati godišnje, a tako su radile devet uzastopnih mjeseci,
dakle da su, poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe dopustili da rad radnika koji radi prekovremeno traje duže od sto osamdeset sati godišnje protivno članku 65. stavku 4. ZOR,
pa da je
poslodavac pravna osoba, ustanova Klinički bolnički centar Rijeka počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 16. ZOR, a
odgovorna osoba pravne osobe BĆ počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 16. i stavka 2. ZOR.
II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektora dostavio je sudu optužni prijedlog kojim se okrivljenici terete zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci.
2. U povodu optužnog prijedloga donesena je presuda poslovni broj Pp-125/2022 od 11. 12. 2024. kojom su okrivljenici oslobođeni optužbe primjenom članka 182. točke 1. u svezi članka 24.a. PZ.
2.1. Presuda je ukinuta rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Ppž-2705/2025 od 02. 4. 2025. te je predmet vraćen na ponovno suđenje uz obrazloženje da optuženi prekršaj predstavlja prekršaj kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i zakonima čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja jer da se u konkretnom slučaju radi o najtežim prekršajima poslodavca pa da kršenje navedenih normi može ugroziti odnosno povrijediti pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava na štetu radnika.
3. Određena je nova glavna rasprava na kojoj su pročitane ranije obrane okrivljenika, isprave koje prileže spisu i iskazi ispitanih svjedoka.
3.1. U pisanoj obrani okrivljena pravna osoba poriče počinjenje prekršaja. Ovlašteni tužitelj da je podnoseći optužni prijedlog u postupnosti zanemario članak 193. stavak 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji uređuje pitanje trajanja tjednog radnog vremena. Osim toga da je zanemareno da su radnice navedene u optužnom prijedlogu dale pisanu suglasnost za prekovremeni rad u vrijeme pandemije COVID19 i nedostatka stručnog kadra. Osim toga okrivljena pravna osoba poziva se i na članke 4. i 5. citiranog zakona o značenju zdravstvene zaštite kao i na članak 53. Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti od 29. 4. 2020. prema kojem na odjelu kirurških djelatnosti mora biti 1 medicinska sestra specijalist u kirurškoj djelatnosti na 5,5 bolesnika, 1 medicinska sestra specijalist u operacijskoj djelatnosti na 1 operacijski stol, 1 medicinska sestra za asistenciju sestri u operacijskoj djelatnosti, 2 medicinske sestre specijalisti u kirurškoj djelatnosti ili 2 medicinske sestre na 8 bolesnika (od čega 15% prvostupnica sestrinstva specijalista u kirurškoj djelatnosti) uz ostale stručne osobe. Takav rad okrivljenik u nedostatku medicinskih sestara nije u mogućnosti organizirati. Upravo u optuženom razdoblju je došlo do pada broja medicinskih sestara te je u siječnju 2021. na Klinici za kirurgiju bilo 195 medicinskih sestara, u svibnju 179, a u rujnu 186 te nije bilo moguće organizirati rad osim uz prekovremeni rad posebice pored činjenice pandemije COVID 19. Okrivljenik da osim toga sustavno ulaže u obrazovanje medicinskih sestara ali se i dalje suočava s njihovim kroničnim nedostatkom. Pandemija COVID 19 da je uzrokovala stanje više sile te da okrivljenik nije mogao pravovremeno planirati raspored rada i da je rad u to vrijeme zahtijevao nadljudske napore uz činjenicu da je bilo potrebno organizirati i redovite poslove. U tom smislu okrivljenik se poziva na članak 19. PZ. Ministarstvo da je 21. 3. 2020. donijelo i Odluku o organizaciji i rasporedu rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene skrbi za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-Do V-2 kojom je također bio organiziran rad okrivljenika. U tom smislu je još u studenom 2020. od okrivljenika zatraženo osiguranje dodatnih kapaciteta za liječenje, a u listopadu je ograničen korištenje godišnjih odmora. 12. 3. 2021. otvorene su i COVID-19 organizacijske jedinice što je zahtijevalo dodatnu mobilizaciju osoblja uz činjenicu njihovog broja, bolovanja, samoizolacija i sličnog. U travnju su dodatno mobilizirani liječnici , a nekoliko dana kasnije je obustavljen i dopunski rad kao i službeni zaostaci, putovanja, dopusti i slično. Zbog svega nije bilo moguće organizirati ni korištenje godišnjih odmora do 30. lipnja 2021. već se okrivljenik u tom smislu obratio ministarstvu radi mogućnosti korištenja preostalog godišnjeg odmora i nakon toga dana. Ministarstvo da je dalo uputu u svibnju 2021. da prekovremeni rad može iznositi zbog svega navedenog i više od prosječnih 48 sati tjedno. Okrivljenik se u tom smislu poziva i na primjenu članka 24.a PZ. predlaže da se okrivljenici oslobode od optužbe za optuženi prekršaj.
3.1.1. Pisanoj obrani prileži Pravilnik o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti od 29. 4. 2020. (narodne novine broj 52/2020) prema kojem u bolnicama na odjelu kirurških djelatnosti mora biti osim liječnika: 1 medicinska sestra specijalist u kirurškoj djelatnosti na 5,5 bolesnika, 1 medicinska sestra specijalist u operacijskoj djelatnosti na jedan operacijski stol, 1 medicinska sestra za asistenciju sestri u operacijskoj djelatnosti, 2 medicinske sestre specijalisti u kirurškoj djelatnosti ili 2 medicinske sestre na 8 bolesnika (od čega 15% prvostupnica sestrinstva specijalista u kirurškoj djelatnosti), 1 prvostupnik fizioterapije na 10 bolesnika, 1 fizioterapeutski tehničar na 20 bolesnika, 1 njegovatelj na 8 bolesnika a za dežurstvo treba osigurati najmanje 30% radnika redovite smjene.
3.1.2. Pisanoj obrani prileži i podatak o broju medicinskih sestara na Klinici za kirurgiju okrivljenika kojih je bilo tijekom 2021. ukupno uključujući više medicinske sestre i "obične" u siječnju i veljači 195, u ožujku 190, u travnju 180, u svibnju 179, u lipnju 187, u srpnju 188, u kolovozu 184, u rujnu 186, u listopadu 185 i u studenom te prosincu 180.
3.1.3. Pisanoj obrani prileži i podnesak Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/20- 07/54 od 02. 11. 2020. u kojem se traži od okrivljenika osnivanje sekundarnog centra da liječenje srednje teških i blažih oblika bolesti COVID-19, odnosno daljnje jačanje bolničkih kapaciteta što će zahtijevati i privremeni raspored radnika.
3.1.4. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 20. 11. 2020. kojim se u skladu s okružnicom Ministarstva zdravstva ograničava korištenje godišnjih odmora.
3.1.5. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 10. 3. 2021. kojim se u skladu s dopisom Ministarstva zdravstva daje obavijest o pripremi ponovne mobilizacije radnika te o potrebi smanjenja elektivnog kirurškog programa. Također prileži i dopis od istog dana o ponovnom otvaranju novih COVID-19 organizacijskih jedinica.
3.1.6. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 31. 3. 2021. kojim se organizacijskim jedinicama najavljuje reorganizacija rada cijele bolnice zbog potreba uzrokovanih COVID-19 bolesti.
3.1.7. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 02. 4. 2021. kojim se organizacijskim jedinicama najavljuje reorganizacija i mobilizacija kadrova zbog eksponencijalnog rata oboljelih od COVID-19.
3.1.8. Pisanoj obrani prileži Odluka Ministarstva zdravstva o organizaciji i rasporedu rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 21. 3. 2020. KLASA: 011-02/20-01/163 kojim se uređuje organizacija i raspored rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika na način da se za organizaciju rada zadužuje ravnatelj ustanove.
3.1.9. Pisanoj obrani prileži Odluka Ministarstva zdravstva o mjerama mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe te korištenja medicinsko-tehničke opreme i ostalih sredstava od 14. 3. 2020. KLASA: 501-01/20-01/05 kojom se radi zaštite građana od bolesti COVID- 19 uređuje, među ostalim, mobilizacija, organizacija i raspored rada i radnog vremena u skladu s rješenjem ministra zdravstva.
3.1.10. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 07. 4. 2021. kojim se organizacijskim jedinicama obustavlja odobrenje za dopunski rad te za sve vrste službenih izostanaka plaćenih dopusta i putovanja.
3.1.11. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 12. 4. 2021. kojim se od Ministarstva zdravstva traži mogućnost korištenja "starog" godišnjeg odmora i nakon 30. lipnja tekuće godine upravo zbog izvanredne situacije uzrokovane bolesti COVID-
19.
3.1.12. Pisanoj obrani prileži i dopis Ministarstva zdravstva od 21. 5. 2021. KLASA: 501-05/21-01/04 kojim se bolničkim ustanovama daje uputa da prekovremeni rad može trajati i iznad prosječnih 48 sati tjedno uz pisani pristanak radnika.
3.1.13. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 10. 6. 2021. kojim se potiče prekovremeni rad u smislu izvanrednih okolnosti rad smanjenja lista čekanja, a na temelju dopisa Ministarstva zdravstva od 21. 5. 2021. i dopisa ravnatelja od 18. 8. 2021.
3.1.14. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 07. 4. 2021. o potrebi osnivanja sekundarnog centra za COVID-19 zbog povećanja broja oboljelih.
3.1.15. Pisanoj obrani prileži i Odluka Ministarstva zdravstva od 02. 4. 2021. KLASA: 501-05/20-01/754 o privremenom rasporedu kojim se okrivljeniku dodjeljuje medicinska sestra koja inače radi u Thalassotherapiji Crikvenica.
3.1.16. Pisanoj obrani prileži i dopis okrivljenika od 14. 4. 2021. o prenamjeni Klinike za maksofacijalnu kirurgiju u prostor za postkovid i COVID-19 suspektne bolesnike koji zahtijevaju specifičan oblik skrbi.
3.2. Okrivljena odgovorna osoba u svojoj obrani navodi da se ne smatra krivim za optuženi prekršaj.
3.2.1. On da je predstojnik, odnosno šef kirurgije koja ima 300 ljudi i šest sastavnica. Na digestivnoj i kardiokirurgiji imaju povišeni broj prekovremenih sati. Na svakoj sastavnici imaju još zasebnog šefa i glavnu sestru. Osim toga 2021. je bilo vrijeme Covida, a sve medicinske sestre koje se navode u optužnom prijedlogu su dale suglasnost za prekovremeni rad te postoji problem da je jedan broj ljudi bio raspoređen u Covid jedinice. On ne radi raspored medicinskih sestara, za to su zadužene glavne sestre klinika, a osim toga imaju i glavnu sestru bolnice, odnosno postoji dvostruka linija zapovijedanja. Glavna sestra na kardiokirurgiji je EĆ, a u digestivnoj je u to vrijeme bila ZĆ te imaju i glavnu sestru cijele klinike TĆ čiji je posao da se bavi rasporedom sredstava i organizacijom. Osim toga postoji Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima gdje bi trebali imati dvije sestre na osam kreveta, a kontinuirano im nedostaje 50 sestara na cijeloj klinici. U zadnjih par godina je primljeno 29 sestara, a 46 sestara je otišlo. TĆ redovito piše zahtjeve glavnoj sestri bolnice gdje ukazuje da fali ljudi, da postoji problem prekovremenih sati i da su potpuno potkapacitirani ljudima te je u vrijeme Covida 50 % ljudi radilo u Covid jedinici, a na Klinici za kirurgiji nije se radio normalan program, nego samo hitnoće. Činjenica je da postoje ostvareni prekovremeni sati u tom razdoblju, međutim bolnicu obvezuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti i bolnica ima obvezu pružiti kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. Zbog nedostatka ljudi glavna sestra po potrebi svakodnevno premješta sestre s jednog zavoda, odnosno odjela, na drugi, a problem nedostatka ljudi je problem koji se pojavljuje i na drugim bolnicama. Kada bi se držali ograničenja o prekovremenom radu mogli bi zatvoriti kliniku.
3.3. Svjedokinja državna inspektorica ŽĆ u svom iskazu navodi da je obavila inspekcijski nadzor u studenom 2021. vezano za radno vrijeme medicinskih sestara u Zavodu za kardiokirurgiju na Sušaku te u Zavodu za digestivnu kirurgiju i kao uzorak odabrala nekoliko medicinskih sestara. U odnosu na sve osobe koje se navode u evidencijama radnog vremena koja je dostavljena nije izvršila nadzor nego izabrala uzorak i izvršila nadzor za 9 mjeseci unazad te ispitala svjedoke i utvrdila nepravilnosti. Zakon o zdravstvenoj ne propisuje ograničenje prekovremenog rada već ZOR. Sve ispitane sestre su dale suglasnost za prekovremeni rad te ne zna da li su radile prekovremeno i nakon što su povukle pisane suglasnosti, a nadzorom nije utvrdila druge nepravilnosti vezano za prekovremeni rad u smislu da ne bi bio plaćen. Vezano uz izvanredne okolnosti COVID-19 poslodavac je dao očitovanje koje je dostavljeno uz optužni prijedlog u smislu okolnosti koje se mogu cijeniti kao olakotne. Ne može se očitovati da li je posebno utvrđivala koji je broj medicinskih sestara u promatranom razdoblju bio na godišnjem odmoru ili na bolovanju. Isto tako vezano uz pravilnik koji uređuje potreban broj osoblja u bolnici poslodavac je dao pisano očitovanje.
3.4. Svjedokinja i glavna sestra TĆ u svom iskazu navodi da je glavna medicinska sestra na mjestu glavne sestre Klinike za kirurgiju od 2011., a koja je jedna od većih. Imaju oko 200 kreveta, 5 zavoda i 2 lokaliteta. U Rijeci imaju Zavod za digestivnu kirurgiju s 52 kreveta te opću i onkološku kirurgiju i Odjel plastične kirurgije s 22 kreveta, a na Sušaku za ortopediju i traumatologiju s 48 kreveta, vaskularnu kirurgiju s 25 kreveta i kardiotorakalnu s 35 kreveta. Plastična kirurgija bi inače trebala funkcionirati kao samostalni odjel i upravo zbog nedostatku sestara je pripojena Odjelu opće i onkološke kirurgije. Odgovorna je za rad i organizaciju rada medicinskih sestara, njegovateljica, spremačica, odnosno svog pomoćnog osoblja što uključuje i poslove čišćenja i održavanja. Svakodnevno se susreće s problemom velikog broja bolovanja, odnosno odsustva kadra. 2021. je bila godina Covida kada je bio formiran Covid odjel na koji je morala dati 25 sestara i tehničara da bi u to vrijeme klinika i dalje funkcionirala. Klinika nije prestajala s radom i dalje su dolazili pacijenti pa i u teškom te se ne radi o pacijentima liji dolazak se može odgoditi. Dnevno dolazi 10 do 15 novih pacijenata, a osobito hitnoća vikendom. Morali su redovito operirati pacijente s primjerice tumorom i drugim stanjima koja se nisu mogla odgađati. Imaju stalni nedostatak kadra i veliki odljev. Gotovo nikada ne može zadovoljiti uvijete o dvije sestre na osam pacijenata. Osim toga posljednjih godina u Rijeci se školuje samo dva razreda medicinskih sestara godišnje, a njihovo obrazovanje traje 5 godina. Mora mjesečno ili tromjesečno dostavljati očitovanja o prekovremenom radu sestara iz kojeg se vidi manjak sestara. Jedan dio njih je i na bolovanjima. Nedostatak sestara nastoji pokriti na način da određene poslove obavljanju njegovateljice, odnosno kod iznenadnih izostanaka uskaču kolegice iz drugih odjela ili ostane dulje raditi glavna sestra zavoda, a ponekad pozove i nekoga tko koristi godišnji odmor. Svaki zavod inače ima svoju glavnu sestru koja vodi evidenciju rada i raspored sestara, ali i ona to vidim putem računalnog sustava i kontrolira te po potrebi korigira. Osim toga poliklinike imaju kirurške ambulante koje isto tako treba pokriti, a imaju operacijske sale za manje kirurške zahvate. Ima ukupno 170 medicinskih sestara, 20 njegovateljica i 30 spremačica. Poznate su joj sestre koje se navode u optužnom prijedlogu i one su radile po rasporedu glavnih sestara zavoda sve negdje do kraja ljeta 2021. kada je dobila dopis kadrovske službe da su povukle pristanak za rad na više od 180 prekovremenih sati zbog umora. Do kraja godine nedostatak sestara se pokrivao u suradnji s kadrovskom službom na način da su stornirani godišnji odmori, omogućeno korištenje starog godišnjeg odmora i nakon lipnja slijedeće godine, a osim toga bio je i dio sestara koje su htjele nastaviti raditi prekovremeno jer im je to sve bilo i plaćeno. U vrijeme Covida bez prekovremenih sati se rad na klinici ne bi mogao osigurati, non-stop se radilo, a osim toga unutar klinike su imali poseban odjel za Covid pacijente s izolacijom za koje je bilo potrebno osigurati medicinske sestre gdje su se obavljali hitni medicinski zahvati na Covid pacijentima. Uobičajena praksa je da medicinske sestre daju pisanu suglasnost za prekovremeni rad. Vodila je računa da u tom slučaju ne rade više prekovremenih sati od onih za koji su dale suglasnost. Primjerice u mjesecima kada nema većeg odsustva radnika medicinske sestre bi imale 4 do 8 sati prekovremenog rada, ali čim bi netko izostao to bi se povećalo na 12 ili 24 sata rada prekovremeno. Primijetila je da bi sestre kada bi nakon primjerice 6 mjeseci ostvarile taj fond od 180 sati povlačile suglasnost. Nije se susrela sa situacijom da bi netko potpisao suglasnost, a zatim odbio prekovremeni rad.
3.5. Iz podneska okrivljenika s prilozima dostavljenog Državnom inspektoratu od 07. 12. 2021. (list 10-15 spisa ) slijedi da se okrivljenik očitovao na sadržaj zapisnika Državnog inspektorata od 30. 11. 2024. te kao odgovornu osobu naveo drugookrivljenog AĆ te ujedno, u bitnome, naveo da je u razdoblju od 01. 3. do 15. 9. 2021. prestao radni odnos za 41 medicinsku sestru od čega za 23 zbog raskida ugovora o radu. U tom razdoblju ih je zaposleno 44. Pritom je u razdoblju od 01. 01. dO 30. 9. 2021. na bolovanju bilo između 34 i 66 medicinskih sestara mjesečno.
3.7. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 13. 10. 2021. (list 34-37 spisa) slijedi da je državni inspektor pročitao dokumentaciju dostavljenu od okrivljenika kao i onu dostupnu na Internet stranicama okrivljenika.
3.8. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 17. 11. 2021. (list 25-33 spisa) slijedi da je državni inspektor na temelju dostavljene dokumentacije utvrdio broj prekovremenih sati za RĆ, ĆĆ, NĆ i PĆ kako je optuženo. Ispitane su i navedene medicinske sestre te glavna sestra EĆ, a od okrivljenika je zatraženo dostavljanje daljnje dokumentacije navedene u zapisniku.
3.9. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 30. 11. 2021. (list 16-24 spisa) slijedi da je državni inspektor na temelju dostavljene dokumentacije utvrdio broj prekovremenih sati za AĆĆ kako je optuženo te broj prekovremenih sati i za druge medicinske sestre i to CĆ i ČĆ. Ispitane su i medicinske sestre SĆĆ, CĆ, ČĆ, ŠĆ, a od okrivljenika je zatraženo dostavljanje daljnje dokumentacije navedene u zapisniku.
3.10. Iz Pravilnika o radu okrivljenika od 02. 3. 2019. i njegovih izmjena od 04. 12. 2020. (list 38-67 spisa) slijedi da prekovremeni rad kod okrivljenika ne smije trajati dulje od 180 sati godišnje odnosno, ako je kolektivnim ugovorom ugovoreno drugačije, onda ne više od 250 sati godišnje (članak 26.)
3.11. Odlukom o nejednakom rasporedu radnog vremena od 01. 01. 2021. (list 68-69 spisa) određeno je da za radnike kojima je radno vrijeme nejednako raspoređeno ono uključujući prekovremeni rad može trajati najviše 50 sati tjedno, a za radnike koji su dali pisanu suglasnost tu smislu članka 193. stavka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ono može iznositi i više od prosječnih 48 sati tjedno.
3.12. Iz Odluke o organizaciji radnog vremena sukladno Pravilniku o radnom vremenu KBC-a Rijeka od 27. 12. 2018. s prilozima (list 70-78 spisa) slijedi da na Klinici za kirurgiju redovan smjenski rad se odvija kroz 2 smjene od 07,00 do 15,00 i od 13,00 do 21,00 sat, rad u turnusu 12 sati dan, 12 sati noć, a na lokalitetu Sušak predviđena je i pripravnost medicinske sestre.
3.13.. Iz Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena od 30. 11. 2019. (list 79-84 spisa) slijedi da se pri rasporedu radnog vremena radnika mora voditi računa o dostupnosti zdravstvene zaštite tijekom svih dana u tjednu.
3.14. Iz Satnice i rasporeda smjena od siječnja do rujna 2021. (list 85-120 spisa) slijedi da su RĆ, ĆĆ, NĆ, PĆ (list 85-102 spisa) i SĆĆ (list 103-120 spisa) imale broj ostvarenih prekovremenih sati kako je i optuženo u tom razdoblju.
3.15. Iz Evidencije viška/manjka sati (list 121-125 spisa) slijedi da su medicinske sestre RĆ, ĆĆ, PĆ, FĆ PĆ JĆ imale broj ostvarenih prekovremenih sati kako je i optuženo u tom razdoblju s time da je taj broj sati evidentiran u stupcu "Razlika sati".
3.16. Iz Obračunskih isprava za isplatu plaće (list 126-214 spisa) slijedi da su RĆ, ĆĆ, PĆ, FĆ i KĆ Stilin ostvareni sati prekovremenog rada obračunati i plaćeni uz redovitu isplatu plaće, odnosno naknade umjesto plaće.
3.17. Iz Izjave RĆ i podneska okrivljenika, Službe upravljanja ljudskim resursima od 24. 9. 2021. (list 215-216 spisa) slijedi da je imenovana povukla suglasnost za prekovremeni rad u tekućoj godini, da je to povlačenje priopćeno glavnoj sestri TĆ **.**.2021. i da povlačenje ima učinak 30 dana od primitka povlačenja kod poslodavca.
3.18. Iz podneska okrivljenika, Službe upravljanja ljudskim resursima od 24. 9. 2021. i suglasnosti ĆĆ (list 217-218 spisa) slijedi da je imenovana povukla suglasnost za prekovremeni rad u tekućoj godini koju je dala 30. 11. 2020., da je to povlačenje priopćeno glavnoj sestri TĆ **.**.2021. i da povlačenje ima učinak 30 dana od primitka povlačenja kod poslodavca.
3.19. Iz Izjave PĆ i podneska okrivljenika, Službe upravljanja ljudskim resursima od 24. 9. 2021. (list 219-220 spisa) slijedi da je imenovana povukla suglasnost za prekovremeni rad u tekućoj godini, da je to povlačenje priopćeno glavnoj sestri TĆ **.**.2021. i da povlačenje ima učinak 30 dana od primitka povlačenja kod poslodavca.
3.20. Iz Izjave NĆ i podneska okrivljenika, Službe upravljanja ljudskim resursima od 24. 9. 2021. (list 221-222 spisa) slijedi da je imenovana povukla suglasnost za prekovremeni rad u tekućoj godini, da je to povlačenje priopćeno glavnoj sestri TĆ **.**.2021. i da povlačenje ima učinak 30 dana od primitka povlačenja kod poslodavca.
3.21. Iz suglasnosti SĆĆ (list 223 spisa) slijedi da je imenovana dala suglasnost za prekovremeni rad 06. 12. 2019. u smislu rada više od 48 prosječnih sati tjedno kroz naredna 4 mjeseca.
3.22. Spisu prileže i Ugovori o radu za medicinske sestre navedene u činjeničnom opisu s raznim izmjenama, a koji ne sadržavaju posebne odredbe o prekovremenom radu. Ugovorima prileže i preslike prijavna na mirovinsko osiguranje (list spisa 224-267 spisa).
3.23. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra (list 275-287 spisa) slijedi da je Klinički bolnički centar Rijeka ustanova čiji ravnatelj je od srpnja 2020. ĐĆ.
3.24. Iz dokumentacije dostavljene po okrivljenoj odgovornoj osobi (list 326-389 spisa) slijedi da u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 je postojala akutna potreba za medicinskim sestrama i njihov kronični nedostatak, a prema podnesku SĆĆZ (list 335 spisa) podaci o prekovremenom radu medicinskih sestara iz činjeničnog opisa su točni. O problemu nedostatka medicinskih sestara redovito je obavještavana kadrovska služba okrivljenika i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i to još od siječnja 2019. pa nadalje. U siječnju 2021. na Klinici za kirurgiju medicinske sestre su ostvarile višak od 2845 sati što znači redoviti rad 17 nepostojećih medicinskih sestara, a zbog dužih bolovanja, potrebna posla i prestanka radnih odnosa. (list 354 spisa). Prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u srpnju 2021. na Klinici za kirurgiju nedostaje
250 medicinskih sestara (list 357-359 spisa)
3.26. Obrana nije imala primjedbe na pročitanu dokumentaciju.
3.27. Branitelj okrivljene pravne osobe predložio je da se u daljnjem tijeku postupka kao svjedokinje ispitaju MĆ i EĆ na okolnost organizacije i prekovremenog rada na zavodima na kojima su bile glavne medicinske sestre s obzirom da imaju neposredna saznanja o organizaciji rada koji dokazni prijedlog je sud odbio smatrajući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno.
3.28. U završnoj riječi branitelj okrivljene pravne osobe naveo je da ustraje kod svih navoda iz pisane obrane i dosadašnjeg tijeka postupka te predlaže da se okrivljenik oslobodi od optužbe kao i da troškovi padnu na teret proračunskih sredstava.
3.29. U završnoj riječi branitelj okrivljene odgovorne osobe naveo je da se pridružuje navodima obrane okrivljene pravne osobe i da nema drugo za dodati.
4. U smislu članka 182. točke 1. PZ djelo za koje se okrivljenici optužuju po propisu nije prekršaj.
4.1. Naime, člankom 24.a PZ određeno je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
4.2. Člankom 65. stavkom 4. ZOR propisano je da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
4.3. Člankom 229. stavkom 1. točkom 16. ZOR propisano je da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno duže od pedeset sati tjedno, ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od dvjesto pedeset sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od sto osamdeset sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom.
4.4. Člankom 229. stavkom 1. ZOR propisano je da će se za taj prekršaj novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba pravne osobe
4.5. Iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) slijedi da njime nije uređena količina prekovremenog rada koji radnici obuhvaćeni tim ugovorom smiju raditi godišnje već samo pitanja što se smatra prekovremenim radom i kako on mora biti plaćen.
4.6. Iz članka 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/18, 125/19, 133/20 i 147/20, dalje: ZZZ) slijedi da se Zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te na načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije.
4.7. Iz članka 43. ZZZ slijedi da Javna zdravstvena služba mora biti organizirana tako da je stanovništvu Republike Hrvatske uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć.
4.8. Iz članka 193. stavka 1., 2., 8., 9. i 13. ZZZ slijedi da zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost su obvezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Najduže ukupno trajanje radnog vremena u tjednu, uključujući prekovremeni rad, ne može iznositi više od prosječno 48 sati u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca. Iznimno, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu zbog potrebe posla može iznositi i više od prosječnih 48 sati, ali samo ako je radnik dao prethodni pisani pristanak na takav rad. Zdravstveni radnik ne smije napustiti mjesto rada dok ga ne zamjeni drugi radnik, iako je njegovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite.
4.9. Iz članka 197. ZZZ slijedi da u slučajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera ministar je ovlašten poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrđene ZZZ, uključivši i mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe, dok te okolnosti traju.
4.10. Iz Odluke ministra zdravstva KLASA: 011-02/20-01/143 od 11. 3. 2020. slijedi da je u Republici Hrvatskoj proglašena epidemija bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2 koja je trajala do 11. 5. 2023. i donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/23-04/202 (Narodne novine broj 51/23).
4.11. U tom razdoblju doneseno je preko 484 odluka Stožera civilne zaštite i Ministarstva zdravstva kojima je reguliran život stanovništva u razdoblju pandemije, a koje su ili objavljene u Narodnim novinama ili bile dostupne na mrežnim stranicama.
5. Odlučne činjenice da su RĆ, ĆĆ, PĆ, NĆ i SĆĆ ostvarile broj prekovremenih sati rada od siječnja do rujna 2021. kako je i optuženo nije sporan i temelji se na svim provedenim dokazima, posebno evidencijama o njihovom radi i plaći odnosno naknadi plaće koja im je isplaćena u tom razdoblju ali i iskazima ispitanih svjedoka. Pritom sud nema razloga sumnjati kako u iskaze svjedoka tako ni u sadržaj pročitanih isprava te ih prihvaća kao istinite i vjerodostojne. Konačno, tu odlučnu činjenicu obrana suštinski ni ne osporava.
5.1. Nije sporno i da su one taj rad obavile na temelju pisanog pristanka te da nakon povlačenja pristanka prekovremeni rad više nisu obavljale barem ne u 2021., a koji zaključak se također temelji na iskazima ispitanih svjedok i sadržaju pročitanih isprava.
5.2. Iz citiranih propisa slijedi i da okrivljenoj ustanovi kolektivnim ugovorom niti bilo kojim drugim propisom nije omogućen prekovremeni rad dulji od 180 sati godišnje po radniku. Naime, mogućnost prekovremenog rada iznad 180 sati godišnje nije propisana ZZZ. koji pitanje radnog vremena ne uređuje u tom smislu. Mogućnost prekovremenog rada iznad 180 sati godišnje suštinski je isključena i internim Pravilnikom o radu okrivljenika, a ne predviđaju ju ni druge interne odluke okrivljenika koje uređuju radno vrijeme. Konačno, u smislu članka 65. stavka 4. ZOR, koji je ovdje relevantan, takvu mogućnost ne propisuje ni kolektivni ugovor koji obvezuje okrivljenika.
5.3. Nije sporno ni da se optuženi period u kojem su medicinske sestre ostvarile prekovremeni rad protivno članku 65. stavku 4. ZOR odnosni na razdoblje pandemije bolesti COVID-19 kada je život rad svog stanovništva bio teško narušen i reguliran stotinama raznoraznih odluka.
5.4. Okrivljenik i inače ima obvezu sukladno odredbama ZZZ obavljati svoju djelatnost po načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, a u slučajevima epidemija većih razmjera ministar je ovlašten poduzimati i mjere i aktivnosti poput mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena s ciljem ispunjavanja tih načela. Konačno, kako to navodi i svjedokinja A, a i notorno je, da se na Klinici za kirurgiju obavlja liječenje pacijenata koje se ne može odgoditi osim ako se ne radi o kakvom elektivnom zahvatu. To ne samo što nije u skladu s propisima nego i s načelima humanosti. Nitko od građana ne očekuje niti bi prihvatio da se njegovo liječenje zbog akutne ugroženosti ili teške bolesti odgodi zbog prestanka radnog vremena nekog od radnika okrivljenika.
5.5. Kod okrivljenika postoji obveza organiziranja poslova na Klinici za kirurgiju, koju nameću pozitivni propisi, na način da bi klinika morala za normalan rad u skladu s propisima imati 250 medicinskih sestara. U optuženom razdoblju bilo ih je između 179 i 195, dakle 22 do 28 % manje od onoga što je propisano, a što je u skladu i s iskazom svjedokinje A koja opširno i životno opisuje sve poteškoće s kojima se susreće u organizaciji rada u nedostatku kadra. S druge strane u tom istom razdoblju na gotovo dnevnoj bazi postojala je potreba za reorganizacijom rada čak i na način da su okrivljeniku dodijeljeni radnici drugih ustanova. Pritom su medicinske sestre koje jesu radile samo u siječnju 2021. odradile poslove čak 17 nepostojećih medicinskih sestara kroz ostvarene sate prekovremenog rada.
5.6. Dakle posve je jasno da su imenovane medicinske sestre ostvarile višak prekovremenog rada iznad zakonom propisanog maksimuma za jednu godinu i to unutar samo 9 mjeseci 2021. i to od 61 sata RĆ i ĆĆ, od 67 sati PĆ, od 56 sati NĆ i od 7 sati SĆĆ. Taj rad su ostvarile dobrovoljno, plaćen im je i ostvarile su ga u jeku pandemije u ustanovi i na klinici na kojoj se očekuje neprekidna briga o pacijentima uz nedostatak u prosjeku 1/4 medicinskih sestara koje bi taj isti posao morale obaviti.
6. Stoga imajući u vidu izostanak bilo kakvog ranijeg prekršaja kod okrivljenika gdje okrivljena pravna osoba zapošljava više stotina radnika, da su objektivna obilježja prekršaja ostvarena u jeku pandemije bolesti COVID-19, da su radnice navedene u optužnom prijedlogu radile prekovremeno uz pristanak i da im je taj rad plaćen, kao i prirodu okrivljenika, odnosno da se radi o bolnici od koje se očekuje da stalno pruža skrb pacijentima, a pritom se bori s višegodišnjim kroničnim nedostatkom radnika, obveze koje okrivljeniku nameću ZZZ i citirani Pravilnik o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti od 29. 4. 2020. sud smatra da je je stupanj povrede javnog poretka i društvenih vrijednosti kod okrivljenika bio neznatan.
6.1. Po ocjeni suda nema potrebe da okrivljenici budu kažnjeni zbog ostvarene povrede članka 65. stavka 4. ZOR u konkretnom slučaju i da su stoga ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz članka 24.a PZ.
6.2. Naime okrivljenici, a posebno okrivljena ustanova, posluje desetljećima bez evidentiranog bilo kakvog prekršaja. Dakle, ne samo prekršaja iz ZOR već i bilo kojeg drugog. S druge strane zapošljava više stotina radnika i pruža zdravstvenu skrb tisućama pacijenata ne samo s područja Primorsko-goranske županije već i šire.
6.3. Iz postupka na koji je prekovremeni rad medicinskih sestara u optuženom razdoblju bio ostvaren slijedi da su poštovana prava na rad i iz radnog odnosa za medicinske sestre navedene u optužnom prijedlogu, kako je gore obrazloženo. Dakle, očito se ne radi ni o kakvoj zlouporabi ili namjernom kršenju propisa u smislu iskorištavanja medicinskih sestara i prisiljavanja na prekovremeni radi.
6.4. Zbog svega navedenog sud smatra da je u postupanju okrivljenika stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka te društvene discipline i društvenih vrijednosti u ovom slučaju bio neznatan i da po ocjeni suda izostaje potreba da okrivljenici budu kažnjeni.
6.5. Propisana kazna nije jedini kriterij kod ocjene da li se radi o beznačajnom djelu (presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz-2/2021 od 18. 3. 2021. i Kzz- 32/2017 od 10. 8. 2017.) te se može primijeniti i na kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora primjerice do 5 godina, a kamo li na prekršaje za koje je propisana novčana kazna.
6.6. Sud i nadalje smatra da je u konkretnom slučaju stupanj povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. U konkretnom slučaju, okrivljenici nisu skloni činjenju prekršaja, bave se jednom od najplemenitijih djelatnosti pružanja zdravstvene skrbi oboljelima. Prekovremeni rad koji je odrađen je odrađen dobrovoljno i nagrađen, a odrađen je u iznimno teškoj situaciji organizacije rada u vrijeme pandemije. Osim toga okrivljenici su poduzimali sve što je u njihovoj moći da se činjenje prekršaja izbjegne ukazivanjem na nedostatak kadra. Stoga, analizirajući cjelokupno postupanje okrivljenika, motiv zbog čega je rad bio organiziran na konkretan način, odsutnost štetnih posljedica i sve okolnosti konkretnog slučaja, sud i nadalje smatra da opisano postupanje okrivljenika predstavlja beznačajan prekršaj, odnosno da nema prekršaja u smislu članka 24.a PZ.
7. Slijedom navedenog, odnosno činjenice da djelo za koje se okrivljenici optužuju po propisu nije prekršaj, valjalo je donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
8. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.
U Rijeci 08. rujna 2025.
Viši sudski savjetnik-specijalist
Sudac
Marko Maljevac, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- 1.-okrivljenik;
- 2.-okrivljenik;
- branitelj 1.-okrivljenika;
- branitelj 2.-okrivljenika;
