Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ob-36/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u izvanparničnom predmetu predlagateljice BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici u Bjelovaru, protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnik MŠ, dipl. iur., zaposlenik protustranke, 2. protustranke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u Njemačkoj, [adresa] i 3. protustranke EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], B[adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-311/2024-13 od 17. veljače 2025., 8. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob- 311/2024-13 od 17. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da su predlagateljica BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], bili u izvanbračnoj zajednici od 1990. do smrti VŠ **.**.2024., te je predlagateljica izvanbračna supruga pok. VŠ.
2. Protiv ovog rješenja žali se 1. protustranka pobijajući ga u cijelosti iz svih žalbenih razloga, posebno navodeći da se odluka temelji na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Osporava se istinitost saslušanih svjedoka. Predlagateljica nije priložila izvode iz matične knjige rođenih. Predlaže se uvažiti žalbu i odbiti zahtjev predlagateljice kao neosnovan.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. ZPP-a), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da žalba nije osnovana.
5. U obrazloženju pobijane odluke je između ostalog navedeno:
- da je predlagateljica podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. VŠ, a koja je prestala njegovom smrću 8. travnja 2024., te da je trajala od 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024.
- da su izvanbračnu zajednicu zasnovali nakon smrti njihovih pokojnih supružnika
- da je 2. protustranka IŠ primio prijedlog predlagateljice, ali nije dostavio svoj odgovor
- da je predlagateljica dostavila njegovu nasljedničku izjavu iz ostavinskog postupka prema kojoj isti navodi da predlagateljici priznaje status izvanbračne supruge
- da je 3. protustranka EŠ u podnesku od 6. lipnja 2024. naveo da priznaje predlagateljici postojanje izvanbračne zajednice u vremenskom razdoblju od 1990 do 8. travnja 2024. kada je pok. CŠ umro
- da je uvidom u smrtni list iza pok. VŠ utvrđeno da je umro **.**.2024. u [adresa] te da nije bio u braku u trenutku smrti
- da je uvidom u izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. VŠ utvrđeno da je predlagateljica jednom sklopila brak i to **.**.1976. u [adresa] s ĐŠ, a koji brak je prestao njegovom smrću 11. lipnja 1986.
- da nakon toga nije sklapala brakove
- da je CŠ sklopio brak sa UŠ i to 18. kolovoza 1962. u [adresa], a koji brak je prestao smrću bračnog druga 12. listopada 1975.
- da je potom sklopio drugi brak sa ŽŠ **.**.1977. u [adresa], te je taj brak prestao njezinom smrću 10. studenog 1988.
- da nakon toga nije sklapao brakove
- da je uvidom u ostavinski spis istoga suda iza pok. VŠ posl.br. O- 959/2024 utvrđeno da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, jer je javni bilježnik donio rješenje kojim je uputio predlagateljicu da pokrene postupak radi utvrđivanja njezina statusa izvanbračne supruge ostavitelja, te da predlagateljici nitko od nasljednika nije osporio status izvanbračne supruge ostavitelja
- da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. VŠ dulje od 3 (slovima: tri) godine, a što je utvrđeno iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranke
IŠ i EŠ i predlagateljice
- da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.
6. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud, pri čemu ista žalbom nisu niti osporena, pa je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno. Suprotno žalbenim navodima relevante činjenice su utvrđene uvidom u spisu priležeće izvode iz matične knjige rođenih.
7. Prvostupanjski sud navodi da predlagateljica ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog VŠ, kako bi ostvarila pravo na priznanje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine iza pokojnog VŠ kao njegova izvanbračna supruga. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka OŠ, PŠ, GŠ i ĆŠ utvrđeno je da je predlagateljica živjela neprekidno s VŠ od 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio da predlagateljica i CŠ nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te nisu imali zajedničku djecu. Za vrijeme zajedničkog života predlagateljica s VŠ je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli, imali zajednički društveni život, umro je u njezinoj kući, ona mu je organizirala sahranu, odnosno da su živjeli kao muž i žena. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera, što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke IŠ i EŠ.
9. Prema pravilnom stavu prvostupanjskog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva, a što je ovdje nesporno utvrđeno jer su predlagateljica kao neudana žena i CŠ kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice, kako je propisano čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.
10. Nesporno je utvrđeno da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. VŠ i to 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
11. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Nadalje, čl. 11. st. 2. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. VŠ bilo potrebno utvrditi u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, a za koju odluku je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
13. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske odluke pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
14. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci, te je odbijena žalba 1. protustranke kao neosnovana i potvrđeno pobijano rješenje.
U Velikoj Gorici 8. rujna 2025.
Sudac
Vitomir Boić
