REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj 12. K-163/2021-30
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Martini Pamić, kao predsjednici vijeća uz sudjelovanje zapisničarke Anamarie Schmidt, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog GĐ zbog kaznenog djela iz članka 243. stavka 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/11., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. – dalje KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-3695/2020 od 18. lipnja 2020., nakon održane javne rasprave 8. rujna 2025., u prisutnosti zamjenika općinske kaznene državne odvjentice u [adresa], IĐ osobno, okrivljenog GĐ osobno uz branitelja, odvjetnika Matiju Dorića u zamjenu za braniteljicu po službenoj dužnosti, odvjenticu Lauru Valković, a u odsutnosti svih 10. rujna 2025. objavio je, a 8. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I./ Na temelju članka 453. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP)
okrivljeni RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i ĐĐ, rođ. I, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, zaštitar, umirovljenik, rastavljen, otac dvoje djece, čin razvodnika, nije odlikovan, lošeg imovnog stanja, neosuđivan, nije izdržavao kaznu, ne vodi se drugi kazneni postupak
oslobađa se optužbe
da je
od kolovoza 2017. pa sve do prosinca 2017. u Zagrebu, Črnomerec br. 43/2, u cilju pribavljanja nepripadne materijalne dobiti, nakon što je SĐ ranije posudio iznos od 6.000,00 kuna koje mu SĐ nije vratio, u više navrata nazivao oštećenu PĐ na njen broj telefona 01) 3700-159, govoreći joj, s ciljem da je ustraši i uznemiri, da ako mu ne da 5.000,00 kuna da će joj ubiti sina, slomiti mu kosti i zapaliti joj kuću, kojim svojim ponašanjem je kod oštećene izazvao osjećaj straha i uznemirenosti, uslijed kojeg straha mu je oštećena predala na ruke iznos od 5.000,00 kuna, da bi potom nakon nekoliko dana ponovno nazvao oštećenu PĐ rekavši joj da će joj ubiti sina i zapaliti kuću ako mu ne da iznos od 3.000,00 kuna, uslijed čega se PĐ ustrašila i uznemirila te mu ispred svoje obiteljske kuće predala taj iznos, a budući da je nastavio govoriti da će joj ubiti sina ŠĐ i razoriti joj kuću, zbog čega se ustrašila i uznemirila, u nekoliko navrata mu je predala oko 24.000,00 kuna, sveukupno iznos od 30.000,00 kuna, na koji način se nepripadno materijalno okoristio za iznos od 24.000,00 kuna,
dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijetio da će izravno napasti na život osobe kako bi prisilio drugoga da što učini na štetu svoje imovine,
čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – iznudom - opisano u članku 243. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 243. stavku 3. KZ/11
II./ Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP-a oštećena PĐ, upućuje se da imovinsko pravni zahtjev u cijelosti u iznosu 8.000,00 kuna, može ostvarivati u parnici.
III./ Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP-a te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada izabrane braniteljice, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. OKDO u Zagrebu je podignutom optuženicom stavilo na teret okrivljenom GĐ da bi počinio kazneno djelo iz članka 243. stavka 1. i 3. KZ/11. Oštećena PĐ je 4. travnja 2018. postavila imovinskopravni zahtjev u iznosu 8.000,00 kuna (list 10 spisa).
1.1. Prije početka rasprave stranke su se suglasile da se postupak provede na temelju članka 19.b stavka 4. ZKP-a pred predsjednicom vijeća kao sucem pojedincem, kao i da nemaju primjedbi na sastav suda.
2. Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljeni RĐ je naveo da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.
3. Tijekom dokaznog postupka, uz suglasnost stranaka, pročitani i razgledani dokazi u spisu i to službena zabilješka o dojavi II. PP PUZ-a od 16. kolovoza 2017. u 14,38 sa izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju sa lista 2 i 3 spisa, imovinskopravni zahtjev oštećenika od 4. travnja 2018. sa lista 10 spisa, medicinska dokumentacija za okrivljenika sa lista 36 do 37, 78 do 87 i 116 do 125 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedokinje PĐ od 13. veljače 2020. s lista 30 i 31 spisa te od 26. ožujka 2024. sa lista 129 i 131 spisa i svjedoka SĐ od 14. veljače 2020. sa lista 32 i 33 spisa te nalaz i mišljenje vještaka od 3. ožujka 2023. sa lista 90 do 106 spisa. Na kraju dokaznog postupka ispitan je okrivljeni RĐ te je pročitan izvadak iz kaznene evidencije sa lista 19 spisa.
4. U postupku nije bilo sporno jedino da je SĐ od okrivljenog GĐ posudio novčani iznos 6.000,00 kuna kao i da je glede povrata novačnog iznosa došlo do kontakta okrivljenog GĐ sa majkom SĐ, PĐ .
5. Sporno je bilo je li upravo okrivljeni RĐ počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, onako kako se to navodi u činjeničnom dijelu oputžnice. Sporno je da li je okrivljeni RĐ postupao od kolovoza 2017. pa sve do prosinca 2017. u cilju pribavljanja nepripadne materijalne dobiti, u više navrata nazivao oštećenu PĐ na njen broj telefona [broj telefona], govoreći joj, s ciljem da je ustraši i uznemiri, da ako mu ne da 5.000,00 kuna da će joj ubiti sina, slomiti mu kosti i zapaliti joj kuću, pa nakon što mu je oštećena predala na ruke iznos od 5.000,00 kuna, da bi potom nakon nekoliko dana ponovno nazvao oštećenu PĐ rekavši joj da će joj ubiti sina i zapaliti kuću ako mu ne da iznos od 3.000,00 kuna, uslijed čega je PĐ navodno predala taj iznos, a budući da je nastavio govoriti da će joj ubiti sina ŠĐ i razoriti joj kuću, u nekoliko navrata mu predala oko 24.000,00 kuna, sveukupno iznos od 30.000,00 kuna, na koji način se nepripadno materijalno okoristio za iznos od 24.000,00 kuna.
6. U svojoj obrani iznesenoj na kraju dokaznog postupka 8. rujna 2025., okrivljeni RĐ je naveo kako je majka SĐ iznijela dosta neistina u svom iskazu, a posebice je naglasio kako je na poseban upit suda navela da ne zna kome je dala novce. Potom je naglasio i kako je SĐ bio njegov najbolji prijatelj i da mu je često izlazio u susret, a kako je bio zaposlen on mu je posuđeni novac i vraćao. Tijekom 2017. okrivljeni mu je posudio iznos od 6.000,00 kuna i SĐ mu je rekao da će mu vratiti isti u kratkom roku. Tada se dogodilo da je SĐ izgubio mobitel i počeo mu se javljati "od petka do petka", odnosno sve se rjeđe javljao okrivljenom, a i kada bi ga nazvao, zvao bi ga sa njemu nepoznatih brojeva. U to je vrijeme SĐ radio kao dostavljač i izgubio je taj posao i okrivljeni je postao prema njemu fleksibilniji i dao mu je period da se zaposli kako bi mu mogao vratiti novac. Ti novci su vraćeni i to na slijedeći način. U međuvremenu je SĐ hospitaliziran u PB Vrapče i on je okrivljenog nazvao i rekao da je posudio 3.800,00 kuna od svoga bratića, misli da se zove R, ali nije siguran, i rekao mu je da su ti novci ostavljeni kod njegove majke. Nazvao je njegovu majku koja je to potvrdila i rekla da može doći. Okrivljeni je tada došao kod njegove majke i ona mu je predala 19 novčanica u apoenima 200,00 kuna, sjeća se kao sada. Okrivljeni od njegove majke nije tražio niti jednu kunu, a i rekao je ŠĐ da ne opterećuje majku sa svojim problemima. Ostatak do 6.000,00 kuna mu je vratio SĐ osobno i to kroz rate kroz godinu dana. Želio je napomenuti i da je ŠĐ potražio kod kuće i tamo je bila njegova majka koja mu je rekla da SĐ nije doma, a okrivljeni joj je samo rekao da mu prenese poruku da mu se javi, a htio je samo reći ŠĐ da krene vraćati novac u smislu da pokaže dobru volju. Nakon dva dana u trgovini je sreo ŠĐ i njegovu majku. Nikada nije prijetio ŠĐ i njegovoj majci i nije nikada primio drugi novčani iznos, osim prethodno navedenih 6.000,00 kuna.
7. U odnosu na događaj koji je predmet postupka, sud nije našao nesporno dokazanim da se on doista dogodio upravo i na način opisan u činjeničnom opisu, odnosno da bi okrivljeni RĐ postupao poduzimajući radnje na način kako mu se to stavlja na teret, a da bi netko bio oglašen krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret mora postojati dovoljno dokaza da se nedvojbeno može donijeti osuđujuća presuda. Naime, prilikom odluke o kaznenoj odgovornosti okrivljenog sve činjenice moraju biti utvrđene do te mjere da ne daju nimalo sumnje u to da se događaj zbio upravo i na način kako je to okrivljenom GĐ stavljeno na teret.
8. Pri tome je sud izveo dokaze čitanjem materijalne dokumentacije, kao što je to već navedeno, kao i čitanjem iskaza svjedokinje PĐ i SĐ (koji je za vrijeme trajanja kaznenog postupka preminuo) te je pročitao nalaz i mišljenje vještaka psihijatra i to kako pisani nalaz, tako i usmeni nalaz dan na raspravi pred sudom. Stoga je valjalo analizirati iskaz svjedokinje PĐ te ga dovesti u međusobnu vezu sa materijalnom dokumentacijom, ali i u vezu sa iskazom svjedoka SĐ i obranom okrivljenog GĐ, a sve kako bi sud mogao donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.
9. Svjedokinja PĐ ispitana je na raspravi 26. ožujka 2024., kada je u svom iskazu navela da je pozvana na okolnost događaja koji su započeli 2017. kada je njezin muž preminuo, tada da su krenuli proganjati njezina sina ŠĐ i on se razbolio, a da je bio dva puta na liječenju u bolnici, u Vrapču i Sestrama milosrdnicama, da se liječio i na Rabu, ali da joj nije poznata njegova dijagnoza. Navela je i da je otišla prijaviti na policiju njegov nestanak jer ga nije bilo kod kuće dva dana, a on to nikada nije učinio, a da osim tog nedolaska kući nije ništa više prijavljivala policiji.Navela je kako je od toga prošlo dosta godina te da se ne sjeća više. S obzirom na navedeno sud je na temelju članka 426. ZKP-a pročitao iskaz svjedokinje od 13. siječnja 2020. sa lista 30 i 31 spisa. Nakon što je iskaz pročitan svjedokinja je navela da je sve istina. Upitana na okolnost da li joj je sin ikada rekao zbog čega bi bio dužan tom GĐ i koji je točno iznos koji mu duguje svjedokinja je navela da njezin sin SĐ nije nikada o tome htio govoriti. Kada ju se pita koliko novaca je predala GĐ, ista objašnjava kako je podignula kredit. Upitana da pojasni, obzirom je ranije iskazala da je digla kredit kako bi vratila novce GĐ ista navodi da je u dva navrata digla kredit po 20.000,00 kuna prvi puta kako bi pokrila minus po računu, a drugi puta jer nije imala novaca za život, kao ni sprovod svoga supruga. Upitana da pojasni obzirom je ranije navela da je kredit podigla kako bi se novci predali GĐ ista iskazuje kako su ona i njezin pokojni suprug novce davali svome sinu ŠĐ, a gdje ih je on trošio ona to ne zna. Na poseban upit suda da li je ikada razgovarala sa svojim sinom o tom događaju, ista navodi kako joj sin sigurno ne želi reći istinu, navodi kako je on imao svoju tvrtku, 20 godina je živio u [adresa] i za to vrijeme da su mu suprug i ona pomagali i davali novce, isti je znao govoriti da nema za hranu, dolazio je kod njih kući jesti. Upitana na okolnost iskaza u djelu u kojem je navela da joj sin ne želi reći istinu svjedokinja navodi da on nikada ništa nije htio govoriti, da joj nije jasno odakle je dužan tolike novce, nikada si ništa nije kupio, ni u kuću nije dao dinar, a cijelo vrijeme je privređivao. Na poseban upit suda, a nakon što je iskazala prethodno u svom iskazu da joj je NN osoba GĐ prijetila, ista navodi da se ne sjeća baš svakog poziva, da je od tada prošlo 7 godina, da ispočetka je prijetio, a na poseban upit kojim riječima, a nakon što joj je predočen dio iskaza ista navodi da nije govorio da će ih ubiti već da će im samo razoriti kuću. Navodi i kako nikada nije pitala tog GĐ na ime toga duga svoga sina već da joj je isti u razgovoru rekao da mu je SĐ dužan novac i da mu mora vratiti jer da će razoriti kuću. Te 2017. SĐ da je bio više u bolnici nego kod kuće, a na upit kakav je GĐ bio u razgovoru, navodi da je i normalno razgovarao i da je znao vikati. Na upit da li je ikada kod njih dolazio sin s nekim od prijatelja svjedokinja navodi da je samo u dva navrata neki prijatelj sa sinom i to kako bi sinu pokazao kako se koristi fax uređaj. Na poseban upit zastupnika optužbe svjedokinja je navela da je prilikom poziva okrivljenog govorio da će ubiti njezina sina i razoriti kuću. Nikome nije govorila da ju osoba po imenu GĐ zove jer da ju je bilo sram. Na poseban upit braniteljice odgovorila je da je pitala svoga sina ŠĐ na okolnost duga ali nije nikada ništa htio reći. Na upit koliko je puta taj GĐ prijetio i u koliko navrata je predala novce odgovorila je da misli da je to bilo 4 do 5 puta. Misli da joj je svaki puta prijetio jer je svaki puta tražio novce. Dug je postojao i ona saznanja o tome ima od ŠĐ jer joj je on rekao samo da vrati novce jer da je on njemu dužan. Jedne prilike čula je svoga sina ŠĐ kako na telefon nekom govori "Ti samo reci da sam ja tebi dužan". Nakon tog razgovora pitala je sina s kim je razgovarao i kome je dužan no on joj nije htio ništa odgovoriti. Dobila je dojam kao da se stvara privid da postoji neki dug. Na pitanje da li je ikada pitala sina na okolnost njegovog zdravstvenog stanja svjedokinja na više upita suda i braniteljice odgovara kako njezin sin nije htio reći. Na poseban upit suda svjedokinja je odgovorila kako njezin sin sa njom živi unatrag 10 godina, sjeća se da je tada još njezin muž bio živ. Vratio se kući nakon što je ostao bez posla. Na daljnji upit odgovorila je kako se njezin sin tada 2014. ili 2015. kada se vratio kući nije zaposlio jer po njezinom mišljenju smatra da je bio bolestan i da ga nitko ne bi zaposlio, a i hrvatski je branitelj. Na pitanje da li je i od čega bolovao unatrag 10 godina kada se vratio kući njezin sin SĐ svjedokinja je odgovorila kako je on bolestan od 2017. Na uporna pitanja sutkinje zbog čega, odgovorila je da njezinog sina nitko ne bi zaposlio jer da je bolestan, pa svjedokinja na kraju navodi kako je ona to zaključila pa ponovno navodi kako je njezin sin bolestan od 2017. Navodi da se njezin sin prije 2017. nije liječio, a na pitanje kako je provodio dane od kad se vratio kući do 2017. svjedokinja navodi kako ne zna, da u tom periodu nije radio, da je bio prijavljen na Burzi i tražio posao, kao i da je znao otići na nekoliko sati od kuće. U to vrijeme uzdržavali su ga suprug i svjedokinja. Na poseban upit braniteljice odgovorila je kako su susreti prilikom predaje novaca bili bez riječi, da je samo predala novac, a na daljnji upit odgovorila je kako je svome sinu rekla o prijetnjama od tog GĐ, on je samo šutio i ništa nije rekao. Na poseban upit zastupnika optužbe odgovorila je kako joj je za vrijeme kada je davala iskaz 2020. sjećanje bilo bolje, sada je oboljela te kako je imala dvije operacije na glavi i to 1964. i 1965. Na poseban upit suda navodi kako ima visok tlak, isti joj varira iz dana u dan.
10. Ispitan u svojstvu svjedoka SĐ, čiji je iskaz sud na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP-a pročitao obzirom na to da je svjedok u međuvremenu preminuo, isti je naveo da je od okrivljenog GĐ posudio iznos od 6.000,00 kuna i to u dva navrata po 3.000,00 kuna, u parku u naselju Sveti Duh. Naveo je i kako nisu sačnilli nikakve pisane potvrde, a dogovorio se sa okrivljenim GĐ da će mu iznos vratiti kroz dva mjeseca. Tada da je završio na psihijatriji i to KBC Sestre Milosrdnice, za koje vrijeme da a je posjetila majka i rekla mu da joj GĐ prijeti i traži novce. On da joj je tada rekao da je posudio od GĐ 6.000,00 kuna i da mu vrati novce ako može na što da je ona pristala. Kada je izašao iz bolnice GĐ da mu je rekao da mora dati još neke novce, a tada da mu nije prijetio. Nije znao kako to riješiti pa da je sve rekao majci. GĐ da je njegovu majku zvao poslije i ona da mu je dala novce, ali koliko sveukupno da mu nije poznato.
11. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio slijedeće. Nesporno je utvrđeno da su se okrivljeni RĐ i SĐ poznavali i da je došlo do posudbe n ovca od strane okrivljenog GĐ ŠĐ i to iznos od 6.000,00 kuna. Nesporno je i da je okrivljeni RĐ kontaktirao majku SĐ, PĐ. Sve ostale činjenice, pa tako i oe odlučne ostale su sporno odnosno iste se nisu mogle nedojbeno utvrditi. To stoga što je iskaz LĐ, koji je dan u istrazi provedenoj od strane ovlaštenog tužitelja za utvrđenje odlučnih činjenica poprilično štur, a kako je svjedok u međuvremenu preminuo to kako sud tako i stranke nisu imale mogućnost da istoga propitaju detaljnij na same okolnosti kaznenog djela koje se stavlja na teret okrivljenom, pa tako čak i da se isti iskaz korelira sa iskazom svjedokinje PĐ, osobito onaj koji je dala ispitana na raspravi 26. ožujka 2024. Naime, u svom iskazu SĐ nije puno iznosio glede kaznenog djela, navodeći kako on ima saznanja o istome samo od svojoe majke PĐ. Tako svjedok VĐ navodi kako je posudio novčani iznos od 6.000,00 kuna od okrivljenog GĐ, da se isti obvezao vratiti za oko dva mjeseca, nakon čega je hospitaliziran. Potom je svjedok FĐ naveo da ga je majka PĐ posjetila u bolnici i rekla da ga GĐ traži i da traži da mu vrati novce, ali da se ne sjeća da mu je majka govorila da joj prijeti, već a je on majci rekao da mu vrati novac ako može, jer da je posudio novčani iznos od 6.000,00 kuna i da je ona na to pristala, a koliko novaca je majka predala da mu nije poznato. Ovakav dio iskaza SĐ u niti jednom dijelu ne potvrđuje navode iz optužnice, osobito u spornom dijelu, dok potvrđuje dijelove obrane okrivljenog u kojem je isti naveo da je potražio SĐ kod kuće i rekao njegovoj majci da mu prenese da ga je tražio i da mu vrati novce, što je očigledno svjedokinja PĐ i učinila kada je posjetila svjedoka u bolnici. Isti nema neposredna saznanja, ne potvrđuje činjenične dijelove oko prijetnji okrvljenog spram njegove majke PĐ, kao niti dijelove iskaza svjedokinje PĐ. Glede iskaza svjedokinje PĐ važno je za naglasiti kako je ista ispitana u istrazi, na način da je ista ispitana po nalogu ovlaštenog tužitelja po policijskom istražitelju, a drugi put je ispitana pred sudom, na nekonfrontiran način, na neposrednoj raspravi kada je odstupila od svog prijašnjeg iskaza koji je dala. Potom je sud pročitao njezin iskaz obzirom je ista navela kako se više ne sjeća događaja, a potom je navela kako ostaje kod istog iskaza, ali na pitanja kojima se propitkivao njezin prijašnji iskaz svjedokinja je iskazivala proturječno, odnosno na pitanja o odlučnim činjenicama nije imala odgovor. Na takav način svjedokinja je reterirala od svog prijašnjeg, nekonfrontiranog iskaza. Prvotno svjedokinja ispitana u istrazi je navela kako je na kućni broj počeo nazivati NN muškarac koji se predstavio kao GĐ i da je tražio njezina sina ŠĐ i da mu je isti dužan novac. Tada da joj je prijetio da će joj ubiti sina i srušiti kuću, da je prvi put tražio 3.000,00 ili 5.000,00 kuna. tada je sve prijavila policiji na Črnomercu i nakon par dana da je ponovno nazvao i da je ponovno prijetio i tada da se pristala naći s njim i da je došao kroz sat vremena u kuću i da mu je predala 5.000,00 kuna. Potom je svjedokinja navela kako je i kroz nekoliko dana predala istoj osobi iznos 3.000,00 kuna, a potom u još dva navrata po 5.000,00 kuna, a kada je SĐ izašao iz bolnice da je podigla kredit te dala novac sinu koji je isti vratio GĐ. Smatra da su predali oko 30.000,00 kuna. U iskazu danom na raspravi, svjedokinja je navela kako je bila na policiji prijaviti samo nestanak svog sina ŠĐ, što odmah u početku ukazuje na vjerodostojnost jer je ista u svom iskazu navela da je odmah prijavila poziv stanovitog GĐ policiji na Črnomercu. Zatim je navela nkon što joj je pročitan iskaz da joj njezin sin nikada nije naveo iznos koji je dužan i da nikada nije o tome htio govoriti, a na upit o prijetnjama koje je u prvom iskazu navela, da joj osoba koja se predstavila kao GĐ nije prijetio da će ih ubiti već samo srušiti kuću. Svjedokinja je ponovno odstupila od nekonfrontiranog iskaza koji je ranije dala. Na raspravi upitana ponovila je kako joj sin nikada nije htio reći o svom dugu, što se kosi sa iskazom svjedoka SĐ koji je naveo da je svojoj majci prilikom posjeta u bolnici sve rekao i objasnio te ju zamolio da ona vrati novac, a na što je ona pristala. Također, sumnju u iskaz i općenito poinjenje kaznenog djela baca i dio iskaza u kojem je svjedokinja neometano i samovoljno iskazivala na raspravi, a to je da je čula svoga sina ŠĐ kako na telefon nekome govori da ta osoba samo kaže kako mu je on (SĐ) dužan, pa je dobila dojam da se stvara samo privid da je njezin sin dužan. Iako je navela prethodno da je dug postojao i da joj je o njemu rekao njezin sin SĐ. Osim svega navedenog, valja primjetiti kako svjedokinja govori o osobi koja ju je zvala i prijetila i pritom tražila novac da se radi o nepoznatoj muškoj osobi koja je predstavila kao GĐ, a da joj je tek kasnije sin rekao ad se ta osoba preziva GĐ, no u nedvojbenom utvrđenju da se uistinu radi o istoj osobi za cijelo vrijeme navodnog pozivanja, kao i osoba kojoj je navodno predavla novčane iznose, u istrazi nije provedena dokazna radnja prepoznavanja, kako bi se i ta činjenica nedvojbeno utvrdila. To stoga, što je u svom iskazu svjedokinja navela da je dobila dojam kroz telefonski razgovor svog sina ŠĐ da se samo stvara privid da je on dužan, pa se tako može posumnjati i da je netko drugi nazivao i tražio novce od svjedokinje PĐ, u dogovoru sa njezinim sinom, a posebice što je oštećena PĐ navela da je podigla kredit i novac dala ŠĐ da vrati novac. No u niti jednom dijelu svog uskaza ne govori o iznosu novca koji je dala svom sinu ŠĐ, odnosno potom navodi kako su bila dva kredita i to jedan za život a drugi za sprovod njezina supruga, koji je preminuo u ožujka 2017., pa je nejasno kako je svjedokinja podignula kredit za vraćanje duga svog sina, prije negoli je uopće prema njezinom iskazu zaprimila prvi poziv od oobe koja se predstavila kao GĐ u kolovozu 2017. Ovakav iskaz zaista ne može na nedvojben način pomoći pri utvrđivanju svih odlučnih činjenica u ovom postupku, kako zbog svoje konfuznosti, nedorečenenosti, a ponajviše zbog kontradiktornosti kako samom sebi tako i iskazu svjedoka SĐ. Valja apostrofirati kako je navedena svjedokinja ispitana na nekonfrontiran način, bez prisutnosti optuženika koji nije bio obaviješten o njezinom ispitivanju niti je u toj fazi postupka imao pravo postavljati pitanja osobi na čijem se iskazu isključivo temelji optužba, pa se sukladno odredbi članka 431. stavka 2. ZKP-a na pročitanom zapisniku sa nekonfronitiranim iskazom svjedoka ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, jer dokazna radnja nije provedena na način propisan odredbama članka 234. i 235. ZKP-a. To isto ni u slučaju da je nekonfrontirani zapisnik pročitan na raspravi, kao što je u ovom dokaznom postupku sud i učinio, uz suglasnost stranaka, obzirom da je na raspravi svjedokinja odstupila od prijašnjeg iskaza što je i prethodno obrazloženo. O navedenom je zauzet stav kroz sudsku praksu kako Europskog suda za ljudska prava, tako i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i niza Županijskih sudova, koji su izrečeni u odlukama Isgro protiv Italije, Luca protiv Italije, VSRH Kž 86/2016, Kž 304/15, Kž 527/2017, ŽS Zagreb Kž 556/2023, ŽS Bjelovar Kž 214/2018, Kž 226/2021 i dr. Budući da je okrivljeni na raspravi porekao počinjenje kaznenog djela, da je svjedokinja odstupila od ranijeg iskaza, tada se osuđujuća presuda ne može temeljiti samo na nekonfrontiranom iskazu svjedokinje, koji iskaz je dala bez prisutnosti obrane, jer nema niti jednog drugog materijalnog ni personalnog dokaza koji bi upućivao na kaznenu odgovornost okrivljenog za terećeno kazneno djelo, što bi dovelo do povrede konfrontacijskog prava okrivljenog, sadržanog u članku 29. stavku 2. podstavku 6. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. stavka 3. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kod takvog stanja stvari, tužitelj je dužan predočiti i druge podupiruće dokaze jer se u smislu prethodno navedenog, osuđujuća presuda na nekonfronitranom dokazu ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti. Osim toga, iskaz svjedokinje PĐ u bitnim dijelovma nije potvrđen, odnosno proturječan je iskazu svjedoka SĐ. Budući da u postupku nisu predočeni drugi dokazi o tome da je okrivljeni počinio kazneno djelo kako ga se to tereti, to je sud ocijenio da predmetno kazneno djelo iz članka 243. stavka 1. i 3. KZ/11 nije nedvojbeno dokazano te je na temelju članka 453. stavka 3. ZKP-a oslobodio okrivljenog optužbe.
12. U cijelosti su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani dokazi, s obzirom da tijekom postupka nije izveden niti jedan dokaz kojim bi oni bili dovedeni u sumnju, kao i nalaz i mišljenje vještaka, jer je dan na temelju pravila znanosti, struke i iskustva od strane nepristranog stručnjaka i niti jednom okolnošću nije doveden u sumnju. Obranu okrivljenog sud nije mogao isključiti jer je ista dana suglasno i konzistetnno kako prililkom prvog ispitivanja tako i pred sudom, okrivljeni je ostavio dojam iskrene osobe na sud, osobito što je prilikom iznošenja obrane, istu iznijeo bez prekida, zamuckivanja i vrlo tečno u izražavanju. S druge strane iskaz svjedokinje PĐ je vrlo smušen, konfuzan, proturječan sam sebi u više navrata kako je to ranije navedeno, a svakako nije suglasan niti iskazu svjedoka SĐ, ali kao najbitnije, navedeni iskaz svjedokinje ne podupire niti jedan drugi izveden dokaz, a niti je ista predočila neki dokaz koji bi potvrdio njene navode (npr. ugovor o kreditu, podizanje novaca u banci ili na bankomatu, izlist poziva), no to se može pripisati i pasivnosti ovlaštenog tužitelja u prikupljanju dokaza.
13. Obzirom je sud donio osobađajuću presudu, to je oštećena na temelju u izreci citirane zakonske odredbe upućena da ostvari svoj imovinskopravni zahtjev u cijeosti u parnici.
14. O troškovima kaznenog postupka odlučeno je temeljem izričite zakonske odredbe citirane u izreci rješenja, koja propisuje da kada se donese presuda kojom se okrivljeni oslobađa optužbe, izreći će se da troškovi kaznenog postupka navedeni u članku 149. stavku 1. ZKP-a padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu 8. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Martina Pamić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude.
Žalba se podnosi ovom sudu, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.
DNA:
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, na broj KO-DO-3695/2020
2. Okrivljeni RĐ
3. Braniteljica okrivljenog, odvjetnica Laura Valković
4. PĐ
