Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 01/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 1118/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. F. iz P., OIB:..., koga zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u Z., protiv tuženice O. b. d.d. S., OIB:..., koju zastupa punomoćnik L. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu H. p. u Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj Gž-303/2022-2 od 4. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, broj P-1924/21 od 12. siječnja 2022., u sjednici održanoj 6. rujna 2023.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj Gž-303/2022-2 od 4. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, broj P-1924/21 od 12. siječnja 2022. u pobijanim točkama I. i II. izreke.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tuženica osporava navode tužitelja iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije i predlaže isti odbaciti kao nedopušten, a tužitelju naložiti da joj nadoknadi trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije je nedopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP), čl. 385.a ZPP i čl. 387. st. 1. i 3. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Odgovor na prvo pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, predstavlja li izjava o jamstvu uz suglasnost zapljene javnobilježnički akt sa svojstvom pravomoćnog rješenja o ovrsi, te predstavlja li takva izjava odluku iz čl. 379. st. 1. ZOO na koju se primjenjuje desetogodišnji zastarni rok, ovisi o sadržaju takve izjave odnosno o tome ispunjava li određena izjava o jamstvu uz suglasnost zapljene, sve zakonske pretpostavke da bi predstavljala javnobilježnički akt s učincima rješenja o ovrsi na koju se primjenjuje desetogodišnji zastarni rok.
5.1. U ovom postupku je utvrđeno da predmetna izjava o jamstvu uz suglasnost zapljene od 20. kolovoza 1997., koju je tužitelj potpisao 21. kolovoza 1997. i svoj potpis ovjerio kod javnog bilježnika, (dalje: Izjava o jamstvu), ispunjava sve uvjete u smislu odredbe čl. 178. st. 1. Ovršnog Zakona ("Narodne novine", broj: 57/96, 29/9., 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 154/11 i 70/12 – dalje: OZ), čl. 183. OZ u vezi s čl. 21. OZ i čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj: 78/93 i 29/94 – dalje: ZJB) i čl. 59. st. 1. tog Zakona, te stoga predstavlja javnobilježnički akt s učincima rješenja o ovrsi.
5.2. U odnosu na pitanje koji se zastarni rok primjenjuje na Izjavu o jamstvu uz suglasnost zaplijene koja predstavlja javnobilježnički akt s učincima pravomoćnog rješenja o ovrsi, Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio je pravno shvaćanje u odluci Rev 1924/2017-4 od 5. veljače 2020., prema kojem se na istu primjenjuje desetogodišnji zastarni rok propisan čl. 379. st. 1. ZOO.
5.3. Budući da je pobijana drugostupanjska odluka donesena u skladu s navedenim pravnim shvaćanjem, prvo pravno pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Drugo pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, nije pravno pitanje jer je odgovor na isto sadržan u odredbi čl. 1019. st. 2. ZOO, kojom je propisano da kad je rok za zastarijevanje obveze glavnog dužnika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dužnika, izuzev kad jamac odgovara solidarno s dužnikom. Osim toga, u ovoj parnici nema osnova za primjenu odredbe čl. 1019. st. 2. ZOO jer se primjenjuje desetogodišnji zastarni rok iz čl. 379. st. 1. ZOO kako je to prethodno obrazloženo.
7. Odluke sudova na koje se tužitelj poziva kao na razloge važnosti u prijedlogu za dopuštenje revizije donesene su u činjeničnim i pravnim okolnostima koje nisu usporedive s onima u ovom predmetu, pa nisu odgovarajući razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
8. Budući da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP u vezi čl. 387. st. 3. i 5. ZPP, prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbačen je kao nedopušten i odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Željko Šarić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.