REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-1171/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KŠF iz Bertoši, Maršeti 16 M, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku iz Pazina, protiv tuženika KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dejanu Jakcu, odvjetniku iz Buzeta, radi uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj: P- 129/2025-13 od 29. srpnja 2025., 8. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba tužiteljice i ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj: P-129/2025-13 od 29. srpnja 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak i suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„ I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja predmeta ovoga suda pod posl.br. R1-74/2025 radi uređenja međe, između susjednih nekretnina vlasništvo tužiteljice k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], s jedne strane i vlasništvo tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane.
II. Postupak će se nastaviti nakon pravomoćnosti predmeta posl.br. R1- 74/2025 ili kad sud ustanovi kako više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tog postupka.
III. Za vrijeme prekida postupka ne mogu se poduzimati nikakve radnje u postupku, a rokovi određeni zakonom prestaju teći i parnične radnje što ih je jedna stranka poduzela tijekom postupka, nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak, njihov učinak počinje teći tek nakon što postupak bude nastavljen.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi tužiteljica. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice je osnovana.
5. U ovom postupku u kojem tužiteljica zahtijeva da se tuženiku naloži da ju prestane uznemiravati ( actio negatoria) na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utemeljenom na odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV)sve na način kako je to pobliže navedeno u tužbi tužiteljice, sud prvog stupnja je, pobijanim rješenjem, na temelju odredbe čl. 213. st. 1. točke 1. u vezi čl. 12. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP) odredio prekid postupka koji ima trajati do donošenja do pravomoćnog okončanja predmeta koji se između ovih stranaka u postupku, kod suda prvog stupnja vodi pod poslovnim brojem: R1-74/2025 radi uređenja međe, predmetom kojeg su upravo ove nekretnine tužiteljice i susjedna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, smatrajući da odluka koja bude donesena u tom izvanparničnom postupku predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovom postupku.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome
– dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. u svezi čl. 381. ZPP, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje nije zakonito i pravilno.
7. Na temelju odredbe čl. 213. st. 1. točkom 1. ZPP propisano je da će sud prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12. ZPP).
8. Prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.
9. Iz sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da je sud prvog stupnja prekid postupka odredio uz primjenu odredbe čl. 213. st. 1. točke 1. ZPP (dakle da sam ne rješava o prethodnom pitanju – pravu vlasništva predmetnih nekretnina na kojem je navodno došlo do uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice (članak 12.) i posljedično tome, kako je i prethodno navedeno, odlučio da će se ovaj postupak nastaviti nakon pravomoćnog okončanja predmeta koji se između ovih stranaka u postupku, kod suda prvog stupnja, vodi pod poslovnim brojem: R1-74/2025 radi uređenja međe između nekretnina koje su predmetom i ovog spora.
10. Međutim, po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, a cijeneći utvrđeno činjenično stanje da u ovom postupku tužiteljica, tvrdeći da je vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da ju tuženik uznemiruje u tom njezinom pravu vlasništva na navedenim nekretninama, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zahtjeva da se tuženiku naloži da ju prestane uznemiravati na tim nekretninama, odluka u izvanparničnom predmetu uređenja međe koji se između istih stranaka u postupku vodi kod suda prvog stupnja, ne predstavlja prethodno pitanje u konkretnom predmetu.
11. Na temelju odredbe čl. 103. ZV propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među ( stavak 1.). Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4). Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati ( stavak 5.). I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (stavak 6.).
12. Dakle, imajući u vidu citiranu odredbu ZV, te predmet spora - da se radi o vlasničkoj tužbi ( actio negatorai) i da prilikom uređenja međe predmet raspravljanja ne može biti zaštita od uznemiravanja prava vlasništva predmetne nekretnine, niti stranke mogu raspravljati o pravu vlasništva nad predmetnim nekretninama, već se u tom postupku raspravlja samo o činjenicama i utvrđuju se činjenice te se uređuje međa, dakle ne raspravlja se o nikakvim pravnim pitanjima pa ni o pravu vlasništva, to po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda odluka koja bude donesena u navedenom izvanparničnom predmetu uređenja međe ne predstavlja prethodno pitanje u konkretnom predmetu, kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja.
12.1. Pri tome, u odnosu na takvo pravno shvaćanje valja imati na umu i odredbu stavka 5. čl. 103 ZV kojom je propisano da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, što bi u konkretnom slučaju značilo da sve i kada bi u tom izvanparničnom postupku međa bila uređena nezadovoljna stanka bi imala pravo u zasebnom parničnom postupku dokazivati svoje pravo vlasništva na dijelu nekretnine za koji smatra da predstavlja njeno vlasničko pravo, a o čemu može odlučiti i sud prvog stupnja u ovom predmetu u okviru postavljenog zahtjeva tužiteljice.
13. Slijedom navedenog, valjalo je kao osnovanu prihvatiti žalbu tužiteljice i na temelju odredbe čl. 380. točke 3. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Pula - Pola, 8. rujan 2025.
S u d a c:
Bruno Franković
