REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-1007/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ive Kancijanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri, odvjetnicima u Puli, protiv tuženika

RAIFFEISENBANK MITTLERE SUDOSTSTEIRMARK eGEN (OIB:25376204437) iz Austrije, A-8341 Paldau, Paldau 40, zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Remenar & Remenar j.t.d. u Zagrebu, uz sudjelovanja umješača na strani tužitelja JĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćnici Ljiljani Sinanović, odvjetnici u Poreču, radi utvrđenja ništetnosti i brisanja upisa, odlučujući o žalbi umješača na strani tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj: P-11/2023-79 od 07. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 08. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba umješača na strani tužitelja JĆ i u cijelosti se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj: P-11/2023-79 od 07. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev žaliteljice za naknadu troškova žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja slijedećeg sadržaja:

"I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini sklopljen dana 10.03.2009., između tužitelja SĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao založnog dužnika i tuženika Raiffeisen St. Stefan- Jagerberg- Wolfsberg eGen, 8083 St. Stefan im Rosental, Murecker Strasse 23, OIB 11609308792, kao založnog vjerovnika, ovjeren kod javnog bilježnika Anke Poropat iz Višnjana, Trg slobode 1, dana 10.03.2009., pod brojem ovjere OV-850/09, a na temelju kojeg ugovora i specijalne punomoći od 21.11.2007., je pod posl. br. Z-1247/09 uknjiženo pravo zaloga u korist tuženika radi osiguranja novčanog potraživanja za iznos od 120.000,00 eura s ugovorenom aktivnom kamatnom stopom 7,5 % godišnje, vezano za EURIBOR 3 mjeseca, na dan prilagodbe dodatak od 5 %, apsolutno, tromjesečna prilagodba počevši od 01.07.2009. godine trgovinski zaokružiti na cijelu 1/8 sa 5 % zateznih kamata godišnje, s ukupnim opterećenjem prema Zakona o bankarstvu u iznosu od 201.160,63 eura, s otplatom u 180 mjesečnih paušalnih obroka po 1.125,00 eura, uvijek s plaćanjem 20. u mjesecu, počevši s 20.04.2009. s ugovorenim rokom dospijeća otplate kredita dana 20.03.2024. sve prema ugovoru o jednokratnom kreditu broj računa 545.673 od 06.03.2009.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu u Poreču-Parenzo izvršiti uknjižbu brisanja prava zaloga upisanog na ekretnini tužitelja SĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] iz z. k. ul. [broj ZK uloška], u korist tuženika Raiffeisen St. Stefan- Jagerberg-Wolfsberg eGen, 8083 St. Stefan im Rosental, Murecker Strasse 23, OIB 11609308792, a koje pravo zaloga je upisano pod posl. br. Z-1247/09, na temelju ugovora o zasnivanju založnog prava na nekretnini od 10.03.2009. i specijalne punomoći od 21.11.2007., radi osiguranja novčanog potraživanja za iznos od 120.000,00 eura s ugovorenom aktivnom kamatnom stopom 7,5 % godišnje, vezano za EURIBOR 3 mjeseca, na dan prilagodbe dodatak od 5 %, apsolutno, tromjesečna prilagodba počevši od 01.07.2009. godine trgovinski zaokružiti na cijelu 1/8 sa 5 % zateznih kamata godišnje, s ukupnim opterećenjem prema Zakona o bankarstvu u iznosu od 201.160,63 eura, s otplatom u 180 mjesečnih paušalnih obroka po 1.125,00 eura, uvijek s plaćanjem 20. u mjesecu, počevši s 20.04.2009. s ugovorenim rokom dospijeća otplate kredita dana 20.03.2024. sve prema ugovoru o jednokratnom kreditu broj računa 545.673 od 06.03.2009., a koji je zajam odobren zajmoprimcima SĆ, OĆ i JĆ, svi iz [adresa]."

1.1. Odlukom o troškovima postupka odbijen je zahtjev tužitelja i umješača na strani tužitelja za naknadu parničnih troškova dok je tužitelju naloženo da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.812,50 eura, u roku od 15 dana, a u preostalom zatraženom dijelu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbijen je kao neosnovan.

2. Protiv te odluke pravovremenu i dopuštenu žalbu putem svoje punomoćnice podnosi umješač na strani tužitelja JĆ (dalje umješač) iz svih žalbenih razloga. Ističe da sud prvog stupnja nije naveo što bi smatrao odlučnim činjenicama u ovoj pravnoj stvari pa ni zašto odbijeni dokazi nisu potrebni za utvrđenje bitnih činjenica. Tužitelj je u tužbi naveo niz materijalnih i procesnih propisa koje sud nije ocjenjivao niti dao vezano za to obrazloženje već se samo zadržao na Zakonu o ništetnosti ugovora sklopljenog sa neovlaštenim vjerovnikom koji nije ni postojao u vrijeme sklapanja Ugovora a nije postojao ni u vrijeme podnošenja tužbe a već više od četiri godine ne egzistira i kao propis. Tužitelj se tijekom postupka pozvao na niz pravnih propisa s kojima je solemnizirani Ugovor o zalogu sklopljenog između tužitelja i tuženika u izravnoj suprotnosti a koje odredbe su prinudne naravi zbog čega je i tužbenim zahtjevom tražio da sud utvrdi da je takav Ugovor ništetan. To su odredbe Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO), Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV), odredbe Ovršnog zakona (dalje OZ), Zakona o javnom bilježništvu i Zakona o zemljišnim knjigama (dalje ZZK) kao i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i Ustava RH. Žaliteljica i dalje drži da je Ugovor o zalogu sklopljen od neovlaštene osobe pa i kada bi se prihvatio stav suda da se ne radi o ništetnosti predmetnog Ugovora tuženik je uknjižio pravo zaloga na temelju tog Ugovora, doneseno je rješenje o ovrsi pri čemu je Ugovor za tuženika sklopio punomoćnik temeljem specijalne punomoći iz 2007. koja je u svojem obliku u protivnosti sa sadržajem Zakona o javnom bilježništvu i nevažeća za uknjižbu po ZZK-a zbog toga što je starija od godinu dana pa sud prvog stupnja nije imao razloga odbiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na brisanje upisa prava zaloga.

2.1. Žalbeni je prijedlog umješača da se preinači prvostupanjska presuda "na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i umješača", odnosno podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. U svom odgovoru na žalbu umješača tuženik navodi da sud prilikom donošenja presude nije pogrešno ni nepotpuno utvrdio činjenično stanje, da nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te da je pravilno primijenio materijalno pravo pa predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnim Ugovora o zasnivanju založnog prava na nekretnini sklopljenog 10. ožujka 2009. između tužitelja kao založnog dužnika i tuženika kao založnog vjerovnika koji je ovjeren kod javnog bilježnika Anke Poropat iz Višnjana 10. ožujka 2009. pod brojem OV-850/09 kao i zahtjev za brisanje uknjiženog založnog prava na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženika.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bila koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP- a. Isto tako, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju upućuje umješač svojim žalbenim navodima jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, jasna je i razumljiva i nije kontradiktorna.

8. Tužitelj je tijekom prvostupanjskog postupka tvrdio da je predmetni Ugovor ništav pozivom na čl. 4. Zakona o ništetnosti ugovora sklopljenog sa neovlaštenim vjerovnikom jer da tuženik nije imao ovlaštenje za sklapanje takvih ugovora u Republici Hrvatskoj pa da isti predstavlja neovlaštenog vjerovnika u smislu čl. 2. navedenog Zakona. U žalbenoj fazi postupka navedeno više nije sporno međutim tužitelj ustraje kod razloga ništetnosti na koji se pozivao tijekom prvostupanjskog postupka a za koji smatra da je ispunjen time što je na strani tuženika Ugovor potpisan po punomoćniku temeljem specijalne punomoći od 21. studenog 2007. koja da je u protivnosti sa Zakonom o javnom bilježništvu i da je protekao rok od godine dana koji je predviđen odredbama ZZK-a, tj. da odvjetnik Veljko Kustec nije bio ovlašten temeljem punomoći zaključiti navedeni Ugovor a isto tako da temeljem navedenog Ugovora nije bilo moguće izvršiti uknjižbu založnog prava u zemljišnim knjigama.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

-da je tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište ukupne površine 607 m[2] ;

-da je između tužitelja i tuženika sklopljen Ugovor za zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini koje pravo je upisano u zemljišnim knjigama pod poslovnim brojem Z-1249/09, a koji Ugovor o zasnivanju založnog prava je sklopljen temeljem solemniziranog Ugovora o kreditu od 30. studenog 2006.;

-da Ugovorom o zasnivanju založnog prava založni dužnik, odnosno tužitelj dopušta zasnivanje založnog prava na svojoj nekretnini u zemljišnim knjigama kod Općinskog suda u Poreču u korist založnog vjerovnika radi osiguranja novčane tražbine založnog vjerovnika u iznosu od 120.000,00 eura sa ugovorenom kamatom te da je predmetni Ugovor solemniziran kod javnog bilježnika Anke Poropat iz Višnjana 10. ožujka 2009. pod poslovnim brojem OV-850/09 s time da je potpisan od strane tužitelja, a za tuženika je isti potpisao odvjetnik Veljko Kustec temeljem specijalne punomoći od 21. studenog 2007. ovjerene 27. studenog 2007. pod brojem ovjere 1084/2007 u Kirchbachu;

-da je na predmetnoj nekretnini određena ovrha u predmetu pod poslovnim brojem Ovr-846/1212 koji postupak se vodi kod suda prvog stupnja. Doneseno je rješenje o ovrsi 11. rujna 2012. kojim je određena prodaja navedene nekretnine i namirenje tražbine ovrhovoditelja iz prodajne cijene u iznosu od 129.048,28 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

10. Na temelju navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da predmetni Ugovor nije ništav sukladno čl. 4. Zakona o ništetnosti ugovora sklopljenog sa neovlaštenim vjerovnikom jer da "iako je sklapanje Ugovora o kreditu bilo zabranjeno u stranim bankarskim institucijama koje nisu imali odobrenje za pružanje takvih usluga u RH takvi ugovori nisu ništetni" jer da takva posljedica nije bila propisana ni Zakonom o bankama ni Zakonom o kreditnim institucijama sve do 30. rujna 2015. kada je takva posljedica propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju a isto tako da je odlukom Ustavnog suda RH od 03. studenog 2020. navedeni propis ukinut pa da se stoga ne može ni primijeniti u konkretnom slučaju. Isto tako da je primjenom odredbe čl. 322. st. 1. ZOO-a ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) nije utvrđeno da bi predmetni Ugovor bio ništetan iz razloga na koji se poziva tužitelj da pravnu osobu u sklapanju pravnog posla nije zastupala ovlaštena osoba, odnosno da se na tu činjenicu može pozvati samo ona strana koje se ti nedostaci tiču. Nadalje, da se radi o Ugovoru koji je sklopljen u pismenom obliku pa da isti nije ni morao biti solemniziran kod javnog bilježnika "pa da njegova valjanost nije presuđivana kroz odredbe Zakona o javnom bilježništvu".

11. Navedeni zaključak suda prvog stupnja da Ugovor o zasnivanju založnog prava nije ništetan te s time u vezi da se ne može ni naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu u Poreču-Parenzo uknjižbu brisanja prava zaloga prihvaća i ovaj sud i isti nije doveden u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

11.1. Prije svega valja navesti vezano za Zakon o ništetnosti ugovora sklopljenog sa neovlaštenim vjerovnikom ("Narodne novine" broj72/17) na koje se odredbe tužitelj pozvao na ročištu od 29. svibnja 2018. (stranica 169 i 170 spisa) kako je odlukom Ustavnog sud RH od 03. studenog 2020. pod brojem U-I-3678/2017 navedeni Zakon ukinut. Odluka Ustavnog suda RH donesena je nakon odluke Suda Europske unije C- 630/17 od 14. veljače 2019. kojom odlukom je Europski sud odlučio da je taj Zakon protivan čl. 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te da ta presuda djeluje prema svima što znači da je ona pravno obvezujuća kako za sud u kojem je postavljeno prethodno pitanje tako i za ostale nacionalne sudove koji su dužni primijeniti to pravno shvaćanje. Učinak te odluke je retroaktivan zbog čega se ona primjenjuje i na pravne odnose koji su bili uspostavljeni prije njezinog donošenja.

12. U odnosu na navode koji se ponavljaju i u žalbenoj fazi postupka, a odnose se na činjenicu da tuženika u sklapanju navedenog Ugovora o zalogu nije zastupala ovlaštena osoba (da je odvjetnik umjesto specijalne punomoći trebao imati opću punomoć, odnosno da se radi o punomoći koja je starija od godinu dana), za navesti je da je založno pravo akcesorne naravi, a akcesorna ili sporedna prava predstavljaju takva prava čiji nastanak, prijenos ili prestanak ovisi o nastanku, prijenosu ili prestanku nekog drugog prava. Stoga založno pravo postoji ako postoji tražbina koja je tim založnim pravom osigurana a kako navedeni Ugovor o kreditu nije ništetan tada i tražbina osigurana založnim pravom i dalje postoji. U ovom slučaju tražbina po predmetnom kreditu nije prestala jer tužitelj nije podmirio predmetni kredit što proizlazi iz navedenog rješenja o ovrsi.

13. Isto tako predmetni Ugovor sklopljen je u pisanom obliku slijedom čega ima potrebni oblik za valjanost takvog ugovora (čl. 307. st. 1. ZV-a - "Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), a isto tako ima i oblik javnobilježničkog akta. Naime, iz sadržaja predmetnog Ugovora proizlazi da je javni bilježnik osim što je utvrdio identitet stranaka uzimajući u obzir i navedenu specijalnu punomoć, da je u istom jasno naznačeno da tužitelj dopušta zasnivanje založnog prava na svojoj nekretnini radi osiguranja vraćanja kredita prema sklopljenom Ugovoru o kreditu. Radi se dakle o valjanoj privatnoj ispravi solemniziranoj po javnom bilježniku koja predstavlja javnobilježničku ovršnu ispravu u smislu čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22) s dokaznom snagom javne isprave.

14. Stoga predmetni Ugovor ne predstavlja ništetan pravni posao u smislu odredbe čl. 322. ZOO-a, a tužitelj nije iznosio neke druge razloge niti s tim u vezi predlagao dokaze iz kojih bi proizlazilo da se utvrđenje ništetnosti navedenog Ugovora kao i brisanje zaloga iz zemljišne knjige traži po nekoj drugoj osnovi. Sadržaj žalbe tužitelja se svodi na osporavanje pravnog pristupa suda prvog stupnja uz iznošenje vlastitih zaključaka koji su suprotni činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda (koji je iste pravilno utvrdio), a isto tako samim nabrajanjem pravnih propisa koje bi valjalo primijeniti bez navođenja konkretnih povreda odredbi ne može tužitelja dovesti u povoljniji pravni položaj.

15. Slijedom svega navedenog, kako je utvrđeno da je Ugovor o zasnivanju založnog valjani pravni posao valjalo je odbiti tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnim tog Ugovora, a s tim u vezi pravilno je odbijen i zahtjev za uknjižbu brisanja prava zaloga u zemljišnim knjigama koji zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji o ništetnosti Ugovora o založnom pravu.

16. Žalba umješača je stoga neosnovana pa ju je valjalo odbiti te temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke. Kako je odbijena žalba valjalo je odbiti i zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a).

U Puli - Pola 08. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus