Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    [adresa]

    Poslovni broj: K-672/2024-13

    U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu Zvjezdani Murat Milas uz sudjelovanje zapisničara Andree Sesvečan u kaznenom predmetu protiv okrivljene ĐL zbog kaznenog djela iz članka 147. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu KZ/11) u povodu privatne tužbe privatnog tužitelja KL od 16. prosinca 2024. nakon provedene javne rasprave zaključene 3. rujna 2025. u prisustvu privatnog tužitelja KL, opunomoćenika privatnog tužitelja odvjetnika PL, okrivljene ĐL i branitelja okrivljene odvjetnika Klaudia Ćurina, 5. rujna 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Temeljem članka 453. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine br.: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08)

    Okrivljena ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Đ i K, rođena **.**.1975. u [adresa], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], pismena sa završenom VSS, odvjetnica, s mjesečnim primanjima od oko 1.500,00 eura, suvlasnica stana na adresi stanovanja, udana, majka troje djece od kojih je jedno maloljetno u dobi od 14 godina, neosuđivana,

    oslobađa se optužbe

    da bi

    dana 13.9.2024. godine u 8,30 i 8,40 sati u Zagrebu na adresi [adresa], u zgradi Općinskog suda u Novom Zagrebu, u stvarnoj namjeri da uvrijedi i omalovaži oštećenog EL na raspravi pred sudom javno iznosila da je on "duševni bolesnik" čime je uvreda dostala dostupna veće broju osoba,

    d a k l e , pred više osoba u namjeri da uvrijedi drugoga izrekla uvredu,.

    pa da bi time počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredom iz članka 147-. stavak 1. i 2. KZ/11.

    II. Temeljem članka 149. stavak 3. ZKP/08 privatni tužitelj LL dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka pa se nalaže privatnom tužitelju da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 te nužne izdatke okrivljenice i nužne izdatke i nagradu njezinog branitelja u iznosu od 500,00 eura paušala dok će se o visini nužnih izdataka okrivljenice te nagrade i nužnih izdataka njezinog branitelja odlučiti posebnim rješenjem.

    Obrazloženje

    1. Privatni tužitelj LL tereti okrivljenicu ĐL da je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - uvredom iz članka 147 stavak 1. i 2. KZ/11, a koje je djelo činjenično opisano u privatnoj tužbi od 16. prosinca 2024.

    2. Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti optužbe izjasnila okrivljenica te je proveden dokazni postupak.

    3. Upitana kakav stav zauzima prema optužbi okrivljenica je odgovorila da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se privatnom tužbom stavlja na teret.

    4. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao privatnog tužitelja LL te svjedokinju AL te je pročitao i pregledao zapisnik od 13. rujna 2024., spis P-454/2024 u kojem se vodi parnični postupak u pravnoj stvari tužitelja EL protiv tužene AL radi raskida ugovora, izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenicu (list 20 spisa) te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list 21 spisa) dok je na kraju dokaznog postupka ispitao okrivljenu ĐL.

    5. Okrivljena ĐL u svom je iskazu, a što se tiče inkriminacija koje joj se u ovom predmetu stavljaju na teret, navela kako je u predmetu P-454/2024 13. rujna 2024. održano pripremno ročište u kojem je sudjelovala kao punomoćnica tužene AL. Na pripremnom ročištu stranke su dužne, pa tako i ona kao opunomoćenica tužene, iznijeti sve činjenice i dokaze koje naknadno tijekom postupka ne može iznositi. Prije samog pripremnog ročišta, u nekoliko navrata sastajala se sa svojom strankom AL koja joj je vrlo opširno iznijela svoju stranu cijele situacije, odnosno svoje viđenje zbog čega je ona tužena u tom postupku. Isto tako razgovarale su i o tome kako se treba postaviti u tom postupku, a radi zaštite prava i interesa stranke, konkretno AL. Tako joj je tijekom tih razgovora stranka AL rekla da je njezin brat duševni bolesnik, a jednako tako predala joj je i dokumentaciju koju je predala u spis upravo na tom pripremnom ročištu od 13. rujna 2024. Jednako tako stranka joj je rekla i da je upravo zbog svoje bolesti on i bio agresivan prema njoj. To ističe iz razloga što je suština tužbe EL protiv AL u tome da AL nije ispunjavala obveze iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali se pri tome mora imati u vidu da je ona u ispunjavanju svojih obveza bila spriječena upravo zbog svog odnosa s bratom, odnosno odnosa njezinog brata s njom i njezinom majkom. Da to nije istaknula na tom pripremnom ročištu u predmetu P-454/2024, kasnije tijekom postupka ne bi to niti mogla isticati. Pored toga AL joj je rekla i da se ona bojala brata, dok je majka bila kod brata, što je također bio razlog zbog kojeg je bila spriječena u ispunjavanju svojih ugovornih obveza. Sve navedeno, kao što je već i rekla, nije iznijela s ikakvom namjerom da uvrijedi privatnog tužitelja, niti je iznosila svoje vrijednosne sudove, već isključivo radi utvrđenja svih činjenica, odnosno činjeničnog stanja u predmetu P- 454/2024. Na tom istom pripremnom ročištu osim te dokumentacije predlagala izvođenje i drugih dokaza, u vidu ispitivanja svjedoka, a što se tiče konkretne dokumentacije, istu je predložila na okolnost ranijeg agresivnog ponašanja, odnosno agresivne povijesti privatnog tužitelja prema njezinoj stranci i rekla je točno onako kako je i konstatirano u raspravnom zapisniku od 13. rujna 2024., ništa pored toga nije iznosila. Dokumentaciju koju je predala na sudskom ročištu činile su sudske odluke i stoga nije imala ikakvih razloga u iste posumnjati niti ih provjeravati. Povrh toga o svemu tome govorila joj je i njezina stranka i doista nije imala razloga u iste posumnjati.

    6. Privatni tužitelj EL, ispitan u svojstvu svjedoka naveo je da se u predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu br. P-454/2024 vodi se postupak radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naime, njegova je pokojna majka još za svog života podnijela zahtjev za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je imala zaključenog s njegovom polusestrom AL. Po smrti njegove majke taj predmet je on naslijedio, tj. nastavio je postupak. Od kada je ušao u taj predmet ĐL mu se kao opunomoćenica njegove polusestre obraća na vrlo ružan način, omalovažava ga i vrijeđa, govori kako je psihički bolesnik, što je navela i na raspravi na sudu. S druge strane, kada je ĐL preminuo pas, tada je tražila od njegovog opunomoćenika i njega da imaju razumijevanja, a izgleda kao da je ona osoba bez empatije i suosjećanja. Napomenuo je da je njegova majka zadnjih godinu dana života živjela s njim, a tijekom parničnog postupka u spis je dostavljena dokumentacija iz koje je vidljivo da se on brinuo o svojoj majci, a želi ga se prikazati kao osobu koja je to sve skupa inscenirala zajedno s liječnicima, tako to piše i u zapisniku, da je on sve to skupa u dogovoru s doktorima izrežirao. Smatra da je cilj ĐL za ovakvo postupanje da ga diskreditira u okviru tog parničnog postupka, da ga prikaže kao duševnog bolesnika i poremećenu osobu. Čak je nazvala njegovu bivšu suprugu od koje se razveo prije 30 godina kako bi ga ona diskreditirala na sudu, tim više što njegova bivša supruga nema apsolutno nikakve veze s tim postupkom koji se vodi glede raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju. ĐL poznaje od ranije, dolazio je kod nje u ured u vrijeme kada je njegova polusestra AL vodila imovinskopravni spor sa svojim polubratom gdje je odlazeći kod ĐL u ured nastojao izmiriti obitelj, jer sestra nije željela da ĐL bude njezina zastupnica. Čak ima to i napismeno od svoje polusestre. Naime, njegova polusestra AL imala je oca GL koji je svoju imovinu ostavio njoj i bratu P i oko toga se vodi taj postupak. Problem je nastao kada je AL ostala bez dijela imovine za koji misli da je zakinuta. Gospođa ĐL zastupa njegovu polusestru i u tom postupku koji ona vodi sa svojim polubratom, a u okviru postupka P-454/2024 u više navrata sugerirala je da postignu nagodbu na način da on ne dobije ništa, upravo na ime toga što je sestra izgubila dio imovine u tom drugom predmetu sa svojim polubratom. Njegovo je mišljenje da ga ĐL krivi zbog svega, iako je on svoju majku dohranio do smrti, prije svega zato što je njegova polusestra prije sigurno 5 godina čak rekla da ne želi da joj ĐL bude zastupnica, odnosno željela je promijeniti opunomoćenika. Zaključno je dodao da su ga nazivali neki svjedoci koje je ĐL predlagala ispitati u svojstvu svjedoka i rekli da neće svjedočiti jer da se ne radi o vjerodostojnom svjedočanstvu, a jer da je ĐL na njih utjecala i tražila da svjedoče na određeni način, što su isti odbili, čak i to ima napismeno. Ti svjedoci došli su na sud i svjedočili, ali su drugi dan sastavili potpuno drugačije izjave, pa je to sve predao na odvjetničku komoru. Isto tako predao je izjavu svoje polusestre AL u kojoj stoji da nju ĐL traži da se odrekne svog nužnog dijela, na koji po sestrinom mišljenju ima pravo. Ima osjećaj da je "trn u peti" gospođi ĐL iako je, kao što je rekao, sve što je radio dokumentirao, a ona ga uporno nastoji diskreditirati da je sve to skupa inscenirao i valjda sve to sebi umislio. Pravni je laik, ne razumije se u pravo i svjestan je toga da svaka parnica predstavlja na određeni način pravnu borbu, međutim ne na ovakav način. Sve i da je duševni bolesnik, smatra da to ne treba javno govoriti, jer ima neka prava. Predmetom ugovora o doživotnom uzdržavanju je stan koji je bio u vlasništvu njegove majke, pa je majka, a obzirom da se polusestra AL nije za nju brinula, pokrenula postupak radi raskida tog ugovora i poslije njezine smrti taj postupak je on nastavi. Prvi puta ĐL mu se obratila na sudskom hodniku prije rasprave u predmetu P-454/2024 kada mu je rekla da ga može biti sram što je uopće došao na sud. ĐL prilikom ulaska u zgradu suda 13. rujna 2024. rekao je da to što radi nije u redu niti nije etično, iz razloga što ga je prethodno kontaktirala svjedokinja OL koja je trebala biti ispitana u svojstvu svjedoka, a koja joj je rekla da joj je ĐL uzela 6.000,00 eura za neki posao u vezi stana koji nije odradila, a teta mu je rekla da će doći i svjedočiti onako kako joj kaže ĐL, na što joj je rekao da ne može tako govoriti i da ne može svjedočiti po ičijem nagovoru, nego onako kako je to bilo, i zvao je svog odvjetnika. Tada mu ĐL nije ništa rekla. Poslije je vidio da je sastavila neku tužbu u ime njegove tete da je on navodno nekome prijetio. Ne zna točan datum napamet kada je njegova majka podnijela tužbu za raskid ugovora. Ključni svjedoci u predmetu P-454/2024 su doktori, međutim od ostalih svjedoka ni sa kim izričito nije razgovarao, uglavnom su to susjedi i prijatelji njegove majke. Zna da se o tome ne razgovara niti mu to pada na pamet.

    7. Svjedokinja AL iskazala je da sa svojim polubratom EL vodi parnični postupak u predmetu P-454/2024 u kojem on nju tuži za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i u kojem predmetu tvrdi da sa svojom majkom, s kojom ima zaključen ugovor, nije živjela 5 godina. On je ušao u njihov život negdje u vrijeme corone, kada je još majka bila živa i kada mu je govorila da nije sramota uzeti tabletu ako se ne osjeća dobro. Kroz godine se njegovo stanje pogoršavalo, te je on postao agresivniji, te ju je čak štoviše jednom prilikom i tjelesno napao na način da ju je uhvatio za vrat i rekao joj ako nije uspio prvi puta, da će ju sada riješiti. U tom predmetu (P-454/2024) kao opunomoćenica zastupa ju ovdje okrivljena ĐL. Što se tiče tog postupka i sudjelovanja u njemu, navela je da je bila prisutna gotovo svim raspravama na koje je bila pozvana, izuzev jedne. Ne zna je li bila prisutna na raspravi 13. rujna 2024. Upitana o povodu polubratovoj agresiji i napadu na nju navela je da je to zasigurno i njegova bolest, obzirom da boluje od paranoidne shizofrenije. Naime, njezin brat boluje još od 1987., kada je pokušao suicid. 1990. mu je postavljena dijagnoza granične paranoidne shizofrenije, a 1992. dijagnoza paranoidne shizofrenije. Brat se nije psihijatrijski liječio, okrenuo se E i nekakvim sektama, međutim nakon što ju je fizički napao, završio je u PB Vrapče, gdje je bio jedno vrijeme hospitaliziran, međutim niti tada nije uzimao propisanu mu terapiju, ali je bio pod nadzorom i periodično dobivao injekcije. Po izlasku iz psihijatrijske bolnice počeli su napadi na njegovu suprugu, koja je nebrojeno puta tražila intervenciju policije. 2003. je ponovno hospitaliziran kada je prijetio i sinu. O svemu ovome govorila je svojoj opunomoćenici odvjetnici ĐL, a jednako tako predala joj je i dokumentaciju.

    8. Iz pregledanog i pročitanog spisa ovog suda poslovne oznake P-454/20024 utvrđeno je da se u tom predmetu vodi postupak u pravnoj stvari tužitelja LL protiv tužene AL zbog raskida ugovora, a u kojem predmetu je 13. rujna 2024. održano pripremo ročište na kojem je bila prisutna okrivljena ĐL kao opunomoćenica tuženice kao i privatni tužitelja LL te njegov opunomoćenik u tom predmetu odvjetnik RL. Isto proizlazi i iz preslike zapisnika od 13. rujna 2024.

    9. Dokaze ispravom koje je sud izveo tijekom postupka nisu bili osporavani od strane stranaka niti dovedeni u sumnju radi čega ih je sud ocijenio vjerodostojnim i istinitim.

    10. Analizom svih izvedenih dokaza zajedno i u njihovoj ukupnosti te svakog dokaza posebno tijekom ovog postupka nije bilo sporno da je pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu u predmetu P-454/2024 u tijeku parnični postupak u pravnoj stvari tužitelja LL protiv tuženice AL radi raskida ugovora.

    10.1. Nije bilo sporno da je u tom predmetu 13. rujna 2024. održano pripremno ročište kojem su biti prisutni privatni tužitelj LL, njegov opunomoćenik u tom postupku odvjetnik RL te okrivljena ĐL kao opunomoćenica tuženice.

    10.2. Nije bilo sporno da je na tom ročištu tužitelj ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je predložio u dokaznom postupku pročitati isprave koje je dostavio u spis, saslušati stranke te ispitati svjedoke JL, ĆL, FL i HL a sve radi utvrđenja da tuženica nije ispunjavala obveze iz predmetnog ugovora. Tužena strana odnosno na tom ročištu prisutna opunomoćenica tuženice, ovdje okrivljena ĐL je ostala kod odgovora na tužbu te je predložila pročitati dokaze koje je dostavila u spis saslušati stranke, ispitati svjedoke OL, DL, ŠL, VL, CL i ZL, saslušati u svojstvu svjedoka opunomoćeniku tuženice odvjetniku ĐL, a sve radi utvrđenja da je tuženica ispunjavala obveze iz predmetnog ugovora. Uz to, opunomoćenica tuženice je predložila da se ispitaju svjedoci SL, NL i IL te utvrđenja istih činjenica time da se obvezala naknadno dostaviti adrese ovih svjedoka te je osporila izjave svjedoka koje je dostavio tužitelj. Konačno predložila je u dokaznom postupku izvesti dokaza čitanjem isprava koje je predala sudu i protivnoj strani (presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-27/93 od 10. svibnja 1994., presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj: IV-Ps-1222/91 od 16. siječnja 1992. i tužbe radi iseljenja iz stana Ps-1222/91 kao i podneska Is-130/92 od 8. veljače 1993.) a također radi utvrđenja prethodno navedenih činjenica te radi utvrđenja slijedećih činjenica da je tužitelj psihički bolestan i da je uslijed te psihičke bolesti bio agresivan prema tuženoj i prema gđi. UL zbog čega ga se tuženica bojala. Nastavno je još navela da je nekretnina koja je predmet ovdje predmetnog ugovora i prije sklapanja istog bila darovana tuženici i upisana u zemljišnim knjigama kao njeno vlasništvo. Nakon toga tužitelj je predložio sudu da to pripremno ročište odgodi obzirom na brojne nove dokaze koje je predložila izvesti tužena, a o kojim se želi očitovati, pa je navedeno pripremno ročište odgođeno, a novo pripremno ročište je zakazano za 28. studenog 2024. u 8,30 sati.

    11. Sve naprijed izneseno osim što okrivljenica nije osporavala proizlazi iz iskaza svjedoka TL i AL te pročitanih i pregledanih dokaza ispravom

    – spisa predmeta P-454/2024 i preslike zapisnika od 13. rujna 2024.

    12. Ono što je tijekom postupka bilo sporno jest je li okrivljena radnjama opisanima u činjeničnom opisu privatne tužbe ostvarila obilježja kaznenog djela uvrede koje joj se privatnom tužbom stavlja na teret.

    13. Naime, okrivljenica u svojoj obrani ne poriče da je navela sve ono što je konstatirano u raspravnom zapisniku iz predmetu P-454/2024 od 13. rujna 2024. pa tako i da je tužitelj (LL) psihički bolestan, no ističe da se radilo o pripremnom ročištu na kojem su stranke dužne iznijeti sve činjenice i dokaze koji se imaju utvrđivati/izvoditi u daljnjem tijeku postupka kao i da navedeno nije iznijela s ikakvom namjerom da uvrijedi privatnog tužitelja, niti je iznosila svoje vrijednosne sudove, već isključivo radi utvrđenja svih činjenica, odnosno činjeničnog stanja u predmetu P- 454/2024. Osim toga, navodi i da je prije tog ročišta u nekoliko navrata razgovarala sa svojom strankom AL koja joj je govorila o svom bratu KL te joj je upravo AL predala dokumentaciju koju je ona predala na tom pripremnom ročištu sa prijedlogom da se pročita. Zaključno navodi da u predanu dokumentaciju nije imala razloga posumnjati jer se radi o sudskim odlukama, koju je ona dobila od svoje stranke i koja joj je o njoj i govorila.

    14. Imajući u vidu činjenicu da okrivljena ne osporava da je na raspravi pred sudom, dakle pred većim brojem osoba izrekla inkriminirane joj riječi valjalo je prvotno utvrditi o kakvim se točno navodima radi. Iz samog činjeničnog opisa proizlazilo bi da se okrivljenicu tereti za počinjenje kaznenog djela klevete (budući da je tvrdnja da je privatni tužitelj psihički bolestan provjerljiva za razliku od one uvredljive koja to nije jer predstavlja negativan vrijednosni sud o drugoj osobi) dok joj se zakonskim opisom i pravom kvalifikacijom tereti za kazneno djelo uvrede.

    15. Kazneno djelo uvrede iz članka 147. stavak 1. KZ/11 čini onaj tko uvrijedi drugoga. Uvreda riječima može biti putem izgovorene ili napisane riječi pri čemu u obzir dolaze riječi kojima se izriče negativni sud o drugoj osobi općenito ili o pojedinim njezinim svojstvima. Tako u obzir dolaze razni izričaji kojim se nekog obescjenjuje, izvrgava ruglu, kojima se podcjenjuje tuđe dostojanstvo. Samo postojanje uvrede ocjenjuje se po objektivnom mjerilu, dok subjektivni osjećaj nije odlučan, odlučno je javno mnijenje odnosno običaji sredine koji moraju odgovarati shvaćanjima tzv. prosječnog čovjeka o predodžbi uvredljivih sadržaja u određenim okolnostima i kontekstu događaja u datoj sredini.

    16. S druge strane, kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. KZ/11 čini onaj tko pred drugom za nekog iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može naškoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita. Kazneno djelo klevete najteže je kazneno djelo protiv časti i ugleda što je razvidno iz predviđene kazne, ali i prema obliku krivnje koji se traži za ovo kazneno djelo. Pronositi odnosno iznositi može se samo ona činjenična tvrdnja koja može škoditi časti ili ugledu pri čemu predmet klevete može biti samo neistinita činjenična tvrdnja. Kleveta može biti počinjena samo izravnom namjerom odnosno počinitelj mora biti svjestan da je činjenična tvrdnja koju iznosi ili pronosi lažna, da ta izjava može naškoditi nečijoj časti ili ugledu te hoće ili je siguran u nastupanje zabranjene posljedice.

    17. Ono što, dakle, klevetu razlikuje od uvrede jest sadržaj izjave, kod klevete je to činjenična tvrdnja, a kod uvrede vrijednosni sud. Razlikovanje je bitno jer kleveta može biti počinjena samo činjeničnom tvrdnjom, a uvreda samo vrijednosnim sudom.

    18. Kao što je već ranije spomenuto vrijednosni sud je osobna i subjektivna tvrdnja kojom nešto označujemo kao dobro ili loše, pozitivno ili negativno. Vrijednosni sud kao način počinjenja uvrede redovito će biti neka nedolična izjava koja nekog označava negativno, loše, podrugljivo. Za razliku od vrijednosnog suda činjenična tvrdnja jest ona koja objektivno tumačena sadrži određeni događaj, a čija se istinitost odnosno neistinitost može utvrditi uglavnom za sve ljude suglasno. Ona se može dokazivati u smislu utvrđivanja postoji li nešto (ili je postojalo) ili ne.

    19. Vezano na sve prethodno navedeno, a imajući u vidu izjavu okrivljenice iznesenu na pripremnom ročištu u predmetu P-454/20214 od 13. rujna 2024. kao i sadržaj dokumentacije koju je okrivljena kao opunomoćenica tuženice tada predala u spis predmeta P-454/2024 i predložila pročitati, po stavu ovog suda, predstavljaju činjenične tvrdnje. Međutim da bi se radilo kaznenom djelu klevete potrebno je da je činjenična tvrdnja neistinita i da može naštetiti časti i ugledu privatnog tužitelja kao i da da je okrivljenica znala da je činjenična tvrdnja neistinita.

    20. Čitanjem spisa P-545/2024 odnosno isprava koje je u spis predmeta P- 454/2024 dostavila opunomoćenica tuženice prije svega izreke presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-27/93 od 10. svibnja 1994. utvrđeno je da je tom presudom okrivljeniku (privatnom tužitelju) LL izrečena mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi jer je u stanju trajne duševne bolesti s umišljanjem započeo, ali nije dovršio da drugog (konkretno svoju polusestru AL) liši života i time počinio krivično djelo protiv života i tijela ubojstvom u pokušaju iz članka 34. stavak 1. KZRH u svezi članka 17. OKZRH.

    21. Povezujući, dakle, iskaz svjedokinje AL u kojem u bitnome navodi da je o bolesti privatnog tužitelja govorila okrivljenici kao svojoj opunomoćenici (za potrebe postupka P-454/2024), koji su njezini navodi potkrijepljeni utvrđenjima iz izreke presude Županijskog suda u Zagrebu K-27/93 razvidno je da se, u konkretnom slučaju, radi o opravdanim razlozima zbog kojih je okrivljenica povjerovala u navode svoje stranke AL odnosno u istinitost isprava koje je predala sudu, a posljedično tom i u istinitost tvrdnji koje je iznijela na pripremnom ročištu 13. rujna 2024. kao i da iznesene tvrdnje nije izrekla sa namjerom da našteti časti i ugledu privatnog tužitelja. Iz navedenog slijedi da je u postupanju okrivljenice izostao subjektivni element odnosno namjera klevetanja privatnog tužitelja, ali i, ono što je za ovaj predmet još i važnije, namjera vrijeđanja privatnog tužitelja.

    22. No, čak i da nije tako odnosno sve i da se prihvati da su se u ponašanju okrivljene stekla obilježja kaznenog djela klevete (a što nije) ovaj sud nije ovlašten blaže kazneno djelo, što je konkretno uvreda pravno označiti težim odnosno klevetom niti okrivljenu suditi za teže kazneno djelo od onog koje joj privatni tužitelj privatnom tužbom stavlja na teret.

    23. Slijedom navedenog, a kako sud ne nalazi da bi u ponašanju okrivljene bili ostvareni svi objektivni i subjektivni elementi kaznenog djela uvrede iz članka 147. stavak 1. KZ/11 kako se to okrivljenoj privatnom tužbom stavlja na teret to je primjenom odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08 valjalo okrivljenu osloboditi od optužbe te presuditi kao u izreci.

    24. Primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZKP/08 sud je naložio privatnom tužitelju da naknadi troškove kaznenog postupka odnosno da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 te nužne izdatke okrivljenice i nužne izdatke i nagradu njezinog branitelja u iznosu od 500,00 eura paušala dok je istovremeno odredio da će se o visini nužnih izdataka okrivljenice te nagrade i nužnih izdataka njezinog branitelja odlučiti posebnim rješenjem. Prilikom odmjere visine paušalne svote sud je uzeo u obzir trajanje i složenost postupka, a imao je u vidu i imovinske prilike privatnog tužitelja te je ocijenio da plaćanjem troškova u gornjem iznosu neće biti dovedeno u pitanje njegovo nužno uzdržavanje.

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    5. rujna 2025.

    SUDAC:

    Zvjezdana Murat Milas

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DN:

    1. pun. priv. tužitelja odvj. PL

    2. priv. tuž. LL

    3. okr. ĐL

    4. branitelj okr. odvj. Klaudio Čurin

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.