REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-777/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Iliji Jurčeviću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lucije Tepuš, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog FJ zbog kaznenog djela iz članka 147. stavka 2. Kaznenog zakona (NN broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje: KZ/11), u povodu privatne tužbe privatne tužiteljice SJ od 19. travnja 2018. nakon održane javne rasprave 2. rujna 2025., u prisutnosti privatne tužiteljice SJ i punomoćnika privatne tužiteljice, odvjetnika UJ, te okrivljenika i braniteljice, odvjetnice Line Budak, 5. rujna 2025. objavio je, a 2. rujna 2025.

p r e s u d i o

I. Na temelju članka 453. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (NN broj:

152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje: ZKP/08) i članka 148.a KZ/11,

okrivljeni FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i S, rođene U, rođen **.**.1964. u [adresa], državljanin RH, završena srednja škola, novinar, prebivalište [adresa], novčana primanja cca 1.500,00 eura mjesečno, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, bez vojnog čina i odlikovanja

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

1) dana 2. ožujka 2018. u novinskom članku objavljenom pod naslovom „ SJ: glupa ili plavuša?“ u 950. broju na stranici 13. Samostalnog srpskog tjednika Novosti, nakladnika SRPSKO NARODNO VIJEĆE – NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Gajeva 7, Zagreb, OIB 29873902790 (dalje: SNV), kao novinar koji je napisao isti Internet novinski članak, u namjeri da Privatnog tužitelja uvrijedi, iznio: „…čelnica konzervativne udruge U ime obitelji SJ prvi put osuđena zbog klevete…“

„…blogerica MJ to popratila satiričnim komentarom na portalu Indeks.hr pod naslovom „ DJ je oduzela SJ nevinost, a ona nije ni prokrvarila…“,

„…kako gospođa SJ širom otvorena zanosno drhti uživajući u vlastitom glasu, i kako je zaokupljena tjelesnim otvorima i rupama, ali kako za nju, iako je nevinost izgubila u poodmakloj dobi, nikad nije kasno…“,

„…objavio neozbiljniji demanti SJ, odnosno Zahtjev za ispravkom informacija, ovjeren njenim vlastoručnim potpisom“;

„Kao u nekakvoj lošoj burleski, SJ – prijeteći sudskom tužbom! – mrtva ozbiljna demantira i naslov i sve navode iz komentara do posljednjeg.“; „Je li gospođa SJ zaista glupa plavuša iz plitkog muškog stereotipa, pa misli kako blogerica za nju javno izrijekom tvrdi da je – napućenih usnica i širom otvorena – izgubila seksualnu nevinost u krevetu s ŠJ Kažem li da jest, riskiram da se moj vrijednosni sud shvati kao tvrdnja, i da već sutra u Novostima čitate odgovor Odvjetničkog ureda Mateković kako je „navod da je gospođa SJ glupa plavuša“ netočan i neistinit, jer SJ nije „plavuša“;

„Da je, međutim, glupa, postoji neoboriv materijalni dokaz, pače ovjereno i vlastoručno potpisano pismeno priznanje, kojim gospođa SJ to obrazlaže opširno i pedantno, rečenicu po rečenicu, na cijele četiri gusto ispisane stranice“; „Željkin suborac CJ, …pravomoćno osuđeni diler kokaina prostitutkama“

„Strah me i pomisliti kako bi se proveo neki teolog i svećenik koji bi danas „skromno predložio“ da se svi problemi s bludom i opačinom u Hrvatskoj riješe tako, da recimo…djeci…prvo…seksualno iskustvo pokloni hrvatska moralna horizontala SJ“,

a čime je privatnog tužitelja uvrijedio putem tiska, i to Samostalnog srpskog tjednika Novosti, popularnih i čitanih novina, iz čega proizlazi da je uvreda o privatnom tužitelju postala dostupna velikom broju čitatelja Samostalnog srpskog tjednika Novosti, zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba,

dakle, da bi uvrijedio drugoga putem tiska, zbog čega bi uvreda postala pristupačna većem broju osoba,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda, uvredom, opisano i kažnjivo po članku 147. stavku 2. KZ/11.

2) dana 4. ožujka 2018. u Internet novinskom članku objavljenom pod naslovom „ SJ: glupa ili plavuša?“ na Internet portalu www.portalnovosti.com, kao novinar koji je napisao isti Internet novinski članak, u namjeri da Privatnog tužitelja uvrijedi, iznio:

„…čelnica konzervativne udruge U ime obitelji SJ prvi put osuđena zbog klevete…“

„…blogerica MJ to popratila satiričnim komentarom na portalu Indeks.hr pod naslovom „ DJ je oduzela SJ nevinost, a ona nije ni prokrvarila…“,

„…kako gospođa SJ širom otvorena zanosno drhti uživajući u vlastitom glasu, i kako je zaokupljena tjelesnim otvorima i rupama, ali kako za nju, iako je nevinost izgubila u poodmakloj dobi, nikad nije kasno…“,

„…objavio nejozbiljniji demanti SJ, odnosno Zahtjev za ispravkom informacija, ovjeren njenim vlastoručnim potpisom“;

„Kao u nekakvoj lošoj burleski, SJ – prijeteći sudskom tužbom! – mrtva ozbiljna demantira i naslov i sve navode iz komentara do posljednjeg.“; „Je li gospođa SJ zaista glupa plavuša iz plitkog muškog stereotipa, pa misli kako blogerica za nju javno izrijekom tvrdi da je – napućenih usnica i širom otvorena – izgubila seksualnu nevinost u krevetu s ŠJ Kažem li da jest, riskiram da se moj vrijednosni sud shvati kao tvrdnja, i da već sutra u Novostima čitate odgovor Odvjetničkog ureda Mateković kako je „navod da je gospođa SJ glupa plavuša“ netočan i neistinit, jer SJ nije „plavuša“;

„Da je, međutim, glupa, postoji neoboriv materijalni dokaz, pače ovjereno i vlastoručno potpisano pismeno priznanje, kojim gospođa SJ to obrazlaže opširno i pedantno, rečenicu po rečenicu, na cijele četiri gusto ispisane stranice“; „Željkin suborac CJ, …pravomoćno osuđeni diler kokaina prostitutkama“

„Strah me i pomisliti kako bi se proveo neki teolog i svećenik koji bi danas „skromno predložio“ da se svi problemi s bludom i opačinom u Hrvatskoj riješe tako, da recimo…djeci…prvo…seksualno iskustvo pokloni hrvatska moralna horizontala SJ“,

a čime je privatnog tužitelja uvrijedio putem računalnog sustava i računalne mreže, i to na Internet portalu www.portalnovosti.com, popularnog i čitanog Internet portala, iz čega proizlazi da je uvreda o privatnom tužitelju postala dostupna velikom broju čitatelja Internet portala www.portalnovosti.com, zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba,

dakle, da bi uvrijedio drugoga putem računalnog sustava i računalne mreže, zbog čega bi uvreda postala pristupačna većem broju osoba,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda, uvredom, opisano i kažnjivo po članku 147. stavku 2. KZ/11.

II. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08, privatna tužiteljica je obvezna naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2 točke 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 350,00 eura te nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu braniteljice u iznosu koji će biti određen u posebnom rješenju.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužbom privatna tužiteljica SJ podnijela je privatnu tužbu protiv okrivljenog FJ zbog kaznenog djela klevete iz članka 147. stavka 2. KZ/11.

2. Rješenjem Županijskog suda u Zadru broj: Kž-149/2024 od 4. travnja 2025. prihvaćena je žalba privatne tužiteljice SJ, ukinuta je prvostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje.

3. Upitan kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenik je naveo kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

4. Okrivljenik je obranu iznio na kraju dokaznog postupka te je naveo kako u cijelosti ostaje kod ranije obrane na raspravi. Među ostalim je izjavio da u sud dolazi već više puta te smatra da se u nabrajanju svih tih parafa već pomalo izgubio smisao cijelog slučaja. Riječ je o tome da je jedna blogerica napisala jedan duhoviti tekst. Iza toga, slijedio je demanti u kojem je navedeno kako privatna tužiteljica nije izgubila nevinost. Budući da je bila riječ o metafori, njemu je to bilo smješno. U svom tekstu je naveo da je prije tristo godina književnik PJ, koji je i svećenik, napisao knjigu da se problem gladi može riješiti tako da bogataši jedu siromašnu djecu. Naravno da nikom razumnom nije palo na pamet da se djecu zaista treba kuhati i jesti. To je bila satira i kritika tadašnjem društvu. Isto tako, nitko nije mislio da je ĆJ izgubila nevinost kako je to navedeno. Smiješno je da netko tko je javna osoba demantira satiričnu metaforu pa i tako blesavi tekst. Smatra da je riječ o nerazumijevanju satire koja je doživljena kao uvreda. U ovom predmetu je trebalo pročitati izvještaj Human Right Watch budući da privatna tužiteljica kao koautorica tog teksta brani satiru, koju danas tuži, donosno smatra da razumije satiru. Ima četrdeset godina iskustva te se još 1988. jedan predmet vodio protiv njega u bivšoj državi, koji se odnosio posebice na TJ te koji je riješen u njegovu korist. Od tada objašnjava što je satira. U njegovom slučaju riječ o SLAPP tužbi, odnosno, ovo je po definiciji SLAPP tužba. Dakle, podnose se razne tužbe kako bi se novinara demotiviralo da piše.

4.1 Na pitanje braniteljice, odgovorio je da je riječ o vrijednosnom sudu, to je i u opisu njegovog mjesta. Smatra da bi se znatno revidirala povijest književnosti i novinarstvo ako bi sudovi odlučivali o tome što je vrijednosni sud. Njegova kolumna nije novinarski izvještaj, to je iznošenje vrijednosnog suda, ponekad na hladan način, a ponekad na satiričan način. U njegovim tekstovima se najčešće radi o satiričnoj analizi hrvatske stvarnosti. Takva je bila i ova kolumna o privatnoj tužiteljici koja ne razumije satiru.

5. Tijekom dokaznog postupka, uz suglasnost stranaka, pročitani su novinski članak od 2. ožujka 2018. i internetski članak od 4. ožujka 2018. te Impressum novosti kako u odnosu na novinsko izdanje tako u odnosu na internetsko izdanje (list 6-15), članak s portala Index.hr (list 38-41), zahtjev za ispravak informacija (list 42- 45) presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-637/2020-2 od 23. lipnja 2021. (list 46-52), presuda Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Kž-182/2018-4 od 5. lipnja 2019. (list 53-55), ovosudno rješenje K-1158/19-15 od 18. lipnja 2021. (list 56-58), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 549/2010-2 (list 65-68), odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-1084/2015 od 10. prosinca 2019., presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-1165/2018-27. ovosudna presudu K-747/18-82 (list 107-115), presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-1163/2018-25 od 16. studenog 2020. (list 202-208), presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-153/2021-3 od 31. kolovoza 2022. (list 209-213), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd 1151/2023-2 od 17. svibnja 2023. (list 214- 216) te presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 25. veljače 2025. broj Pn-1161/2018. Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenika, pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije okrivljenika.

6. Unatoč tome što se obrana protivila čitanju iskaza privatne tužiteljice, navodeći da nema svojstvo svjedoka, sud je na temelju izričite ovlasti iz članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08 pročitao iskaz privatne tužiteljice koja je kao svjedokinja ispitana na raspravi u prisutnosti stranaka. Sud nije dodatno ispitao privatnu tužiteljicu budući da je detaljno na dva ročišta iskazivala o odlučnim činjenicama u ovom predmetu.

7. Privatna tužiteljica je na raspravi među ostalim navela da je predmetni novinski odnosno internetski članak prepun uvreda za nju pri čemu je ponižava kao ženu, navodi se da je glupa te je se povezuje s kriminalom koji se odnosi na drogu ili seksualne stvari i to konkretno o upuštanju u seksualne odnose s djecom. Tu se radi o iživljavanju i rušenju njezinog dostojanstva. Okrivljenik je ujedno povrijedio njezino pravo na demanti. Tekst ju je jako uznemirio i zasmetala ju je zlouporaba pozicije novinarske moći i do toga je došlo očito iz razloga što se okrivljenik ne slaže s vrijednostima koja ona zastupa u javnosti. Iskazala je da sebe ne doživljava javnom osobom no da prihvaća da njezino djelovanje podliježe kritici koja treba biti opravdana.

8. Sud je odbio prijedlog da se ispita KJ kao nevažan i odugovlačeći budući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Odbijeni su dokazni prijedlozi da se pročita izvješće HRW iz listopada 1995., naslovnice i tekstovi Feral Tribune te članak od 2. svibnja 2022. o svjetskom danu slobode medija, analiza Mediatoolkit, članak ZJ objavljen u indeks.hr 27. prosinca 2017. godine, članak FJ, pod naslovom " ŽJ, Kreten" objavljen u ljubljanskom Dnevniku 25. travnja 2025., članak FJ „Je GJ kreten“ od 1. rujna 2007. te demanti GJ, članak objavljen na tportalu o performeru M **.**.2013. kao nevažni jer se ne odnose na ovaj predmet. Odbijen je dokazni prijedlog da se pribavi podatak od HND-a je li okrivljenik novinar kao odugovlačeći i nevažan, koji je predložen tek u ponovljenom suđenju, budući da se činjenično stanje može utvrditi iz prikupljenih dokaza.

8.1. Konačno, odbijen je dokazni prijedlog obrane da se ponovno ispita privatna tužiteljica kao nevažan i odugovlačeći, budući da je privatna tužiteljica detaljno iskazivala na raspravi, nisu navedene relevantne okolnosti zbog kojih je potrebno dodatno ispitati privatnu tužiteljicu, te su joj postavljena brojna pitanja, uglavnom nevažna i sugestivna pa je tako braniteljica privatnu tužiteljicu čak pitala koliko njezina djeca imaju godina.

9. Nije sporno da je okrivljenik autor teksta pod nazivom „ SJ: glupa ili plavuša?“ koji je objavljen u tjedniku Novosti te na internetskim stranicama tog tjednika. U ponovljenom suđenju nije izričito osporavano niti da se okrivljenik bavi novinarskim poslom. Štoviše, optužba se protivila dokaznom prijedlogu obrane da se pribavi podatak je li okrivljenik novinar, time da se okrivljenika u privatnoj tužbi tereti kao novinara. Sud zaključuje kako nije dvojbeno da se okrivljenik bavi novinarskim poslom budući da četrdesetak godina piše novinarske članke te piše kolumnu u predmetnom tjedniku. Sporno je je li okrivljenik počinio kazneno djelo uvrede, odnosno jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu članka 148.a KZ/11 koji isključuje protupravnost za ovo kazneno djelo.

10. Okrivljenik je autor satirične kolumne u jednom tjedniku. Tema spornog članka je nerazumijevanje satire u kojem se okrivljenik osvrće na demanti privatne tužiteljice, a odnosi se na tekst blogerice MJ na portalu index.hr, koji tekst je okrivljenik okarakterizirao kao satirični komentar. Okrivljenik u svojoj kolumni najprije opisuje povijesni kontekst satire, potom citira članak navedene blogerice i demanti privatne tužiteljice te o navedenom iznosi vrijednosne sudove.

11. Iz teksta pod naslovom „ DJ je oduzela SJ nevinost, a ona nije ni prokrvarila“ od 27. siječnja 2018., koji je objavljen na portalu index.hr, proizlazi da je autor tog teksta MJ te da su u tom tekstu navedene riječi pod 2) i 3) optužbe, odnosno da je blogerica MJ napisala tekst pod naslovom „ DJ je oduzela SJ nevinost, a ona nije ni prokrvarila“ u kojem je navedeno kako privatna tužiteljica „širom otvorena zanosno drhti uživajući u vlastitom glasu“, „te je zaokupljena tjelesnim otvorima i rupama“, kao i „iako je nevinost izgubila u poodmakloj dobi, nikad nije kasno“.

12. Iz zahtjeva za ispravkom informacija članka objavljenog na portalu index.hr, proizlazi da se najprije citira članak od 27. siječnja 2018., uključujući i navode pod 2) i 3) ove optužbe, te se među ostalim navodi kako su iznesene neistinite i štetne informacije za privatnu tužiteljicu. Na kraju je navedeno da je privatna tužiteljica podnositeljica zahtjeva po punomoćniku.

13. Navodi privatne tužbe pod 2) i 3), predstavljaju informacije prenesene iz drugog medija, pri čemu se okrivljenik kao autor pozvao na izvor informacije, tj. naveo je da je riječ o tekstu blogerice MJ na portalu index.hr. U privatnoj tužbi pravilno je navedeno da su riječi pod 2) komentar blogerice MJ, međutim, u odnosu na riječi pod 3) nije navedeno da su te riječi također komentar navedene blogerice, a koje je okrivljenik prenio u svojoj kolumni. Sud je suglasan da su riječi iz teksta objavljenog na portalu index.hr u najmanju ruku neprimjerene i neduhovite, međutim, radi se o tekstu drugog autora. Razlog zbog kojeg je okrivljenik citirao riječi blogerice MJ je demanti koji je privatna tužiteljica podnijela po odvjetniku, a koji demanti je okrivljenik također citirao u kolumni, time da je u obrani pojasnio kako mu je bilo duhovito da javna osoba demantira satiričnu metaforu.

14. U vrijeme pisanja članka koji je predmet optužbe, egzistirala je nepravomoćna presuda kojom je privatna tužiteljica proglašena krivom zbog kaznenog djela klevete, a koja informacija je bez navođenja da se radi o nepravomoćnoj presudi već ranije publicirana u drugim medijima, te je okrivljenik navedenu informaciju prenio u spornom članku.

15. Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na "informacije" ili "ideje" koje su dobronamjerne ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju. Sloboda izražavanja može biti ograničena ako je to nužno u demokratskom društvu. Test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge. Kada su izjave dane u kontekstu političke debate prihvatljiva su samo najnužnija ograničenja slobode govora. Međutim, ne postoji potpuno neograničena sloboda izražavanja čak ni kada je riječ o pitanjima od ozbiljnog javnog interesa i osobama koje su javno poznate. Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu pojedinog slučaja.

16. U slučaju izvještavanja o javnom djelovanju mediji obavljaju svoju ulogu „javnog čuvara“ prenošenjem informacija i ideja o pitanjima od javnog interesa. Ograničenje slobode govora, osim ako se ne radi o teškim kršenjima temeljnih prava drugih osoba, imalo bi obeshrabrujući učinak. Poznate javne osobe moraju tolerirati veću kritiku od običnih građana.

17. Europski sud za ljudska prava je u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke naveo okolnosti prema kojima načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava: a) doprinos raspravi u javnom interesu b) u kojoj mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava c) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi d) metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost e) sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije f) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak.

18. Rasprava u ovom predmetu odnosila se na pitanje nerazumijevanja satire i podnošenja tužbi protiv novinara, što je po ocjeni suda tema širokog javnog interesa jer je riječ o slobodi izražavanja u sredstvima društvenog priopćavanja.

19. Privatna tužiteljica je osoba za koju je općepoznato da zastupa obiteljske vrijednosti, aktivno se angažira i pojavljuje na javnim skupovima, prosvjedima i medijima u kojima javno promiče osobne vrijednosti i moralne stavove, a sudjeluje i u raznim inicijativama i referendumima kao predsjednica udruge "U ime obitelji". Stoga je riječ o široko poznatoj javnoj osobi koja sudjeluje u javnom prostoru.

20. Sud zaključuje da okrivljenik piše u rubrici koja je komentatorskog tipa i čija je svrha komentirati pojedine osobe kroz tjedna događanja. U konkretnom slučaju okrivljenik je napisao svoj osvrt na komentar blogerice MJ koji je bio objavljen na portalu index.hr povodom donošenja osuđujuće presude u kaznenom postupku protiv privatne tužiteljice zbog klevete, a koji je protiv nje pokrenula DJ. Komentatori imaju pravo iznijeti osobno viđenje društvenih zbivanja, a kod komentara nije potrebno očitovanje druge strane.

21. Okrivljenik je naslovom: " SJ: glupa ili plavuša?" zapravo postavio retoričko pitanje. Retoričko pitanje je stilska figura u kojoj se na postavljeno pitanje ne očekuje odgovor. Naime, ovim pitanjem okrivljenik je izrazio svoj kritički sud o tužiteljičinom poimanju satire. Pri tome valja istaknuti da, iako se privatna tužiteljica subjektivno tako ne doživljava, ona je javna osoba, jer je društveno vrlo aktivna, sudjeluje u raznim inicijativama i referendumima, te je učestalo prisutna u medijima. Stoga tužiteljica kao javna osoba i mora trpjeti veću kritiku. Mišljenje je suda da se u spornom članku autor izražava unutar kriterija slobodnijeg pisanja.

22. Sloboda izražavanja, do granice koja je u javnom interesu, ne može se oduzeti. Navedeno potvrđuje i praksa Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP). U presudama Oberschlick protiv Republike Austrije i Mladina d.d. protiv Republike Slovenije u kojima su političari bili nazivani „idiotom“ i „mozgovnim invalidom“, ESLJP smatra da se u debati o pitanjima od javnog interesa moraju tolerirati i takvi izrazi. Čak i uvredljiv jezik, koji načelno ne uživa zaštitu prava na slobodu izražavanja ukoliko mu je uvreda jedina svrha, može biti zaštićen tim pravom ako ima isključivo stilsku figuru. Također, u predmetu A.B. protiv Švicarske, zahtjev broj 56925/08 u presudi od 1. srpnja 2014. sud zaključuje da članak 10. Konvencije ne pruža samo zaštitu prava na iznošenje ideja i informacija, već i forme odnosno načina na koji se one iznose. Niti sud niti domaći sudovi nisu ovlašteni određivati način na koji će novinari objavljivati informacije u medijima. Sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja pa čak i provokacije.

23. Navodi pod 2) i 3) činjeničnog opisa privatne tužbe odnose se na citiranje riječi blogerice MJ, što se iz ranije navedenih razloga ne može stavljati na teret i okrivljeniku. U odnosu na ostale navode iz činjeničnog opisa privatne tužbe, prema ocjeni suda okrivljenik se u satiričnom tekstu kreće unutar dopuštenih kriterija pa i time što koristi ovakve izraze, pod 6) i 7) činjeničnog opisa, te očito provocira hipotetskom rečenicom, pod 9) činjeničnog opisa. Sud zaključuje da ovakav izričaj prije svega govori o sposobnosti kulturnog izražavanja okrivljenika širem čitateljstvu te ukazuje da taj izričaj zapravo doprinosi umanjenju ozbiljnog shvaćanja svih njegovih navoda. Riječ je o polemiziranju u javnom interesu o granicama medijskih sloboda unutar satiričnog načina izražavanja pa i kroz primjer javne reakcije privatne tužiteljice na tekst objavljen na portalu index.hr. U konkretnom slučaju nije utvrđeno da pravo na zaštitu ugleda privatne tužiteljice ima prednost pred pravom okrivljenika na slobodu izražavanja.

24. Sukladno članku 148.a KZ/11, koji propisuje isključenje protupravnosti za kazneno djelo, nema kaznenog djela iz članka 147. ovoga Zakona ako je počinitelj njegova obilježja ostvario među ostalim u novinarskom poslu, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga. Sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju ispunili uvjeti za primjenu članka 148.a KZ/11, te je na temelju te odredbe i članka 453. točke 1. ZKP/08 okrivljenika oslobodio optužbe.

25. Budući da je okrivljenik oslobođen optužbe, na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08, privatna tužiteljica dužna je naknaditi troškove u paušalnom iznosu 350,00 eura, sukladno složenosti i trajanju postupka, kao i nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu braniteljice u iznosu koji će biti određen u posebnom rješenju.

U Zagrebu 5. rujna 2025.

SUDAC:

Ilija Jurčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Privatna tužiteljica SJ

2. Opunomoćeni UJ

3. Okrivljeni FJ

4. Braniteljica Lina Budak