Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1745/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Luciji Lasić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Bakor Nekretnine d.o.o. iz [adresa], OIB: 91208417761, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Kallay & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog sud u Čakovcu poslovni broj P-87/2025-2 od 31. ožujka 2025., 5. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog sud u Čakovcu poslovni broj P-87/2025-2 od 31. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

"Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja kao predlagatelja osiguranja, za osiguranje određivanjem privremene mjere protiv tuženika kao protivnika osiguranja, koji glasi:

"Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja BAKOR NEKRETNINE d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 91208417761, prema protivniku osiguranja ZV iz [adresa]

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

određuje se privremena mjera

kojom se protivniku osiguranja ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zabranjuje opterećenje, otuđenje, prodaja javnom ili elektroničkom javnom dražbom, kao i svako drugo raspolaganje slijedećim nekretninama:

• Zk.č.br. [katastarska čestica] u naravi ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, STAMBENO- POSLOVNA ZGRADADIO, [adresa] površine 55 m2 i DVORIŠTE 1178 m2, ukupne površine 1233m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisan kao vlasnik ;

• 6. Suvlasnički dio 3/4 zk.č.br. [katastarska čestica] u naravi ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, STAMBENOPOSLOVNA ZGRADA-DIO, [adresa] površine 594 m2, POSLOVNA ZGRADA, SV površine 293 m2, IZGRAĐENO ZEMLJIŠTE površine 353 m2, DVORIŠTE 920 m2, ukupne površine 2160 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisan kao vlasnik.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka u ovome predmetu.

Zemljišnoknjižnom odjelu Čakovec, Općinskog suda u Čakovcu nalaže se da provede zabilježbu gore navedenog rješenja na nekretninama u vlasništvu VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to na: • Zk.č.br. [katastarska čestica] u naravi ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, STAMBENO- POSLOVNA ZGRADADIO, [adresa] površine 55 m2 i DVORIŠTE 1178 m2, ukupne površine 1233, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

• 6. Suvlasnički dio 3/4 zk.č.br. [katastarska čestica] u naravi ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, STAMBENOPOSLOVNA ZGRADA-DIO, [adresa] površine 594 m2, POSLOVNA ZGRADA, SV površine 293 m2, IZGRAĐENO ZEMLJIŠTE površine 353 m2, DVORIŠTE 920 m2, ukupne površine 2160 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere. Nalaže se protivniku osiguranja, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju BAKOR NEKRETNINE d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 91208417761, troškove ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.""

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj, pobijajući isto u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i prihvati prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP, ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena ni povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP na koju se izrijekom poziva žalitelj, jer pobijano rješenje nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijanog rješenja, odbio prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere radi osiguranja njegove tražbine postavljane u iznosu 116.266,66 eura zabranom tuženiku raspolaganja nekretninama navedenim u izreci pobijanog rješenja jer tužitelj nije dokazao da tuženik namjerava svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati i time spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine tužitelj, niti je učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivniku osiguranja, ovdje tuženik, pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan prihvaća i ovaj sud zbog slijedećih razloga.

8. Naime, privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja prava vlasništva ograničavaju se vlasnička prava protivnika osiguranja, pa je prilikom ispitivanja je li privremena mjera potrebna i u kojem obimu potrebno posebno voditi računa o tome je li zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja, ovdje tužitelja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom, što podrazumijeva kako mjera mora biti proporcionalna zaštićenog interesu vjerovnika. Proporcionalnost mjere uključuju u sebi učinkovitost i nužnost mjere. Svrha privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sastoji se u konzerviranju postojećih stanja glede protivnikovog vlasništva na predmetu osiguranja, kako bi predlagatelj osiguranja u slučaju uspjeha u sporu mogao svoju tražbinu u ovršnom postupku naplatiti upravo unovčenjem predmeta osiguranja. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine po svojoj prirodi je zadiranje Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravnom zaštićenom interesu. O nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje je iznio predlagatelj.

9. U prethodno iznesenom pravnom i činjeničnom kontekstu sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako predlagatelj nije dokazao postojanje opasnosti da će bez takve mjere tuženik kao protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tužiteljeve tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Sud prvog stupnja je za svoje uvjerenje dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Žalbeni navodi da bi određivanjem predmetne mjere protivnik osiguranja (tuženik) pretrpio neznatnu štetu ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje i kao takve su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Iz navedenog razloga za konkretan slučaj nije od utjecaja pozivanje predlagatelja na odluke koje navodi u žalbi.

11. Pravilno je stajalište prvostupanjskog suda kako je po odredbi članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - nastavku OZ) opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana kao subjektivna opasnost, što znači da je tužitelj (predlagatelj osiguranja) dužan dokazati da protivniku osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajući radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja (tužitelj) mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprečavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Iz navedenog proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti, već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine (npr. prikrivanje, uništenje ili oštećenje imovine).

12. Slijedom navedenog, ovaj sud prihvaća činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava, pa je po odredbi članka 380. točka 2) ZPP valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje kao u izreci.

Split, 5. rujna 2025.

Sutkinja

Lucija Lasić