Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: Pn-78/2021-95

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj tužitelja DŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ines Mandekić, odvj. iz Rijeke, protiv tuženika Ceste Rijeka građenje i održavanje cesta d.o.o., Industrijska zona, Kukuljanovo 377, OIB 01371628232 i umješača na strani tuženika Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, OIB 23759810849, zastupan po punomoćniku Deanu Ilijevskom, odvj. iz Labina, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika umješača, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, objavivši 5. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.201,48 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime prouzročenog parničnog troška isplati iznos od 4.173,39 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče počevši od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.201,48 eura za razdoblje od 2.prosinca 2020. pa do presuđenja, kao i zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se stupanje u parnicu Allianz Hrvatska d.d. Zagreb kao umješača na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 8. ožujka 2023. navodi da se 2. prosinca 2020. u 20,50 sati dogodila prometna nesreća na cesti A7 – Gp Rupa (Granica Republike Slovenije) – Matulji- Orehovica – Sv.Kuzam – Hreljin – Šmrika (D8), Općina Kraljevica, u kojoj su sudjelovali tužitelj kao oštećenik, a koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i SŽ koja je upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u svojstvu sudionika prometne nesreće. Radi skliskog kolnika i loših uvjeta na cesti tužitelj da je izgubio kontrolu nad vozilom te je udario u betonski zaštitni odbojnik uz desni rub kolnika. U nesreći je, osim vozila tuženika, sudjelovalo još jedno vozilo kojim je upravljala SŽ, koja je, nakon tužitelja, također izgubila kontrolu nad vozilom te je naletjela na stražnji dio vozila tužitelja, nakon čega je vozilo tužitelja udarilo u metalnu zaštitnu ogradu uz lijevi rub kolnika. Osim što je kolnik bio sklizak, nesreća da se dogodila u večernjim satima, kada je već bila noć, vidljivost je bila jako loša, temperatura ispod nule te je, uz jak vjetar, padala i ledena kiša te se stvorio ledeni pokrov. Uzrok nesreće da je izgubljen nadzor nad vozilom, radi navedenih loših vremenskih uvjeta. Činjenica što je u 21.20 sati, samo pola sata nakon nesreće, dionica autoceste A1, čvor Sv.Kuzam – čvor Šmrika zatvorena u oba smjera za sva vozila zbog vremenskih neprilika, govori u prilog tome o kakvom se realnom stanju na cesti u vrijeme nesreće radilo, no kasno se postupilo po istome. Štetni događaj je već nastupio. „Ceste Rijeka“ d.o.o. odgovorne su za stanje na prometnicama te njihovo održavanje. Njihova je obveza osigurati sigurnu i nesmetanu vožnju, ceste posipati solju i pijeskom kako se ne bi stvorio ledeni pokrov, posebice radi vremenskih neprilika koje su započele i prije prosinca, već od 30. studeni 2020. Vrijeme nesreće, da je dan kada je već započela klimatološka zima te bi se trebalo znati kakve vremenske prilike tokom prosinca slijede, obzirom na podneblje Prema Zapisniku o očevidu vidljivo je da tužitelj nije bio u alkoholiziranom stanju te da je vozio prilagođenom brzinom, sve sukladno lošim vremenskim uvjetima. Policijski službenik, koji je vršio očevid prometne nesreće, odmah je urgirao da se cesta zatvori, a koja je pola sata nakon nesreće i zatvorena. Ukoliko promet navedenom dionicom nije bio moguć, a djelatnici „Ceste Rijeka“ d.o.o. nisu mogli urgirati na vrijeme da osiguraju sigurnu vožnju, cesta da se trebala zatvoriti ranije, a ne tek policijskom intervencijom o istome. Loše vrijeme da je danima prije najavljivano. Za štetu koju je tužitelj pretrpio odgovoran da je isključivo štetnik odnosno tuženik „Ceste Rijeka“ d.o.o. radi propuštanja činjenja onoga što je bio dužan, a sve sukladno članku 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kojem stoji da je pravna osoba nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Sukladno članku 26. Zakona o cestama poslovi održavanja javnih cesta jesu između ostalog: redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta te ophodnja. Zbog povrede odredbi čl. 6.st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odgovornoj osobi u pravnoj osobi „Ceste Rijeka“ d.o.o., HŽ, dostavljen je i obvezni prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nesreće. U konkretnom slučaju nije se radilo o izvanrednom događaju. Loši vremenski uvjeti danima su prije najavljivani, kako od strane DHMZ-a, tako su i na stranicama HAK-a postojala upozorenja o stanju na cestama. Posebice se upozoravalo na pojavu poledice na vijaduktima i izlazima iz tunela. Prema čl. 1045. st. 2. Zakona o obveznim odnosima predmnijeva se obična nepažnja, te je ona u predmetnom događaju dovoljna obzirom da su „Ceste Rijeka“ d.o.o. zadužene za upravljanje, izgradnju i održavanje cesta, a sve u skladu sa pozitivnim pravnim propisima. Kiša, jaka bura, poledica, snijeg i ledena kiša ne mogu se smatrati izvanrednim/nepredvidivim događajem. U konkretnom štetnom događaju nije se radilo niti o višoj sili, zato što je tuženi mogao spriječiti štetnu posljedicu da je postupio u skladu sa svojim obvezama, a to je redovito održavanje cesta, posipanje solju i pijeskom u slučaju zimskih uvjeta na cestama, a u slučaju nemogućnosti održavanja istih radi vremenskih neprilika, preventivno zatvaranje ceste. Sukladno navedenom, „Ceste Rijeka“ d.o.o. da trebaju nadoknaditi štetu oštećeniku sukladno pravilima o subjektivnoj odgovornosti za štetu nastalu propuštanjem odnosno nečinjenjem od strane štetnika, a sve sukladno članku 1045. Zakona o obveznim odnosima. U prometnoj nesreći da je nastala šteta na vozilu tužitelja. Nakon što je tužitelj izgubio kontrolu nad vozilom, udario je u betonski zaštitni odbojnik uz desni rub kolnika, materijalna šteta nastala je i na stražnjem dijelu automobila, udarcem u stražnji dio vozila tužitelja od strane drugog vozila, koje je također izgubilo kontrolu nad vozilom, te je tada tužitelj udario u metalnu zaštitnu ogradu sa prednjim dijelom auta, uz lijevi rub kolnika. Vezano uz cijenu dijelova za zamjenu oštećeni se obratio ovlaštenom servisu koji mu je izdao ponudu sa cijenama oštećenih dijelova vozila koje treba zamijeniti. Šteta koja je nastala na automobilu procijenjena je od strane ovlaštenog servisa Dacije-Renault ADRIA P.A. d.o.o.. U nalogu istih popisani su oštećeni dijelovi automobila marke Dacia, iz kojih proizlazi da dijelovi koji se trebaju zamijeniti koštaju 19.822,09 kn. Rad da je po izvidu štete od strane Allianz Hrvatska d.d. procijenjen na 705 sati po 130kn, što iznosi 975kn, te trošak potrošnog materijala 447,55kn za prednji dio vozila, kao i 18h po 130kn, što iznosi 2340kn te trošak potrošnog materijala 536,89 kn za stražnji dio vozila. Tuženik da je, u odgovoru na odštetni zahtjev dana 15. siječnja 2021. od strane Allianz d.o.o. kao osiguravajuće kuće tuženika, otklonio svoju obvezu na naknadu štete smatrajući da je zahtjev neosnovan, s obrazloženjem kako ledena kiša predstavlja višu silu te je njihov osiguranik Ceste Rijeka d.o.o. u cijelosti osporio svoju odgovornost za nastalu štetu. Točnije, po stavu tuženika, sprječavanje pojave iste predstavljalo bi nemoguću činidbu. Ipak, ledena kiša da se ne može smatrati nepredvidivim događajem niti višom silom. Ceste Rijeka d.o.o. da su mogle spriječiti štetnu posljedicu da je postupljeno u skladu sa obvezama za koje je društvo i registrirano, a to je redovito održavanje cesta, posipanje solju i pijeskom u slučaju zimskih uvjeta na cestama. Prema odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate. Iz Ugovora o izvođenju radova da je vidljivo kako je upravo tužena odgovorna za nastalu štetu i to temeljem čl.27 st.6: „U slučaju da Ugovaratelj (Ceste-Rijeka d.o.o.) ne obavi sve radove iz ovog članka u predviđenom roku ili ih uopće ne obavi bez opravdanog razloga te se zbog toga cesta mora zatvoriti za promet pojedinih ili svih kategorija vozila, ili se zbog toga dogodi prometna nesreća, snosit će neimovinsku i imovinsku štetu izazvanu korisniku ceste (tužitelj), kao i naručitelju (Hrvatske ceste d.o.o.). Tuženik se obvezuje provoditi zimsku službu, uspostaviti optimalnu organizaciju rada i aktivnosti iz izvedbenog programa zimske službe, a ovisno o klimatskim uvjetima koji vladaju na cesti te redovito održavati cestu u zimskom razdoblju, kao što su mjere, postupci i aktivnosti nužni za osiguranje mogućnosti odvijanja prometa i prohodnosti na cestama te sigurno odvijanje prometa na njima, kao i osiguranje sigurnosti sudionika u prometu. Dakle, kako se nije radilo o izvanrednom događaju da se primjenjuje članak 27. ugovora, a u kojem je jasno navedeno kako je tužena odgovorna za štetu izazvanu korisniku ceste radi neadekvatnog obavljanja radova. sve i da tužena isto smatra izvanrednim događajem, člankom 29. ugovora da je navedeno: „U slučaju nastanka izvanrednog događaja tuženik je obvezan poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje daljnjih štetnih posljedica koje je prouzročio taj događaj te osigurati sigurno odvijanje prometa.“ Ukoliko je tužena smatrala da ophodnjom ceste ne može osigurati siguran promet, cestu da je trebala zatvoriti, a ne da policijski službenik mora urgirati da se cesta zatvori! Tuženik je otklonio svoju obvezu na naknadu štete smatrajući da je zahtjev neosnovan, s obrazloženjem kako ledena kiša predstavlja višu silu i da bi sprječavanje pojave ledene kiše, predstavljalo bi nemoguću činidbu. Ledena kiša da se ne može smatrati nepredvidivim događajem niti višom silom. Svi mediji da su obavještavali o lošim vremenskim uvjetima i na prijevojima, što da je ovdje slučaj. Prije podnošenja tužbe punomoćnik tužitelja je Hrvatskim autocestama d.o.o. podnio odštetni zahtjev vezano uz predmetni štetni događaj, a na što je dana 22. veljače.2021.. dobio odgovor da dionica predmetnog štetnog događaja nije u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o., već u nadležnosti Ceste-Rijeka d.o.o. “Predlaže usvajanje tužbe i tužbenog zahtjeva u iznosu od 24.121,53 kn sa zateznim kamatama od 2. prosinca 2020. pa do isplate, sve uz nadoknadu parničnog troška tužitelju.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kako po osnovu tako i po visini. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da tuženik nije ni pravna osoba s javnim ovlastima, a niti vlasnik ili koncesionar ceste, a čl. 82 Zakona o cestama propisano da državnim cestama upravljaju Hrvatske ceste d.o.o. Za štetu zbog stanja javne ceste da odgovara upravitelj ceste, koji ima pravo regresa od tužene ako smatra da je šteta nastupila zbog neispunjenja obveza tuženika. Ophodnja ceste da je vršena prije nezgode, uredno i prema planu ophodnje kojim termine i rute obilaska određuje upravitelj ceste. Vršene su radnje preventivnog nasipavanja kolnika, i nebrojeno puta 2. prosinca 2020 zimsko vozilo posipalo abrazivnim sredstvima cestu D-68. Tužena da ne smije bez autorizacije upravitelja ceste ili policije zatvoriti cestu, koja je pod nadzorom kamera upravitelja ceste, te opremljena tzv. dinamičkom signalizacijom. Poziva se na čl. 39. Pravilnika o održavanju cesta koji propisuje da prohodnost na javnoj cesti nije nužno osiguravati u uvjetima „vrlo intenzivnog snježenja i olujnog vjetra, te snježnih zapuha i lavina „. Smatra da je uzrok nezgode krajnja nepažnja tužitelja koji da je upravljao vozilom protivno odredbi čl. 54 ZSPC-a. Predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: Potvrda PU PG Klasa 211-04/19-O/3890 od 23.12.2019., Zapisnik o očevidu Klasa 211-04/20-P/30064, Urudžbeni broj 511-09-34/06-P-1461- 1/2020 od 21.12.2020.), ponuda ADRIA P.A. d.o.o., broj naloga 205780 od 05.01.2021., broj dokumenta P 1-4389, vještačenje po vještaku procjenitelju, preslika odštetnog zahtjeva OD-2007/20 od 10.12.2020. odgovor na odštetni zahtjev od 22. siječanj .2021, Ophodarski dnevnik br. 69602, dopis Državnog hidrometeorološkog zavoda na dan nesreće, te izvještavanja medija o pojavi ledene kiše, Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja , godišnji plan ophodnje za 2020., Ophodarski dnevnik br. 069602, mireo zapisi kretanja ophodarskog vozila ( tablični i kartografski), izvedbeni program zimske službe, dnevnik zimske baze Šapjane od 2. prosinac 2020, GPS podaci vozila G.B., 813, 657 i 691 , odštetni zahtjev od 8. veljače 2021, dopis Hrvatskih autocesta d.o.o. od 17. veljače 2021, dopis od 23. prosinca 2020 kojim se tuženik očituje na odštetni zahtjev tužitelja ,odštetni zahtjev od 24. ožujka 2022 , Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 17/2020, str.1, t.II , uvid u predmet posl. br. Pn-287/2022, te saslušanje svjedoka SŽ, tužitelja kao stranke, te očevid uz sudjelovanje vještaka prometne struke.

4. Tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka CŽ, MŽ, a sud je odbio ostale dokazne prijedloge stranaka kao suvišne, jer je činjenično stanje raspravljeno u dovoljnoj mjeri za odlučivanje o zahtjevu tužitelja, i budući da se o zahtjevu tužitelja može odlučiti na temelju dokumentacije koja prileži spisu.

5. Umješač na strani tuženika pridružuje se odgovoru na tužbu tuženik, te ističe prigovor isključive, odnosno podijeljene odgovornosti tužitelja nastanku štete, jer da nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti (noć, loša vidljivost, kiša, vjetar i niske temperature), kao i da tuženik ne odgovara po principu pretpostavljene krivnje u smislu odredbe čl. 1045 ZOO-a jer je svoju ugovornu obvezu ispunio, te nije u obvezi 24 dnevno nadzirati predmetnu cestu. Osporava i tijek zakonske zatezne kamate koja teče od donošenja prvostupanjske presude, odnosno od kad je šteta popravljena.

6. Sud je sukladno odredbi čl. 206. st 1 ZPP-a, priznao Allianz Hrvatska d.d. Zagreb status umješača na strani tuženika, jer je iz police osiguranja od odgovornosti broj 1500-174412189, zaključenoj s tuženikom, utvrđen pravni interes umješača sudjelovati u predmetnom postupku . U vrijeme štetnog događaja tuženik je bio osiguran kod umješača s osnove javne odgovornosti i izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama koja nastane iz djelatnosti osiguranika, pa je stoga valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

7. Tužitelj podneskom od 13. ožujka 2025., a po provedenom vještačenju po vještaku prometne i procjeniteljske struke, zahtjeva isplatu iznosa od 3.201,48 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 3. prosinac 2020. do isplate.

8. Iz Potvrde PU PG Klasa 211-04/19-O/3890 od 23. prosinca 2019. utvrđeno je da se 2. prosinca 2020. u 20.50 sati dogodila prometna nesreća na cesti A7 – Gp Rupa (Granica Republike Slovenije) – Matulji- Orehovica – Sv.Kuzam – Hreljin – Šmrika(D8), Općina Kraljevica, u kojoj su sudjelovali: tužitelj koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i SŽ koja je upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u svojstvu sudionika prometne nesreće, utvrđeno je kome je pružena liječnička pomoć, kao i da je zbog povrede odredbi čl. 6.st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odgovornoj osobi u pravnoj osobi „Ceste Rijeka“ d.o.o., HŽ, dostavljen obvezni prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nesreće.

9. Iz zapisnika o očevidu od 21. prosinac 2020. MUP PP Rijeka, utvrđeno je, među ostalim, i stanje kolnika: zaleđen, neposut, mjesto nesreće dionica autoceste A7, vremenske prilike: snijeg, noć te podaci o sudionicima prometne nesreće i poduzetim radnjama, oprema ceste -brzina kretanja ograničena na 40 km/h i postavljeni znakovi opasnosti „sklizak kolnik“, „bočni vjetar“.

10. Iz objave DHMZ - Državni hidrometeorološki zavod za 2 do 4. prosinac 2020. utvrđeno je da se najavljuju prve prave zimske vremenske neprilike s početkom klimatološke zime , jer da s 1. prosincem počinje klimatološka zima (kalendarska počinje 21. prosinca), a već prve njene dane da će obilježit zimski uvjeti - snijeg, susnježica, poledica, obilna kiša, jaka i olujna bura i jugo! Razvoj situacije neprekidno da se i pozorno prati i dalje. Zbog svega opisanog, zimske će uvjete u srijedu i četvrtak pratiti i opasne vremenske pojave za koje tek slijede upozorenja: obilna kiša i olujni vjetar na moru, obilniji snijeg u gorju, snježni pokrivač ponegdje i u nizinama na sjeverozapadu, te kiša koja se smrzava na tlu i stvara opasnu poledicu. Upozorava se i na probleme u prometu. Savjetuje se redovito pratiti prognoze i upozorenja na stranicama DHMZ, te u skladu s time prilagoditi aktivnosti, a osobito putovanja.

11. Iz objave HRT za vremenske prilike za 2 prosinac 2020., utvrđeno je da se najavljuje: „Vrijeme izazovno, shvatite upozorenja doslovno“, „Zbog snijega teškoće u prometu“, „Još i u četvrtak zime traje atak„ s upozorenjima da će i u četvrtak u dijelu Hrvatske biti pravi zimski ugođaj tijekom kojega nije dobro zanemarivati upozorenja na opasne vremenske pojave - snijeg i poledicu, inače će biti još zastoja i drugih prometnih nevolja...Probleme da će prouzročiti i mjestimice olujan vjetar i obilna kiša, osobito u južnijim krajevima, dok su upozorenjem iz HAK-a: Ne pretječite ralice! pozvani u srijedu (2. prosinac 2020.) vozači da prilagode vožnju snježnim uvjetima na autocestama, posebno ih upozoravajući da ne pretječu ralice ispred kojih je cesta uvijek neočišćena, a Večernji list objavio naslov : „Snijeg blokirao Hrvatsku: Potpuni kaos na A1, HAK izdao upozorenje“.

12. Iz Ophodarskog dnevnika br. 69602 za 2 do 3 prosinac 2020., utvrđeno je da je obavljena ophodnja predmetne ophodarske dionice, od 20,00 do 8,00 h, te je utvrđeno kako je prohodnost redovna, s time da je od 21 h do 4 h zatvorena dionica Šmrika- Sv. Kuzam,- Šmrika zbog vjetra, a meteorološki uvjeti za odvijanje prometa kiša, kolnik mokar i vjetar, temperature kolnika -0,1, 1,1, -0,4, -0,3 0,4 i 0,1 C. Utvrđeno je u 20,50 h, prilikom obilaska nailazak na vozilo koje udarilo u odbojnu ogradu na Viaduktu Kuk, a nakon toga na isto vozilo nalijeće drugo vozilo, te da je duž prometnice postavljena dinamička signalizacija radi uvjeta na cesti , prometni znakovi i natpis sklizak kolnik, a da je od 21,20 h zatvorena dionica za sav promet čvor Sv. Kuzam- Šmrika- Sv. Kuzam. Utvrđeno je da je čvor Šmrika -Križišće-Hreljin posipan solju i CaCl posljedni put prije nesreće u 18,20 h do 18,30 h. Iz izvještaja o putovanjima i vožnjama utvrđeno je kretanje Renault master od 2. prosinac do od 0,00 h do 23,59 h. Utvrđeno je da zbog padanja kiše i snijega koji se ledi u dodiru s tlom, obilazak i posipanje svih cesta na području cestarine Kukuljanovo, dok je iz radnog itinerera -relacija za 2. prosinac 2020. razvidan sat, vrsta sredstva i dionica na kojoj je nasipavanje vršeno. Uvidom cd- utvrđeno je kretanje ophodarskog vozila tuženika na dan 2. prosinac 2020.

13. Iz ugovora o izvođenju radova od 27. prosinac 2019. utvrđeno je da je zaključen između Hrvatske ceste d.o.o. kao naručitelja i tuženika kao ugovaratelja, predmet ustupanje izvođenja radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 4, koja obuhvaća državne ceste na području Primorsko-goranske i Istarske županije, te redovito održavanje državnih cesta uključujući sve objekte i instalacije, te skup mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i ispravnosti te sigurnosti prometa koji se odvija po njima. Izvedbenim programom u zimskom razdoblju 2020/2021 utvrđen je sadržaj održavanja ceste u zimskim uvjetima, u skladu s programom koji donosi upravitelj ceste Hrvatske ceste d.o.o (zimsko razdoblje 15. studeni do 15. travnja slijedeće godine).

14. Uvidom u predmet posl. br. Pn-287/2022 pokrenut po tužbi ovdje tužitelja, protiv 1-tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., i tuženika 2- Hrvatske ceste d.o.o., radi naknade štete iz istog štetnog događaja od 1. prosinac 2020. , utvrđeno je da je određen prekid postupka do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka. Uvidom u Zapisnik o prijenosu upravljanja zaključen između Hrvatske ceste d.o.o kao predavatelja i Hrvatske autoceste d.o.o. kao primatelja (datum 8. ožujak 2021), predmet primopredaje stara oznaka javne ceste A7, nova oznaka ceste A7 , utvrđeno je da se suglasno utvrđuje kako će datum konačne primopredaje biti 1. ožujak 2021., kada će Hrvatske autoceste d.o.o. preuzeti dio autoceste A7 koji je predmet prijenosa, na upravljanje i održavanje.

15. Iz odštetnog zahtjeva od 8. veljače 2021. upućen Hrvatskim autocestama d.o.o. putem punomoćnika tužitelja , a radi naknade štete vezano uz štetni događaj od 2. prosinac 2020. utvrđeno je da je otklonjen dopisom od 17. veljače 2021. zbog nenadležnosti dionice državne ceste A7 Kuk , koja da je u nadležnosti održavanja tuženika Ceste Rijeka d.o.o, dok je iz Izjave tuženika kao osiguranika od 23. prosinca 2020. utvrđeno da se ne smatra odgovornim za štetni događaj od 2. prosinac 2020. jer da odgovara po principu krivnje, subjektivna odgovornost, a da ledena kiša jest iznenadni događaj, odnosno da su izvršili svoje obveze redovnog održavanja ceste.

16. Iz dopisa od 27. siječanj 2021 Alianz Hrvatska d.d., ovdje umješača na strani tuženika, utvrđeno je da se odbija prigovor oštećenika i potvrđuje otklon štete, jer da nema odgovornosti Ceste Rijeka d.o.o. kao izvođača radova na cesti A-7 za štetu na vozilu tužitelja od 1. prosinac 2020..Ovo je da za pojavu ledene kiše na tlu nema drugog načina, osim posipavanja cesta na cijelom području, da su obveze održavanja od strane tuženika izvršene u cijelosti, pa kako nema objektivne odgovornosti tuženika, da nema uvjeta za usvajanje odštetnog zahtjeva.

17. Ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, osim u dijelu koji se odnosi na tijek zakonske zatezne kamate.

18. Uvidom u aplikaciju e-spis, te pravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel Poslovni broj: Pp-1117/2021-16 od 13.veljače 2023 utvrđeno je da su 1. okrivljeni Ceste-Rijeka d.o.o. , OIB: 1371628232, i 2. UŽ kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, krivi što su dana 2.12.2020. u 20,50 na cesti A7 GP Rupa- Matulji-Orehovica –Sv. Kuzam-Heljin-Šmrika (D) dionica općina Kraljevica propustili dužnu radnju vođenja brige i poduzimanja primjerenih mjera glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa autocestom A7 (posipavanje kolnika ili zatvaranje dionice autoceste A7) uslijed čega se dana 2.1.2020. oko 20,48 sati na zaleđenom i neposutom kolniku na vijaduktu "Kuk" dogodila prometna nezgoda na način da je vozač DŽ upravljao osobnim vozilom dolaskom na vijadukt "Kuk" ulaskom u desni blagi zavoj na zaleđenom i neposutom kolniku koji je u uzdužnom padu od 3% izgubio kontrolu nad vozilom, nekontrolirano počeo proklizavati u desno kojom prilikom je prednjim desnim dijelom vozila udario u betonsku zaštitnu odbojnik nakon čega je odbačen u lijevo te se poprečno zaustavio na lijevoj prometnoj traci, Neposredno nakon prometne nesreće osobno vozilo marke "Renault Clio" registarske oznake [registarska oznaka] upravljano po vozačici SŽ koja se kretala južnim kolničkim trakom autoceste A7 lijevom prometnom trakom iz smjera Rijeke u smjeru Križišća dolaskom do vijadukta "Kuk" ulaskom u desni blagi zavoj na zaleđenom i neposutom kolniku u uzdužnom padu od 3% izgubila je kontrolu nad vozilom te u nekontroliranom lijevom bočnom proklizavanju unaprijed lijevim bočnim dijelom udarila u desni bočni dio zaustavljenog vozila registarske oznake [registarska oznaka] koje se od siline udarca odbilo u lijevo i zadnjim bočnim dijelom udarilo u metalnu zaštitnu ogradu s lijeve strane kolnika vlasništvo poduzeća "Hrvatske autoceste" d.o.o. na čijem je objektu nastala materijalna šteta. U prometnoj nesreći SŽ i FŽ i ŽŽ zadobili su lake tjelesne ozljede, čime je 1.okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 6. stavak 5. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,2.okrivljenik počinio djelo prekršaja iz članka 6. stavak 6. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Temeljem članka 6. stavak 5. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 33. stavak 3. i članka 37. PZ-a, 1.okrivljeniku se izriče novčana kazna 400,00 eura.

19. Iz dopisa DHMZ od 10. studeni 2022. o stanju vremena na dan 2. prosinac 2020. utvrđene su maksimalne brzine vjetra, smjer te maksimalni udari vjetra AMP Bakarac ( AMP Bakarac, olujni do orkanski) te KP Zlobina, KMP Bakar i Kukuljanovo, te GMP Rijeka, atmosferske pojave, kao i dnevne količine i vrste oborine. Utvrđeno je da je 2. prosinca 2020. na širem području štetnog događaja puhao olujni do orkanski vjetar, u vrijeme štetnog događaja jaki olujni vjetar ((22,1 SSE), od atmosferskih pojava kiša koja se ledi i poledica i jak vjetar ( n-kv).

20. U svom iskazu tužitelj kao stranka navodi da je toga dana radio u popodnevnoj smjeni od 14,00 – 22.00 h, međutim kako su na vijestima upozoravali da će biti loše vremenske neprilike da je otišao 2 sata ranije negdje oko 20,00 h upravo kako bi izbjegao iste. On da je prethodno odveo kolegu na Hreljin, te je nastavio dalje voziti dakle iz pravca Rijeke prema [adresa]. Navodi da je bila noć, te da je padala ledena kiša a na cesti je bilo bljuzge koja je tu bila od ranije jer je padalo tih dana. On da je ušao u tunel misli da se zove D te na izlasku iz tog tunela kada je izašao vozio je nekih 150 m cca, i to u trećem stupnju prijenosa brzine nekih 40 km/h nikako više od toga. Međutim odjednom da ga je nešto zaneslo te je vozilom udario i to desnim krajnjim dijelom vozila u misli tada betonsku ogradu. Vozio je po krajnjoj desnoj traci budući su tamo dvije prometne trake u istom pravcu. Prije ulaska u tunel nije bilo prometa koliko se on prisjeća, vozila nije bilo niti iza niti ispred njega. On je u vozilu bio sam. Međutim on je naišao na led na cesti i to u vrlo debelom sloju, uslijed navedenog je vozilo zaneslo. On se čak sa vozilom zaokrenuo i zavrtio u potpunosti i to jedan i pol put rekao bi, da bi potom prednjim desnim dijelom ponovno udario u zaštitnu metalnu ogradu. Bio je u velikom šoku, nikada nije imao prometnu nezgodu iako je dugogodišnji vozač, te je nazvao prijatelja. Uključio je sva 4 žmigavca, a vozilo se zaustavilo na toj desnoj prometnoj traci poprečno. On je istoga ispravio tako da bude u lijevoj prometnoj traci ravno uz bankinu, a prijatelj mu je rekao da pozove policiju. Izišao je iz vozila kako bi stavio trokut međutim u tom trenu naišlo je vozilo kojim je upravljala danas pozvani svjedok te je ona udarila u desni stražnji dio njegova vozila. Smatra da nije kriva ni na koji način, nije ga mogla vidjeti, loše je osvjetljenje, vremenske prilike loše, padala je kiša i puhala jaka bura. Gospođa je bila u šoku, bilo je dijete s njom u vozilu koje je lakše ozlijeđeno, trzajnu ozljedu i ona i sin. Gospođa je nazvala policiju koji kada su pristupili uočili su također ovaj led na cesti, i oni su bili šokirani, te rekli da zbog takvih uvjeta je trebalo zatvoriti promet u potpunosti na toj cesti. Sastavili su zapisnik o očevidu i sve navedeno utvrdili. Želi reći da iako su prvo ponudili od strane tuženika da neće biti problema, da će se šteta sanirati, a u konačnici su rekli da štetu treba tražiti sudskim putem, što osobno smatra nekorektnim. Na vozilu nastala je šteta i to od zaustavnog udarca far, plastika, blatobran prednji desni, zatim ugao od haube, dok je vozilo ove gđe udarilo u stražnji desni dio, te je oštećen zadnji dio blatobrana, gume stražnja i prednja desna, zatim vrata desna, retrovizor, lajsne zaštitne, te je ta šteta sanirana tako što je popravio vozilo kod prijatelja te potražuje iznos koji se navodi u tužbi za popravak. Na upit pun. tužitelja kada se kretao prema tunelu Burlica da li se prisjeća da li su bili postavljeni prometni znakovi koji upozoravaju na ograničenje brzine i vremenske prilike, tužitelj odg. kako se ne sjeća u potpunosti, ali misli da nisu bili. Kada je izišao iz vozila nije uočio da bi uopće bila posipana pijeskom i to na ni na kojem dijelu. Budući da je puhao bočni vjetar, uočio je snježne zanose prema zaštitnoj ogradi. Na daljnji upit je li uočio ophodarsko vozilo dok je stajao na lijevoj prometnoj traci, odg. da jest ali u suprotnom pravcu dakle u pravcu Rijeke, te su mu sugerirali da je najbolje da napusti mjesto nesreće. Podnio je odštetni zahtjev Allianzu jer je to bilo tako sugerirano od tuženika, ali kako su odbili u međuvremenu otišao je kod prijatelja popraviti vozilo, međutim Allianz je izradio izvid štete. Od Renault Škurinje dobio je ponudu vezano uz rezervne dijelove koji su oštećeni na vozilu. Budući mu je vozilo bilo nužno za posao i obitelj morao je vozilo popraviti na takav način. Prisjeća se da je ponekad ta dionica ceste znala biti zatvorena i to kada je bura i slični uvjeti kao i 2. prosinca i to bočni udari vjetra.

21. U svom iskazu svjedok SŽ, navodi da se kretala sa svojim osobnim vozilom i to s dvoje djece iz pravca Rijeke u pravcu Kraljevice. Prije dolaska tunela Burlica ništa nije ukazivalo na teže vremenske uvjete, nije padala kiša, niti nekakvo osobito nevrijeme. Međutim puhao je misli jak vjetar. Ona da se kretala brzinom nekih 70 km/h kada je ušla u tunel, vozila je normalno. Kada je izašla iz tunela Burlica dočekalo ju je nešto drugo budući da je na desnoj prom. traci u pravcu kretanja ispred nje bilo vozilo iz kojeg ju je vozač upozoravao, mahao joj. Ona je stoga malo zakočila te prešla na lijevi prometni trak, da bi potom ispred sebe na daljini na nekih cca 50 m uočila da svijetli neko vozilo odnosno ispred vozila nalazio se čovjek sada vidi ovdje tužitelj. Vozila je nekih 50 km/h međutim čim je uočila to vozilo na lijevoj prometnoj traci stala je na kočnicu, međutim vozilo je proklizalo. Uslijed toga klizanja udarila je prednjim dijelom u stražnji dio tog vozila, potom je još dvaput udarila u metalnu zaštitnu ogradu dakle tri udarca svojim vozilom. Na njenom je vozilu nastala totalna šteta te su morali zvati i vučnu službu a prethodno zvali policiju. Uslijed naleta na led je proklizala, te i djelatnici policije kada su pristupili to su sve uočili, sastavili su zapisnik i obavili sve potrebne radnje. I djelatnici policije potvrdili su da su jedva pristupili na lice mjesta da su i oni klizali, te su odmah zvali djelatnike tuženika da zatvore cestu. Cesta je u konačnici zatvorena. Do štetnog događaja došlo je oko 21 h, a oni su otišli negdje oko 22 h. Na upit pun. tužitelja kada je izašla iz vozila nakon sraza je li uočila kakvo je stanje ceste je li bilo šta posipano, odg. da je bila klizava cesta jer je bio led na cesti, nije bila posipana. Nije uočila nikakav znak za ograničenje brzine na 40/h jer bi zasigurno primijetila, te bi znala da se nešto na cesti dešava. Misli da je sin zvao 112 jer je ozlijedio ruku, bila je krvava i nije znao hoće li zatražiti liječničku pomoć na HMT. Na daljnji upit pun. tužitelja je li se ona obratila i kome sa zahtjevom za naknadu štete, odg. da jest i to pravnoj osobi koja održava ceste s time da se teško izjasniti je li to Ceste Rijeka ili neki drugi naziv. Međutim, iako su odmah rekli da će oni to podmiriti pa čak i štetu na mobitelu koja je nastala sinu uslijed nezgode, te je ona prijavila i prikupila svu potrebnu dokumentaciju i poslala Alianzu da je u konačnici donesena odluka da se odbija zahtjev. Iz razloga jer je toga dana bilo puno šteta pa tko hoće da pokrene postupak pred sudom.

22. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak prometne struke analizom dostavljene dokumentacije, zaključuje da se predmetna prometna nesreća generalno može podijeliti na dva sudarna procesa. Prvi sudami proces odnosi se na kretanje osobnog automobila Dacia Duster desnom prometnom trakom autoceste A7 u smjeru jugoistoka odnosno u pravcu otoka Krka, gdje neposredno nakon vijadukta „ S" dolazi do gubitka nadzora kontrole nad upravljačem istog te slijetanja i udara prednjim desnim dijelom osobnog automobila u betonsku zaštitnu ogradu koja se nalazi van desnog ruba kolnika. Drugi sudami proces odnosi se na nalet lijeve bočne strane osobnog automobila Renault Clio na stražnji desni dio osobnog automobila Dacia Duster, a u kojem su se oba osobna automobila nalazila na lijevoj prometnoj traci autoceste A7. U prvom sudamom procesu, neposredno prije mjesta udara u betonsku zaštitnu ogradu (i na mjestu udara) nisu utvrđeni materijalni tragovi (tragovi kočenja, zanošenja, otpali fragmenti s vozila i sl.) koji bi jednoznačno upućivali na točno mjesto početka zanošenja odnosno gubitka nadzora na upravljačem osobnog automobila Dacia Duster. Također, neposredno nakon udara predmetnog osobnog automobila u betonsku zaštitnu ogradu, očevidnom dokumentacijom nije utvrđen konačni zaustavni položaj u kojem se isti zaustavio nakon sudamog procesa već je isti pomaknut od strane vozača uz lijevi rub lijeve prometne trake. Temeljem navedenog nije moguće na tehnički adekvatan način i jednoznačno utvrditi kojom se brzinom osobni automobil Dacia Duster, kretao neposredno pred slijetanje, udar u betonsku zaštitnu ogradu te neposredno nakon udara u istu, Imajući u vidu izjave vozača osobnog automobila Dacia Duster odnosno u slučaju da se isti, neposredno pred gubitak kontrole nad upravljačem i slijetanje kretao brzinom od 40 km/h kako je i izjavio, a da bi na prednjem desnom dijelu istog nastala oštećenja u intenzitetu vidljivom prema očevidnoj dokumentaciji ®rema DSD Dr. Steffan Datentechnik Recon Data katalogu, EES vrijednost bi iznosi 10 -12 km/h), za pretpostaviti je da bi se isti u trenutku udara u betonsku zaštitnu ogradu koja se nalazi van desnog ruba kolnika, morao kretati brzinom od oko 10 - 15 km/h. Temeljem stanja sudskog spisa odnosno u njemu sadržane očevidne dokumentacije, proizlazi da je kolnik na mjestu prometne nesreće bio zaleđen i neposut (solju), a što je vidljivo i iz fotodokumentacije očevida. Isto tako, prema podacima DHMZ-a o brzinama i smjeru vjetra te o atmosferskim prilikama ne proizlaze podaci koji se odnose na uže mjesto prometne nesreće, već se pojava kiše koja se ledi može povezati sa podacima koji su zabilježeni na klimatskoj mjernoj postaji Kukuljanovo, 2. prosinca 2020., u razdoblju vremena od početka mraka do mraka do u noći. Prema radnom itinereru br.12262, tuženika od dana 2. prosinca 2020., proizlazi da je dionica (čvor Hreljin -čvor §mrika) na kojoj se dogodila predmetna prometna nesreća, posipana solju zadnji puta, vozilom br. 813, u vremenskom periodu između 18: 10 -18:20 h, dakle oko 2:30 h prije nastanka iste. Fotografijama očevida, snimljenim vrlo vjerojatno nekoliko dana nakon predmetne prometne nesreće, utvrđeno je da su se na prednjoj osovini osobnog automobila Dacia Duster, nalazili ljetni pneumatici marke i tipa Kormoran Summer SUV, dimenzije 215/65 R16, a koji imaju obilježja i zimskog pneumatika (M+S - mud + snow), dok su se na stražnjoj osovini nalazili zimski pneumatici marke i tipa Good Year Ultra Grip Performance, također dimenzija 11 215/65 R16. Na predmetnim pneumaticima, policijski službenici prilikom pregleda istih nisu izmjerili niti fotografirali dubinu utora gaznog sloja pneumatika odnosno potrošenost istih. Također, određene fotografije su „mutne" te iz istih nije moguće iščitati tjedan i godinu proizvodnje pneumatika (DOT oznaka) dok na ostalim fotografijama isto nije ni fotografirano. Temeljem navedenog, a s obzirom na nedostatak mjere potrošenosti i tjedna/godine proizvodnje pneumatika na osobnom automobilu Dacia Duster, tada sa tehničkog stajališta nije moguće komentirati njihov mogući utjecaj na nastanak predmetne prometne nesreće odnosno prvog sudamog procesa. S obzirom na dostupne činjenice te posebice konfiguraciju (ravni cestovni potez) autoceste na mjestu prometne nesreće, tehnički je bilo opravdano zaključiti, da brzina od 40 km/h, kojom se osobni automobil Dacia Duster kretao neposredno prije nastanka iste, zasigumo nije bila neposrednim uzrokom zanošenja odnosno gubitkom kontrole nad upravljačem istog te posljedičnog udara u betonsku zaštitnu ogradu koja se nalazi van desnog ruba kolnika autoceste A7. Navedeno kretanje predmetnog osobnog automobila je najvjerojatnije i po svemu sudeći posljedica nekih subjektivnih razloga (moguća pojava poremećajne sile na kolu upravljaču), čemu je pridonijelo i samo stanje kolnika (zaleđen i neposut solju) u trenutku nastanku predmetne prometne nesreće. Prema očevidnoj dokumentaciji nije poznat položaj u kojem se osobni automobil Dacia Duster nalazio u trenutku naleta osobnog automobila Renault Clio na isti, kao što ni u užem mjestu sudara nisu očevidnom dokumentacijom utvrđeni materijalni tragovi (tragovi kočenja, zanošenja, otpali fragmenti s vozila i sl.) na kolniku, tada na tehnički adekvatan način i jednoznačno nije moguće utvrditi točno mjesto sudara na kolniku. S obzirom na specifično oštećenje osobnog automobila Renault Clio nastalo u sudamom procesu s osobnim automobilom Dacia Duster, za zaključiti je da je isto karakteristično za bočno okrznuće i u kojem je isti bio u laganom bočnom zanošenju odnosno vrlo vjerojatno u radnji izbjegavanja direktnog naleta. Upravo iz tog razloga, a s obzirom i na gore navedene izostanke materijalnih tragova na kolniku, za zaključiti je da se na tehnički adekvatan način i jednoznačno može odrediti brzina kojom se osobni automobil Renault Clio kretao neposredno pred, u trenutku i nakon sudamog procesa. Generalno gledajući, može se pretpostaviti, a s obzirom na vrstu sudara i oštećenja na predmetnim vozilima, da je razlika između sudaranih brzina mogla iznositi do 40 km/h. Predmetna prometna nesreća, odnosno u konkretnom slučaju prvi sudarni proces (gubitak kontrole nad upravljačem vozila i posljedično slijetanje), bio bi izbjegnut u slučaju da je (uz ili bez subjektivne pogreške vozača (moguća pojava poremećajne sila na kolu upravljača)), kolnik na mjestu prometne nesreće bio posut solju neposredno pred odvijanje iste odnosno da nije bio zaleden od kiše koja se ledila u dodiru sa tlom. U konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri razlici sudamih brzina predmetnih vozila od oko 40 kmth odnosno uz pretpostavku da se osobni automobil Renault Clio, neposredno pred sudar kretao brzinom od oko 40 km/h, koju je mogao imati i u sudaru, tada bi zaustavni put pri poduzetoj radnji kočenja u nuždi iznosio od oko 41 m te je s obzirom na pretpostavljenu brzinu kretanja osobnog automobila Renault Clio ,vozačica istog SŽ imala mogućnost zaustavljanja osobnog automobila ispred ravnine sudara, a da je radnju intenzivnog kočenja poduzela na od oko 41 m od mjesta sudara. Takoder, predmetna prometna nesreća bi bila izbjegnuta u slučaju da se SŽ osobnim automobilom Renault Clio kretala desnom prometnom trakom autoceste A7, a ne lijevom koja ujedno predstavlja pretjecajnu traku autoceste i kojom prilikom bi prošla s desne strane od zaustavljenog osobnog automobila Dacia Duster, bez ikakvih štetnih posljedica. Troškovi popravka odnosno visina štete na predmetnom osobnom automobilu tužitelja, na dan prometne nesreće iznosila je 19.297,22 kn (2.561,18 €) bez uračunatog PDV-a odnosno 24.121,53 kn (3.201,48 €) sa ura6unatim PDV-om (25%).

23. U pisanom očitovanju na primjedbe tužitelja , kada predlaže da vještak uzme u obzir iskaz svjedokinje SŽ ta da odgovori na pitanje je li moguće da je SŽ, vozačica Renaulta Clia, izgubila kontrolu nad vozilom zbog stanja na cesti – zaleđenog i neposutog kolnika te jake bure, te nije mogla kontrolirati putanju vozila Renault Clio i iz tog razloga došlo do sudara s vozilom tužitelja, vještak odgovara, kako s obzirom na stanje predmetnog sudskog spisa, a kako je i navedeno u nalazu i mišljenju, tehnički adekvatnim putem i jednoznačno nije bilo moguće utvrditi točno mjesto naleta osobnog automobila Renault Clio na osobni automobil Dacia Duster, zaustavni položaj istog kao ni brzinu neposredno pred, u trenutku i nakon sudarnog procesa. U konkretnom slučaju nastalo je specifično oštećenje osobnog automobila Renault Clio u sudarnom procesu s osobnim automobilom Dacia Duster pa je bilo za zaključiti je da je isto karakteristično za bočno okrznuće i u kojem je Renault Clio bio u laganom bočnom zanošenju odnosno vrlo vjerojatno u radnji izbjegavanja direktnog naleta. S obzirom na utvrđeno stanje kolnika (zaleđen i neposut solju) u trenutku prometne nesreće, mišljenja je da isto nije bilo direktnim uzrokom drugog sudara, ali je navedeno stanje kolnika uz radnju izbjegavanja direktnog naleta od strane vozačice na osobni automobil Dacia Duster moglo djelomično pridonijeti nastanku istog.

24. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje, međutim smatra kako je šteta nastala udarcem vozila Clio isključivo radi radnje vozačice istog te da je za takvu štetu ona i odgovorna obzirom nije prilagodila vožnju uvjetima na cesti, a što da proizlazi iz nalaza i mišljenja povodom iste nezgode u postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba Krk pod posl.br. Pn-14/2021, ali osobito smatra s obzirom na sudsku praksu da tuženik nije odgovoran za pojavu leda na cesti obzirom temeljem ugovora nije obvezan u svakom trenutku biti sve prisutan na svakoj cesti i vršiti posipavanje.

25. U pisanom očitovanju vještak ističe kako s obzirom na utvrđeno stanje kolnika (zaleđen i neposut solju) u trenutku prometne nesreće, mišljenja je da isto nije bilo direktnim uzrokom drugog sudara, ali je navedeno stanje kolnika uz radnju izbjegavanja direktnog naleta od strane vozačice na osobni automobil Dacia Duster moglo djelomično pridonijeti nastanku istog. Zaključno, a temeljem gore navedenog, u cijelosti se ostaje pri nalazu i mišljenju.

26. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao objektivan i stručan, vještak je iznio valjane i objektivno provjerljive zaključke, te otklonio iznesene primjedbe stranaka, navodeći pri tome logične razloge za izneseno mišljenje.

27. U postupku je sporna pasivna legitimacija tuženika, kao i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja od 2. prosinca 2020. u 20,50 sati na cesti A7

– Gp Rupa (Granica Republike Slovenije) – Matulji- Orehovica – Sv.Kuzam – Hreljin – Šmrika (D8), Općina Kraljevica, u kojoj su sudjelovali tužitelj kao oštećenik, a koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i SŽ koja je upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u svojstvu sudionika prometne nesreće, odnosno sporna je dinamika i način nastanka štetnog događaja, kao i visina nastale štete.

28. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete, i to materijalne štete na vozilu u vlasništvu tužitelja, osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka], vezano uz štetni događaj od 2. prosinca 2020. u 20,50 sati na cesti A7 – Gp Rupa (Granica Republike Slovenije) – Matulji- Orehovica – Sv.Kuzam – Hreljin – Šmrika (D8), Općina Kraljevica, pri čemu je sporno je li tuženik pasivno legitimiran za štetu nastalu u tom štetnom događaju, kao i je li tuženik odgovoran za nastalu štetu zbog nepravilnog održavanja dionice D8 (nepravodobno posipanje ceste solju, uslijed čega je ledena kiša dovela do zaleđenog kolnika kao zbog nepravovremenog ne zatvaranje predmetne cestovne dionice), a sporna je i visina štete.

29. Nije sporno da su pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel posl broj: Pp-1117/2021-16 od 13.veljače 2023 1. Okrivljeni tuženik, i 2. UŽ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, oglašeni krivim što su dana 2.12.2020. u 20,50 na cesti A7 GP Rupa-Matulji-Orehovica –Sv. Kuzam-Heljin-Šmrika (D() dionica općina Kraljevica propustili dužnu radnju vođenja brige i poduzimanja primjerenih mjera glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa autocestom A7 (posipavanje kolnika ili zatvaranje dionice autoceste A7) uslijed čega se dana 2. prosinca .2020. oko 20,48 sati na zaleđenom i neposutom kolniku na vijaduktu "Kuk" dogodila prometna nezgoda, sve temeljem članka 6. stavak 5. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 33. stavak 3. i članka 37. Prekršajnog zakona.

30. Zakon o cestama ( Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023 , dalje ZC) u čl. 82 st 1, propisuje da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa].

31. Članak 81. st 1 istog zakona propisuje da Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama toga Zakona.

32. Kako iz Zapisnika o očevidu od 21. prosinac 2020. MUP PP Rijeka, proizlazi da je do štetnog događaja od 1. prosinac 2020. došlo na cesti A7 – Gp Rupa (Granica Republike Slovenije) – Matulji- Orehovica – Sv.Kuzam – Hreljin – Šmrika (D8), Općina Kraljevica, a iz tada važeće Odluke o razvrstavanju javnih cesta ( Narodne novine br. 103/2018, 17/2020 G.P. Rupa (granica Rep. Slovenije) - Matulji - Orehovica - Sv. Kuzam - Hreljin - Šmrika (D8)) proizlazilo bi kako je navedena cesta razvrstana kao autocesta, u skladu s odredbom čl. 81. st 1 ZC-a, istom upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o., ali, samo onda ako njome ne upravlja koncesionar.

33. Budući da je iz Zapisnika o prijenosu upravljanja zaključenog između Hrvatske ceste d.o.o kao predavatelja i Hrvatske autoceste d.o.o. kao primatelja (datum 8. ožujak 2021), predmet primopredaje cesta A7, (nova i stara oznaka), utvrđeno kako će Hrvatske autoceste d.o.o. 1. ožujak 2021., preuzeti dio autoceste A7 koji je predmet prijenosa na upravljanje i održavanje , za zaključiti je kako na dan 1. prosinac 2020. , kada je došlo do štetnog događaja, predmetna A7 nije bila na upravljanju Hrvatskih autocesta d.o.o., već su istom upravljale Hrvatske ceste d.o.o. Stoga je utvrđeno iz priložene dokumentacije kako dionica na kojoj je došlo do štetnog događaja, u vrijeme štetnog događaja 1. prosinac 2020. jest bila pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. , a sve temeljem čl. 97 ZC-a (prijenos javnih i nerazvrstanih cesta).

34. Kako je ugovorom o izvođenju radova od 27. prosinca 2019. Hrvatske ceste d.o.o. ( kao tada upravitelj A7) prenijelo redovito održavanje i zaštitu državnih cesti, pa tako i predmetnu dionicu na ovdje tuženika, i tuženik je odgovoran za redovito i nužno održavanje te mora pravovremeno otklanjati oštećenja i opasnosti na cesti (čl. 33. ZC- a). Budući da je održavanje i upravljanje dionice A7, dakle i Viadukta Kuk preneseno na tuženika, od tog je trenutka i odgovoran za sve štete koje nastanu na tom objektu uslijed neodržavanja ili nedostatnog održavanja.

35. Kada upravitelj ili koncesionar ceste (u ovom slučaju Hrvatske ceste d.o.o.) ugovorom prenese izvođenje radova redovitog održavanja na treću osobu (u ovom slučaju Ceste Rijeka d.o.o.), ta treća osoba preuzima na sebe sve ugovorene obveze i dozvoljenu razinu skrbi u održavanju, pa snosi izravnu odgovornost za štetu nastalu zbog neispunjenja ili nepravilnog ispunjenja tih obveza.

36. Prema općim pravilima obveznog prava, tko drugome prouzroči štetu svojim postupanjem ili ne postupanjem – pa tako i neodržavanjem javne ceste – odgovara za naknadu štete (čl. 1045 st 1., Zakon o obveznim odnosima).

37. Konačno, na sjednici Građanskog odjela od 8. rujna 2022. izraženo je pravno shvaćanje da osoba koja je u ugovornom odnosu sa pravnom osobom koja je po zakonu dužna održavati cestu, odgovara oštećenim osobama za naknadu štete na javnoj cesti u granicama ugovornim odredbi, ako je šteta u uzročnoj vezi sa stanjem ceste kao posljedica neispunjavanja ugovornih odredbi od strane onog koji je ugovorom preuzeo neposrednu obvezu održavanja javne ceste.

38. Iz naprijed navedenih razloga ovaj sud odbija prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika neosnovanim u cijelosti.

39. U odnosu na pitanje odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je ocjenom cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu, te iskaza tužitelja kao stranke čijem iskazu poklanja vjeru u odnosu na dinamiku i nastanak štetnog događaja (vremenske prilike, stanje kolnika), a osobito nalaza i mišljenja vještaka ( koji je otklonio sve primjedbe stranaka) , utvrdio da je tužitelj kao vozač osobnog automobila Dacia Duster, krećući se desnom prometnom trakom autoceste A7 u smjeru jugoistoka odnosno u pravcu otoka Krka, brzinom od cca 40 km/h u trećem stupnju prijenosa brzine, neposredno nakon vijadukta „Kuk" izgubio nadzor kontrole nad upravljačem istog te udario prednjim desnim dijelom osobnog automobila u betonsku zaštitnu ogradu koja se nalazi van desnog ruba kolnika. Na temelju iskaza tužitelja i nalaza i mišljenja vještaka, ovaj sud utvrđuje da brzina od 40 km/h, kojom se osobni automobil Dacia Duster kretao neposredno prije nastanka iste, nije bila uzrokom zanošenja odnosno gubitkom kontrole nad upravljačem te posljedičnog udara u betonsku zaštitnu ogradu, već posljedica nekih subjektivnih razloga (moguća pojava poremećajne sile na kolu upravljaču), čemu je pridonijelo i samo stanje kolnika (zaleđen i neposut solju) u trenutku nastanku predmetne prometne nesreće. Utvrđeno je i da se u trenutku udara u betonsku zaštitnu ogradu koja se nalazi van desnog ruba kolnika, tužitelj morao kretati brzinom od oko 10 - 15 km/h.

40. Iz iskaza svjedoka SŽ, te nalaza i mišljenja vještaka u odnosu na drugi sudami proces, odnosno nalet lijeve bočne strane osobnog automobila Renault Clio na stražnji desni dio osobnog automobila tužitelja Dacia Duster, ovaj sud utvrđuje da je uzrok istog stanje kolnika ( led na kolniku, neposut solju), kao i radnja izbjegavanja direktnog naleta od strane vozačice na osobni automobil Dacia Duster (na desnoj prometnoj traci u pravcu kretanja vozačice nalazila se prepreka muška osoba), i u kojem su se oba osobna automobila nalazila na lijevoj prometnoj traci.

41. Iz naprijed navedenih utvrđenja, proizlazi da nema odgovornosti za prometnu nesreću. na strani tužitelja koji je 2. prosinca 2020. upravljao vozilom Dacia Duster, a niti tuženik ne navodi kojom radnjom ili propuštanjem je tužitelj pridonio šteti ( samo paušalno ističe povredu odredbe čl. 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), pa da bi sud takvu tvrdnju prihvatio dokazanom. Tuženik nije dokazao da bi tužitelj kao vozač postupio suprotno propisima o sigurnosti prometa na cestama, da je vozio brzinom većom od dozvoljene ( prema zapisniku o očevidu ograničenje brzine 40 km/h).

42. Upravo suprotno, kako iz dokumentacije dostavljene uz tužbu, i to objave DHMZ - za 2 do 4. prosinac 2020 , objave HRT za vremenske prilike za 2 prosinac 2020., proizlazi da su opasne vremenske prilike i klimatološki nastup zime (snijeg, led i olujni vjetar) bili najavljivani i za 2. prosinac 2020. i nisu mogli ostati nepoznati tuženiku, zatim da niti tužitelj a niti svjedok SŽ nisu potvrdili da su postojali postavljeni prometni znakovi koji upozoravaju na ograničenje brzine i vremenske (ne)prilike, ili da se nešto na cesti dešava, a iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke LŽ i očevidne dokumentacije proizlazi da je kolnik na mjestu prometne nesreće bio zaleđen i neposut (solju), ovaj sud nalazi da je odgovornost tuženika zbog propusta u održavanju ceste dokazana.

43. Činjenica da je DHMZ najavljivao snijeg i poledicu samo potvrđuje da je tuženik, na kojeg je upravitelj ceste prenio obvezu održavanja ceste, imao opravdanu mogućnost predvidjeti i pravodobno reagirati, vezano uz preuzetu obvezu održavanja kolnika. Ako upravitelj ne ukloni poledicu pravovremenim nasipavanjem kolnika, niti je adekvatno označi privremenom signalizacijom, kao što nije u ovom slučaju učinjeno, stvara se opasno stanje za sudionike u prometu.

44. Naime, iz ophodarskog dnevnika je utvrđeno kako je tek od 21 h do 4 h zatvorena dionica Šmrika- Sv. Kuzam,- Šmrika zbog vjetra, iako su opaženi meteorološki uvjeti za odvijanje prometa kiša, kolnik mokar i vjetar, a utvrđene i temperature kolnika -0,1, 1,1, -0,4, -0,3 0,4 i 0,1 C. Pored toga, proizlazi kako je tek nakon što je u 20,50 h, ophodarska služba naišla na vozilo tužitelja koje je udarilo u odbojnu ogradu na Viaduktu Kuk, duž prometnice postavila dinamičku signalizaciju radi uvjeta na cesti, prometne znakove i natpis sklizak kolnik, a što sve predstavlja propust u održavanju ceste od strane tuženika, kao i nepravovremeno reagiranje na takve najavljene loše vremenske prilike.

45. I pored toga što su najavljivani nepovoljni vremenski uvjeti za 2. prosinac 2020, a i iz dopisa DHMZ- utvrđeno da je na širem području oko mjesta štetnog događaja puhao olujni do orkanski vjetar (KP Zlobin, KMP Bakar i Kukuljanovo, te GMP Rijeka), ((22,1 SSE), a od atmosferskih pojava kiša koja se ledi i poledica i jak vjetar ( n-kv), tuženik nije poduzeo sve mjere radi sprječavanja nastanka štete na predmetnoj cestovnoj dionici.

46. Odredba čl. 33 ZC-a propisuje da zimska služba je pojam i uobičajeni izraz za cijeli niz radnji, mjera, postupaka i aktivnosti u zimskom razdoblju, koje imaju zadaću osigurati mogućnost odvijanja prometa cestama uz najveću moguću sigurnost sudionika u prometu i prihvatljive.

47. Čl. 6 st 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje ZSPC), propisuje kako je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

48. Iako se u dnevniku Ophodnje navodi kako je posljednji put prije nesreće u 18,30 h kolnik nasut solju i CaCl, iz Zapisnika o očevidu, fotodokumentacije, iskaza tužitelja kao stranke i svjedoka SŽ, te nalaza i mišljenja vještaka prometne struke LŽ, utvrđeno je kako je kolnik bio zaleđen i neposut solju, pa iz izvedenih dokaza proizlazi da je svakako na tom dijelu ceste bilo potrebno ulagati pojačane mjere opreza i poduzimati preventivne mjere radi sprječavanja nastanka poledice, ali da tuženik takve mjere nije poduzeo, kao niti sve preventivne radove na sprječavanju stvaranja poledice.

49. Nasuprot tome, u postupanju vozača skupa vozila tužitelja ovaj sud ne nalazi da bi bilo propusta kojima bi isti doprinio nastanku prometne nesreće.

50. Budući da je vještak utvrdio da je uzrok udara u betonsku ogradu, gubitak kontrole nad upravljačem uslijed poledice na kolniku kojim se kretao tužitelj (poremećajna sila na kolu upravljača uzrokovana poledicom na kolniku), to je tuženik odgovoran za štetu nastalu na vozilu u vlasništvu tužitelja u predmetom štetnom događaju. Tužitelj kao vozač dokazao je u ovom postupku da je šteta nastala izravno zbog neodržanog, skliskog i neobilježenog kolnika, kao i uzročnu vezu između propusta tuženika i nastalog oštećenja.

51. Upravitelj ceste je prema Zakonu o cestama dužan ukloniti snijeg i led, osigurati prohodnost i označiti opasna mjesta (čl. 26 ZC-a), ali kako je propustio postupiti na način da prometnicu osigura za neometano odvijanje prometa, odnosno, zbog nemogućnosti odvijanja prometa nije zatvorio dionicu za promet, to je tužitelj dokazao ispunjenje pretpostavki za odgovornost za štetu. Tuženik nije dokazao da je kao pravna osoba koja je dužna održavati cestu na način da se na njoj može obavljati siguran i nesmetan promet za koji je namijenjena i poduzeo odgovarajuće zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, te izvršio čišćenje leda s kolnika i prometne signalizacije.

52. Niti okolnost da je dionica prema Ophodarskom dnevniku posipana dva i pol sata prije štetnog događaja, ne otklanja odgovornost tuženika za zaleđen i neposipan kolnik. Ovo jer u situaciji kada su najavljene loše vremenske prilike ) olujni vjetar, poledica, ledena kiša), pa čak i ako je tuženik posipavanje kolnika vršio u skladu sa Programom održavanja, nije dokazao da je poduzeo i neke druge mjere sprječavanja nastanka štete od moguće poledice (signalizacija, zatvaranje prometnice i sl), pa postoji odgovornost tuženika za štetu koja je tužitelju nastala nailaskom na led na kolniku na dionici koju održava tuženik.

53. Kada se tuženik poziva na odredbu čl. 39 Pravilnika o održavanju ceste (Narodne novine br. 90/2014, 3/2021, dalje Pravilnik), koji propisuje da iznimno, zimska služba nije dužna osigurati prohodnost na cesti u uvjetima vrlo intenzivnog snježenja i uz olujni vjetar i pojavu velikih snježnih zapuha ili snježnih lavina. Isto vrijedi i za iznenadno nastalu poledicu na većem području npr. zbog ledene kiše, koju nije moguće otkloniti s raspoloživim sredstvima, opisana odredba, protivno tvrdnji tuženika, upravo upućuje na odgovornost tuženika u ovom konkretnom slučaju.

54. Ovo jer je pravodobnim postupanjem tuženika u skladu s navedenim Pravilnikom, postojala i mogućnost zatvoriti dionicu za promet, zbog najave loših vremenskih uvjeta na dan 2. prosinac 2020., ali tuženik nije dokazao da bi prometnom signalizacijom ili na drugi način sudionike u prometu upozorio na opasnost na cesti u vidu zaleđenog kolnika.

55. Nema spora da tuženik odgovara za štetu po načelu pretpostavljene krivnje (članak 1045. ZOO) jer cesta sama po sebi nije opasna stvar. Međutim, u konkretnom slučaju ako je i došlo do „trenutnog zamrzavanja kolnika“, sporno je je li tuženik na navedenoj dionici ceste koju održava i koje je u zimsko vrijeme kritična (mikrolokacija), s obzirom na sve okolnosti slučaja, kao pravna osoba koja održava ceste i sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, u opisanom iznimnom slučaju morao i objektivno mogao očekivati takav razvoj događaja i stoga poduzeti sve raspoložive mjere kako bi spriječio pojavu trenutnog zamrzavanja kolnika i njezine posljedice.

56. Kako je utvrđeno da tužitelj ni na koji način nije doprinio nezgodi, ali da je tuženik imao i morao imati saznanja o vrlo lošim vremenskim prilikama na mjestu nesreće, te imao dovoljno elemenata za preventivno posipanje ceste, čime bi spriječio pojavu trenutnog zamrzavanja kolnika, što je bila njegova obveza prema odredbama članka 6. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 105/04) odnosno, za zatvaranje dionice ako se ne može jamčiti sigurnost prometa , u skladu s čl. 60 ZC-a, ovaj sud nalazi zahtjev tužitelja osnovanim.

57. U odnosu na prigovor umješača, da je krivnja za nastalu štetu na vozačici koja se kretala iza tužitelja i udarila u njegovo vozilo, nakon što je on već udario u betonski zid jer je izgubio nadzor nad upravljačem ističe se, da opisano po stavu ovog suda, ne utječe na osnovanost odštetnog zahtjeva koji tužitelj ima prema tuženiku.

58. Ovo jer je primarni uzrok prometne nesreće skliznuće vozila tužitelja na poledicu na cesti, a koju tuženik nije preventivno spriječio, pa činjenica da je na zaustavljeno vozilo tužitelja, naletjelo i drugo vozilo i pri tome ga oštetilo, ne utječe na smanjenje odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Da nije došlo do udara vozila tužitelja u betonski zid zbog propusta u održavanju ceste od strane tuženik, i uslijed navedenog, pozicioniranja vozila tužitelja sa četiri pokazivača smjera na lijevoj prometnoj traci, ne bi ni nastupila daljnja šteta u vidu naleta drugog vozila na vozilo tužitelja . Stoga, uzročno posljedična veza između cjelokupne štete na vozilu nastale tužitelju zbog uzroka za koji je odgovoran tuženik ( poledica na kolniku), nije prestala naletom drugog vozila na njegovo, pa nema niti smanjenja odgovornosti za štetu na stani tuženika.

59. Uzročnost (kauzalni neksus) kao pretpostavka odgovornosti za štetu je veza između štetne radnje kao uzroka i nastanka štete kao posljedice. U nizu pojava i događaja među mnogobrojnim uzrocima i posljedicama treba pronaći onaj događaj koji je pravno odlučan (relevantan) i koji se u pravu uzima kao uzrok određene posljedice. Uzročna veza koja treba postojati između štetne radnje i štete mora biti neprekinuta pa dok ta veza postoji, štetnik, ovdje tuženik, je odgovoran za posljedice štetne radnje.

60. Imajući u vidu utvrđene vremenske uvjete i temperaturu kolnika (ispod i oko 0 stupnjeva Celziusa), kišu i olujni vjetar, postojala je mogućnost stvaranja poledice, pogotovo na dijelovima kolnika koji su u padu i nagibu, pa je dužnost tuženika bila poduzimati sve mjere da spriječi postojanje poledice te vršiti i preventivne radove na sprječavanju poledice, što je tuženik propustio učiniti. Kako je u postupku utvrđeno da je do nezgode došlo zbog nailaska vozila tužitelja koji je upravljao vozilom dopuštenom brzinom od 40 km/h na zaleđeni kolnik i da je upravo led na kolniku uzrok nezgode, ovaj sud ocjenjuje da je upravo tuženik odgovoran za štetu koju tužitelj trpi.

61. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, objektivan i u skladu s pravilima struke i u odnosu na visinu štete odnosno troškove popravka osobnog automobila tužitelja, a koji da iznose 19.297,22 kn (2.561,18 eura) bez uračunatog PDV-a odnosno 24.121,53 kn (3.201,48 eura) sa uračunatim PDV-om (25%).

62. Ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka koji je u potpunosti otklonio primjedbe stranaka u odnosu na sve postavljene prigovore. Dužnost je vještaka objektivno i nepristrano utvrditi dinamiku štetnog događaja, i to na temelju svih izvedenih dokaza, očevida na licu mjesta, kao i na temelju podataka o vozilima, mehanizmu i mjestu kontakta, te učinjene vremensko-prostorne analize, a što je vještak i izvršio.

63. Ocjenu istinitosti iskaza svjedoka i stranaka daje sud, pa na temelju prosudbe svih izvedenih dokaza, utvrđuje i odgovornost tuženika za štetu nastalu tužitelju.

64. Odredbom čl. 1089. st. 2 ZOO-a propisano je da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

65. Odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

66. Članak 1086 ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Kako je opseg i visinu štete sud utvrdio tek po provedenom vještačenju po vještaku procjenitelju, a tužitelj, iako tvrdi da je vozilo popravio, ne dostavlja dokaz o tome kada je takav izdatak imao, pa stoga sud zakonsku zateznu kamatu na iznos glavnog duga, dosuđuje počevši od presuđenja pa do isplate, kao u točki I. izreke presude.

67. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate za razdoblje od 2. prosinac 202, pa do dana presuđenja, nije osnovan, slijedom čega je valjalo u tom dijelu zahtjev odbiti, i presuditi kao u točki III. izreke presude.

68. Tužitelju je temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na deset ročišta u iznosu 200,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava podnesaka od 6. svibnja 2022., 13. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eura svako (Tbr. 8 točka 1 Tarife) sve uvećano za pdv 25% (650,00 eura), uvećano za trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 39,23, i presudu 78,47 eura, kao i predujam za vještačenje u iznosu od 805,69 eura, sveukupno iznos od 4.173,39 eura. Stoga je valjalo presuditi kao u točki II. izreke presude.

69. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška kao previsoko postavljen, nije osnovan, pa je valjalo presuditi kao u točki III. izreke presude.

70. Odredbom čl. 2. st. 1 ZPP-a propisano je da sud u parničnom postupku odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, a čl. 7. st. 1 da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

71. Odredbom čl. 7. st. 1 ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 219 st. 1 ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

72. Pri tome se osobito ističe da sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 ZPP-a), međutim da se sud rukovodi načelom stranačke istine, a ne načelom traženja materijalne istine, te je svaka stranka u postupku dužna dokazivati činjenice na koje se u postupku poziva. Sud nije dužan utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele a niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, osim ukoliko idu za tim da raspolažu sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3 ZPP-a kako to propisuje odredba čl. 7. st. 2 ZPP-a.

U Rijeci 5. rujna 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku

- pun. umješača