Poslovni broj: Pr-315/2022-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu tog suda Majdi Felker, u pravnoj stvari tužitelja OĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 5. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB:52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel da tužitelju OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 1.541,21 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 9,14 EUR od 16. rujna 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 67,78 EUR do 16. studenog 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,73 EUR od 16. siječnja 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 139,07 EUR od 16. veljače 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,95 EUR od 16. lipnja 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 262,42 EUR od 16. rujna 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak

- 27,81 EUR od 16. studenog 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,4 EUR od 16. prosinca 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 88,49 EUR od 16. siječnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,2 EUR do 16. veljače 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,7 EUR od 16. lipnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 253,86 EUR od 16. srpnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,99 EUR od 16. kolovoza 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,92 EUR od 16. rujna 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 77,5 EUR od 16. listopada 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,49 EUR do 16. studenog 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,13 EUR od 16. prosinca 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 207,49 EUR od 16. siječnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 4.468,99 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od 5. rujna 2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka do iznosa od 5.468,99 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Rijeka, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.3.2013. do 4.4.2018., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužima od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati te u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 treće - 2 dana slobodna) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dana Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nisu plaćeni, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Napominje da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.

1.1.Obzirom da visina tužbenog zahtjeva utvrđena tek pismenim nalazom Centra za financijska vještačenja d.o.o. osnovano je tužitelj postavio stupnjevitu tužbu sukladno odredbi članak 186b Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 15/13, 89/14 i 98/19, dalje ZPP) jer iz činjeničnih navoda tužbe jasno proizlazi da nije raspolagao potrebnom knjigovodstvenom dokumentacijom za izračun pripadajuće razlike plaće u utuženom razdoblju, a kojim podacima je raspolagao tuženik kao poslodavac te je u okolnostima konkretnog slučaja sukladno citiranoj odredbi kojom je propisan izuzetak od obveze postavljanja određenog tužbenog zahtjeva u slučaju kada tužitelj ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka kojima raspolaže tuženik, tužitelj je i nakon zaključenja prethodnog postupka mogao, ali i morao postaviti određeni tužbeni zahtjev, koji je u konkretnom slučaju i postavljen odmah nakon provedenog financijskog vještačenja i zbog čega u konkretnom slučaju nije učinjena preinaka tužbe.

1.2.Konačno postavljenim tužbeni zahtjevom podneskom od 14. svibnja 2024. tužitelj potražuje da mu tuženik isplati na ime razlike plaće ukupan iznos od 1.541,212 euro bruto, koji je razvrstan na pojedinačne mjesečne iznose glavnica, s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 16. -tog u narednom mjesecu za prethodni mjesec, osim za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u zatraženim bruto iznosima. Tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev osim za iznos od 4.122,27 kn bruto za odrađenih 60 prekovremenih sati, a iznad navedenog iznosa isti u cijelosti osporava.

2.1.Ističe da je uvidom u relevantnu dokumentaciju, a između ostalog u rješenju o rasporedu, obračunske isprave za isplatu plaće - naknade za razdoblje od ožujka za 2013. do ožujka 2018. i evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja za sporno razdoblje utvrđeno je da imenovani ostvario 60 sati neisplaćenog prekovremenog rada sukladno propisima koji čine zakonodavni okvir kojima se utvrđuje što čini plaću carinskih službenika i namještenika. Stoga predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva iznad iznosa od 4.122,27 kunu bruto uz naknadu parničnog troška tuženiku.

2.2.Tužitelj se u svom podnesku od 15. listopada 2018. očitovao na odgovor na tužbu navodeći da prema evidenciji o korištenju radnog vremena po mjesecima u spornom razdoblju tuženik je u radne dane uračunavao i blagdane, neradne dane određene Zakonom i na dane Uskrsa, koji su padali od ponedjeljka do petka, a što nije smio učiniti. Upućuje na Tumačenje br. 4/44 od 11. siječnja 2013. gdje se navodi da je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, a dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 te se navodi da je mjesečni fond radnih sati u mjesecu listopadu 2012. iznosio 176 sati bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način. Također se poziva na Tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. Navodi da je na-6), sjednici održanoj 13. lipnja 2013. donesen sljedeći zaključak: „Za obračun osnovne plaće uzima se redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. st. 12. Kolektivnog ugovora, koji je za sve službenike i namještenike isti, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa osam sati.

3. Ističe se kako je u ovoj pravnoj stvari dana 7. svibnja 2021. donesena presuda pod posl.br. Pr-457/18 kojom je u točci I. naloženo tuženiku da isplati tužitelju ukupan iznos od 11.612,51 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom specificiranom po mjesecima te je odlučeno je o troškovima postupka. Odlučujući povodom žalbe tužene Županjski sudu u Osijeku je rješenjem posl. br. Gž R-1053/2021 od 8. rujna 2022. ukinuo presudu ovog suda posl.br. Pr-457/18 i predmet vratio istom sudu radi održavanja glavne rasprave uz obrazloženje da je vještak svoj nalaz i mišljenje dao pismeno, a bio je dužan prvostupanjski sud primjenom pravila odredbom članka 260. st. 1. i 2. ZPP-a usmeno saslušati vještaka na raspravi jer je zadatak vještaka da prije svega svoj nalaz i mišljenje da usmeno na raspravi. Stoga je prvostupanjski sud dužan u nastavku postupak usmeno saslušati vještaka.

3.1. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Tabelu prekovremenih sati za razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018. - obračun 60 sati prekovremenog rada, obračunske isprave za isplatu plaće i evidenciju o korištenju radnog vremena, rješenja o rasporedu tužitelja na odgovarajuće radno mjesto u utuženom razdoblju, Izvod iz Zapisnika s 8. sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike održane dana 11. siječnja 2013., zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana, evidencija oružja i evidencija rada, Odluka o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaće, Izvod iz Zapisnika s 6. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, mjesečni fond sati od 2013. do 2018., Izvod iz Zapisnika s 13. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, tumačenje broj 12/44 od 13. lipnja 2013., Izvod iz Zapisnika s 2. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike održane dana 16. prosinca 2013., Izvod iz Zapisnika s 3. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike održane dana 20. prosinca 2013., Izvod iz Zapisnika s 4. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Izvod iz Zapisnika s 12. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Izvod iz Zapisnika s 13. sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike održane dana 29. travnja 2013., Izvod iz Zapisnika s 15. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 13.lipnja 2013., Odluka Rev R-1083/13 i Rev R-1274/15, tumačenje o odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, presuda Gž R-328/13, Presuda Rev- R-1103/11, evidencija radnog vremena za lipanj 2019., Izvod iz Zapisnika s 9. sjednice Zajedničke Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, presuda Rev-R- 1158/14, Gž R-295/18, tumačenje zajedničke komisije, vještačenje ČĐ, očitovanja tuženika u predmetima kod Općinskog suda u Splitu, Rev- R-733/16, Gž R- 3/18, te je proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 593-603),te dopunsko očitovanje vještaka (list 827-829), Gž R-298/18, financijska vještačenja dipl. oec. NĐ, PĐ, Ručević vještačenje d.o.o., te Favor d.o.o., Rev R-2689/18, sudska praska Radno pravo, Rev R-1416/14. Nakon ukidanja prvostupanjske presude saslušan je tužitelj, provedeno je čitanje iskaza svjedoka JĐ i svjedoka ZĐ iz predmeta Pr-280/19 i Pr-5678/18, izvršen je uvid u sudsku praksu.

4.Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5.Nesporno je između stranaka da se tužitelj prije podnošenja tužbe u ovom predmetu pisanim zahtjevom za mirno rješenje predmeta ovog spora obratio tuženiku na koji mu tuženik nije odgovorio, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a st. 1. ZPP-a za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari. Među strankama je nesporno i radno mjesto tužitelja.

6.Među strankama je sporan pravni osnov, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

7.Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužitelja cijenio sukladno odredbama članka 8., članka 41. i članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/12. i 104/13., u daljnjem tekstu: KU) koje su identične odredbama članka 38. stavka 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18).

8.Odredbom čl. 8. KU/13 koja je identična odredbi čl. 8. KU 112/17 i 12/18 propisano je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, te da dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada, a službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

9.Prema čl. 41. KU/13 koji je identičan čl. 35. KU 112/17 i 12/18 plaću državnog službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, s time da su dodaci na osnovnu plaću - dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

10.Odredbom čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU/112/17 i 12/18 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to: – za rad noću 40%, – za prekovremeni rad 50% ,– za rad subotom 25%, – za rad nedjeljom 35%, – za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, – za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, – za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%,– za rad u turnusu 5%. Dodaci iz st. 1. međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od šest do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

11.Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužitelj zaposlenik tuženika na radnom mjestu inspektora II vrste djelatnika Područnog carinskog ureda Rijeka sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto u razdoblju od 01. ožujka 2013. do 04.travnja 2018. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvario prekovremeni rad i to u turnusima koji rad je sukladno čl. 44 KU/14 koji je identičan čl. 38. 112/17 i 12/18 definiran na način da 12 sati dnevno radi u ciklusima od 12 sati kao dnevni rad, 24 sata je slobodan, 12 sati uključivo i noć radi i 48 sati je slobodan.

12.Prema odredbama važećih KU za državne službenike i namještenike prekovremeni radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati predviđen odredbom čl. 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 1 KU 112/17 i 12/18. Redovni mjesečni fond sati kako mjesečni fond sati predstavlja osnovu za izračun vrijednosti sata rada i dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa 8 sati rada. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu zajedno sa radnim danima na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) što kontrolira JOPPD obrazac kroz sustav porezne uprave za svakog djelatnika pojedinačno koji je vezan uz kontrolu izračuna uplate pripadajućeg doprinosa, poreza i prireza. Vrijednost sati rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća u dijelu s mjesečnim fondom sati sukladno Tumačenju Komisije za tumačenje odredba i praćenje KU za državne službenike i namještenike br. 27/44 od 20. svibnja 2014.

13.Redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12 KU/13 i čl. 38. st. 1 KU 112/17 i 12/18 za službenike i namještenike dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži sa 8 sati i ne uključuje blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka bez obzira u kojem sustavu rada rade od ponedjeljka do petka, smjena (4-2-2-2), turnus (12-24-12-48) ili na drugačiji način.

14.Službenici koji su ostvarili prekovremene sate rada sukladno odredbi čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU 112/17 i 12/18 ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada od 50% jer se navedeni dodaci ne isključuju.

15.Definiciju plaće i dodataka na plaće propisana je čl. 35. KU za državne službenike i namještenike NN 112/17 i 12/18 te je identična definiciji iz čl. 41. KU/13 koja navodi da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran čl. 38. KU za državne službenike i namještenike 112/17 i 12/18 i čl. 44. KU/13. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH te se obračunava unutar sustava COP-a i jedinstveno je za sve službenike carinske uprave.

16.Iz dostavljene dokumentacije i to evidencije radnog vremena tužitelja, rješenja o rasporedu te evidencije o korištenju slobodnih dana, kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka pravne osobe Centra za knjigovodstvena vještačenja d.o.o. Zagreb utvrđeno je kako je tužitelj u razdoblju od 01.03.2013. do 31.03.2018. radio na radnom mjestu inspektora II vrste te mu je rad sukladno rješenju organiziran u turnusu koji je u smislu odredbe čl. 44. KU definiran na način da 12 sati dnevno radi u ciklusima 12 (dnevni rad – 24 (slobodno) – 12 uključivo noć) – 48 (slobodan) te je izvršena usporedba obračunskih isprava za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena. Isto tako utvrđeno je kako je mjesečni fond sati i mjesečni fond radnih sati uziman u obzir prilikom utvrđenja da li je tužitelj u utuženom razdoblju radio prekovremeno.

17.Iz pismenog nalaza i mišljenja Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 296-305 spisa) ovaj sud drži utvrđenim kako je u razdoblju od inspektora II vrste izvršena usporedba obračunskih isprava za isplatu plaće – naknade (platne liste) i evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja te je utvrđeno da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena, a koje bi predstavljale sate iznad mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad tužitelja.

17.1.Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak je utvrdio za svaki mjesec mjesečni fond sati i fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.

17.2.Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da su tužitelji evidentirani i obračunati prekovremeni sati na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovanog sata uvećano za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad i da je tuženik evidentirao i obračunavao dodatke za rad tužitelja za rad u turnusu kada je to primjenjivo, rad na dane blagdana, subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio primijenivši propisana uvećanja iz KU koji se nisu isključivali.

17.3.Na takav način utvrđeno je da su dodaci obračunati na broj sati koji odgovaraju odrađenom broju sati ovisno o danu kada je tužitelj radio i ovisno o danu u tjednu te blagdani kada je tužitelj radio.

17.4.Tuženik je na ime prekovremenog rada obračunavao iznos koji se odnosi na umnožak u obračunskim listama iskazanog broja prekovremenih sati i vrijednosti osnovnog sata uvećanog za pripadajuća uvećanja te dodatak za prekovremeni rad od 50%.

17.5.Vještak je za svaki mjesec utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati temeljem usporedbi sva tri rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena te je u Tabeli 1 prikazao mjesečni fond radnih sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada u obračunskim ispravama u odnosu na evidencije o korištenju radnog vremena, a u Tabeli 2 izračun potraživanja po osnovu neobračunatih i neisplaćenih prekovremenih sati što je ukazao na listu 4-7 nalaza.

17.6.U nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak naveo kako je tuženik tužitelju u Obračunskim ispravama za isplatu plaće iskazivao slobodne dane, ali iz dostupne dokumentacije nije razvidno na koje konkretno stane prekovremenog rada bi se isti odnosili. U spis prileže zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u kojima se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana. U spisu ne prileže rješenja u kojima tuženik navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren. Ukoliko sud zauzme stav da se isplate po osnovi slobodnih dana a za koje ne prileže rješenja trebaju uzeti u obzir vještak je napravio izračun slobodnih dana te posljedično visinu potraživanja tužitelja s osnova prekovremenog rada te isto prikazao u tablici na listu 8 do 9 spisa.

17.7.U dopuni nalaza i mišljenja vještak je naveo da bi obračunske liste trebale prikazivati što je tužitelju isplaćeno po osnovi radnog odnosa dok bi evidencije o korištenju radnog vremena trebale iskazivati kako je iskorišten mjesečni fond sati. Generalno te dvije evidencije trebale bi biti usklađene i prikazivati isti broj sati slobodnih dana. Međutim u konkretnom slučaju iskazani broj sati sa slobodne dane na obračunskim listama za isplatu plaće i broj sati iskazan u evidencijama po korištenju radnog vremena se razliku u pojedinim mjesecima. Stoga je vještak izračunao potraživanje po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada umanjenog za sve slobodne dane korištene u promatranom periodu u dvije verzije tj. prema podacima iz obračunskih lista i prema podacima iz evidencije o korištenju radnog vremena pod pretpostavkom da se korišteni slobodni dani odnose na prekovremene sate ostvarene u utuženom razdoblju te su utvrđena potraživanja zatvarana kronološki počevši od najstarijeg utvrđenog potraživanja. Vještak je u verziji A sačinio izračun prema podacima o slobodnim danima prema obračunskim lista i iste prikazao u tabeli A pri čemu je utvrdio da se radi o iznosu od 11.612,51 kn i prema evidenciji o korištenju radnog vremena i isto prikazao u tabeli B pri čemu je utvrdio da se radi o iznosu od 4.005,79 kn.

17.8. Iz usmenog saslušanja vještaka na ročištu dana 14. svibnja 2024. proizlazi da vještak u cijelosti ostaje pri danom pismenom nalazu i mišljenju. Na traženje tuženika u izračun su uključeni i slobodni dani s time da je izračun sačinjen u dvije verzije, budući su se slobodni dani u obračunskim listama razlikovali od slobodnih dana iskazivanih u evidencijama o korištenju radnog vremena. U odnosu na navedeno, da je bitno naglasiti da obračunska lista prikazuje ono što je tužitelju isplaćeno po osnovu radnog odnosa dok bi evidencije o korištenju radnog vremena trebale iskazivati kako je iskorišten mjesečni fond sati. U pravilu bi ove dvije isprave trebale biti usklađene. U praksi se obračun plaće radi na temelju evidencija. U praksi se obračun plaće radi na temelju evidencija o korištenju radnog vremena, stoga bi broj sati po vrstama kako se iskazuje u evidencijama trebao odgovarati i broju sati koji se iskazuje u obračunskim listama. Nije joj poznato da li za isto postoji neki posebni propis ali u praksi je isto uobičajeno i logično je. Navodi kako je u izračun uzela u obzir i slobodne dane u skladu sa satima kako se iskazuje u obračunskim listama to je verzija A, a u verziji B slobodne dane kako se oni iskazuju u evidencijama. U evidenciji radnog vremena iskazuju se sati rada, godišnjeg odmora, bolovanja, plaćenog dopusta, blagdana, slobodnih dana. Ukoliko bi bile mjerodavni slobodni dani iz evidencija o korištenju radnog vremena, a tužitelju bi bilo isplaćeno potraživanje iz verzije A koje se temelji na obračunskim listama, u tom slučaju bi tužitelju bilo više plaćeno. Navodi da su u vještačenju uzete u obzir zamolbe za korištenje slobodnih dana, a koje su pobrojene na stranici 8 inicijalnog nalaza, međutim sve zamolbe nisu u spisu, stoga je i rađen izračun temeljem obračunskih lista i evidencije o radnom vremenu, s tim što su uzeti u obzir svi slobodni dani bez obzira da li prileže u spis i zamolbe za korištenje, pri tome mislim i na verziju A i B. U evidenciji postoji rubrika slobodni dani, a da li su svi evidentirani ona ne može znati, ali ti slobodni dani koji su u evidenciji uzeti su u obzir u varijanti B.

18.Stranke nisu imale primjedbi na provedeno financijsko vještačenje, a posebno nisu prigovarale matematičkom izračunu, pa je tužitelj konačno uredio tužbeni zahtjev sukladno izračunu vještaka iz dopune nalaza u iznosu prikazanom u tabeli A.

19. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio navode iz pismenog nalaza i mišljenja Centra za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb i dopune nalaza i mišljenja, a spoebno je poklonio vjeru usmenom saslušanju vještaka jer je isti bio detaljan, stručan i sačinjen prema pravilima struke. Stoga smatra da je osnovano potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada u iznosu 11.612,51 kuna, a koji iznos predstavlja prekovremene sate rada u utuženom razdoblju umanjenje za iskorištene slobodne dane, prema obračunskim listama.

20.Pri tome je ovaj sud uzeo u obzir kako je prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak utvrdio za svaki mjesec mjesečni fond sati i fond sati blagdana u tjednu koji padaju od ponedjeljka do petka, te izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka, što je u cijelosti sukladno tumačenju br. 4/44 od 11. siječnja 2013.

21.Isto tako, ovaj sud drži kako je prilikom obračuna neisplaćenog prekovremenog rada trebalo uzeti u obzir odredbu čl. 44. KU/13 i čl. 38. KU 112/18 u dijelu u kojem se navodi da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sati prekovremenog rada=1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) pri čemu se istina navodi da je potrebno izdati Rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren, ali u situaciji kada je nesporno da je tužitelj koristio slobodne dane umjesto uvećanja osnovne plaće i to na temelju zamolbi za koje tužitelj ne osporava da ih je podnio, tužitelju ne pripada i pravo na isplatu za iskorištene slobodne dane.

22.U pogledu različitog broja sati slobodnih dana iz obračunskih lista i evidencija rada navodi se da su obračunske isprave za isplatu plaće sastavljene u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine, pa kako se radi o ispravama koje je sastavio tuženik u skladu s posebnim propisima, dokazna snaga takve isprave sukladno odredbi članka 230. stavka 2. ZPP izjednačena je s javnim ispravama pa se istima dokazuje istinitost broja slobodnih dana za izračun plaće, dok niti tuženik, a niti tužitelj nisu dokazivali da su obračuni nepravilno sastavljeni niti nakon primitka istih, a niti tijekom postupka.

22.1.Osim toga čl. 5. Zakona o radu (NN 93/14, 102 7/17 i 98/19) utvrđeno da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, a čl. 135. st. 4. Zakona o radu utvrđeno je da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. st. 1. toga zakona, teret dokazivanja radnog vremena na poslodavcu.

23. Nadalje, čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 102 7/17 i 98/19; dalje ZR) utvrđeno da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, a čl. 135. st. 4. ZR-a utvrđeno je da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. st. 1. toga zakona, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.

24. Imajući u vidu da se evidencija o korištenju radnog vremena i obračunske liste (radi se o dokumentima koje sačinjava tužena) međusobno razlikuju, sud je prihvatio podatke o broju sati rada i slobodnih dana obračunate na obračunskim listama za plaću, za razdoblje u kojem podaci iz obračunskih lista i evidencije o korištenju radnog vremena nisu usklađeni. Navedeno iz razloga što tužena tijekom postupka nije dokazala da su obračunske liste nepravilno sastavljene. Sud je mišljenja da u slučaju kad postaju evidencije rada u kojoj za pojedini mjesec je evidentiran slobodna dan i obračunske liste gdje za taj isti mjesec slobodni dani nisu evidentirani ili nisu evidentirani jednako ne bi bilo ispravno vršiti procjenu da li je ispravno obračunata plaća tužitelju temeljem evidencije o radnom vremenu jer evidencije samo dokazuju kako je tužitelj radio, a ne kako je istome isplaćena i obračunata plaća. Da je tužitelj predmetne slobodne dane i koristio prema evidenciji iz obračunske liste, proizlazi da mu isti slobodni dani nisu plaćeni, pa je ispravno vještak pri obračunu plaće u varijanti A koristio sate slobodnih dana kako su oni iskazani u obračunskim listama budući su ti slobodni dani tužitelju i plaćeni.

24.1. Nadalje, sud je temeljem suglasnog prijedloga parničnih stranaka u ovoj pravnoj stvari koristio i iskaz svjedoka ZĐ, danog u ovosudnom spisu poslovni broj Pr-5678/18, koji je naveo da je do problema sa slobodnim danima i prekovremenim satima došlo do upute Upravne inspekcije i deficita Državnog proračuna da se prekovremeni rad mjesečno ne smije iskazati u iznosu većem od 5 sati, ako to nije iznimno neophodno pa su pojedine Carinske uprave plaćali prekovremeni rad samo do 5 sati, a isti se nužno pojavljivao i u većem obimu kod rada u turnusu u pojedinim mjesecima, a ostale sate prebacivali u iduće mjesece pa čak i u mjesecima kada zbog rada u turnusu radnik nije ostvario redovni mjesečni fond sati kada bi mu svejedno trebali isplatiti plaću istome su onda u tom mjesecu te sate dodavali što je bilo suprotno Kolektivnom ugovoru i nezakonito na što je sindikat svojim dopisima upozoravao Carinske urede i Pročelnike. Pri tome se nije donosilo nikakvo rješenje o preraspodjeli i ti sati su se svakako evidentirali.

24.2.Svjedokinja JĐ u predmetu Pr-280/19 navodi da je zaposlena na mjestu Voditelja službe za opće i tehničke poslove u središnjem uredu Carinske uprave u Zagrebu te je između ostalog zadužena za unos evidencija u centralni obračun plaće stoga da joj je poznato na koji način se radnicima tuženika na radnim mjestima carinika vršio obračun plaće i prekovremenog rada. Radnici tuženika na radnom mjestu carinika radili su u turnusima na temelju mjesečnog plana rada sačinjen od strane neposrednog rukovoditelja te sukladno važećem KU prekovremeni rad im se ili platio ili su koristili slobodne dane. Za 8 sati prekovremenog rada sukladno KU računa se 12 sati tj. 1 slobodan dan, 8 prekovremenih sati, jedan dio kao 12 redovnih sati. Korištenje slobodnih dana da se u pravilu odobrava bez posebnog rješenja temeljem zahtjeva radnika i odobrenja neposredno nadređenog. Slobodni dani mogli su se dobiti isključivo na temelju odrađenih prekovremenih sati.

24.3.Tužitelj u saslušanju iskazao je da je kao carinik zaposlen 32 godine i skoro cijelo razdoblje je radio u turnusima. Turnusi podrazumijevaju po samoj prirodi posla da se na mjesečnoj razini napravi određeni broj viška sati koji su se njima uvijek računali kao prekovremeni i tako plaćali dok u jednom trenutku nije došlo do upute od nekog s vrha njihovim nadređenima da moraju smanjiti taj broj prekovremenih sati i davati im slobodne dane. Međutim, to je bilo nekako stihijski jer su nadređeni određivali slobodne dane kako je njima pasalo radi rasporeda posla, a ne kako bi odgovaralo radnicima i to se znalo često mijenjati iz različitih razloga i onda su to nešto koristili nešto nisu koristili nekada bi dobili pismeno, a nekada i ne bi ako je bilo kratko vremensko razdoblje nego im je samo usmeno rečeno da koriste slobodan dan ili da ne koriste tako da on niti ne zna što je od slobodnih dana je iskoristio ili nije jer on nije vodio evidenciju i nije im bila dostupna evidencija to su imali samo nadređeni jedino što su mogle vidjeti su bile platne liste i na njima bi se vidjelo koji slobodni dani su im plaćeni koliko su imali sati, ali niti to on baš nije vodio računa nego bi radio i kad bi dobio plaću nekada bi pogledao u listu a nekada nije. Njegovo je mišljenje da nisu niti trebali biti na sudu jer je njegov poslodavac država i ona bi trebala voditi računa o tome da ne zakida svoje radnike, ali njihov sindikat je primijetio da im se ne plaća sve što treba pa je pokrenuo ovaj spor i zato je on sad na sudu. Navodi da su im obračunske liste mjerilo za sve te da je koristio slobodne dane prema onome što je u obračunskim listama on za drugi niti ne zna. Dok nije došao e - korisnički pretinac dobivali su na ruke, a poslije su im stizale tamo. On baš nije pojedinačno gledao po satima platne liste, ali mu je uvijek odgovarao taj konačni iznos pa pretpostavlja da je i drugo sa satima bilo uredu jer su u pravilu oni uvijek trojica u smjeni pa su već usporedbom svojih plaća znali da li im je sve plaćeno jer bi im trebalo biti jednako sati. Navodi da oni nisu imali uvid u evidenciju radnog vremena i slobodnih dana jer je to vodio šef ili referent kojeg je on ovlastio i to se onda tijekom mjeseca znalo mijenjati i ubacivati zato je i nastala takva zbrka, ali njima to nije dato na uvid. Navodi da ne može reći koliko slobodnih u utuženom periodu iskoristio jer to jednostavno nije pratio i ne sjeća se. Navodi da je neke slobodne dane koristio, neke nije, ali se stvarno ne sjeća kad je što koristio i koje je koristio, a koje nije. Na platnoj listi znalo je biti i isplata temeljem slobodnih dana. Navodi da je on razumio da za 12 sati prekovremenih dobio 8 sati slobodnih dana, ali to nije baš razumio niti je pitao.

24.4. Sud je iskaz tužitelja i svjedokinje JĐ i svjedoka ZĐ cijenio istinitim i vjerodostojnim obzirom da je u suglasju s ostalim provedenim dokazima, a posebno u pogledu činjenice da je svima bilo poznato da se razlikuju evidencije i platne liste, a u pogledu istoga tuženik nije poduzeo ništa da iste uskladi, a što je svakako bila obveza poslodavca.

25.Kako se evidencija o prisutnosti na radu i obračunske liste koji su dokumenti koje sačinjava tuženik, međusobno ne slažu, sud smatra da iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka proizlazi da je tuženik kao poslodavac u platnim listama unosio ispravnije podatke tj. podatke koji se poklapaju sa onim kako je radio tužitelj, da ono što je platnim listama navedeno kao slobodan dan je tužitelju i plaćeno, a dani koji se u evidencijama vode kao slobodni dani, a iz obračunskih lista ne proizlazi da su tužitelju plaćeni, i da su ušli u fond sati po tumačenju vještaka ne mogu s niti smatrati slobodnim danima već danima tjednog odmora pa sukladno KU tužitelj nije ispunio svoju obvezu da tužitelju da prekovremeni rad isplati ili naknadu ili da slobodne dane. Stav je suda da je vjerojatnije da je ispravnija evidencija ona u obračunskim listama jer sigurno poslodavac ne bi isplatio radniku plaću za dane i sate koje nije odradio, a kao što je rekao i sam tužitelj kad je kontrolirao platnu listu tužitelj bi reagirao da za određene dane nije dobio isplatu plaće ili da su mu se pisali slobodni dani koje nije iskoristio.

26.Stoga je ovaj sud sukladno odredbi čl. 10. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 92/05 i 107/07 - dalje: ZDS), čl. 92. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/03 - dalje: ZR/04), čl. 86. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09 i 61/11) i odredbe čl. 65 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) te odredbe čl. 39. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 150/04, 77/07 i 98/07 - dalje: KU/04) i čl. 44. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08 - dalje: KU/08) kojima je propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog radnih fonda sati, koji je pak definiran kao sati koje službenik treba raditi u tekućem mjesecu a koji se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, uzimajući u obzir tumačenje odredbe čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 koje je na sjednici 16. svibnja 2012. dala Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora, prema kojem se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu dobiju na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, koji se pak dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati- pri čemu u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom, a ako djelatnik radi na blagdan ili neradni dan određen zakonom, plaća mu se uvećava za rad blagdanom odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca, kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati tužitelju dosudio iznos od 11.612,51 kuna, odnosno 1.541,21 eura koliko je tužitelj i zatražio obzirom da tuženik navedeni iznos nije obračunao i isplatio, a koji iznos je razvrstan na pojedinačne mjesečne iznose glavnica kao što je to navedeno u izreci ove presude.

27.Na dosuđene iznose ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate s time da je tužitelju na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća sukladno članku 84 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 149/09), odnosno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 dalje OT), a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka. Tuženik je istina u odgovoru na tužbu ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev za 60 prekovremenih sati i specificirao da bi tužitelju za neplaćene prekovremene sate pripadao ukupno bruto iznos 4.122,27 kn, ali nije isti iznos isplatio tužitelju i nastavi je osporavati osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, pa isto nije od utjecaja na troškove postupka.

28.1.Troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 91/04, 148/09, 142/12), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, uz vrijednost boda od 10,00 kn. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješavanje spora po Tbr. 28 – 200,00 eura, sastav tužbe po Tbr. 7/1 – 200,00 eura, podnesak od 16.10.2018.,28.3.2019.,7.10.2019.,14.5.2024. Tbr 8/1 – 4x200,00 eura, podnesak od 25.11.2019.,12.8.2020. po Tbr. 8/3 2x100,00 eura, podnesak od 13.9.2019.,18.6.2025., po Tbr 8/4 – 2x50,00 eura, sastav odgovora na žalbu Tbr.5.t.2. u iznosu od 100,00 eura, zastupanje na ročištu od 21.3.2019.,1.9.2020.,23.2.2021.,14.5.2024.,6.5.2025.,4.7.2025. po Tbr. 9/1 – 6x200,00 eura, zastupanje na ročištu od 13.6.2019.,14.12.2022.,20.1.2025. po Tbr.9/5 u iznosu od 3x100,00 eura, ukupno 3.400,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 4.250,00 eura, kao i trošak knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 218,99 eura s obzirom da je isto bilo nužno za vođenje ovog postupka slijedom čega je tužitelju dosuđen ukupan trošak u iznosu od 4.468,99 eura.

28.2.Tužitelj je odbijen s preostalim zahtjevom za naknadu troškova budući isti nije bio postavljen u skladu s OT.

29.Kamate na parnični trošak su dosuđene temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 27. st. 2. Ovršnog zakona. Tužitelju su temeljem članka 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) dosuđene zatezne kamate na parnični trošak i to po članku 29. stavak 1. i 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

30.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci, 5. rujna 2025.

S U D A C :

Majda Felker

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. zastupniku tuženika po ODO

Po pravomoćnosti: Porezna uprava