REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
P-573/2023-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari tužitelja GRAD RIJEKA, Korzo 16, Rijeka, OIB: 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri j. t. d. Rijeka, Ribarska 4, protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 24. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 5. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, isplatiti tužitelju GRAD RIJEKA, Korzo 16, Rijeka, OIB: 54382731928, iznos 18.587,27 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 10. studenoga 2023. pa nadalje prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, do konačne isplate, sve u roku od 15 dana, a pod prijetnjom ovrhe.
II. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku o svom trošku izvesti radove sanacije nedostataka i oštećenja na k. č. br. [katastarska čestica], Šetalište XIII divizije, ukupne površine 2851 m2, koja se sastoji od škole k.b. 25, površine 942 m2, dvorišta površine 1764 m2, nadstrešnice površine 120 m2, nadstrešnice površine 25 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, sukladno nalazu vještaka građevinske struke dipl.ing.građ. Zlatka Košćine od 8. siječnja 2021. te dopune nalaza od dana 22. prosinca 2021., a sukladno pravilima struke i to radove kako slijedi:
- na betonske stepenice ugraditi završni sloj u vidu odgovarajuće cementne glazure, uz prethodnu pripremu podloge, u površini 21,30 m2,
- na istočni dio ugla zgrade ugraditi kulir, uz prethodnu pripremu podloge, u površini od 5,10 m2,
- na oštećeni-ispucani betonski sloj terase ugraditi odgovarajuće cementne glazure, uz prethodnu pripremu podloge, u površini od 243,00 m2,
- ugraditi kulir na manjem objektu, uz prethodnu pripremu podloge, u površini od 12,80 m2,
- ugraditi keramički sokl na spoju betonirane ulazne terase i fasade zgrade, u površini od 6,50 m2,
- nanijeti završnu zaglađenu žbuku na istočni ogradni zid, u površini od 3,20 m2
- očistiti stup od nanesene boje,
- nanijeti završnu zaglađenu žbuku na ogradni parapetni zid, u površini od 4,80 m2,
- obložiti željezni rukohvat plastičnim materijalom,
- nanijeti žute boje na početku i kraju stepenica prema uputstvu stručnjaka,
- izvesti stepenice jednake visine po cijeloj svojoj dužini na spoju vanjske terase (igrališta) i podesta, u površini od 2,10 m2,
- izvršiti bravarski popravak željezne ograde na betonskom parapetnom zidu,
- nanijeti završnu zaglađenu žbuku na ogradni parapetni zid, u površini od 3,20 m2,
- učvrstiti te usidriti željezne mreže na južnom dijelu terase (igrališta),
- izvršiti završnu zidarsku obradu spojeva zidova prilaznih stepenica i betonsko-kamenih potpornih zidova,
- na podeste ugraditi odgovarajuću cementnu glazuru uz prethodnu pripremu podloge, u površini od 6,20 m2,
- na igralištu prekriti betonsku površinu odgovarajućim asfaltom, u površini od 12,00 m2,
- sanirati neravnine na fasadi istočnog objekta i izvršiti završno ličenje fasadnom bojom,
u roku od 30 dana od dana donošenja presude, a koje obveze se tuženik može osloboditi na način da tužitelju naknadi iznos od 18.587,27 eura u istom roku, pod prijetnjom ovrhe.“
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi podnesenoj ovom sudu 10. studenoga 2023. naveo kako je vlasnik nekretnine koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u ulici Šetalište XIII divizije u Rijeci, ukupne površine 2851 m2, a koja se sastoji od škole na kućnom broju 25 površine 942 m2, dvorišta površine 1764 m2, nadstrešnice površine 120 m2 i nadstrešnice površine 25 m2. U naravi je riječ o Osnovnoj školi „Pećine“ i okolišu škole. Pojasnio je kako je tuženik nositelj radova rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica. U tijeku vršenja navedenih radova rekonstrukcije došlo je do određenih oštećenja na prethodno naznačenoj nekretnini u vlasništvu tužitelja. Tuženik je kao nositelj investicije bio u obvezi izvesti radove vraćanja u prvobitno stanje okoliša Osnovne škole „Pećine“, međutim, navedenu obvezu nije izvršio. Tužitelj je naveo kako je temeljem zaključka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, dana 11. studenoga 2020. obavljen tehnički pregled građevine te su utvrđena oštećenja i nedostatci na predmetnoj nekretnini, a saniranje tih nedostataka je obveza tuženika. Tužitelj je u tužbi opisao oštećenja i nedostatke koje je prema izvršenom tehničkom pregledu bilo potrebno sanirati. Ukazao je na to da je 26. siječnja 2021. dopisom podsjetio tuženika na obvezu uređenja dvorišta Osnovne škole „Pećine“ i to nakon što je 4. prosinca 2020 održan sastanak čija je tema bila saniranje dvorišta osnovne škole, a na kojem su bili prisutni predstavnici stranaka. Međutim, unatoč svim nastojanjima tužitelja, radovi na sanaciji dvorišta škole nisu izvršeni. Zato je tužitelj podnio Općinskom sudu u Rijeci prijedlog za osiguranje dokaza koji se vodio pod poslovnim brojem R1-221/21 te je u tom postupku održan uviđaj na licu mjesta u prisustvu vještaka građevinske struke Zlatka Košćine. Vještak je u svom nalazu naveo kako se kod izvođenja radova, za dovođenje okoliša i objekata vanjskog uređenja u tehnički ispravno stanje, nisu poštivali uobičajeni elementi izvođenja takvih završnih radova te da većina radova nije dovršena kvalitetno prema pravilima struke, niti su radovi usklađeni s ostalim segmentima okoliša i detaljima objekata vanjskog sadržaja. Vještak je iznio prijedlog sanacije uočenih nedostataka te mišljenje da vrijednost radova potrebnih za sanaciju iznosi ukupno 107.727,50 kn (14.297,90 eura). Nakon toga, tuženik je dao ponudu za isplatu iznosa od 20.707,00 kn (2.748,29 eura) s osnove naknade za vrijednost sanacije, međutim, tužitelj navedenu ponudu nije mogao prihvatiti jer se radilo o ponudi višestruko manjoj od utvrđenih troškovima sanacije. Kako tuženik ni naknadno nije pristupio otklanjanju nedostataka i iz njegovog ponašanja vidljivo je da ih ne želi dobrovoljno otkloniti, tužitelj je podnio ovu tužbu. S obzirom na općepoznatu činjenicu da je na tržištu došlo do značajnog povećanja cijena građevinskog materijala, tužitelj je zahtjev za isplatu postavio u 30% većem iznosu od onog koji je utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka. Ujedno je istaknuo kako je zbog prethodno naznačenih nedostataka i oštećenja na predmetnoj nekretnini u međuvremenu došlo do pogoršanja stanja nekretnine čime za tužitelja nastaje dodatna šteta. Pored zahtjeva za isplatom iznosa potrebnog za sanaciju nedostataka, tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je zatražio da se naloži tuženiku da o svom trošku izvede radove sanacije na tužiteljevoj nekretnini s time da je specificirao te radove sukladno nalazu i mišljenju vještaka, dipl. ing. građ. Zlatka Košćine.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev u cijelosti. Naveo je kako je izveo sve radove radi vraćanja okoliša škole u prvobitno stanje. Istaknuo je kako je tužitelj bio suglasan sa zahvatom, odnosno s izvođenjem radova rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica u odnosu na koji zahvat je tuženik bio investitor radova. Tužitelj je dao Potvrdu i na glavni projekt te je temeljem posebnih uvjeta tužitelja, tuženik izradio Prometno- tehnički elaborat i izvršio je sanaciju stepenica i okoliša Osnovne škole „Pećine“. Tužitelj je dao suglasnost na glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole te je ishođena i uporabna dozvola Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprava za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, Sektor građevinskih i uporabnih dozvola KLASA: UP/I-361-05/20- 01/000066, URBROJ: 531-06-3-3-20-0018. Naveo je kako tužitelj nije postavio posebne uvjete vezane za područje Osnovne škole „Pećine“ kojima bi se definiralo uređenje i sanacija područja škole. Prema tuženikovim navodima, zahtjevi tužitelja najvećim se dijelom odnose na radove izvan zone obuhvata za koje tuženik nije odgovoran niti ih je u obvezi otklanjati. Međutim, tuženik je kao dobar gospodarstvenik nakon završenog projekta sanirao sva oštećenja koja su nastala uslijed izvođenja predmetnih radova. Tuženik je nadalje ukazao na to da su stranke 19. travnja 2018. potpisale Sporazum o uređenju međusobnih odnosa pri izvođenju radova u okviru projekta „Rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica“ te je tim Sporazumom ugovorena obveza tuženika da po završetku radova sagradi novo pristupno stepenište osnovnoj školi i uredi okoliš škole u dogovoru s tužiteljem. Tuženik je sukladno citiranoj odredbi Sporazuma ispunio svoju obvezu te je sagradio stepenište prema školi i uredio je okoliš. Tuženik je otklonio sve nedostatke koji su usuglašeni i izvedeni prema nalogu ravnateljice Osnovne škole „Pećine“. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporavao nalaz i mišljenje vještaka Košćine te je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev.
3. U daljnjem tijeku postupka stranke su ustrajale kod navoda iz tužbe i odgovora na tužbu.
4. Sud je proveo dokaze uvidom u isprave u spisu te u spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-221/2021. U postupku su saslušani svjedoci ITG, IT, AT i FT te je provedeno vještačenje po vještaku građevinske struke dipl. ing. građ. ATG.
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev, kao ni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev nisu osnovani.
6. Iz navoda tužbe i onih isticanih tijekom postupka proizlazi da je tužitelj tužbu utemeljio na činjeničnoj osnovi prema kojoj je tuženik po okončanju radova na rekonstrukciji željezničkog kolodvora i kontejnerskog terminala, bio dužan vratiti okoliš škole (koji je koristio u vrijeme izvođenja radova na kolodvoru i terminalu Brajdica) u prijašnje stanje, međutim, da je radove koje je izveo (u svrhu vraćanja u prijašnje stanje) izveo s nedostacima, odnosno da određene radove nije izveo. Zato je tužitelj u ovom postupku zatražio naknadu troškova uklanjanja nedostataka (sanacije) u radovima koje je izveo tuženik, odnosno naknadu troškova izvođenja radova koje je prema tužiteljevim tvrdnjama tuženik bio obvezan izvesti (a nije ih izveo). Eventualnom kumulacijom tužitelj je zatražio da se tuženiku naloži izvesti radove radi uklanjanja nedostataka u radovima koje je izveo prilikom vraćanja dvorišta škole u prijašnje stanje, odnosno da izvede radove koje nije izveo.
7. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tuženik bio investitor radova na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica (koji se nalaze u blizini Osnovne škole „Pećine“). Sporno je, je li tuženik po završetku tih radova bio obvezan izvesti određene radove za tužitelja, je li te radove izveo i ako jest, je li ih izveo s nedostacima. Posljedično, sporno je ima li tužitelj pravo od tuženika potraživati utuženi iznos na ime troškova sanacije radova izvedenih od strane tuženika, odnosno tražiti od njega da izvede radove koje nije izveo ili da ukloni nedostatke na izvedenim radovima (u kumuliranom tužbenom zahtjevu).
8. Iz provedenih dokaza (prije svega iz iskaza saslušanih svjedoka i isprava u spisu) proizlazi da su stranke sklopile Sporazum o uređenju međusobnih odnosa pri izvođenju radova u okviru spomenutog projekta kojim se tuženik obvezao da će po završetku tih radova (rekonstrukcije) sagraditi novo pristupno stepenište osnovnoj školi i urediti okoliš škole u dogovoru s tužiteljem (čl. 2. Sporazuma od 19. travnja 2018. na stranici 136 spisa). Dakle, stranke su ugovorile izvođenje određenih radova od strane tuženika na području okoliša i dvorišta škole kojim radovima je tuženik trebao pristupiti nakon završetka projekta rekonstrukcije. Navedeno proizlazi i iz iskaza svih saslušanih svjedoka (osobito IT, zaposlenice tužitelja i FT, voditelja projekta rekonstrukcije kolodvora i terminala), koji, dovedeni u vezu sa zapisnikom o provedenom tehničkom pregledu (stranica 11 i 12 spisa) upućuju na zaključak o tome da se tuženik obvezao izvesti radove navedene u točkama 7. do 15. predmetnog zapisnika. Nadalje, prema nalazu i mišljenu vještakinje građevinske struke ATG koji je sačinjen nakon izvršenog očevida, tuženik je određene radove vraćanja u prvobitno stanje izveo s oštećenjima, određeni elementi nisu izvedeni prema standardima koji se zahtijevaju s obzirom na školu u kojoj djeluje odjel za slijepu i slabovidnu djecu, a pojedini radovi nisu dovršeni. Vještakinja je detaljno popisala nedostatke u izvedenim radovima te je visinu troškova sanacije utvrdila u iznosu od 15.616,25 eura. Vještak Zlatko Košćina (u postupku osiguranja dokaza) je također utvrdio nedostatke u izvođenju radova te je troškove sanacije u nalazu i mišljenju od 8. studenoga 2021. utvrdio u visini od ukupno 107.727,50 kn (14.297,90 eura) prema dopuni nalaza na stranici 57 spisa R1-221/21.
9. Prema odredbi čl. 610. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; dalje: ZOO) kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojeg djelo nije neupotrebljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručitelj je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak ukloni i za to mu može odrediti primjereni rok (čl. 610. st. 2. ZOO-a). Ako izvođač ne ukloni nedostatak do isteka tog roka, naručitelj može po svom izboru, otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti naknadu ili raskinuti ugovor (čl. 610. st. 3. ZOO-a). Naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača (čl. 604. st. 1. ZOO-a). Naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen da ih ostvari (čl. 606. st. 1. ZOO-a).
10. Iz zapisnika o tehničkom pregledu građevine od 11. studenoga 2020. proizlazi, među ostalim, da su od strane tužitelja na području okoliša škole utvrđeni nedostaci u izvedenim radovima vraćanja u prijašnje stanje dvorišta škole koje radove se obvezao izvesti tuženik (stranica 11 spisa). O tim nedostacima tužitelj je obavijestio tuženika dopisom od 26. siječnja 2021. (stranica 13 spisa) i pozvao ga da se žurno očituje o rokovima u kojima će vratiti predmetni prostor u prvobitno stanje, tj. otkloniti nedostatke. Dopisom od 8. veljače 2021. tužitelj je dao tuženiku rok od 10 dana za pristupanje radovima radi otklanjanja nedostataka, ističući kako će nakon tog roka pristupiti osiguranju dokaza, a potom izvršiti radove koji su potrebni da se okoliš škole vrati u prvobitno stanje nakon čega će od tuženika potraživati naknadu troškova (stranica 14 spisa). Nadalje, iz dopisa upućenog od strane ravnateljice Osnovne škole „Pećine“, VT, upućenog ovdje tuženiku (stranica 156 spisa) od 24. svibnja 2021. proizlazi da je tuženik obavio neke radove u uklanjanju nedostataka, tj. vraćanju prostora u prijašnje stanje („radnici su zaista brzo napravili dogovoreno, tj. ne baš kako je dogovoreno“), ali i da su ostali radove koje je (prema mišljenju škole) bilo potrebno dovršiti (popraviti). Među strankama nije sporno da je tuženik primio navedene dopise (obavijesti o nedostacima i radovima koje je potrebno obaviti) još u siječnju 2021. godine, a potom i u veljači i svibnju iste godine. Međutim, tužitelj je podnio tužbu po osnovi prava zbog nedostataka tek 10. studenoga 2023., dakle, nakon proteka prekluzivnog roka od dvije godine unutar kojeg je mogao zahtijevati naknadu troškova uklanjanja nedostataka (prvi postavljeni tužbeni zahtjev), odnosno uklanjanje nedostataka (eventualno kumulirani tužbeni zahtjev). Naime, od dana učinjene obavijesti počinje teći rok od dvije godine u kojem naručitelj može ostvarivati svoja prava, a po isteku tog roka naručitelj gubi ta prava. Kako je od (prve) obavijesti o nedostacima – zapisnika o tehničkom pregledu, do dana podnošenja tužbe prošlo više od dvije godine, a više od dvije godine je prošlo i od dostave posljednjeg dopisa kojim tužitelj ukazuje tuženiku na nedostatke (dopis iz svibnja 2021.), tužitelj je izgubio pravo u ovom sudskom postupku tražiti naknadu troškova uklanjanja nedostataka, tj. uklanjanje nedostataka od tuženika kao izvođača (čl. 606. st. 1. ZOO-a). Zato su već iz navedenog razloga tužiteljevi tužbeni zahtjevi neosnovani.
11. Dodatno se napominje i da bi tužitelj (osnovano) postavio zahtjev u obliku novčanog iznosa koji odgovara troškovima otklanjanja nedostataka (troškovi sanacije), on je bio dužan dokazati i da su ti nedostaci otklonjeni kao i činjenicu da su mu uslijed otklanjanja tih nedostataka nastali upravo (utuženi) troškovi kako to potražuje prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom (tako i Visoki trgovački sud u odluci poslovni broj Pž-5729/2019-2 od 24. studenoga 2020.). U tom kontekstu se napominje da je među strankama nesporno, a navedeno su utvrdili i sudski vještaci, kako tužitelj (po drugom izvođaču) nije uklanjao nedostatke u radovima izvedenim od strane tuženika. Prema tome, tužitelj ne može osnovano potraživati naknadu troškova sanacije po osnovi nedostataka u izvedenim radovima jer tim troškovima nije bio izložen, a sve zato jer nije otklonio nedostatke i nije se izložio troškovima sanacije.
12. Slijedom navedenog, a kako je tužitelj podnio ovu tužbu protekom prekluzivnog roka od dvije godine (o kojem sud vodi računa po službenoj dužnosti) od obavijesti tuženiku o nedostacima u izvedenim radovima (koje se tuženik obvezao izvesti po okončanju osnovnog projekta rekonstrukcije), a na kojim je nedostacima tužitelj činjenično utemeljio ovu tužbu, tužbeni zahtjev kao i zahtjev postavljen u eventualnoj kumulaciji ocijenjeni su neosnovanima, primjenom odredbe čl. 610. st. 3. u vezi sa čl. 606. st. 1. ZOO-a. Dodatno, prvi postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan je i zato jer tužitelj nije pretrpio stvarne troškove radi uklanjanja nedostataka po drugom izvođaču pa takve troškove ne može osnovano tražiti u ovom sudskom postupku. Zato je odlučeno kao u izreci ove presude.
13. Na kraju, napominje se da iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da je tužitelju nastala šteta na nekretnini uslijed radova rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica kako je to tužitelj naveo u tužbi, odnosno da mu je nastala šteta na nekretnini kao (neposredna) posljedica tih radova (rekonstrukcije). Naime, tužitelj je u činjeničnom opisu tužbe i tu okolnost naveo kao osnovu tužbenog zahtjeva, međutim, nalaz i mišljenje vještaka, kako onog u postupku osiguranja dokaza, tako i onog provedenog u ovom postupku ne ukazuju na to da je tužitelju nastala šteta tijekom izvođenja radova rekonstrukcije koja bi bila u neposrednoj vezi s tim radovima pa cijeneći tužbeni zahtjev i po toj činjeničnoj osnovi (koju je tužitelj spomenuo u tužbi), ovaj sud je utvrdio da takav tužbeni zahtjev nije osnovan jer nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu (tuženikova štetna radnja, njezina protupravnost, uzročna veza između štetne radnje i nastale posljedice, šteta), a sukladno odredbi čl. 1045. ZOO-a.
U Rijeci 5. rujna 2025.
Sutkinja:
Ema Brdovčak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.