Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž Ob-198/2024-2
Split, Gundulićeva 29a
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Rubić u pravnoj stvari predlagateljice JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-153/2023-6 od 29. travnja 2024., dana 5. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se kao osnovana žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623 te se preinačava rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-153/2023-6 od 29. travnja 2024. na način da se prijedlog predlagateljice odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je predlagateljica JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1956. bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1950., i to od 1986. do njegove smrti 21. prosinca 2009.
2.Protiv citirane odluke žali se protustranka i to zbog bitne povrede odredaba (izvan)parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava predlažući pobijanu odluku preinačiti odbijanjem prijedloga predlagateljice, podredno, ukinuti je i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
2.1. Na žalbu je odgovorila predlagateljica predlažući je odbiti.
3.Žalba protustranke je osnovana
4.Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice za donošenje rješenja kojim će se utvrditi da je između nje i sad pok. PU postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1986. do njegove smrti 21. prosinca 2009., a to radi reguliranja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. EU.
5.Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:
-kako je CU rođen **.**.1950. preminuo **.**.2009. te su Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Bjelovaru, po javnom bilježniku Nevenki Osmanović iz [adresa], kao povjerenika Općinskog suda u Bjelovaru, broj O-7/10, UPP/OS-7/10-12 od 11. veljače 2010., njegovim nasljednicima proglašeni izvanbračna supruga JU i sin IU, kojima je ostavinska imovina uručena sukladno njihovim nasljedničkim izjavama (list 8-9),
- kako je pregledom uvjerenja o prebivalištu i preslika osobnih iskaznica utvrđeno da predlagateljica ima upisano prebivalište na adresi [adresa] od 17. listopada 2013., a sada pok. CU imao je upisano prebivalište na adresi [adresa], od 17. rujna 2003. (list 10, 16),
-kako iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu i sada pok. CU (list 5-7) proizlazi da isti nisu sklapali bračne zajednice,
-kako iz izvatka iz matice rođenih za IU proizlazi da je rođen **.**.1990., a kao otac upisan je CU, a kao majka JU.
6.Na osnovu provedenih dokaza, priložene dokumentacije, neosporenih iskaza svjedoka GU i DU te predlagateljice, sud prvog stupnja je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. CU živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1986., živjeli su u njegovoj obiteljskoj kući u [adresa], tadašnjoj [adresa] do 1988., a potom u stanu u tadašnjem [adresa]., sada [adresa], koji je predlagateljica dobila od firme, da je 21. listopada 1990. rođen njihov zajednički sin IU, da su 1997. mijenjali navedeni stan za veći stan u istoj zgradi na ulazu 3, uz nadoplatu i otkup, tako da su nastavno živjeli u stanu u [adresa], gdje i danas predlagateljica sa sinom stanuje.
6.1.Također je utvrđeno kako su predlagateljica i sada pok. CU živjeli kao bračni partneri, podmirivali sve zajedničke troškove, podizali i odgajali zajedničko dijete, stjecali zajedničku imovinu, imali emotivnu zajednicu, neprekidno su živjeli zajedno, sve do smrti CU, koji je naglo umro, a predlagateljica je snosila troškove pogreba i kupila zajedničku grobnicu na groblju Borik, gdje je pokopan CU.
6.2.Slijedom izloženog sud prvog stupnja donosi odluku kao u izreci smatrajući da je predlagateljica je dokazala postojanje pravnog interesa da se utvrdi da je između nje i sada pok. CU postojala izvanbračna zajednica od 1986. neprekidno do njegove smrti 21. prosinca 2009., koja zajednica je imala status bračne zajednice te je tijekom postupka utvrđeno da je takova uređena zajednica postojala i da je trajala duže od 3 godine zajedničkim životom predlagateljice i sada pok. PU, pa sve do smrti PU, u kojoj je rođeno zajedničko dijete IU.
7.Sa zaključkom prvostupanjskog suda nije suglasan ovaj sud drugog stupnja, jer je sud prvog stupnja pogrešno postupio kada je pobijanim rješenjem prihvatio prijedlog predlagateljice.
8.Naime, prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZMO), pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
9.Dakle, iz navedene odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) bio pasivno legitimiran.
10.Ovdje treba navesti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u recentnoj praksi (u odluci broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022.), zauzeo pravno stajalište prema kojemu se iz odredbe članka 22. stavak 3. ZMO pod članom obitelji iz stavka 1. toč. 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice HZMO bio pasivno legitimiran.
11.Osim toga Vrhovni sud navodi i kako je prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje: ObZ), kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO.
12.Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO.
13.Prema tome, kako u ovoj izvanparničnoj stvari kojom predlagateljica predlaže da se utvrdi da je između nje i sada pok. EU postojala izvanbračna zajednica, HZMO nije pasivno legitimiran, to je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagateljice valjalo odbiti kao neosnovan.
14.Slijedom navedenog žalbeni navodi protustranke, kojima ista smatra da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je donio pobijano rješenje, ukazuju se osnovanim, radi čega je uvažavanjem žalbe protustranke prvostupanjsko rješenje preinačeno te prijedlog odbijen (članak 380. točka 3. ZPP).
15.Obzirom protustranka nije zahtijevala troškove postupka to sud o istom nije niti odlučivao.
U Splitu, 5. rujna 2025.
SUTKINJA
Mirjana Rubić
