REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-4138/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Branki Crnogorac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ES, ovlaštenog inženjera geodezije, Klinča selo, Sakomanov odvojak I 5, Jastrebarsko, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi potvrđivanja geodetskog elaborata, 5. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24-07/113, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 20. lipnja 2024.

II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina, KLASA: 932-06/23-02/908, URBROJ: 541-12-06/1-24-4 od 19. siječnja 2024. i predmet se vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/113, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 20. lipnja 2024., odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina, KLASA: 932-06/23-02/908, URBROJ: 541-12-06/1-24- 4 od 19. siječnja 2024., kojim je odbijeno potvrđivanje elaborata izrađenog za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] za naručitelja HS.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da drugostupanjsko rješenje neutemeljeno potvrđuje prvostupanjsko rješenje jer nisu razmotreni argumenti žalbe. Smatra da su neocijenjeni navodi žalbe kojom je istaknuto da su imovinskopravni odnosi uređeni, a elaborat ispravlja katastarsku pogrešku nastalu krivim spajanjem linija. Smatra da je neosnovano odbijeno potvrđivanje elaborata, iako je izrađen u skladu sa pravomoćnim sudskim rješenjem o ispravku međe i skicom mjerničkog vještaka. Ističe da su po zaključku katastra od 8. prosinca 2023. svi nedostaci elaborata su otklonjeni u skladu sa zakonom i pravilnikom. Ističe da je pogrešno utvrđeno da se elaboratom „uzima dio“ k. č. [katastarska čestica] bez suglasnosti nositelja prava, a u stvarnosti se evidentira već sudski uređena međa. Smatra da je pozivanje na čl. 114. Zakona o izmjeri u BZP-u neutemeljeno jer čl. 25. Pravilnika dopušta izradu elaborata radi provedbe sudskih odluka, neovisno radi li se o katarskoj općini koja se održava u BZP ili ne. Ukazuje da sudska rješenja jasno potvrđuju da je međa utvrđena prema terenskim oznakama (A, B, C, D), ali je pogrešno ucrtana u novoj izmjeri k. o. [katastarska općina], čime su krivo izračunate površine čestica. Ističe da se zaključkom traži parcelaciju i formiranje novih čestica, što je u suprotnosti sa sudskim rješenjem koje nalaže isključivo ispravak međe, a time je prekoračio svoju nadležnost i onemogućio provedbu sudske odluke. Predlaže poništiti oba rješenja (prvostupanjsko i drugostupanjsko) i vratiti predmet na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je 2. rujna 2025. održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:

- da je tužitelj kao izvoditelj podnio zahtjev za pregled i potvrđivanje elaborata:

Geodetski elaborat k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (Mbr. 325066), za naručitelja HS;

- da nositelji prava na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] – GS i KS – nisu dali suglasnost na izrađeni geodetski elaborat, odnosno da je GS umro i KS označena kao nepoznata;

- da je nova međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čiji je nositelj prava HS i k.č 3907, k. o. [katastarska općina], čiji su nositelji prava GS i KS, formirana na način da je pomaknuta unutar k. č. [katastarska čestica].

7. Javnopravna tijela su primjenom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22.) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj 59/18.) ocijenila da elaborat nije izrađen u skladu s pravilima o izradi geodetskih elaborata u BZP-u, obzirom da je k. o. [katastarska općina] u BZP-u nakon što tužitelj nije postupio po zaključku o uklanjanju utvrđenih nedostataka elaborata u ostavljenom roku, kojim je tužitelj pozvan dostaviti dokaz da je KS primila poziv i kojim je tužitelj pozvan formirati nove čestice s preuzimanjem nositelja prava iz katastarskog operata od čestice koja će ići u postupak rješavanja imovinskopravnih odnosa.

8. Pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Samoboru, broj R1-140/95 od 30. travnja 1998. obnovljena/ispravljena je međa između k.č 3907 te k. č. [katastarska čestica] i k.č.

3925 k.o., k. o. [katastarska općina].

9. Javnopravna tijela pri pregledu i potvrđivanju geodetskog elaborata nisu ovlaštena ispitivati zakonitost pravomoćnih odluka sudova pa tako ni zakonitost rješenja Općinskog suda u Samoboru, broj R1-140/95 od 30. travnja 1998.

10. Prema članku 83. Pravilnika o geodetskim elaboratima, nepotpisivanje izvješća od strane pojedinih nositelja prava ne može biti isključivi razlog za odbijanje potvrđivanja elaborata. Međutim, prema odredbi članka 74. stavka 4. Pravilnika za osobe koje su u izvješću navedene nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, a koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu se prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata. Svrha pozivanja je osigurati da nositelji prava imaju mogućnost očitovanja.

10.1. Prvostupanjsko tijelo je uvidom u pismena za nositelje prava na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], utvrdilo da je nositelj prava GS umro, dok je dostava za KS vraćena uz naznaku „nepoznata“.

10.2. U ovom slučaju ne može se smatrati da su te osobe uredno pozvane na predočavanje elaborata, jer se umrla osoba ne može očitovati, već je potrebno elaborat predočiti nasljednicima, a druga osoba ne živi na adresi koja je naznačena na pismenu. Dakle, formalno postoji pokušaj dostave, ali nositeljima prava na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nije predočen elaborat.

10.3. Potpisivanje izvješća od strane pojedinih nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, treba razlikovati od predočavanja elaborata tim osobama. U skladu s člankom 74. stavkom 4. Pravilnika, geodetskom elaboratu mora biti priložen dokaz da su osobe, koje nisu potpisale izvješće, bile uredno pozvane na predočavanje elaborata. Time se dokazuje da je nositeljima prava, koji nisu potpisali izvješće, osigurano pravo na uvid i mogućnost očitovanja na elaborat, dok su oni koji su potpisali izvješće, na taj način potvrdili da su ostvarili pravo na uvid. Dakle, u predmetnom slučaju odlučna je okolnost je li predočavanje elaborata provedeno na zakonit način, a ne je li izvješće potpisano od strane svih nositelja prava.

10.4. Stoga je prvostupanjsko tijelo zaključkom trebalo zatražiti od tužitelja dostavu dokaza da su KS i nasljednici GS uredno pozvani na predočavanje elaborata.

11. U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije odbilo potvrdu elaborata isključivo zbog nepotpisivanja izvješća od strane GS i KS, odnosno ne davanja suglasnosti na izrađeni geodetski elaborat (kako to pogrešno navodi prvostupanjsko tijelo), već prvenstveno zbog stajališta o neusklađenosti elaborata s propisanim postupkom provedbe sudske odluke o uređenju međe u okviru katastarske općine koja se održava u BZP-u.

11.1. Naime, rješenja javnopravnih tijela, temelje se na stajalištu da se sudska odluka o uređenju međe ne može neposredno provesti u katastru nekretnina s obzirom na to da se predmetna katastarska općina održava u BZP-u, već je nužno prethodno provesti postupke formiranja novih čestica, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i spajanja novoformiranih čestica.

11.2. Uporište za to stajalište javnopravna tijela nalaze u odredbi članka 114. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojom je propisano da su u BZP-u tijela nadležna za katastar nadležna su za podatke katastra nekretnina, a općinski sudovi su nadležni za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

11.3. Takvo stajalište Sud ocjenjuje neosnovanim. Prije svega, člankom 114. stavkom 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina uređena je institucionalna podjela nadležnosti između javnopravnog tijela koje vodi katastar nekretnina i sudova koji vode zemljišne knjige. Tom se odredbom ne isključuje niti ograničava mogućnost da se pravomoćna sudska odluka o uređenju međe, donesena u posebnom postupku pred sudom, neposredno provede u katastru nekretnina.

11.4. Štoviše, člankom 25. Pravilnika o geodetskim elaboratima izričito je propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje međa uređenih u posebnom postupku može izrađivati za potrebe održavanja katastra nekretnina. Iz navedene odredbe jasno proizlazi da je zakonodavac predvidio mogućnost neposredne provedbe sudskih odluka o uređenju međe putem geodetskog elaborata u katastru nekretnina, a bez potrebe za dodatnim postupcima imovinsko-pravne naravi.

11.5. Sudska odluka o obnovi međe neposredno se provodi u katastru putem geodetskog elaborata, sukladno odredbama članka 25. -27. Pravilnika. Članak 114. stavak 4. Zakona ne sprječava takvu provedbu, već samo razgraničava nadležnost katastra i zemljišnih knjiga. Stajalište javnopravnih tijela o nužnosti dodatnih imovinsko-pravnih postupaka je pravno neutemeljeno. Naime, nakon pravomoćne odluke suda u postupku uređenja međe, presumira se da vlasništvo seže do označene međe, a eventualno osporavanje vlasničkog prava na spornoj međašnoj površini može se ostvarivati u parnici, pri čemu je rok za dokazivanje jačeg prava ograničen na tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke, a kako je to navedeno u izreci predmetne odluke suda od 30. travnja 1998., odnosno u obrazloženju te odluke pozivom na bivši Zakon o sudskom vanparničnom postupku. Ako nema suprotne odluke iz parnice katastarsko tijelo je dužno evidentirati tijek međe sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci o uređenju međe. Katastarsko tijelo ne može uvjetovati evidentiranje međe pristankom vlasnika međašnih nekretnina jer je sudska odluka obvezujuća i ima učinak prema svima koji su sudjelovali u postupku uređenja međe te onima koji svoje pravo izvode iz prava osobe koja je sudjelovala u postupku uređenja međe.

12. U nastavku postupka javnopravno tijelo će pozvati tužitelja na dostavu dokaza da su KS i nasljednici GS uredno pozvani na predočavanje elaborata, a ako tužitelj postupi po zaključku, potvrdit će geodetski elaborat, osim ako ne postoje drugi opravdani razlozi za odbijanje zahtjeva za potvrđivanje geodetskog elaborata.

13. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da su osporavana rješenja nezakonita.

14. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS).

U Zagrebu, 5. rujna 2025.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. ES – elektroničkim putem

2. Državna geodetska uprava – elektroničkim putem

3. U spis