Ovr-3243/2021-2
(P-8133/2021)
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu predlagateljice osiguranja TKŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Borisu Jukiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja HEP-ELEKTRE d.o.o., OIB 43965974818, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, radi osiguranja tražbine određivanjem privremene mjere, dana 5. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja od 28. kolovoza 2020. za određivanjem privremene mjere.
Obrazloženje
1. Predlagateljica osiguranja je dana 28. kolovoza 2020. podnijela ovome sudu prijedlog za određivanjem privremene mjere u kojem predlaže sudu da donese privremenu mjeru kojom će zabraniti tuženiku obustavu isporuke električne energije sukladno Zakonu o potrošačima kao zaštitu tužiteljici do završetka sudskog postupka.
2. Navedeni prijedlog dostavljen je protivniku osiguranja na očitovanje te se isti nije očitovao na prijedlog.
3. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.
4. Člankom 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje u tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
5. Predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, kao niti da bi promijenio postojeće stanje stvari. Nije učinila vjerojatnim niti da je predložena privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. Nije učinila vjerojatnim niti da bi se radilo o takvoj vrsti i stupnju nasilja koje bi opravdavalo određivanje predložene privremene mjere. Predlagateljica osiguranja tek paušalno navodi da tuženik koristi monopol i prijeti obustavom električne energije tužiteljici te da tužiteljica nema drugačiji način opskrbe električne energije koja neophodna za njezin osobni i obiteljski život.
6. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno naznačiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti priložiti uz prijedlog.
7. Privremena mjera je sredstvo kojem je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbine vjerovnika na temelju odluke koja će biti donesena o glavnom pitanju odnosno jedna od osnovnih funkcija privremene mjere je spriječiti dužnika da svojim radnjama onemogući namirenje vjerovnika (konzervacijska funkcija). Dakle privremena predložena u predmetnom parničnom postupku se može odrediti samo radi stvaranja uvjeta za buduće ostvarenje tražbine vjerovnika na temelju odluke koja će biti donesena o glavnom pitanju u ovoj pravnoj stvari, a sredstva kojima se osigurava buduća tražbina vjerovnika trebaju biti dovoljno efikasna da onemoguće neuspjeh eventualne ovrhe radi prisilnog ostvarenja pretendiranog prava tužitelja- predlagatelja osiguranja, a ne da dovedu do potpunog ostvarivanja pretendiranog prava.
8. Odredbama čl. 344.-347. OZ propisane su pretpostave za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane i radi osiguranja nenovčane tražbine te vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane i nenovčane tražbine.
9. Dakle, sukladno odredbi čl. 341. st. 2. OZ predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za određivanje privremene mjere dužan istaknuti zahtjev u kojem će točno naznačiti tražbinu čije osiguranje traže, a što tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije učinila. Naime, iz zahtjeva za određivanje privremene mjere ne proizlazi koju to tražbinu tužiteljica-predlagateljica osiguranja predlaže osigurati (novčanu ili nenovčanu i u čemu se ista sastoji).
10. Nadalje, odredbom čl. 341. st. 2. OZ propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će, između ostalog, naznačiti sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, a što tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije učinila. Odredbom čl. 4. st. 1. OZ propisano je da su sredstva osiguranja radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno osigurava. Odredbom čl. 5. st. 1. OZ propisano je da sud određuje osiguranje onim sredstvima koja su navedena u prijedlogu za osiguranje. Naznaka sredstva osiguranja kojima bi se privremena mjera prisilno ostvarila nužna je kada se pravozaštitni cilj ne bi mogao ostvariti tek dostavom rješenja o osiguranju, kada bi se naredba ili zabrana izrečena kao privremena mjera morala prisilno nametnuti.
11. Ujedno se napominje kako je prijedlog za privremenu mjeru u ovom predmetu podnesen uz tužbu, a parnični postupak je okončan pravomoćnom presudom na temelju odricanja ovog suda budući da se tužiteljica odrekla tužbenog zahtjeva pa slijedom toga predlagateljica osiguranja nema pravni interes za donošenje privremene mjere u ovom postupku budući da privremena mjera ima učinak do pravomoćnosti odluke pa nema razloga za određivanje privremene mjere sada kada je pravomoćno okončan spor između stranaka.
12. Slijedom navedenog, iz naprijed navedenih razloga je prijedlog za osiguranje valjalo isti odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 5. rujna 2025.
Sutkinja
Vedrana Kufrin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. predlagateljica osiguranja po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi na prijedlog za osiguranje- 26,54 EUR i rješenje o osiguranju-13,27 EUR
2. protivniku osiguranja
