REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-960/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužiteljice SD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Goranu Smerdelu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, zastupanog po punomoćniku Igoru Habulincu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 16. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 5. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom Generali osiguranje d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, da isplati tužiteljici SD, iz [adresa], iznos od 1.250,91 eura (tisućudvjestopedeseteuraidevedesetjedancent) sa zateznim kamatama koje teku od 8. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 7. veljače 2021. do 7. ožujka 2021. odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženom Generali osiguranje d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, da isplati tužiteljici SD, iz [adresa], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 896,83 eura, sa zateznim kamatama od 5. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška u iznosu od 656,25 eura odbija se kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica stana na adresi u [adresa] koji je stradao u potresima 28. i 29. prosinca 2020. Predmetni stan osiguran je kod tuženika od rizika potresa bez odbitne franšize za razdoblje od 28. svibnja 2020. do 28. svibnja 2021. policom osiguranja broj P113-102020216271. Tužiteljica je 7. veljače 2021. podnijela odštetni zahtjev zbog nastupanja osiguranog slučaja kojeg je tuženik odbio. Odbijanje odštetnog zahtjeva obrazložio je tvrdnjom da su oštećenja na stanu zbog kojih se traži isplata osigurane svote nastala u ožujku 2020., dakle prije početka razdoblja osiguranja. Tužiteljica je ukazala tuženiku na činjenicu da je u svibnju 2020. osigurao stan tužiteljice od rizika potresa kao neoštećen pa se ne može ekskulpirati tvrdnjom da su predmetna oštećenja postojala i prije početka osiguranja. U e-mailu koji je uputio 25. ožujka 2021. tuženik insinuira da ga je netko prevario prilikom zaključenja ugovora o osiguranju mada nije jasno smatra li da ga je prevarila tužiteljica ili netko od njegovih zaposlenika, međutim tužiteljica ističe kako se njezino poštenje u svakom slučaju presumira dok tuženik ne dokaže suprotno. Tužiteljica navodi da među strankama nije sporna činjenica o vlasništvu nad stanom i nastanku štete kao i koja je šteta tužiteljici nastala, a koju tuženik opisuje u zapisniku o očevidu i procjeni štete od 17. veljače 2021., ali je sporno je li šteta nastala u osiguranom događaju kao i visina te štete. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 20. ožujka 2024. tužiteljica traži od suda da joj pruži pravnu zaštitu i naloži tuženiku isplatu iznosa od 1.250,91 euro sa zateznim kamatama od 7. veljače 2021. do isplate uz naknadu prouzročenog parničnog troška u iznosu od 1.553,08 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tužitelj je učinio nespornim činjenicu da je tužiteljica sklopila policu osiguranja imovine – opasnost potresa broj P113-1020219721 za period od 28. svibnja 2020. do 28. svibnja 2021. kao i visinu štete, dok osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Sastavni dio navedene police su i Opći uvjeti za osiguranje imovine broj 106-01903 te Posebni uvjeti za osiguranje od rizika potresa broj 108-0602. S obzirom da se radi o ugovornom osiguranju, sva prava i obveze ugovornih stranaka prosuđuju se temeljem navedene Police i odredbi pripadajućih uvjeta. Tuženik navodi da je tužiteljica predmetnu policu osiguranja zaključila pod sredstvo "Skadence" d.o.o. za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju iz Zagreba, Berislavićeva 3. Osnovni uvjet da bi nekretnina mogla biti primljena u osiguranje odnosno da bi polica bila sklopljena bio je da se za građevine i imovinu smještenu u građevinama obvezno dostave fotografije imovine prije prihvata rizika u osiguranje, a fotografijama je bilo potrebno obuhvatiti unutrašnjost i vanjštinu objekta sa svih strana, krovnu konstrukciju objekta, dimnjake, postojeća oštećenja, kao i podatak da li je objekt izgrađen pije 1964 godine ili poslije te je li konstrukcija objekta armirano betonska ili nije, dok je uvidom u fotografije koje su navodno sačinjene prije prijema u osiguranje vidljivo da nisu sačinjene u skladu sa tim uvjetima. Tuženik ukazuje da je člankom 6. točka 2. Općih uvjeta za osiguranje imovine određeno da rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja, dok je točkom 3. navedenog članka jasno određeno da je ugovor o osiguranju ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj. Člankom 3. Posebnih uvjeta za osiguranje od rizika potresa (Obveze osiguranika nakon osiguranog slučaja) propisano je da je osiguranik dužan bez odlaganja prijaviti osiguratelju nastalu štetu te pribaviti od Geofizičkog zavoda podatke o potresu po kojem potražuje osigurninu, a osiguranik stječe pravo na naknadu štete ako se dokaže da se potres na prostoru gdje se nalazi osigurani predmet očitovao intenzitetom od 5 ili više stupnjeva Mercalli-Cancani- Siebergove ljestvice. Tužiteljica u konkretnom slučaju nije postupila u skladu sa člankom 3. Posebnih uvjeta za osiguranje od rizika potresa jer je štetu prijavila tek 7. veljače 2021. (na prijavi štete se kao datum prijave navodi 7. veljače 2020.), dakle gotovo dva mjeseca nakon što su u njezinom stanu navodno nastala oštećenja, pri čemu tužiteljica nije niti dostavila podatak o intenzitetu potresa, dok je procjenitelj tuženika prilikom izvrda štete u stanu tužiteljice utvrdio da su sva oštećenja nastala ranije i to u potresu od 22. ožujka 2020. koji je potres po snazi u Zagrebu bio znatno jači, a ne u potresu 28. i 29. prosinca 2020. Stoga traži od suda da tužbeni zahtjev odbije, a tužiteljicu obveže na naknadu parničnog troška u iznosu od 1.418,46 eura.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u policu osiguranja imovine – opasnost potresa, broj police P113-1020219271 od 31. svibnja 2020. (list 6 – 7 spisa), u prijavu štete od 7. veljače 2020. (list 8 – 9 spisa), u e-mail korespondenciju stranaka (list 10 – 13 spisa), u zapisnik o očevidu i procjeni štete broj 2110226220 od 17. veljače 2021. (list 14 – 15 spisa), u ponudu INTER-FRIZ j.d.o.o. 1. travnja 2021. (list 16 spisa), u Opće uvjete za osiguranje imovine tuženika u primjeni od 1. siječnja 2016. (list 25 – 30 spisa), u Posebne uvjete za osiguranje od rizika potresa u primjeni od 29. prosinca 2006. (list 31 spisa), u preslike fotografija (list 34 – 106 i list 110 - 141 spisa), u dopis Sveučilišta u Zagrebu – Prirodoslovno – matematički fakultet, Geofizički odsjek od 5. travnja 2022. (list 160 spisa), proveo dokaz vještačenjem po sudskom vještaku Dariu Šereru dipl. ing. građ. u ING ekspert d.o.o. od 4. prosinca 2024. (list 201 – 235 spisa), te saslušanjem svjedoka CD.

4. Uvidom u policu osiguranja imovine – opasnost potresa, broj police P113- 1020219271 od 31. svibnja 2020. proizlazi da je zaključena između Generali osiguranje d.d. kao osiguratelja te SD kao ugovaratelja osiguranja i osiguranika. Predmet osiguranja je osiguranje objekta i predmeta kućanstva od rizika potresa u osiguranom razdoblju od 28. svibnja 2020. do 28. svibnja 2021. bez odbitne franšize uz napomenu da je polica izrađena na temelju ponude i naloga brokera. Sastavni dio police osiguranja su i Opći uvjeti za osiguranje imovine broj 106-01903 te Posebni uvjeti za osiguranje od rizika potresa broj 108-0602.

5. Iz dopisa Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakultet, Geofizičkog odsjeka od 5. travnja 2022. proizlazi da se 22. ožujka 2020. u 6,24 sata potres magnitude M=5,5 s epicentrom kod Markuševca osjetio u Zagrebu intenzitetom VII (sedam) stupnjeva EMS. Potres magnitude M=5,0 od 28. prosinca 2020. u 6,28 sati s epicentrom kod Petrinje osjetio se u Zagrebu intenzitetom IV (četiri) stupnja EMS, a potres magnitude M=6,2 od 29. prosinca 2020. u 12,19 sati s epicentrom kod Petrinje osjetio se u Zagrebu intenzitetom VI (šest) stupnjeva EMS.

6. Uvidom u prijavu štete datiranom sa 7. veljače 2020. utvrđeno je da je tužiteljica prijavila štetu od potresa nastalu u njezinom stanu u [adresa] na adresi [adresa] u vidu oštećenja na zidovima u stanu koja uključuju pucanje zidova i žbuke u svim smjerovima, uz priložene fotografije. Tužiteljica je u prijavi navela da se 28. prosinca 2020. u 6,28 sati dogodio jak potres magnitude M=5.0 s epicentrom kod Petrinje, nakon kojeg je isti dan uslijedilo još nekoliko jačih potresa, a naredni dan, 29. prosinca 2020. u 12,19 sati je područje Petrinje pogodio razoran potres magnitude M=6.2 nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi. Također navodi da se do trenutka pisanja prijave dogodilo još stotinjak potresa od kojih su oni većih magnituda imali značajan utjecaj na zagrebačko područje te štetu prijavljuje kao posljedicu opisanog niza potresa.

7. Uvidom u zapisnik o očevidu i procjeni štete broj 2110226220 od 17. veljače 2021. koje je u ime osiguratelja proveo CD, dipl. ing. u "Procjena šteta Tutić" d.o.o. proizlazi da je očevid izvršen u stanu koji se nalazi u [adresa], drugi kat, površine 100,00 m2, etažno vlasništvo tužiteljice. Utvrđeno je da je uslijed seizmološke pojave potresa došlo je do pojave pukotina na stropovima i zidovima u svim prostorijama stambenog prostora, a samim time i oštećenja glet mase i naličja boje zidova i stropova u prostorijama stana. Konstatiran je opseg oštećenja te vrsta i količina radova potrebnih radi otklanjanja štete koji se sastoje od:

1. zaštite prostora PVC folijom za vrijeme izvođenja radova u površini 100,00 m2, 2. struganja glet-mase i naličja na zidovima i stropovima u površini 25,00 m2, 3. gletanja pukotina na stropovima i zidovima u površini 25,00 m2,

4. ličenja stropova i zidova u postojećoj boji u ukupnoj površini 250,00 m2, 5. utovara i odvoza građevinskog otpada na deponij,

a priložena je i ponuda INTER-FRIZ j.d.o.o. od 1. travnja 2021. radi otklanjanja štete po navedenoj specifikaciji u iznosu od 9.425,00 kuna. Zapisnik sadrži napomenu da opseg oštećenja naveden Zapisnikom nije nastao kao posljedica prijavljenog štetnog događaja od 28./29. prosinca 2020., već da se radi o oštećenjima nastalima ranije pojavom potresa od 22. ožujka 2020., što da je vidljivo iz priloženih fotografija.

8. Svjedok CD je iskazao da je vršio usluge procjene štete kao vanjski suradnik tuženika temeljem ugovora o suradnji. Sjeća se nešto malo procjene štete nastale na objektu u [adresa] i sjeća se imena i prezimena tužiteljice. Također se sjeća da je u toj zgradi bilo nekoliko stambenih jedinica. Ne sjeća se je li tom prilikom vršio očevid odnosno procjenu u više stambenih jedinica ili samo u jednoj, ali se sjeća da je unutar zgrade hodao gore-dolje te da je zgradu obilazio s vanjske strane, kojom prilikom ga je vodila osoba koju je naveo u svom zapisniku. Na tom očevidu je bio nakon 22. ožujka 2020. Ne sjeća se koja su bila oštećenja na objektu, ali sve je naveo u zapisniku koji je tada sačinio i kojeg je poslao tuženiku, a koji je zapisnik pisan na obrascu sa memorandumom tvrtke u kojoj je tada radio. Na očevidu u toj zgradi bio je samo jedan puta i tom prilikom je fotografirao nastala oštećenja. Nakon što mu je predočen zapisnik o očevidu i procjeni štete od 17. veljače 2021. koji se nalazi na listu 14 spisa, iskazao je da se radi upravo o tom zapisniku. Prilikom uvida u oštećenja nastala od potresa može se zaključiti da li se radi o novonastalim ili starijim oštećenjima po tome što kod starijih oštećenja u pukotine uđe nečistoća i to je moguće zamijetiti. Rekao je da načelno može reći da je nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. bilo dosta slučajeva sa kojima se susreo kada su vlasnici objekata naknadno osiguravali objekte od potresa te su prijavljivali štetu iz tog potresa nakon onoga koji se dogodio u Petrinji. Iskazao je da za konkretan slučaj može reći da je prilikom očevida primijetio i starija oštećenja i misli da je to i naveo u svom zapisniku. Na poseban upit punomoćnika tužitelja iskazao je da konkretne nečistoće u pukotinama ne pamti jer je prošlo dosta vremena. Ne zna da li bi u zapisniku zapisao da je našao nečistoće u pukotinama, ovisi od slučaja do slučaja. Ako je zapisao da se radi o starijim oštećenjima ne mora biti da je zapisao i temeljem čega je došao do tog zaključka. Starost pukotina moguće je odrediti na drugi način, primjerice u slučaju pojave lišaja na cigli ili ispod pukotina, kao i prema nijansi boje građevinskog materijala. Ne pamti da je u predmetnom stanu naišao na lišaj niti je li u konkretnom slučaju zamijetio razliku u boji građevinskog materijala. Da je u konkretnom stanu našao nečistoću ili lišaj u pukotini ili promjenu boje građevinskog materijala, takve bi pukotine izbliza fotografirao. Nakon što su mu predočene preslike fotografije koje se nalaze na listu 34-141 spisa svjedok je iskazao da se radi o crno bijelim fotografijama, ali i da se na tim fotografijama može uočiti da su pukotine tamnije boje te da se radi o pukotinama u koje se uvukla nečistoća, a također na fotografijama koje prileže na listu 69 i 70 spisa vidljivo je da se pokušalo sanirati pukotinu i to prema različitoj granulaciji žbuke uz samu pukotinu i one na ostatku zida te da je i to jedan od načina na koji je moguće zaključiti o starosti pukotine. Na daljnji upit iskazao je da nema nikakve formalne kvalifikacije koje bi ga činile stručnim za procjenu odnosno utvrđivanje štete na građevinskim objektima kao niti za građevinu općenito. Od strane tuženika je bio plaćen za vršenje očevida, a ne sjeća se koliko je takvih procjena izradio za Generali osiguranje tokom 2021.

9. Tijekom postupka proveden je dokaz očevidom i vještačenjem po sudskom vještaku građevinske struke kojem je dano u zadatak da vještači na okolnost uzroka nastanka oštećenja u stanu tužiteljice koji se nalazi na adresi [adresa] u [adresa] koja su evidentirana u zapisniku o očevidu i procjeni štete broj 2110226220 te da se očituje je li moguće procijeniti starost tih oštećenja u trenutku provođenja očevida i pisanja zapisnika odnosno utvrditi jesu li ta oštećenja posljedica potresa od 28. i 29. prosinca 2020.

12. Sudski vještak Dario Šerer, dipl. ing. građ. u ING ekspert d.o.o. u svom nalazu od 4. prosinca 2024. koji je dao na temelju uvida u dokumentaciju koja prileži spisu te na temelju činjenica utvrđenih očevidom, naveo je da se 22. ožujka 2020. dogodio potres s epicentrom u okolici grada Zagreba, dok su se 28. i 29. prosinca 2020. dogodili potresi s epicentrom na području Sisačko – moslavačke županije. Sudski vještak je mišljenja da se na temelju dokumentacije priležeće sudskom spisu može zaključiti da je uzrok nastanka oštećenja u stanu na adresi [adresa] u [adresa], potres. Svi navedeni potresi su bili visokog intenziteta te su se oštećenja na zgradama u gradu Zagrebu mogla dogoditi prilikom tih potresa. Iz dokumentacije priležeće sudskom spisu je razvidno da je Polica osiguranja između tužiteljice i tuženika ugovorena 31. svibnja 2020., odnosno nakon potresa koji se dogodio u gradu Zagrebu 22. ožujka 2020. i prije potresa koji su se dogodili na području Sisačko - moslavačke županije 28. i 29. prosinca 2020. Od strane predstavnika Generali osiguranja 17. veljače 2021. sastavljen je zapisnik o očevidu i procjeni štete, broj štete: 2110226220 za mjesto štete [adresa] u [adresa], za osiguranika SD. S obzirom da je prvi potres u gradu Zagrebu bio 22. ožujka 2020., da je polica osiguranja ugovorena 31. svibnja 2020., da su se potresi u Sisačko – moslavačkoj županiji dogodili 28. i 29. prosinca 2020. te da je zapisnik o očevidu i procjeni štete, broj štete: 2110226220, sačinjen 17. veljače 2021., a s obzirom na intenzitete te područje utjecaja potresa, prema mišljenju sudskog vještaka, svi gore navedeni potresi su mogli dovesti do oštećenja u stanu u [adresa] u [adresa]. Prema njegovom mišljenju, prilikom zaključivanja Polica osiguranja između tužiteljice i tuženika koja je ugovorena 31. svibnja 2020. bilo je potrebno izvršiti pregled stana i evidentirati eventualna prethodna oštećenja u stanu ako ih je bilo kako bi se otklonila sumnja u eventualna prethodna oštećenja. Mišljenja je da temeljem dokumentacije priležeće sudskom spisu nije moguće jednoznačno utvrditi u kojem trenutku su se dogodila oštećenja u stanu u [adresa] u [adresa], odnosno nije moguće utvrditi jesu li ta oštećenja posljedica potresa 28. i 29. prosinca 2020.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenja sudskog vještaka jer je utemeljen na stručnom znanju vještaka i jasno obrazložen, a prihvatile su ga i obje parnične stranke koje na nalaz nisu imale primjedbe.

14. Uvidom u Opće uvjete za osiguranje imovine tuženika u primjeni od 1. siječnja 2016. (dalje: OU) proizlazi da je čl. 6 st. 3 ugovoreno da je ugovor o osiguranju ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj, ili je bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti ili je već tada bila prestala mogućnost da on nastane.

15. U čl. 12. st. 1. OU ugovorena je obveza ugovaratelja osiguranja da prilikom sklapanja ugovora prijavi osiguratelju sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili namjerno prešutio neku okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora (st. 2.). Međutim, osiguratelj se ne može pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje ako su mu u trenutku sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika (st. 5.).

16. Odredbom čl. 16. st. 1. toč. 2. i 3. OU, kada nastane osigurani slučaj osiguranik je dužan izvijestiti osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja najdalje u roku od 3 dana otkad je za to saznao, odnosno što prije, a najdalje u roku od 3 dana usmeno podnijetu prijavu potvrditi telefaksom, brzojavom ili na koji drugi sličan način. Ako osiguranik ne izvrši svoju obvezu izvještavanja osiguratelja iz st. 1. toč. 2 tog članka u određenom roku, dužan je osiguratelju naknaditi štetu koju bi ovaj zbog toga imao.

17. Prema čl. 21. st. 4. OU osiguratelj nije u obvezi isplatiti osigurninu, ako zahtjev za njezinu isplatu nije podnijet u zakonskom roku.

18. Uvidom u Posebne uvjete za osiguranje od rizika potresa u primjeni od 29. prosinca 2006. (dalje: PU) utvrđeno je da se jednim osiguranim slučajem u smislu tih uvjeta smatraju sve štete prouzročene potresom koje su nastale unutar razdoblja od 72 uzastopna sata računajući od početka potresanja tla (čl. 2. st. 2. PU).

19. Odredbom čl. 16. st. 2. OU ugovorena je obveza osiguranika da nezavisno od roka u kojem je podnio prijavu štete predstavniku osiguratelja pruži sve podatke i druge dokaze koji su potrebni za utvrđivanje uzroka, opsega i visine štete, a osiguratelj može isto tako zahtijevati da osiguranik pribavi i druge dokaze ako je to nužno potrebno i opravdano. U čl. 3. st. 1. PU ugovoreno je da je osiguranik dužan bez odlaganja prijaviti osiguratelju nastalu štetu i na njegov zahtjev pribaviti od Geofizičkog zavoda podatke o potresu po kojem potražuje osigurninu. Osiguranik stječe pravo na naknadu štete ako se dokaže da se potres na prostoru gdje se nalazi osigurani predmet očitovao intenzitetom od 5 ili više stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

20. Na osnovu provedenih dokaza utvrđeno je da su oštećenja nastala ustanu tužiteljice posljedica potresa. Prema nalazu sudskog vještaka građevinske struke oba potresa, i onaj od 22. ožujka 2020. i oni od 28. i 29. prosinca 2020. mogli su uzrokovati nastala oštećenja, ali nije moguće jednoznačno utvrditi u kojem trenutku su se navedena oštećenja dogodila.

21. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka CD koji je kao vanjski suradnik vršio uslugu procjene štete u stanu tužiteljice te u vezi s tim sačinio zapisnik o očevidu i procjenu štete u dijelu u kojem je izjavio da je prilikom uvida u nastala oštećenja mogao zaključiti da li se radi o novonastalim ili starijim oštećenjima, da je u stanu tužiteljice primijetio i starija oštećenja, što je i naveo u svom zapisniku, obrazlažući načine odnosno metode kojima je došao do takvog zaključka, jer je u tom dijelu njegov iskaz u suprotnosti sa nalazom sudskog vještaka građevinske struke koji je svoj nalaz utemeljio na stručnim znanjima te je došao do drugačijeg zaključka, dok je svjedok u svom iskazu ustvrdio da nema nikakve formalne kvalifikacije koje bi ga činile stručnim za procjenu odnosno utvrđivanje štete na građevinskim objektima.

22. Neosnovan je prigovor tuženika kojim navodi da je predmetni ugovor o osiguranju ništetan upirući na odredbu čl. 6. st. 3. OU (kojim je implementirana odredba čl. 922 st. 3. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO) budući da su stranke sklopile ugovor o osiguranju imovine – opasnost od potresa za period od 28. svibnja 2020. do 28. svibnja 2021., dok je do potresa jačine od 5 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice i jačeg kao osiguranog slučaja došlo 28. i 29. prosinca 2020. što znači da osigurani slučaj nije nastao u trenutku sklapanja ugovora, niti je bio u nastupanju niti je bilo izvjesno da će nastupiti niti je bila prestala mogućnost da on nastane. Drugo je pitanje jesu li u trenutku zaključenja navedene police osiguranja već postojala oštećenja na objektu uzrokovana prethodnim potresom, odnosno je li tužiteljica prilikom zaključenja tog ugovora izvršila netočnu prijavu ili prešućivanje okolnosti bitnih za procjenu osiguranog rizika.

23. Tuženik je naveo da je tužiteljica predmetnu policu osiguranja zaključila po sredstvom posrednika, trgovačkog društva za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju te tvrdi da fotografije koje su tom prilikom priložene ne zadovoljavaju uvjete za prihvat rizika u osiguranje upirući na taj način na vršenje netočne prijave ili prešućivanja od strane tužiteljice prilikom zaključenja ugovora o osiguranju.

24. Odredbom čl. 931. ZOO-a propisano je da je ugovaratelj osiguranja dužan prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate, pa ukoliko je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili prešutio neku okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora (čl. 932. st. 1. ZOO-a). Obveza osiguratelja da prilikom sklapanja ugovora prijavi osiguratelju sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate ugovorena je i čl. 12. st. 1. OU. U slučaju namjernog netočnog prijavljivanja ili prešućivanja takve okolnosti, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora.

25. Međutim, osiguratelj se ne može pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje ukoliko su mu u trenutku sklapanja ugovora okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje je ugovaratelj osiguranja netočno prijavio ili prešutio bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate (čl. 935. st. 1. ZOO-a i čl. 12. st. 5. OU).

26. Sud je na stajalištu da su tuženiku već u trenutku zaključenja ugovora o osiguranju predmetne fotografije stana tužiteljice dostavljene na uvid odnosno priložene uz prijavu osiguranja jer ih je tijekom postupka sam priložio u sudski spis uz podnesak od 30. lipnja 2021., pa ukoliko su te fotografije iz bilo kojih razloga bile sporne i neadekvatne radi procjene rizika, tuženik je, znajući da su brojni objekti na području grada Zagreba pretrpjeli oštećenja u potresu od 22. ožujka 2020., trebao upotrijebiti povećanu pažnju i izvršiti pregled stana te evidentirati eventualna postojeća oštećenja, kao što je to primijetio i sudski vještak u svom nalazu i mišljenju, što nije učinio. Tuženiku, dakle, u trenutku zaključenja police osiguranja nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, pa se sada ne može pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje.

27. Tuženik se poziva i na okolnost što tužiteljica nije prijavila štetu bez odlaganja i nije od Geofizičkog zavoda pribavila podatke o potresu po kojem potražuje osigurninu.

28. Prethodno je već navedeno da je odredbom čl. 16. st. 1. toč. 2. i 3. OU ugovoreno da je osiguranik je dužan izvijestiti osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja najdalje u roku od 3 dana od nastanka osiguranog slučaja, a najdalje u roku od 3 dana usmeno podnijetu prijavu potvrditi telefaksom, brzojavom ili na koji drugi sličan način, dok kršenje te obveze ima za posljedicu obvezu naknade štete osiguratelju koju bi ovaj zbog toga imao.

29. Odredbom čl. 3. st. 1. PU ugovoreno je da je osiguranik dužan bez odlaganja prijaviti osiguratelju nastalu štetu i na njegov zahtjev pribaviti od Geofizičkog zavoda podatke o potresu po kojem potražuje osigurninu.

30. Iz navedenog proizlazi da kršenje odredbe čl. 16. st. 1. toč. 2. i 3. OU nema za posljedicu gubitak prava iz osiguranja, već isključivo pravo osiguratelja na naknadu eventualno pretrpljene štete.

31. Također, tuženik se bez osnova poziva na činjenicu što tužiteljica nije pribavila podatke Geofizičkog zavoda o potresu po kojem potražuje osigurninu, jer je prema čl. 3. st. 1. PU iste bila u obvezi pribaviti tek na zahtjev osiguratelja, a isti nije dokazao da je pribavljanje tih podataka tražio od tužiteljice.

32. Naposljetku još valja reći da je čl. 21. st. 4. OU propisano da osiguratelj nije u obvezi isplatiti osigurninu, ako zahtjev za njezinu isplatu nije podnijet u zakonskom roku. Ova odredba je ništetna i ne proizvodi pravne učinke jer je u izričitoj suprotnosti sa kogentnom odredbom čl. 942. ZOO-a kojim je propisano da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza.

33. Kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna, a osnovanost proizlazi iz svih prethodno utvrđenih i obrazloženih činjenica, u smislu odredbe čl. 921. i 943. ZOO-a, odlučeno je kao u izreci presude.

34. Odluka o kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. ZOO-a.

35. Člankom 21. st. 1. i 2. OU propisana je obveza osiguratelja na isplatu osigurnine kada se dogodi osigurani slučaj u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (isto propisuje i čl. 943. st. 1. i 2. ZOO-a).

36. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev 7. veljače 2021., nakon čega je tuženik izvršio uviđaj u stanu tužiteljice 17. veljače 2021., o čemu je sačinjen i zapisnik, da bi nakon što je konstatirao nastala oštećenja pribavio ponudu za sanaciju INTER-FRIZ j.d.o.o. od 1. travnja 2021. u iznosu od 9.425,00 kuna, što nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i provedene konverzije iznosi 1.250,91 euro (prema tečaju 1 euro=7,53450 kuna), koji iznos štete su stranke učinile nespornim. Iz sadržaja e-maila od 12. ožujka 2021. proizlazi da je tužiteljica obaviještena od strane tuženika da njezin zahtjev nije osnovan.

37. Temeljem svega navedenog razvidno je da je za utvrđivanje visine štete bilo potrebno izvjesno vrijeme pa tužiteljica ima pravo potraživati zateznu kamatu protekom roka od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, dakle od 8. ožujka 2021. (čl. 112. st. 2. ZPP- a).

38. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 31. prosinca 2022. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu koju utvrđuje Hrvatska narodna banka za svako polugodište za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

39. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podneska od 27. ožujka 2025. u iznosu od 37,50 eura (Tbr. 8.4 OT), za zastupanje na ročištima 16. ožujka 2022., 30. listopada 2023., 20. ožujka 2024. i 16. lipnja 2025. u iznosima od po 150,00 eura (Tbr. 9.1 OT), uvećan za PDV od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i presudu u iznosu od 26,54 eura ili ukupno 896,83 eura.

40. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podneska od 20. ožujka 2024. jer tužiteljica taj trošak nije specificirala, odnosno isti je neodređen s obzirom na visinu zahtjeva.

U Zagrebu, 5. rujna 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.