Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-1395/2019-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TZ iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Franić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Strojopromet d.o.o., Šenkovec, Zagrebačka 6, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade imovinske štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 9. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnice tuženika, dne 5. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a koji glasi:

"I Dužan je tuženik s osnova izgubljene zarade izvan redovnog radnog odnosa za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u periodu počev od 01.01.2017.g. do 31.12.2019.g isplatiti tužitelju ukupan iznos od 19.112,08 eura sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od:

- 530,89 eura

od 01.02.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.03.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.04.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.05.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.06.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.07.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.08.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.09.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.10.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.11.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.12.2017.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.01.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.02.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.03.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.04.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.05.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.06.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.07.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.08.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.09.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.10.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.11.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.12.2018.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.01.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.02.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.03.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.04.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.05.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.06.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.07.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.08.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.09.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.10.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.11.2019.g. do isplate

- 530,89 eura

od 01.12.2019.g. do isplate

i obračunava se od dana dospijeća pa do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II Dužan je tuženik ubuduće isplaćivati tužitelju rentu na ime izgubljene zarade s osnova rada izvan redovnog radnog odnosa u iznosu od 530,89 eura mjesečno najkasnije do 15 u mjesecu sa zakonskom zateznom kamatom na dospjeli mjesečni iznos rente sve sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate po stopi koja je određena čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presuda do isplate, a obračunava se po stopi koja je određena člankom 29.st.2.ZOO-a i određuje se uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 21.687,50 eura.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dne 30. prosinca 2019. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade imovinske štete. U tužbi se navodi kako je tužitelj djelatnik tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 13. 2. 2006., te obavlja poslove pomoćnog skladištara, dok je dana 14. 9. 2016. prilikom obavljanja poslova preslagivanja čeličnih cijevi složenih na konzolnom regalu, a koji spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada, prema čl.3.toč.16. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, zadobio tešku ozljedu na radu koja se dogodila u vanjskom otvorenom skladištu društva Strojopromet-Zagreb d.o.o. u Poslovnici Split u Kaštel Sućurcu, Put Brižina 11, kada je na tužitelja pala cijev, pri čemu je zadobio teške ozljede detaljno opisane u obimnoj medicinskoj dokumentaciji (kompresivni prijelom VIII grudnog kralješka potres mozga, istegnuće struktura vrata, rane-razderotine na glavi, udarac- nagnječenje prsnog koša, a kao posljedica predmetne ozljede na radu nastala je posttraumatska radikulopatija C5, C6, C7 u L5, kompresivna lezija oba nervusa ulnarisa, lezija lijevog nervusa peroneusa, angulacija stražnje linije uz smanjenje dijametra spinalnog kanala u području Th-8-9, oštećenje plućne funkcije sa smanjenjem vitalnog kapaciteta, PTSP – (psihologijsko testiranje). Do ozljeđivanja tužitelja došlo je prilikom manipulacije tereta uređajem za dizanje kada je uslijed premještanja cijevi s polica regala putem viličara, jedna cijev težine 130 kg pala s police regala i ozlijedila tužitelja. Na mjestu događaja obavljen je očevid od strane inspektora zaštite na radu o čemu je sačinjen Zapisnik, a Inspektorat rada – Služba za nadzor zaštite na radu sačinila je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. 9. 2016.

1.1.Navodi se kako tužitelj u predmetu ovoga suda broj Pr-718/18 potražuje naknadu neimovinske štete, predmet se nalazi u fazi vještačenja, te je stalni sudski vještak za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerko Novaković, dipl. ing. stroj. sačinio je vještačenje dana 6. 6. 2019. na okolnost utvrđenja odgovornosti tuženika, ali zbog zadobivenih ozljeda u predmetnoj ozljedi na radu tužitelj trpi i imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, i to na ime razlike primanja koja bi ostvario iz redovnog radnog odnosa da radi, i ostvarene naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja). Nadalje, navodi se kako je tužitelj pored zarade iz redovnog radnog odnosa ostvarivao i zaradu kroz registrirani OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarsko) temeljem rješenja Ureda državne uprave, Službe za gospodarstvo Splitsko dalmatinske županije od 25. 8. 2003. Na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 6309, površine 1500 m2, tužitelj je podigao plastenik površine 1000 m2 na kojem je kroz registrirani OPG uzgajao povrće i cvijeće (krizanteme, kale, statice) i isto prodavao radi ostvarenja dodatnog prihoda pa je tako tužitelj do ozljede uzgojio radi prodaje oko 1.000,00 kg blitve, 1.000,00 kg salate, 3.500,00 kg rajčice, 1.000,00 kg krastavaca, oko 2.000,00 sadnica krizantema, te 1.000,00 sadnica ostalog cvijeća (kale i statice), što je sve prodavao na bancima na pazaru Sućidar u Splitu na malo i na veliko na veleprodajnog tržnici na TTTS Split i prodajom povrća i cvijeća ostvarivao je godišnji prihod oko 50.000,00 kn, odnosno mjesečno oko 4.000,00 kn. Nakon ozljede na radu, počev od siječnja 2017. , tužitelj nije više u mogućnosti na taj način privređivati i ostvarivati prihode od OPG –a.

1.2. Temeljem prednjeg, tužitelj potražuje od tuženika na ime izgubljene zarade izvan radnog odnosa za vrijeme privremene nesposobnosti za rad počevši od 1. siječnja 2017. do 31.12.2019. isplatu iznosa od 19.112,08 eura (144.000,00 kn) sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka I. tužbenog zahtjeva), te rentu na ime izgubljene zarade s osnova rada izvan redovnog radnog odnosa u iznosu od 530,89 eura (4.000,00 kn) mjesečno sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate (točka II. tužbenog zahtjeva), sve to uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama počevši od presuđenja do isplate (točka III. tužbenog zahtjeva).

2. U odgovoru na tužbu od 18. prosinca 2020. tuženik navodi kako nije sporno da tužitelj zaposlen kod tuženika, te je ozlijeđen na radu dana 14. 9. 2016. na način da je u vanjskom otvorenom skladištu tuženika na istoga pala metalna cijev prilikom manipulacije teretom uređajem za dizanje tereta kojom prilikom je tužitelj zadobio tjelesne ozljede kako je to opisano pod točkom 2. i 3. tužbe. Točno je i da je nakon štetnog događaja dana 26. rujna 2016. na licu mjesta obavljen očevid od strane inspektora zaštite na radu kojom prilikom je sačinjen zapisnik o inspekcijskom nadzoru klasa UP/I-116-02/16-41/32 Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split te da je do štetnog događaja došlo na način opisan pod točkom 4. tužbe, međutim, nije točno da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja. Navodi se kako je u vrijeme štetnog događaja tužitelj kod tuženika bio zaposlen na poslovima pomodnog skladištara više od deset godina, bio je osposobljen za rad na siguran način te upoznat sa svim tehnikama i procesima rada, kao i činjenicom da se u vrijeme manipulacije teretom uređajem za dizanje tereta, odnosno viličarom ne smije zadržavati u prostoru manipulacije, a na koju činjenicu upozoreni su svi radnici tuženika više puta i to bilo usmenim upozorenjima odgovornih osoba, a i u prostoru skladišta postoji natpis iz kojeg proizlazi predmetna zabrana. Isto ta, radnici tuženika NZ, kao voditelj skladišta te TZI, kao voditelj poslovnice, te ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu nisu dali nalog bilo tužitelju bilo radniku DZ da predmetnog dana poslove preslagivanja tereta u skladištu obavljaju na način kako je to obavljeno, odnosno oba radnika su uredno upozoreni, a znali su to i zbog prirode posla te temeljem ranijih uputa i naloga da se ne smiju zadržavati u prostoru manipulacije teretom viličarom, odnosno dizanja tereta na visinu.

2.1. Navodi kako tuženik ne spori da je tužitelj 2003. godine registrirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s obzirom na to da isto proizlazi iz rješenja Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji kao javne isprave, međutim osporava sve druge činjenice iznesene u tužbi koje se odnose na vrstu cvijeća i povrća koje je tužitelj uzgajao, a prvenstveno godišnje prihode od predmetnog OPG-a. Visinu prihoda od uzgoja biljaka u OPG-u moguće je dokazati jedino i isključivo podacima porezne uprave o ostvarenim prihodima radom na OPG-u, odnosno financijsko knjigovodstvenim vještačenjem, a ne saslušanjem svjedoka kako je to navedeno u tužbi. Osim toga, tužitelj je kod tuženika zaposlen u punom radnom vremenu na poslovima pomoćnog skladištara od 2006. iz čega proizlazi da nije ni životno ni logično da bi tužitelj od osmosatnog rada provedenog kod tuženika mogao obrađivati sadnice zasađene u plasteniku na površini od 1.000,00 m², a početkom 2017. OPG prestao je s radom, međutim isto ničim ne dokazuje. Sve tužiteljeve tvrdnje vezane uz rad OPG- a i ostvarenje prihoda od istog, odnosno izmaklu dobit su paušalne naravi, ničim dokazane, te usmjerene isključivo na izvlačenje nepripadne dobiti od tuženika sve na temelju zadobivene ozljede na radu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom rješenja Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za gospodarstvo od 25. kolovoz 2003., iskaznice OPG-a na ime tužitelja, rješenja ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Split broj Z-27722/2016 od 24. studenoga 2016., potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko dalmatinska, Policijska postaja Kaštela broj: 511-12-28-D-35/16 od 17.10.2016., Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-02/16-41/32, Ur. broj:

524-10-04-02/9-16-4 od 26.09-2016., prijave od ozljedi na radu od 21.9.2016., Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13.02.2006., medicinske dokumentacije za tužitelja, izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, neslužbena kopija od 4. ožujka 2021., prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split od 4. ožujka 2021., fotografija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], potvrde Porezne uprave, Područni ured Split, Ispostava Split o visini dohotka i primitka od 8. ožujka 2021. za 2015., 2016. i 2017. godinu, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerka Novakovića, dipl. ing. stroj. od 06.06.2019. danog u predmetu ovog suda u pod br. Pr-718/18, obavijesti Sektora za vještačenje, Područni ured u Splitu od 22.04.2021. i 8. 1. 2024., preslika spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Klasa: UP/I- 502-03/17-01/174, spisa ovog suda pod br. Pr-718/18, obavijesti Sektora za vještačenje, Područni ured u Splitu od 22. 4. 2021., saslušanjem svjedoka ĆZ, UZ, BZ, EZ, PZ, GZ, saslušanjem svjedoka NZ i DZ, kao i saslušanje tužitelja kao parnične stranke u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 koji iskazi se uz suglasnost stranaka koriste i u ovom predmetu, saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, potvrde HZMO-a od 10. ožujka 2022., dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 15. 4. 2022. i 10. ožujka 2022., očevidom na licu mjesta, vještačenjem po vještaku za poljoprivredu i vještačenje nekretnina u poljoprivredi mr. Dražani Grga dipl.ing. od 14. 6. 2023., dopune nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka mr. Dražane Grga od 30. 7. 2024., dok je tužitelj odustao od prijedloga za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka JZ, a sud je odustao od izvođenja daljnjih dokaza (medicinskim vještačenjem po vještacima liječniku neurokirugu, ortopedu, psihijatru i medicine rada) jer bi se njihovim izvođenjem stvarali bespotrebni troškovi i odugovlačio postupak pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz slijedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužitelj bio radnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13. veljače 2006. na radnom mjestu pomoćnog skladištara,

- da je dana 14. rujna 2016. zadobio ozljedu na radu,

- da je temeljem izvješća o bolovanju tužitelj od 14. rujna 2016. do 31. prosinca 2019. bio neprekidno na bolovanju i to u razdoblju od 14. rujna 2016. do 30. lipnja 2017. pod šifrom BO ozljeda na radu, a od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2019. pod šifrom AO bolest,

- da tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 12. srpnja 2017. dijagnoza poremećaj cervikalnog diska s radikulopatijom, šifre prema MKB-10 (M50.1) nije priznata posljedicom ozljede na radu od 14. rujna 2016.,

- da se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-718/2018 radi naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći nastale tužitelju u predmetnoj radnoj nezgodi od 14. rujna 2016.,

-da se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-2069/2022 radi naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za razdoblje od 1. 7.2017. do 31.12.2019.,

- da se prije radne nezgode (14. rujna 2016.) tužitelj zajedno s članovima svoje obitelji ( supruga) bavio poljoprivredom i imao svoj registrirani OPG,

- da je TZ bio upisan u Upisnik poljoprivrednika, kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva OPG Semenić Ante u periodu od 31. 1. 2003. do 15. 5. 2015.

5. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom izgubljene zarade izvan radnog odnosa za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za razdoblje od siječnja 2017. do studenoga 2019. zbog posljedica ozljede na radu od 14. rujna 2016., te rente na ime izgubljene zarade s osnova rada izvan redovnog radnog odnosa.

8. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzorkovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broje: 71/14, 118/14, 154/14, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

9.1. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati.

10. Dakle, tužitelj je kritične prigode obavljao poslove svog radnog mjesta, pomoćnog skladištara, bio je osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto pomoćnog skladištara, međutim, unatoč tome kritične prigode došlo je do ozljeđivanja tužitelja na način da je prilikom preslagivanja čeličnih cijevi složenih na konzolnom regalu zadobio tešku tjelesnu ozljedu kada je na njega pala cijev težine 130 kg.

11. Pregledom prijave o ozljedi na radu od 21. rujna 2016. utvrđeno je da je tužitelj uz pomoć kolega slagao materijal na dvostruku konzolnu policu (čistili su otvoreno skladište) i prije čišćenja otvorenog skladišta podigli su okruglu cijev dimenzija 6 m dužine, polumjera 219.1 mm, stijenke 4 mm na najviši konzolni ispust police na visinu od 4 m, u postupku im se pridružio u pomoć kolega s viličarem da bi u jednom trenutku navedena cijev otkotrljala se s najvišeg konzolnog ispusta, jednim krajem udarila u vilice viličara, a drugim krajem pala radniku-tužitelju na glavu.

12. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. rujna 2016. proizlazi kako se tužitelju dogodila teška ozljeda na radu dana 14.rujna 2016. u 10.50 u otvorenom vanjskom skladištu društva, površine 24x24, u Poslovnici Split, u Kaštel Sućurcu u kojem poslodavac obavlja poslove trgovine svim vrstama metala, metalnih proizvoda, te u tu svrhu skladišti razne cijevi, limove, šipke, profile, cijevni pribor od čelika, bakra, olova, mesinga i sl., a unutar kojeg su smješteni konzolni regali za skladištenje cijevi raznih profila i dužina izrađenih od različitih materijala dok se ozljeda tužitelju dogodila pored dvostranog konzolnog regala za skladištenje cijevi okruglih profila dimenzija 4x4m. konzolni regal izveden je kao metalna konstrukcija koja se sastoji od tri vertikalna pravokutna stupa, svaki visine 4 m, međusobno povezani s dvije poprečne ukrute u obliku slova v, međusobna udaljenost između stupova je 2m, a na svakom stupu okomito na stupove pričvršćeno je po 5 dvostranih konzola međusobnog razmaka 59,5 cm i na taj način gledajući vodoravno po tri konzole pričvršćene za stupove u svakom redu čine ukupno 5 regalnih polica (svaku policu čine tri konzole). Konzole su izrađene kao I profili, te su na ovoj strani regala na lijevom i desnom stupu dužine 1,2 m, a na srednjem stupu dužine 1,1 m, širina svake konzole je 7,5 cm, visina 16 cm. Tužitelja i drugog radnika DZ, koji su započeli s radom u 7.00 sati, rasporedio je na obavljanje poslova preslagivanja i čišćenja sjevernog dijela konzolnog regala na čijim su policama bile složene čelične cijevi raznih profila prosječen dužine 6 m, voditelj skladišta NZ. DZ upravljajući diesel viličarom prvo je podizao cijevi smještene na dnu konzolnog regala i premještao ih na slobodnu površinu pored regala potom su isti premještene cijevi po potrebi sortirali, vezivali i ručno premještali na druge police regala i nakon što su oslobodili dio regala od cijevi očistili su prostor na dnu regala u kojem su ranije bile smještene cijevi. Neposredno prije nezgode DZ je upravljajući viličarom odložio jedan vez (snop) cijevi na drugu regalnu policu nakon čega je počeo vilicama zahvaćati cijevi smještene na prvoj polici, i do trenutka ozljede uspio je zahvatiti samo jedan dio cijevi (u dužini vilica od 50 cm), dok je ostatak dužine vilica bio slobodan kada je sa zadnje police regala pala čelična cijev okruglog profila promjera 21,9 cm, debljine stjenke 4 mm, težine 130 kg koja je ozlijedila tužitelja. A potom pala na vilice viličara. Tužitelj je za vrijeme pada cijevi stajao pored lijevog ruba (istočna strana) gledano u police regala koje su isti preslagivali, odnosno u prostoru između regala kojeg su preslagivali i susjednog regala. Prema izjavi samog tužitelja, isti je stojeći na tom mjestu uzeo tanju cijev manjeg promjera i težine s prve police kako bi ju ručno premjestio, odnosno prebacio bliže konstrukciji viličara prije nego drugi radnik DZ viličarom podigne cijeli snop cijevi i za to vrijeme viličar nije podizao niti spuštao teret, a prema izjavi DZ cijev koja je pala sa zadnje police regala i ozlijedila tužitelja prije pada stajala je na zadnjoj, petoj regalnoj polici, te na toj polici prije pada nije bilo drugih cijevi. Iz snimke video nadzora moglo se utvrditi da je cijev stajala na zadnjoj polici i da je kotrljajući se s iste pala na tužitelja, a nije se moglo utvrditi razlog pada cijevi.

12.1. Zbog utvrđenih nedostataka u provedbi odredbi Zakona o zaštiti na radu tuženiku je izrečeno usmeno rješenje kojim mu je zabranjeno obavljanje radnog zadatka skladištenja cijevi u vanjskom otvorenom skladištu prilikom manipulacije teretom uređajima za dizanje, a pri kojem postoji opasnost od visećeg i stršećeg tereta, bez uporabe zaštitne kacige za zaštitu glave i ostale propisane zaštitne opreme koje je poslodavac dužan radnicima osigurati na vlastiti trošak, a ujedno mu je naređeno prema odredbama čl. 18. Zakona o zaštiti na radu izraditi procjenu rizika za poslove na mjestu rada skladištara, te je učini dostupnim radnicima na mjestima rada, a na mjestu rada u vanjskom otvorenom skladištu, u kojem se obavljaju poslovi skladištenja cijevi različitih materijala na vidljivo mjesto postaviti upute i oznake o opasnostima vezanima za mjesto rada skladištara, odnosno osigura da iste budu dostupne radnicima na tom mjestu rada sukladno čl. 62, st.1. Zakona o zaštiti na radu.

13. Iz iskaza svjedoka NZ, voditelja skladišta, saslušanog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 na ročištu od 11. travnja 2019., a koji iskaz se uz suglasnost stranaka koristi u ovom predmetu, proizlazi kako su i tužitelj i svjedok DZ osposobljeni za rad na siguran način i za korištenje viličara. Samu nezgodu nije vidio, ali se ista dogodila na vanjskom dijelu skladišta i kada je čuo pomutnju izašao je vani i našao tužitelja u sjedećem položaju DZ ga pridržavao. Ističe kako je on tog dana dao nalog tužitelju i OZ da pospreme dio skladišta te cijevi određenih profila ostave na mjestu predviđenom za njih, kontrolirao ih je 2 do 3 puta, prošao pokraj mjesta njihova rada, dakle radi se o uobičajenom poslu i nalogu koji se obavlja od strane skladištara u skladištu. Cijev koja je pala na polici malog nagiba nije se smjela nalaziti već se trebala nalaziti na nižim policama regala. U skladištu postoje znakovi opasnosti, a na samim regalima ne postoji taj znak. Po pravilu se radnici ne smiju nalaziti blizu viličara koji diže ili spušta cijev s regala tj. polica. Radnici kacige nisu zaduživali, dok su imali radno odijelo, cipele, rukavice, a za polove brušenja imali su zaštitne naočale.

14. Iz iskaza svjedoka DZ, voditelja skladišta, saslušanog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 na ročištu od 11. travnja 2019., a koji iskaz se uz suglasnost stranaka koristi u ovom predmetu, proizlazi kako je kritične prigode zajedno s tužiteljem dobio nalog šefa za preslagivanje cijevi s polica regala, jer su se na policama nalazile cijevi različitih profila pa ih je trebalo složiti po istim profilima radi lakšeg manipuliranja i skladištenja robe. I tužitelj i on bili su obučeni za rad na siguran način, kao i za upravljanje viličarem, s time da je prije nezgode on upravljao viličarem dok je tužitelj obavljao druge pomoćne poslove. U momentu pada cijevi s više police regala nalazio se u viličaru, a tužitelj se nalazio 4 do 5 m udaljen u lijevo. Cijev, profila 190-200 mm, pala je s najviše police i udarila u jednu od vilica viljuškara, te se odbila i udarila tužitelja, s time da on udarac nije vidio, ali je vidio tužitelja na podu krvave glave. U momentu pada cijevi viličar je bio u stanju mirovanja nekih 10-20 sekundi, najviše 50 sek. jer se s tužiteljem dogovarao što će dalje raditi. Police regala su počeli sređivati odozdo prema gore, tako da nisu dirali cijevi s gornje police, a cijev koja je udarila tužitelja stajala je sama na najvišoj polici. Imali su na sebi radnu odjeću, obuću, rukavice dok kacigu nisu imali.

15. Tužitelj u svom stranačkom iskazu danom na ročištu od 11. travnja 2019. u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018, koji iskaz se koristi uz suglasnost stranaka i u ovom predmetu, navodi kako je viličarem upravljao DZ, da je viličar bio u stanju mirovanja, ugašen, a znajući da su cijevi dužine oko 6 m on se nalazio udaljen od viličara 3,5 do 4 m. Police regala nisu bile nagnute prema unutra, a cijev koja ga je udarila težine je oko 150 kg i nalazila se na najvišoj polici. Taj dan radili su na uobičajen način po nalogu nadređenog, a radili su poslove preslagivanja cijevi na regalu sortirajući ih po vrsti cijevi, počevši slaganje odozdo, a cijev koja ga je ozlijedila nisu ni dirali.

16. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerku Novakoviću, dipl.ing.str. od 6. lipnja 2019., provedenog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018, a koje vještačenje se uz suglasnost stranaka koristi i u ovom predmetu, proizlazi kako za ugrađeni metalni skladišni regal s kojeg se otkotrljala cijev i pala sa skladišnog regala i udarila tužitelja u glavu nema izrađene tehničke dokumentacije, nema podataka da je izvršena izgradnja na temelju valjanje projektne dokumentacije i da su obavljena ikakva ispitivanja niti tehničkim propisom predviđena ispitivanja regala, nije utvrđena nosivost regala niti je na regalu navedena nosivost, nema podataka da su utvrđeni uvjeti korištenja i način punjenja regala s obzirom na dvostranost regala i mogućnost prevrtanja, nema podataka o načinu zaštite od pada predmeta s regala što je u suprotnosti sa Zakona o zaštiti na radu, Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, Pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore i Tehničkog propisa za čelične konstrukcije. Nadalje, izrađena procjena opasnosti radnih mjesta tuženika za radno mjesto skladištara nije predviđena uporaba zaštitne kacige pa radniku nije niti dodijeljena sukladno zahtjevu čl. 5. Pravilnika o uporabi osobnih zaštitnih sredstava. Bez izrađene propisane tehničke dokumentacije čelične konstrukcije dvostranog skladišnog regala nije moguće poduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu u skladu s važećim propisima za obavljanje radova i uporabu regala, a time i davanja odgovorajućih uputa koje mogu proizaći iz projektiranih rješenja s obzirom na osiguranje od pada predmeta skldištenja i dozvoljene nosivosti skladišnog regala. Nema uputa, provedenih ispitivanja i postupaka dokazivanja nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije sukladno čl. 19.

Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.

17. U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, postoji pravna osnova odgovornosti tuženika za ozljedu nastalu tužitelju dana 14. rujna 2016. Predmetna ozljeda tužitelju je nastala u svezi s procesom rada koji se obavlja kod poslodavca, jer je tužitelju prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka, a kako nesumnjivo proizlazi ne samo iz iskaza tužitelja, kojem iskazu sud nije imao razloga ne povjerovati, već i iz iskaza svjedoka DZ i NZ, a isto proizlazi i iz prijave o ozljedi na radu, vještačenja vještaka zaštite na radu Jerka Novakovića, kao i iz inspekcijskog nalaza, i to preslagivanja čeličnih cijevi okruglog profila promjera 21,9 cm, debljine stjenke 4 mm, težine 130 kg s polica regala. Na policama su se nalazile cijevi različitih profila pa ih je trebalo složiti po istim profilima radi lakšeg manipuliranja i skladištenja robe, kako ističe tužitelj i svjedok DZ, te je neposredno prije nezgode svjedok DZ upravljajući viličarem zahvatio jedan dio cijevi u dužini vilica 50 cm, dok je ostatak vilice bio slobodan kada je sa zadnje police regala (što je utvrđeno i snimkom video nadzora) pala čelična cijev težine 130 kg i udarila u jednu od vilica viličara, te se odbila i udarila tužitelja u glavu, a koji se nalazio oko 4 m udaljen u lijevo od viličara (po tužitelju je bio udaljen 3,5 do 4 m, po svjedoku DZ 4 do 5 m, a i iz inspekcijskog zapisnika proizlazi da je prema uočenim tragovima krvi utvrđeno da je tužitelj za vrijeme pada cijevi stajao pored lijevog ruba /istočna strana/ gledano u police regala koje su isti preslagivali, odnosno u prostoru između regala kojeg su preslagivali i susjednog regala).

18. Činjenica da iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru ovlaštenog inspektora zaštite na radu proizlazi da nije moguće sa sigurnošću utvrditi na koji način je došlo do štetnog događaja, odnosno što je uzrokovalo pad cijevi s police, a što je za utvrđenje odgovornosti za nastanak štetnog događaja odlučna činjenica, kako tvrdi tuženik, samim time ne oslobađa tuženika od odgovornosti. Zbog čega je došlo do pada cijevi s police, odnosno je li viličar, kojim je upravljao radnik DZ, udario u policu, je li cijev na polici bila pravilno položena, je li uslijed micanja tereta s nižih polica ormara došlo do pada cijevi koja se nalazila na najvišoj polici u ovom slučaju ne oslobađa tuženika odgovornosti za ozljede nastale tužitelju u predmetnom štetnom događaju.

19. Imajući u vidu dokaze provedene u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 (materijalne isprave, vještačenje vještaka zaštite na radu Jerka Novakovića, iskaz tužitelja, kao i svjedoka NZ i DZ, a koji se koriste i u ovom predmetu, kao i dokaze provedene u ovom postupku /materijalne isprave i dr./) nesumnjivo je utvrđeno da je tužitelj ozlijeđen pri obavljanju uobičajenog radnog zadatka, a u ponašanju tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bilo nepravilnosti koje bi dovele do ozljede tužitelja, već je tužitelj u svemu postupao s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način.

20. Po ocjeni ovog suda, tužitelj je poslove svog radnog mjesta kritične prigode obavljao na uobičajeni način s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, jer radnik tijekom rada mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, a u ovom slučaju nije izostala pažnja tužitelja, već naprotiv tužitelj je navedene prigode u svemu postupao s dužnom pažnjom, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način i u njegovom radu nije bilo nepravilnosti, dok s druge strane poslodavac-tuženik nije organizirao radni proces, jer kako proizlazi i iz inspekcijskog nalaza, kao i iz prijave o ozljedi na radu do ozljede je došlo zbog neispravnosti sredstava rada, konzolne police na koje je slagan materijal nisu izvedene u skladu s pravilima struke, ne postoje osigurači od pada ni drugi načini na koje bi se osigurao materijal od pada . Osim toga, kritične prigode tužitelj je na sebi imao radno odijelo, cipele, rukavice, ali ne i zaštitnu kacigu jer mu ista od strane tuženika nije ni dodijeljena (prema procjeni opasnosti radnih mjesta tuženika za radno mjesto skladištara nije predviđena uporaba zaštitne kacige), a samim time tuženik nije osigurao adekvatnu zaštitu svojih radnika.

20.1. Tuženik je morao organizirati i osigurati uvjete rada da radnik može obavljati poslove koji su mu povjereni na mjestu rada na siguran način i da pri tome ne bude ugrožen njegov tjelesni integritet, kao što je dužan osigurati radnicima da upravljaju ispravnim sredstvima rada koji će im omogućiti ispravno korištenje istih, a čega u ovom slučaju nije bilo. I zaključak vještaka Jerka Novakovića je kako bez izrađene propisane tehničke dokumentacije čelične konstrukcije dvostranog skladišnog regala nije moguće poduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu u skladu s važećim propisima za obavljanje radova i uporabu regala, a time i davanju odgovarajućih uputa.

20.2. Tužitelj je tjelesnu ozljedu zadobio na mjestu rada, tijekom trajanja radnog procesa, a do štetnog događaja došlo je isključivo uslijed propusta tuženika u organizaciji rada. Iz dokaza provedenih tijekom postupka ne proizlazi da bi tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja i nastanku štete, već naprotiv za nastalu štetu odgovara poslodavac budući da je isti odgovoran za nastanak konkretne štete.

21. Kako tuženik nije dokazao u čemu bi se sastojao propust tužitelja u obavljanju konkretne radne operacije, odnosno nije dokazao postojanje razloga za isključenje odgovornosti poslodavca, stoga tuženik kao tužiteljev poslodavac odgovora za svu štetu koju je tužitelj pretrpio na radu dne 14. rujna 2016.

22. Međutim, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom izgubljene zarade s osnove rada u poljoprivredi, kao i radi rente zbog izgubljene zarade u poljoprivredi neosnovanim.

23. Naime, naknada štete na ime izgubljene zarade u poljoprivredi pripada oštećeniku ako je zbog zadobivenih ozljeda njegovo zdravlje u toj mjeri narušeno da on ne može obavljati poljoprivrednu djelatnost kao i prije štetnog događaja, i to u onom obujmu u kojem ne može obavljati poljoprivredne radove koje je do tada obavljao.

24. Zakon o obveznim odnosima u članku 1046. (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; dalje: ZOO) propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

24.1. Odredbom članka 1085. st.1. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st.3. čl.1085.).

24.2. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja (st. 1.), a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja ili napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu (st.2. čl.1095.).

25. Tužitelj u tužbi tvrdi da se prije štetnog događaja bavio obradom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (imao je registrirani OPG od 2003.godine), da se bavio uzgojem cvijeća (krizantema, kala i statica-sadio bi oko 2000 krizantema i prodavao na tržnici po cijeni 7-10 kn komad, te oko 1000 sadnica ostalog cvijeća koje bi prodavao po cijeni od 3-6 kn komad), te poljoprivrednih kultura (rajčica, salate, blitve, krastavaca- sadio bi oko 1200 sadnica rajčica, te 1000 kg salate, prodao bi oko 1000 kg blitve po cijeni 10-15 kn/kg). Zbog ozljeda zadobivenih u radnoj nezgodi od 14. rujna 2016., a time i nesposobnosti za rad više nije u mogućnosti baviti se poljoprivredom (da je nesposoban za obavljanje fizičkih poslova u poljoprivredi i nije obrađivao predmetnu nekretninu na kojoj je ostvarivao prihode prije 2016. i to da je sadio povrće (rajčice, salatu, blitvu, krastavce) i cvijeće /krizanteme, kale statice i dr.) koje je u najvećem dijelu prodavao na tržnici ili na veliko na TTTS-u i godišnje zarađivao 50.000 kn, odnosno mjesečno 4.000,00 kn pa trpi štetu zbog izgubljene zarade u poljoprivredi.

25.1. Na okolnost obavljanja radova u poljoprivredi tužitelj je predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ĆZ, EZ, UZ, BZ, KZ, GZ, a i sam tužitelj je dao iskaz.

26. Svjedokinja ĆZ u svom iskazu navodi kako su ona i suprug (tužitelj) uz redovan posao obrađivali poljoprivredno zemljište površine oko 1500 m2 (1000 m2 je bio plastenik, a 500 m2 nenatkriveno zemljište), uzgajali su krizanteme, statice, papučice, salatu, blitvu, rajčicu, mrkvu, imali su svoj OPG i godišnja zarada im je bila oko 45.000-50.000 kn. Suprug je orao zemlju, iskopavao kanale za sadnice, navlačio plastiku, vršio navodnjavanje, uglavnom teže fizičke poslove, a ona je vezala sadnice, brisala rajčice i slagala ih i prodavala ih na štandu. Nakon što je suprug stradao, ona sama nije mogla obrađivati zemljište i sve je propalo.

27. Iz iskaza svjedokinje UZ proizlazi kako je tužitelj radio u plasteniku (sadio cvijeće-krizanteme, papučice, statice) i izvan njega (sadio blitvu, salata, mrkvu, rajčice, krastavce), većinom sam, i to teže poslove (frezanje, kopanje, bacanje gnojiva, sadnja, stavljanje cijevi za navodnjavanje), a za lakše poslove pomagala mu je supruga, a nakon nezgode dosta toga ne može raditi - ne može se sagnuti, ne može uzeti gumu i zaliti pa mu pomažu prijatelji, ali sve za osobne potrebe.

28. Svjedok BZ u svom iskazu navodi kako je tužitelj u plasteniku radio sve teže poslove (sadio cvijeće za prodaju, frezao /on mu je posuđivao frezu/, otkopavao, povezivao, prehranjivao biljke, razvlačio konce i dr.), a izvan plastenika je sadio rajčice, krastavce, blitvu, kupus, a od ozljede ne radi više u plasteniku.

29. Saslušana svjedokinja EZ u svom iskazu navodi kako je tužitelj u plasteniku radio, sadio cvijeće i povrće (jedne se kulture vade i prodaju, a druge sade), zalijevao, okopavao, čistio zaperke s rajčica i po noći prodavao i u tome bi mu pomagala supruga. Nakon nezgode više nije mogao raditi na zemlji i u plasteniku.

30. Saslušana svjedokinja PZ u svom iskazu navodi kako je tužitelj u plasteniku s frezom obrađivao zemlju, a onda sadio povrće i cvijeće i u tome mu je pomagala supruga, a nakon nezgode više nije mogao raditi u plasteniku.

31. Iz iskaza svjedoka GZ proizlazi kako je tužitelj radio u plasteniku sve dok nije nastradao. Sadio je cvijeće i povrće, a pomagao mu je i on (prevezao bi mu poljoprivredne kulture na Pazar ili terminal), kao i njegova majka, supruga, djeca, tužiteljeva punica.

32. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi kako je u plasteniku radio kroz cijelu godinu, sadio je povrće i cvijeće, frezao, hranio cvijeće, prehranjivao, navodnjavao, stavljao mreže na krizanteme, po rajčicama skidao zaperke, dok bi mu supruga pomagala obavljajući lakše poslove (povezivala biljke, brala rajčice, slagala ih i brisala). Zarađivao bi oko 50.000 do 60.000 kn godišnje. U plasteniku je prestao raditi nakon nezgode.

33. Dakle, nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a na kojoj je tužitelj, kako tvrdi, obrađivao i uzgajao poljoprivredne kulture, vlasništvo je tužitelja, razvidno iz ugovora o darovanju od 24.10.2016., kao i zk izvatka, međutim, tužitelj, po ocjeni ovog suda, nije dokazao da uslijed štetnog događaja nije više bio u mogućnosti baviti se poljoprivrednim gospodarstvom za što je imao i OPG (za istaknuti je kako je tužitelj u razdoblju od 31. 1. 2003. do 15. 5. 2015. bio upisan u Upisnik poljoprivrednika kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva: OPG Semenić Ante, te da za navedeno gospodarstvo nije ostvarivao novčani poticaj, dok s trenutkom štetnog događaja /14. 9. 2016./ nije bio upisan u Upisnik poljoprivrednika kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a osim toga nije sam vodio brigu o cjelokupnom poljoprivrednom zemljištu, jer mu je u svemu pomagala supruga, kako proizlazi ne samo iz iskaza tužitelja, već i iz iskaza njegove supruge ĆZ, te iz iskaza ostalih svjedoka EZ, UZ, BZ, KZ, GZ), a nije dokazao ni visinu štete, a teret dokaza glede osnovanosti i visine štete, leži na tužitelju.

34. Na temelju rezultata provedenog očevida i iskaza saslušanih svjedoka na ročištima glavne rasprave od **.**.2021. (ĆZ), **.**.2021. (UZ, BZ, te tužitelj kao parnična stranka), **.**.2022. (EZ, PZ), **.**.2022. (GZ) koji su u svojim iskazima iznijeli saznanja o bavljenju tužitelja poljoprivredom, dok o tome što je točno tužitelj radio (većina svjedoka iskazivala je kako je tužitelj radio teže fizičke poslove, da je frezao, sadio povrće i cvijeće, okopavao i dr.), koliko je godišnje proizvodio (koliko je sadnica cvijeća /krizantema, statica/ posadio, a koliko sadnica poljoprivrednih kultura /krastavaca, rajčica i dr./ posadio), te o prinosima koje je ostvarivao u poljoprivrednim proizvodima nemaju saznanja, nije dokazana osnovanost tužbenog zahtjeva.

34.1. Naime, svjedokinja EZ iskazuje kako bi tužiteljev kum s malim traktorom uzorao zemlju, a tužitelj i supruga bi sadili, zalijevali, okopavali, čistili zaperke na rajčicama, sve na površini od oko 2000 m2, te da su mu u proizvodnji pomagali kumovi, dok su tužitelj i svjedokinja ĆZ iskazali kako je tužitelj frezao zemlju i radio teže fizičke poslove na površini od 1500 m2 (1.000 m plastenika i 500 m nenatkrivenog zemljišta), a njegova supruga lakše poslove, te da su samo njih dvoje radili na zemlji, uz eventualnu pomoć njezine majke ili sestre, dakle ne i kumova, a to proizlazi i iz iskaza svjedoka UZ i BZ po kojima je tužitelj većinom radio sam, a neke lakše poslove pomagala je supruga. Također iz iskaza tužiteljeve supruge proizlazi da je ona prodavala na pazaru, dok bi tužitelj išao na veletržnicu, a po iskazu tužitelja i svjedokinje EZ proizlazi da je tužitelj prodavao i na pazaru i na veletržnici. Po svjedokinji KZ tužitelj je živio od zemlje i time prehranjivao obitelj, stalno je radio na zemlji, ranom zorom ustajao (5:30 ili 6:00) i obrađivao zemlju i tako cijeli dan nastavio, da su mu pomagali kumovi, prijatelji, rođaci, dakle, po ovoj svjedokinji tužitelj uopće nije bio u radnom odnosu, već se samo bavio poljoprivredom, a što ne proizlazi ni iz iskaza samog tužitelja. Svjedok GZ i njegova supruga bi dolazili pomagati tužitelju kada su bili veći poslovi (npr. sadnja), a pomagali su i prilikom prijevoza poljoprivrednih kultura na pazar ili terminal, te su mu osim njih pomagali i tužiteljeva majka, supruga, djeca, punica i po njemu je tužitelj obrađivao od oko 1000 m2 zemljišta, a iz iskaza tužitelja, kao i iz iskaza njegove supruge ne proizlazi da su mu svjedok GZ i njegova supruga pomagali.

34.2. Dakle, iz provedenih dokaza (saslušanja svjedoka i tužitelja) proizlazi da je tužitelj prije štetnog događaja obavljao poljoprivredne poslove u plasteniku i izvan njega (uz posao pomoćnog skladištara), radi čega nije upitna njegova aktivna legitimacija kojoj tuženik prigovara, možda je ostvarivao i prihode od poljoprivrede prodajom povrća i cvijeća na tržnici, ali po mišljenju ovog suda sve to za svoje potrebe i potrebe svoje obitelji. U štetnom događaju tužitelj nije zadobio ozljede zbog čijih posljedica više nije u mogućnosti obavljati poljoprivredne poslove koje je obavljao prije štetnog događaja, odnosno da je uslijed posljedica predmetnog štetnog događaja u potpunosti izgubio radnu sposobnost (jer je potpuni gubitak radne sposobnosti tužitelja utvrđen tek u 12.12.2023., kako proizlazi i iz dopisa Sektora za vještačenje od 8. 1. 2024. /list 437 spisa), te da više nije u mogućnosti niti dijelom obavljati poslove u poljoprivredi, a niti je sposoban organizirati rad uz angažiranje drugih osoba.

34.3. Osim toga, za istaknuti je kako je tužitelj zbog posljedica ozljede na radu na bolovanju bio u razdoblju od 14. rujna 2016. do 30. lipnja 2017. (kako proizlazi i iz izvješća o bolovanju i to pod šifrom BO ozljeda na radu), a od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2019., na bolovanju je bio radi bolesti (što je razvidno iz izvješća o bolovanju i to pod šifrom AO bolest) i to zbog degenerativnih problema s kralježnicom.

35. Po ocjeni ovog suda tužbeni zahtjev nije osnovan ne samo iz razloga što nije dokazano kako je i na koji način sam tužitelj i u kojem opsegu uopće obavljao poslove oko povrća i cvijeća niti koliku je zaradu od toga ostvarivao, a nije dokazana ni istinitom tvrdnja o veličini poljoprivrednog zemljišta za koje je tužitelj tvrdio da je obrađivao i koliku je zaradu od toga rada ostvarivao, a nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi istinitost tvrdnji o opsegu poslova koje je obavljao tužitelj uz svoj redovni rad, niti je dokazano na koji je način ostvarivana zarada u tom dijelu. Dakle, tužitelj nije dokazao da je prije predmetnog štetnog događaja ostvarivao prihode baveći se poljoprivredom u visini od 50.000 do 60.000 kn godišnje, kako je iskazao.

36. Naime, da bi tužitelj uspio sa zahtjevom za naknadu štete zbog izgubljene zarade ostvarivane radom u poljoprivredi/gospodarstvu na tužitelju je bio teret dokazati koje je poslove obavljao, u kojem opsegu, te da zbog štetnog događaja to više nije bio u mogućnosti raditi, te da je prije štetnog događaja od proizvedenog i prodanog ostvarivao neku zaradu i to kroz registrirani OPG kako se navodi u tužbi (a OPG je ugašen više od godinu dana prije ozljede na radu 15. 5. 2015, a radna nezgoda je bila 14. 9. 2016.), u čemu je, kao posljedica štetnog događaja onemogućen, a za očekivati je da štetnog događaja nije bilo da bi i dalje obavljao poslove u poljoprivredi ili na gospodarstvu kroz koje bi ostvarivao zaradu i u kojem određenom iznosu.

37. Prema iskazu tužitelja proizlazi da je radio u plasteniku površine 1000 m2 i plus 500 m2 nepokrivenog dijela, sadeći povrće i cvijeće te isto prodavao na veliko ili na pazaru uz godišnju zaradu od 50.000 do 60.000 kuna, ali brojčane podatke o zasađenim poljoprivrednim kulturama tužitelj ne ističe (u tužbi navedeno bez nekog konkretnog dokaza) niti ih ističe supruga tužitelja, a isto ne potvrđuju ni svjedoci (svjedoci iskazuju samo da je tužitelj obrađivao plastenik, frezao, sadio povrće i cvijeće, okopavao i dr., a o brojčanom stanju zasađenih kultura nemaju saznanja, a i tužitelj i njegova supruga samo općenito navode da su sadili povrće i cvijeće kroz cijelu godinu i prodavali na pazaru /tužitelj je iskazao kako bi iznajmio štand na tržnici na Sućidru i prodavao krizanteme za mrtvi dan/ i na veletržnici), a za to nema ni pisanih isprava.

38. Kada tužitelj nije dokazao koliko su brojčano povrća i cvijeća tužitelj i njegova supruga imali, a niti je iz navedenih dokaza bilo moguće utvrditi koje je poslove i u kojem opsegu tužitelj stvarno obavljao i od kojih je proizvoda i kako ostvarivao zaradu u tom dijelu, sve uz rad u plasteniku i izvan njega uz svoj redovni posao, to se nije mogla prihvatiti kao dokazana niti visina zarade po izračunu vještaka koji je vještačio na ovu okolnost (ovdje vještakinja Dražana Grga).

38.1. Za istaknuti je kako je stalna sudska vještakinja za poljoprivredu mr. Dražana Grga, dipl.ing., mišljenje temeljila na podatcima iz spisa, te izjavama svjedoka i onome što je vidjela tijekom očevida, međutim nitko od saslušanih svjedoka, čak niti supruga tužitelja, nisu potvrdili tvrdnje tužitelja iz tužbe da bi godišnje uzgojio 1000 kg blitve, 1000 kg salate, 3.500 kg rajčica, 1000 kg krastavaca, 2000 sadnica krizantema, 1000 sadnica ostalog cvijeća (kale, statice), što bi sve prodavao na malo na pazaru na Sućidru i na veliko na tržnici TTTS u Splitu. Naime, iz iskaza samog tužitelja, proizlazi da je prodavao cvijeće jedno vrijeme na veliko, a poslije na pazaru na Sućidru, dok je povrće prodavao na velikom pazaru u gradu ili na TTTS, a i iz iskaza njegove supruge ĆZ, proizlazi da su prodavali na pazaru na Sućidru krizanteme za mrtvi dan, a druge dane su prodavali lokalnim dućanima i na veletržnici, ali iz njihovih iskaza ne proizlazi koju količinu su prodavali i za koju cijenu. Navode tužitelja iz tužbe ne potvrđuju ni iskazi drugih svjedoka niti neki drugi dokazi.

39. Stoga, mišljenje je ovoga suda kako u ovom slučaju nije dokazano da je predmetna nekretnina zaista i iskorištavana za sadnju proizvoda (povrća i cvijeća) od kojih se ostvarivala zarada, kao ni udio tužitelja u radu u poljoprivredi u tom dijelu pa se stoga nije mogao prihvati ni izračun potencijalne štete iz nalaza i mišljenja vještakinje poljoprivredne struke.

39.1. Na tužitelju je teret dokaza da kao posljedica štetnog događaja od prodaje plodova svoga rada na zemljištu od 1500 m2 (1000 m2 u plasteniku i 500 m2 nepokrivenog zemljišta, kako je isti iskazao da je obrađivao) više nije mogao ostvariti zaradu koju je do prije štetnog događaja uobičajeno ostvarivao i koju bi očekivano ostvarivao da štetnog događaja nije bilo. Kako tužitelj nije dokazao da je od plodova rada na zemljištu od 1500 m2 (uzgajane su razne kulture /povrće i cvijeće/, raznih vrijednosti) i u kojem opsegu ostvarivao neku zaradu, a to ne proizlazi ni iz iskaza svjedoka niti to potvrđuje bilo koja pisana isprava u spisu, a nalaz vještaka poljoprivredne struke u takvom je slučaju općenit, jer se temelji na pretpostavkama, a ne na činjenicama koje su dokazane, neovisno od činjenice da je tužitelj zaista obavljao radove u plasteniku i time nešto stvarao, nije dokazano da je plod tog njegovog rada bila neka određena zarada, koju nakon štetnog događaja više nije mogao ostvarivati i zbog čega tužbeni zahtjev ovaj sud smatra neosnovanim. Stoga je sud i odustao od izvođenja dokaza medicinskim vještačenjem po liječnicima ortopedu, neurokirurgu, psihijatru, kao i liječniku medicine rada jer okolnosti na koje su isti predloženi kao dokaz nemaju značaj pored činjenice da iz dokaza provedenih tijekom postupka ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a kako je sve gore elaborirano, pa bi ovi dokazi samo doveli do odugovlačenja postupka i stvaranja bespotrebnih troškova.

40. Kako tužitelj nije dokazao da je do predmetne radne nezgode obrađivao predmetnu nekretninu i koje je prihode ostvarivao na istoj prema cijenama poljoprivrednih proizvoda u vrijeme nastanka štete, kako za potrebe svog domaćinstva, tako i prodajom na tržnici, te da je zbog zadobivenih ozljeda bio spriječen da se bavi u istom obimu poljoprivrednim poslovima, a nije dokazao ni visinu štete, to je valjalo tužbeni zahtjev odbiti i odlučiti kao u izreci presude.

41. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 125/22, 138/23; dalje Tarifa), VPS, popisu parničnog troška pa je tuženiku priznat sljedeći trošak: za sastav odgovora na tužbu 500 bodova, za sastav podneska od 1. 3. 2021. 125 bodova, od 10. 1. 2022., 25. 2. 2022., 29. 1. 2024. i 12. 11. 2024. po 500 bodova, za pristup ročištu od 10. 3. 2021., 17. 5. 2021., 4.10.2021., 24. 1. 2022., 3. 3. 2022., 19. 5. 2022., 15. 9. 2022., 24. 3. 2023., 5. 2. 2024., 27. 3. 2024., 27. 1. 2025. i 9. 6. 2025. po 500 bodova, od 14. 4. 2025. 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 17.350,00 eura, te na ime PDV-a iznos od 4.337,50 eura, ukupno iznos od 21.687,50 eura.

U Splitu 5. rujna 2025.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika