REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Posl.br. Psp-3/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu pojedincu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Barbari Glavaš Štefanac, odvjetnici u Zagrebu, Matije Divkovića br. 28, protiv tuženika ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz zajedničkog odvjetničkog ureda Nenad Škare – Silvije Petrović u [adresa], radi smetanja posjeda, 5. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Tuženik ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetao je tužitelja ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu i pravu prolaza preko dijela nekretnine označene kao zk.čest.3404 – [adresa], dvorište, pomoćna zgrada, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 1568 m2, upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Gospiću, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], time što je dana 3., 4. i 5. travnja 2025. godine samovlasno smetao tužitelja u posjedu tako što je na željeznoj ogradi koja se nalazi postavljena na dijelu kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], između zk.čest. 3403, k. o. [katastarska općina] postavio lanac i lokot.

II. Zabranjuje se tuženiku ČĐ , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svako takvo ili slično smetanje u buduće, te se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kao i da tuženik nadoknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 648,23 EUR (slovima: šesto četrdeset osam eura i dvadeset tri centa), a sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se zahtjev tuženika za postupanje po privremenoj mjeri podnesen ovom sudu 26. svibnja 2025. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-3 spisa) u bitnome naveo kako je on zajedno sa svojim prednicima, neprekidno više od 50 godine u neposrednom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] danas označene i opisane kao ORANICA ROSULJA KOD PUTA površine 1331 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj su kao suvlasnici upisani ovdje tuženik ČĐ, tužitelj ŠĐ, HĐ te SĐ svaki s odgovarajućim suvlasničkim udjelom, a koja čestica se nalazi na adresi [adresa], i koja čestica kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je u katastarskom operatu upisana u PL 2493, k. o. [katastarska općina], opisana kao LAKTUŠE ORANICA površine 10542 m². Vlasnik susjedne kč. br. [katastarska čestica], opisane kao [adresa], DVORIŠTE, POMOĆNA ZGRADA, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], površine 1568 m2, upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Gospiću, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], je tuženik ČĐ, a koja čestica je u katastarskom operatu upisana u PL1243, k. o. [katastarska općina], a opisana kao [adresa], pomoćna zgrada, zgrada mješovite uporabe, [adresa], dvorište ukupne površine 1568 m². Na susjednoj nekretnini zk.čest. 3403, k. o. [katastarska općina] tužitelj je upisan kao suvlasnik, i na predmetnoj čestici 3403 se nalazi „ stara“ kuća i štala čiji je tužitelj samostalni posjednik. Na ulazu (sa puta) do nekretnina ovdje tužitelja nalazi se ograda koju ogradu je postavio i ugradio ovdje tužitelj još za vrijeme života svojih roditelja, a koja ograda se tijekom godina nikada nije zatvarala, odnosno ključala lokotom. Preko više od 50 godine tužitelj, tuženik te ostali članovi obitelji su sa „glavnog puta“ kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nesmetano ulazili na predmetnu česticu kč. br. [katastarska čestica]. Tužitelj i članovi njegove obitelji, a tako i ostali upisani suvlasnici su imali i koristili predmetni ulaz i nesmetano pravo prolaza preko dijela kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svih tih godine tuženik se nikada nije protivio pravu prolaza odnosno ulaza. Tuženik je 3., 4. i 5. travnja 2025. samovlasno smetao tužitelja u posjedu tako što je na ogradu tužitelja stavio lanac s lokotom koja je u posjedu tužitelja te na taj način tužitelju onemogućio prolaz i prilaz na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. O navedenom smetanju posjeda, tužitelj je odmah obavijestio policiju i zatražio intervenciju koja je nedugo zatim i uslijedila te su službenici policije izašli na mjesto događaja na navedenoj nekretnini. Budući da se u pravnom smislu ograda na ulazu u dvorište te da se predmetna ograda nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a tužitelju je onemogućen ulaz na nekretninu na kojoj se nalaze građevine koje održava, kuća, štala i životinje o kojima brine i uzgaja ( 50 komada ovaca) koje mora hraniti to se ovakvim postupanje tuženika dovodi u opasnost imovina tužitelja i životinje, tužitelj je podnio tužbeni zahtjev sa prijedlogom za izricanje privremene mjere.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 32-33 spisa) u bitnome naveo kako je vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a spornu ogradu je tužitelj postavio još za vrijeme života svojih roditelja, ali nije točno da se ograda nikada tijekom godina nije zatvarala. Smisao postavljanja ograde je da se zaštiti posjed pa nije životno da se nikad ne zatvara, a vjerojatno ne postoji niti jedna ograda u [adresa] koja je stalno otvorena da bi suvlasnici susjednih parcela imali lakši pristup. Činjenica da je tuženik povremeno dopuštao prolaz ne znači da je u obavezi to činiti stalno, a sve iz razloga jer je tako jednostavniji pristup susjednoj kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], moguć je prilaz na više načina, a ukoliko tužitelj smatra da nije tako, može svoje pravo prolaza pokušati ostvariti u parnici radi utvrđenja prava služnosti. Međutim, tužitelj je svjestan da postoji alternativni prilaz pa simuliranjem nekakvog mirnog posjeda u suštini stvara pravni nered. Dakle, potpuno su proizvoljne i neutemeljene tvrdnje iz povijesnog dijela tužbe jer tužitelj nije u posljednjem mirnom posjedu niti je od strane tuženika deposediran. Tužitelj nije u posljednjom mirnom posjedu ograde tuženika, niti postoji čin smetanja pa tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, kao i prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja. Slijedom navedenog predložio je odbaciti a podredno odbiti tužbu u cijelosti, 3. Obje stranke su ostale pri navodima iz tužbe i odgovora na tužbu na pripremnom ročištu (str. 42-43 spisa) kao i ročištu za glavnu raspravu održanom na licu mjesta (str. 68-73 spisa).

4. Između stranaka je nesporan sam predmet spora – dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika koji u naravi čini dio dvorišta ispred kuće koji se proteže od ceste do susjedne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja, tuženika i trećih osoba, a koji u naravi može služiti kao prolaz za pristup na susjednu česticu.

5. Između stranaka je sporan tužiteljev posjed služnosti puta.

6. Tijekom postupka su u s-mjeru razjašnjavanja sporne činjenice provedeni dokazi uviđajem na licu mjesta (str. 68-73 spisa), saslušanjem tužitelja (str. 70 spisa) i tuženika (str. 71 spisa) te svjedoka: OĐ (str. 69 spisa), SĐ (str. 69-70 spisa) i ĐĐ (str. 70 spisa). Izvršen je uvid u: prijepis posjedovnog lista 2493 k. o. [katastarska općina] (str. 5 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 6 spisa), prijepis posjedovnog lista 1243 k. o. [katastarska općina] (str. 7 spisa), izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 8-9 spisa), izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 10-11 spisa), fotografije lica mjesta (str. 12-26, 44-67 spisa), potvrdu Policijske postaje Gospić od 7. svibnja 2025. (str. 24 spisa),

7. HĐ nije saslušana u svojstvu svjedoka obzirom je tužitelj odustao od njenog saslušanja prilikom uviđaja na licu mjesta (str. 71 spisa).

8. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u nastavku teksta: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. O zahtjevu za određivanje privremene mjere ovaj sud je odlučio rješenjem posl.br. Psp-3/2025-4 od 16. svibnja 2025. (str. 25-27 spisa).

10. Zahtjev za postupanjem po privremenoj mjeri podnesen ovom sudu 26. svibnja 2025. je odbijen kao neosnovan obzirom je na licu mjesta utvrđeno da je tuženik omogućio tužitelju korištenje spornog prolaza do susjedne čestice. Omogućavanjem korištenja spornog prolaza i pristupa tužitelja susjednoj nekretnini utvrđeno je da je prestala hitna opasnost protupravnog oštećenja i otklanjanja nenadoknadive štete uslijed mogućnosti ugibanja ovaca u vlasništvu tuženika obzirom da im je u mogućnosti slobodno pristupiti i brinuti o njima, čime je otklonjen razlog za određivanje privremene mjere propisan čl. 442. ZPP-a, slijedom čega je zahtjev odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove odluke, posebno jer je i neovisno o postupanju tuženika na licu mjesta utvrđeno da je nekretnina na kojoj su smještene ovce u vlasništvu tuženika položena neposredno uz cestu sa mogućnošću pristupa istima s druge strane čestice.

11. Čl. 10. st. 1. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u nastavku teksta: ZV) propisuje kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

12. Čl. 16. st. 1. ZV-a propisuje da kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

13. Čl. 186. st. 1. ZV-a propisuje da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

14. U ovom postupku sama činjenica mogućnosti tužiteljevog pristupa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] putem drugog ulaza sa suprotne strane čestice nije od utjecaja na samo pitanje tužiteljevog posjeda služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika na istu.

15. Na samom licu mjesta je uočeno, a što je uostalom jasno vidljivo na priloženim fotografijama (str. 12-26, 44-67 spisa), da iza same ograde koja dijeli k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od javnog puta, tragovi skreću udesno i vode na susjednu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. To samo po sebi ne upućuje da se isključivo tužitelj koristi tim putem jer kako je razvidno iz izvatka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 10-11 spisa), ta čestica je u suvlasništvu više osoba, koji uključuju i obje parnične stranke, slijedom čega je svakako moguće da su svi tragovi oni koji su ostali iza tuženika.

17. Međutim, iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka, ovaj sud smatra da je tuženik dokazao da je nesmetano izvršavao pravo služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Tako iz iskaza svjedoka CĐ (str. 69 spisa), sina tuženika a nećaka tužitelja, proizlazi da su postojale određene prethodne nesuglasice između tužitelja i tuženika oko korištenja spornog prolaza, ali da se u konačnici tužitelj ipak slobodno koristio istim za pristupanje susjednoj čestici. I makar je moguće da je tuženik prethodno već pokušao postaviti lokot i da ga je tužitelj prerezao, iz iskaza svjedoka svejedno proizlazi da je tuženik tužitelja, neovisno o tuženikovoj motivaciji i uopće njenoj točnosti, svejedno puštao koristiti prolaz sve do postavljanja lokota koji je izazvao ovaj spor.

19. Da se tužitelj slobodno koristio tim prolazom proizlazi i iz iskaza SĐ (str. 69 spisa), nećaka obaju parničnih stranaka, koji navodi da se prolaz redovito zatvarao ali da je neovisno o tome tužitelj prolazio kroz predmetni prolaz jer drugog prolaza do terena i ovaca ni nema.

20. Isto proizlazi i iz iskaza tužitelja i njegove supruge ĐĐ (str. 70 spisa), ali u konačnici i iz iskaza samog tuženika (str. 71 spisa) koji je ponovio navode svog sina da je tužitelja u više navrata pokušao zapriječiti put tužitelju ali da bi ga u konačnici ipak pustio da prođe dvorištem jer mu je brat.

21. Istinitost tih navoda dodatno potvrđuje i ispis fotografija sa servisa „Google Maps“ (str. 19-20 spisa) za koje nije vidljiv trenutak snimanja ali koji je očigledno nastao prije početka spora obzirom da je kapija za prolazak vozila bila zaključana lancem i lokotom i u vrijeme održavanja uviđaja kao i u vrijeme početka smetanja posjeda, a koja nije vidljiva u ranije snimljenim fotografijama lica mjesta na servisu „Google maps“.

22. Kako iz navedenog i iskaza svih svjedoka a i samih stranaka proizlazi da se tužitelj ipak koristio predmetnim prolazom preko dvorišta tuženika za pristup na susjednu česticu, razlozima koje navode tuženik i njegov sin usprkos, u konzumiranju ovlaštenja i puštanju slobodnog prolaska ostvarili su se uvjeti propisani čl. 16. st. 1. ZV-a u vezi čl. 10. st. 1. i 5. i čl. 186. st. 1. ZV-a, obzirom da je tužitelj svojim jednostranim prolaskom preko tuženikove nekretnine, što ovaj nije trebao otrpjeti, ali je ipak otrpio, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti prolaza preko nekretnine tuženika kao poslužne u korist susjedne nekretnine.

23. Čl. 21. st. 1. – 3. ZV-a propisuje kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

24. Čl. 22. ZV-a dalje propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

25. Kako je iz navedenog utvrđeno da je tužitelj stekao posjed prava prolaza preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika za pristup na susjednu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je postavljanjem lanca i lokota na ulazna vrata u dvorište tuženik počinio smetanje posjeda prava služnosti prolaza tužitelja čime su bili ostvareni uvjeti za zaštitu prava posjeda tužitelja propisani čl. 21. st. 1. i čl. 22. ZV-a.

26. Kako drugih dokaza o vremenu počinjenog smetanja posjeda i saznanju tužitelja o istom izvan potvrde Policijske postaje Gospić od 7. svibnja 2025. (str. 24 spisa), nema, utvrđeno je da je tužitelj podnio tužbu u ovom predmetu unutar subjektivnog i objektivnog roka propisanog čl. 21. st. 3. ZV-a.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod toč. I. i II. izreke ove odluke

28. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak. Tužitelj je ostvario tužbeni zahtjev u cijelosti slijedom čega mu je sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 48. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine" br. 138/23., 107/25., u nastavku teksta: Tarifa), priznato 250 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 2. Tarife. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 500,00 eura, a uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 625,00 eura. Uvećano za sudske pristojbe u iznosu od 9,96 eura za tužbu i 13,27 eura za presudu sukladno Tar.br. 1.1. i 2..1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ br. 37/23), ukupni priznati trošak iznosi 648,23 eura.

U Gospiću 5. rujna 2025.

Sudac

Jano Malovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćnici Barbari Glavaš Štefanac, odvjetnici u Zagrebu, Matije Divkovića br. 28, po e-oglasnoj ploči suda

- tuženiku po punomoćnicima iz zajedničkog odvjetničkog ureda BĐ

– RĐ u [adresa], po e-oglasnoj ploči suda