Pr-5925/2021-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Mirku Kovaču, odvj. u Zagrebu, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587, zastupana po ODO Split, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. srpnja 2024. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja Tanje Bota, odvj. u Splitu i zz tužene UĆ, objavljene dana 05. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 52634238587, da tužiteljici ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati i preostali iznos od 95,86 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 95,86 EUR od 16. veljače 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Za više zatraženi iznos od 752,70 eura na ime razlike plaće, tužbeni zahtjev tužitelja odbija se kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 52634238587 parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.256,00 eura.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesenoj 14. kolovoza 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Split, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 04. svibnja 2013. do 04. svibnja 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi u smjeni) i (turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, da se smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen, pošto da su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom odbijen u cijelosti.

1.1. Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 06. srpnja 2020., predloživši sudu tuženika obvezati na isplatu iznosa od 6.406,59 kn, zajedno sa pripadajućim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, te obvezati tuženika na snašanje parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu od 24. rujna 2018.g. tužena navodi kako se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanom u cijelosti. Tuženik je naveo da nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe, budući da nije okončan postupak mirnog rješenja spora, pa je predloženo u smislu odredbe čl. 186.a. Zakona o parničnom postupku tužbu odbaciti, a tuženika obvezati na plaćanje troška. Na koncu, da tužitelju ne pristoji pravo na isplatu kamata kako je zatražio, sve u smislu čl.45 Zakona o porezu na dohodak.

2.2. Glede konačno preciziranog tužbenog zahtjeva tuženik je istakao da je u postupku za mirno rješenje spora, kao i odgovoru na tužbu priznao da je tužitelj ostvario određeni broj prekovremenih sati, pa da je tužitelj s tim u svezi dužan snositi trošak ovog parničnog postupka. Na koncu, obzirom da je tužitelj podneskom od 06. srpnja 2020. smanjio tužbeni zahtjev u odnosu na ranije označeni, da se radi o povlačenju tužbe, pa da je iz tog razloga tužitelj dužan naknaditi parnični troška.

3. U dokaznom postupku sud je pregledao, Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 25. travnja 2018. i odgovor na Zahtjev od 09. srpnja 2018. god., Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Izvodi iz zapisnika 13., 2., 3., 4., 12. i 15. Sjednice komisije za tumačenje, izveden je dokaz vještačenje sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije dipl. oec. Ivanu Buljanu, Tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka, pregledana je i ostala pisana dokumentacija.

4. Temeljem provedenih dokaza, Općinski sud u Splitu je odlukom br. Pr-690/18 od 26. veljače 2021. djelomično usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, obvezavši tuženu na isplatu iznosa od 722,29 kn bruto, s pripadajućim kamatama, dok je za više zatraženi iznos od 5.686,30 kn tužbeni zahtjev tužitelja, kao neosnovan odbijen. Sud je odlučio da će svaka stranka snositi svoj parnični trošak.

5. Odlučujući o pravodobnim žalbama stranaka, Županijski sud u Zagrebu je odlukom broj Gžr-835/21 od 06. svibnja 2021. ukinuo prvostupanjsku presudu, i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

6. Podneskom od 03. lipnja 2024. tužitelj je konačno precizirao tužbeni zahtjev, ustrajavši u potraživanju isplate zatraženog iznosa, sada izrađenog u eurima, i to iznosa od 754,70 eura zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od 16. veljače 2018. do isplate.

7. Glede konačno preciziranog tužbenog zahtjeva, tuženik je ustrajao u navodima iznesenim tijekom postupka, opetovano navodeći da je isključivo Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, čl. 44. odnosno st. 48. st. 14. utvrđen pojam korištenja slobodnih radnih dana po osnovi prekovremenog rada, te da je nesporno tužitelj koristio slobodne dane, sukladno citiranom čl. KU, te da su slobodni dani korišteni na temelju ostvarenih prekovremenih sati, prema zamolbama tužitelja. Tijekom postupka tuženik je isticao kako je tužitelj konačno preciziravši tužbeni zahtjev uspio u značajno manjem iznosu od zatraženog iznosa. Štoviše, da se predmetni postupak nije niti trebao voditi, jer je tužena bila spremna potraživanje tužitelja namiriti u postupku mirnog rješenja, navedeno da je od značaja kod odmjeravanja parničnog troška.

8. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima, u ciklusima 12-24-12-48.

9. Kao sporo trebalo je utvrditi je li tužena pravilno obračunala i isplatila plaću, za razdoblje od 04. svibnja 2013. do 04. svibnja 2018., po osnovi dodatka za prekovremeni rad odrađen tijekom tjedna, od ponedjeljka do petka radom na neradne dane i blagdane, radom u turnusima i smjenama.

10. Člankom 44. st. 10. KU za državne službenike i namještenike (NN br. 104/13) i čl. 38. st. 10. KU za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18), propisano je kako se prekovremenim radom, kada je rad službenika organiziran u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sad duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

11. Čl. 44. st. 12. KU iz 2013. i čl. 38. st. 12. KU iz 2017., propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a da se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

12. Temeljem citiranih odredbi, ovaj sud smatra kako se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8, te isti ne uključuje blagdane koji "padaju" od ponedjeljka do petka, već samo radne dane, pa su prekovremeni sati rada svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenim za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenih za vrijeme blagdana, neradnih dana, utvrđenim zakonom, kao i za Uskrs.

13. Kako bi se utvrdilo je li tuženik obračunao i isplato tužitelju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 44. KU, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo dipl. oec. Ivanu Buljanu.

14. U vještvu od 19. studenog 2020. vještak je naveo i tabelarno prikazao (str. 365-371) izračun prekovremenih sati, temeljem evidencije radnih sati, vodeći računa o prebijanju sati sa slobodnim danima, te kako sate odrađene tijekom blagdana nije obračunao kao prekovremene sate, pa je tako utvrdio kako tužitelju u razdoblju od svibnja 2013. do travnja 2018. nisu bili obračunati ni isplaćeni svi prekovremeni sati koje je u navedenom razdoblju odradio, u ukupnom iznosu od 722,29 kn.

15. Sud kao ispravan prihvaća navedeni obračun vještaka, jer je sudski vještak izračunom od 19. studenog 2020. izračun izvršio sukladno odredbama čl. 44. st. 10., 12. i 14. KU, kao i na temelju obračunskih lista i evidencije o korištenju radnog vremena u utuženom razdoblju. U prethodnim izračunima vještak nije umanjio neplaćene prekovremene sate, za iskorištene slobodne dane, tj. prethodne varijante izračuna nisu sukladne citiranim odredbama KU.

16. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan, i to za iznos od 95.86 eura/722,29 kn.

Za više zatraženi iznos od752,70 eura/5.686,30 kn, tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan trebalo je odbiti.

17. Tužitelju pristoji pravo i na zakonsku zateznu kamatu kako je zatražio od 16. veljače 2018. (datum dospijeća posljednjeg mjesečnog iznosa, tijek zakonskih zateznih kamata nije bio sporan), kako je to i zatražio, u smislu odredbe čl. 84. st. 3. Zakona o radu (NN br. 149/09, 61/11), čl. 92. st. 3. Zakona o radu i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3., a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., drugdje u tekstu ZPP), stoga je tuženiku, obzirom da je tužitelj uspio u neznatnom dijelu, priznat trošak kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, za sastav 4 podneska po 100 bodova, za pristup na 5 ročišta po 100 bodova, za pristup na 3 ročišta po 25 bodova, te za pristup na 2 ročišta 50 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2.00 eura iznosi 2.150,00 eura, kojem iznosu je trebalo pridodati i iznos od 106,00 eura za troškove provedenog vještačenja, tako se tuženiku obistinjuje trošak postupka u iznosu od 2.256,00 eura, kao što je odlučeno pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 05. rujna 2025.

S u d a c

Jerka Kovačić Garac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužitelja

- zz tuženika

- u spis