REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: P-914/2021-53 53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Ivanišević Mostovac, u pravnoj stvari tužiteljice BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Bojani Pavković, odvjetnici u Rijeci protiv tuženog AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Alenu Boškoviću, odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja prava na nužni dio i vraćanje dara, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 5. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica BC, OIB: [osobni identifikacijski broj] nužna nasljednica iza ostaviteljice pok. UC.

II. U ostavinsku imovinu iza pok. UC, rođene MC, rođene **.**.1939., preminule **.**.2018., OIB: [osobni identifikacijski broj] vraća se dar učinjen tuženiku AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem Ugovora o darovanju od 14.3.2005. ovjeren od strane javnog bilježnika Vesne Ćuzele, Rijeka, pod posl. brojem OV-4503/05 i OV-4504/05 u odnosu na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], SC [adresa] površine 721 m2 (dvorište 573 m2, pomoćna zgrada 32 m2 i kuća, SC [adresa] k.b.24 površine 116 m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, gosp. zgrada i dvorište površine 700 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i to u 1/8 dijela cijele k. č. br. [katastarska čestica], SC površine 721 m2 (dvorište 573 m2, pomoćna zgrada 32 m2 i kuća, SC k.b.24 površine 116 m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno u ¼ dijela suvlasničkog dijela pok. UC, radi namirenja nužnog dijela tužiteljice BC, OIB: [osobni identifikacijski broj].

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.694,88 € zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. rujna 2025. pa nadalje prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećano za tri postotnih poena pa do konačne isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navod da je pravomoćnim rješenjem ovoga suda pod posl. br. O- 72/2020 od 7.10.2020. upućena u parnicu protiv zakonskog nasljednika radi povrata ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ostavinu radi povrede njezinog nužnog nasljednog dijela iza pok. UC. Pok. UC da je 10.3.2005. zaključila sa tuženikom ugovor o darovanju kojim je tuženiku darovala pravo suvlasništva od ½ dijela kuće pobliže označene u izreci presude. Predmetni ugovor da je ovjeren od strane javnog bilježnika. U ostavinskom postupku iza pok. UC da je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu čine nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina]. Tužiteljici da bi kao nasljednici pripalo ½ svih navedenih suvlasničkih dijelova nekretnina. Vrijednost ovih nekretnina da je vrlo upitna, a da je ujedno upitno i tko su stvarni vlasnici predmetnih nekretnina imajući u vidu da se radi o nekretninama u suvlasništvu. Stoga da je predmetnim darovanjem od 14.03.2005. tužiteljici povrijeđeno pravo na nužni dio.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Predlaže odbacivanje točke I. tužbenog zahtjeva zbog nedostatka pravnog interesa jer da pok. UC nije sačinila oporuku, slijedom čega dolazi do zakonskog nasljeđivanja, pa da nema govora o nužnim nasljednicima. U ovom slučaju da su nužni i zakonski nasljednik ista osoba, međutim da se radi se o različitim osnovama s kojih se nasljeđuje, a koje osnove da isključuju jedna drugu pa da se samim time se ne može govoriti o povredi nužnog nasljednog dijela. Tuženik osporava da bi predmetnim darovanjem bio povrijeđen nužni nasljedni dio tužiteljice, jer da je potrebno izračunati i utvrditi jesu li tužiteljici za života učinjena kakva darovanja od strane pok. UC, te je li zbog toga i u kolikom iznosu (omjeru) tužiteljica namirena u pogledu vrijednosti njezinog nužnog dijela. Osporava navode tužiteljice da je na nekretninama k. o. [katastarska općina] upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] upitno pravo vlasništva pok. UC jer je nesporno da je ista upisana u zemljišnim knjigama kao (su)vlasnica, slijedom čega upis treće osobe u posjedovni list ne isključuje pravo vlasništva upisano u javne knjige. Iz ugovora o darovanju između pok. UC i tuženika od 10. ožujka 2005. iz članka 4. proizlazi da daroprimatelj dozvoljava darovatelju doživotno pravo uživanja na nekretnini opisanoj u članku 1. navedenog ugovora, dok je u članku 2. utvrđeno da tuženik živi u zajedničkom domaćinstvu s darovateljem, slijedom čega je prilikom obračuna vrijednosti nekretnine potrebno uzeti u obzir da je na predmetnoj nekretnini darovateljica 13 godina imala doživotno pravo uživanja (stanovanja), dok je prilikom obračuna nužnog nasljednog dijela tužiteljice potrebno uračunati, eventualno izvršena joj darovanja za života pok. UC kao i sva ulaganja koja su od strane tuženika izvršena prije darovanja, te ulaganja nakon, obzirom da bi tužiteljica u slučaju uspjeha u sporu dobila veću vrijednost nužnog dijela nego što bi isti iznosio prije učinjenog predmetnog darovanja ili na dan darovanja.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u rješenje ovog suda posl. br. O- 72/2020 od 7.10.2020. (list 5-7 spisa), rješenje Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž-404/2021 od 18.2.2021. (list 8-12 spisa), Ugovor o darovanju od 10.3.2005. (list 13-15 spisa), izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 20 spisa), izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška]., sve k. o. [katastarska općina] (list 21-26 spisa), izvadak iz BZP, broj zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 163-164 spisa), povijesni izvadaka iz zemljišne knjige broj zk uloška [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 165-167 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke (list 38-39 spisa), tuženika kao stranke (list 40-41 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta (list 70-74 spisa), provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke Jasminki Lilić (list 83-128 spisa i 158 spisa) te je proveden dokaz uvidom u spis ovoga suda posl. br. O-72/2020.

4. Nakon ocjene dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

5. Među strankama nije sporno:

-da su parnične stranke zakonski nasljednici prvog nasljednog reda (djeca) iza pok. UC koja je preminula **.**.2018.

-da je ostaviteljica Ugovorom o darovanju od 10. ožujka 2005. darovala svoj suvlasnički dio nekretnine (kuće) pobliže označene u točki II. izreke presude;

-da je u ostavinskom postupku O-72/2020 tužiteljica postavila zahtjev za nužni dio, te je istaknula zahtjev da se u ostavinu vrati dar učinjen tuženiku temeljem spornog ugovora, i to radi namirenja njenog nužnog dijela te je upućena pokrenuti parnicu radi vraćanja dara u ostavinu.

6. Među strankama je sporno:

- ima li tužiteljica pravni interes deklaratornim tužbenim zahtjevom tražiti utvrđenje da je nužna nasljednica iz pok. UC;

- je li pokojna ostaviteljica za života učinila kakva darovanja tužiteljici čime bi bio namiren njezin nužni dio;

- kolika su bila ulaganja tuženika u predmetnu nekretninu (prije i nakon smrti);

- je li došlo do povrede nužnog nasljednog dijela tužiteljice predmetnim darovanjem.

7. Člankom 70. st.1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje: ZN) propisano da je pravo na nužni dio nasljedno pravo, dok je st.3. istog članka propisano da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nadalje, stavkom 5. istog članka propisano je da nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Konačno, čl. 69. ZN-a je propisano da su nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.

8. Uvidom u spis ovoga suda posl. br. O-72/2020 utvrđeno je da je pok. UC u trenutku smrti bila suvlasnica:

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 80/360 dijela;

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/3 dijela;

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/3 dijela;

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/6 dijela;

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/6 dijela;

- nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/6 dijela.

9. Uvidom u Ugovor o darovanju od 10.3.2005. (list 13-15 spisa) utvrđeno je da je pok. UC darovala svojem sinu , ovdje tuženom, pravo suvlasništva od ½ dijela kuće, gospodarske zgrade i dvorišta u [adresa], sagrađene na kat. Čest. [katastarska čestica] koje nekretnine su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i pravo suvlasništva u ½ dijela svih pokretnina koje se nalaze u predmetnoj nekretnini. Daroprimatelj je dozvolio darovatelju doživotno pravo uživanja na nekretnini koja je predmetom ovog ugovora.

10. Suprotno navodima tuženika, pravo na nužni dio je nasljedno pravo, koje nije ovisno o temelju nasljeđivanja. Nasljednik ima pravo tražiti vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela bez obzira na činjenicu nasljeđuje li temeljem zakona ili oporuke (tako i Županijski sud u Varaždinu, odluka od 21.9.2015., posl. br. Gž-2273/2015) isto kao što ima i pravni interes da ga se utvrdi nužnim nasljednikom. Stoga je neosnovan prigovor tuženika da je tužbu u pogledu točke I. tužbenog zahtjeva potrebno odbaciti.

11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

12. Nadalje, saslušana kao stranka tužiteljica je u svojem iskazu u bitnome navela da su ona i tuženik jedina djeca pok. majke UC i jedini nasljednici. Njezina majka izuzev što je bila vlasnica ½ kuće, u vrijeme smrti da je bila upisana u zemljišne knjige kao suvlasnica drugih nekretnina koje su opisane u tužbi. Osoba koja je upisana kao posjednica pojedinih nekretnina da je njezina pok. baka MC koja je imala još jednu sestru i brata. Predmetnu kuću s pripadajućom okućnicom da su sagradili njezini pokojni roditelji na kupljenom zemljištu u periodu od 1962. do 1970. Kuća se sastoji od podrumskog prostora, prizemlja i kata. U podrumskom prostoru odnosno suterenu da se nalaze dvije prostorije koje su njezini pokojni roditelji uredili za funkciju stanovanja i jedna prostorija koja se koristi za skladište. Ove prostorije u suterenu za stanovanje su uredili još pokojni roditelji prije još su započeli sa uređenjem stana na katu kuće u kojem su kasnije po uređenju bili i uselili. Nakon što se tuženik oženio (negdje u razdoblju od 1990. do 2000.) roditelji da su se preselili u uređene prostorije u suterenu dok je tuženik sa suprugom živio u uređenom stanu na katu kuće. Njezin brat da je na katu kuće prostoriju koja je do tada bila neuređena, ofarbao je, po podovima postavio parkete i stavio u funkciju dnevnog boravka. Prema njezinim saznanjima, izuzev te prostorije on u stanu na katu nije poduzeo nikakve druge radove na uređenju. Stana u prizemlju kuće da je iste površine kao i stan na katu kuće (oko 90 m2). Nakon što su roditelji sagradili kuću prostor prizemlja da je stajao neuređen te su 1989. njezini pokojni roditelji i njezin suprug taj prostor uredili i stavili u funkciju kafića. Njezin brat da nije u tome sudjelovao niti financirao. Kafić da su ona i brat zajedno otvorili 1. svibnja 1989., ona da je izašla 1. siječnja 1990., a njezin brat da je vodio kafić sve do negdje 2000. Ne zna je li brat nakon što je izašla iz kafića u tom prostoru vršio kakva preuređenja, a nakon što je zatvoren kafić taj prostor da se, prema njezinim saznanjima, ne koristi. U prostoru da je zadnji put bila 2014. i nije primjetila da Brat i ja smo se te 1990. i posvađali i poslije baš nismo komunicirali sve do negdje 1993/1994 godine. Nakon što je brat zatvorio kafić prostor prizemlja se prema mojim saznanjima ne koristi. Stoji zatvoreno. U ovom prostoru da je ona posljednji put bila tijekom 2014. i nije primijetila da su poduzeti neki drugi radovi na uređenju u odnosu na radove koji su bili rađeni 1989. kada su bili napravljeni svi pregradni zidovi, uvedene sve potrebne instalacije struje i vode, sve bilo požbukano te je postavljena keramika. U stanu na katu da je posljednji put bila 2014. kada je umro pok. otac i u to vrijeme roditelji da su živjeli u prostorijama prizemlja. Kada je bila u stanu na katu nikakvih preuređenja po tuženiku da nije primijetila u odnosu na ono što su uredili roditelji izuzev uređenja dnevnog boravka. Garaže da su sagradili pok. roditelji u isto vrijeme kada su gradili kuću, a kasnije su roditelji nadogradili dodatak u vidu improvizirane ljetne kuhinje. Otac da je preminuo 2014., a majka 2018. Za vrijeme života oca roditelji da su se vodili kao suvlasnici kuće svaki u ½ dijela s time da je otac prije smrti svoj suvlasnički dio darovao tuženiku, a isto je prije smrti učinila i majka sa svojim suvlasničkim djelom ove nekretnine. Ona da je u kući živjela sa roditeljima i bratom u stanu na katu do udaje 1975. Kasnije da je za stanovanje koristila dvije prostorije prostora u prizemlju koje je sa suprugom uredila da u njima mogu privremeno živjeti te su tamo živjeli 11 godina. U te prostorije ona i suprug da su stavili tapisone te su ih ofarbali, a prethodno su ožbukane od strane roditelja. Za vrijeme svog života njezina majka da joj nije učinila ikakvo darovanje. Sa roditeljima kao ni s bratom da nije komunicirala negdje u razdoblju od 1990. kada je izašla iz poslovanja kafića pa do 1993., ali nakon toga da su odnose izgladili i sa roditeljima je bila u redovnom kontaktu. Odnosi s majkom su se ponovno narušili nakon očeve smrti jer su počele diskutirati oko raznih nebitnih stvari. Dok je tata bio živ roditeljima da je svakog mjeseca davala oko 500,00 kn za njih oboje, a nakon što je tata umro mami da više nije davala novac. Dok je otac radio da je u prizemlju bila jedna prostorija vinarije, a ne zna tko je uredio tu prostoriju. Kada se uređivao kafić, ta prostorija da se preuredila, tako da su se preuređivali zidovi, ugrađivala aparatura, šanka, stavljale su se pločice nove. Prostor kafića obuhvaćao je otprilike 70m2 te je obuhvatio i prostor bivše vinarije. Prostorije prizemlja koje su ona i suprug nekad koristili za stanovanje, da su se koristili u funkciji kafića, u jednoj prostoriji bio je biljar, a druga se koristila kao skladište. Nekretnine u Pašcu da joj majka nije nikada pokazala, niti je njezina majka obrađivala i kosila te nekretnine. Da je otac sklopio ugovor o darovanju sa bratom da je saznala možda godinu dana prije smrti oca, s time da je ugovor nosio datum 10.03.2005. Kada ga je pitala zašto je to napravio, otac da je rekao kako bi mogao dobiti socijalnu pomoć. Tada da joj je rekao da je i majka napravila isto kako bi oni mogli dobiti socijalnu pomoć. Misli da su sve darovali sinu jer su bili patrijarhalni.

12.1. Tuženik je u svojem iskazu u bitnome naveo kako lokaciju nekretnina na Pašcu ne zna, te nema saznanja da bi netko drugi polagao pravo na te nekretnine. Predmetnu kuću da su sagradili njihovi roditelji još prije njegovog rođenja (negdje od 1962. pa do 1963.). Kada se on rodio roditelji da su živjeli u uređenom stanu na katu kuće površine 70m2. Kuća da se sastoji od podrumskog prostora, prizemlja i kata. Podrumski prostor je bio neuređen i neprikladan za stanovanje sve do negdje 1997. kada su prostorije u podrumu za stanovanje počeli koristiti roditelji. Stan na katu da su roditelji uredili izuzev jedne sobe koju su oni koristili kao smočnicu i koja je bila neuređena sve dok je on nije uredio nakon što se oženio 1996. Tada da je o svom trošku uredio tu prostoriju u dnevni boravak. Pogletao i poravnao je zidove i žbuku, uredio strop, postavio pod – laminat, razveo instalacije struje jer je u prostoriji bila sam jedna žarulja. Dijelom da je adaptirao i kupaonicu na način da je promijenio instalacije vode, na pod i na kadu postavio nove pločice, te je promijenio sve sanitarije. Kako su roditelji postajali sve stariji otac da mu je počeo govoriti neka im on uredi prostorije u podrumu kako bi se otac i majka preselili dolje što je on i učinio. Donje prostorije je pofarbao, u jednoj je stavio parkete, a u drugoj tapison te ih je opremio aparaturo (štednjak, frižider i dr.). Sve da je on financirao. Majka i otac da nisu sudjelovali. Roditelji da su ovdje živjeli od 1997. pa smrti oca 2014. nakon čega se majka preselila kod njega na kat, gdje je živjela do svoje smrti. U prostorijama stana na katu da je pobrusio i nanovo lakirao parkete, a neke zamijenio jer su bili oštećeni od curenja vode. Redovito je farbao prostorije tog stana jer je prokišnjavao krov u kuhinji, sobi i dnevnom boravku, te da je otpao dio stropa u ovim prostorijama pa je nanovo žbukao i ofarbao dijelove otpalog stropa. Tijekom 2010. da je mijenjao salonit ploče krova. Pokojni otac da je sagradio garažu u vrijeme kada i kuću. Drugu limenu garažu da su 1978. odložili tužiteljica i suprug i više o njoj nisu brinuli. 2007. da vjetar je otpuhao krovište te limene građe i on je o svom trošku zamijenio ga. Otac da je o svom trošku u okviru okućnice nadogradio ljetnu kuhinju negdje 1997, 1998. ili 1999. Tuženik je nadalje naveo da je on na kući napravio fasadu 1997. bez da je otac sudjelovao u financiranju. Prostor u prizemlju da je veličine cca 70 m2. Tužiteljica da je točno rekla da je nakon udaje neko vrijeme koristila te dvije prostorije za stanovanje dok je pokojni otac u jednoj prostoriji u prizemlju imao vinariju. Nadalje ne osporava da je prostor prizemlja 1989. prenamijenjen u kafić ali da nije točno da je u uređenju tog prostora sudjelovao njezin suprug i da on nije financijski sudjelovao u uređenju tog prostora. Prostor prizemlja da je uređen funkciju kafića u cijelosti njegovim financijskim sredstvima, postavljene su keramičke pločice koje je on kupio, ofarbao je prostor, sav potreban materijal za uređenje tog prostora da je on financirao dok mu je otac u izvođenju radova pomagao svojim radom. Otac radove nije financirao. Otac da je bio korisnik invalidske mirovine od 1986., a majka je bila domaćica. Iz kuće da nikada nije iselio, a sestri da nije rekao da je sa roditeljima sklopio darovni ugovor. Od roditelja nikad nije tražio sredstva koja je uložio bilo u podrum ili u neki drugi dio kuće. Osporava da je sestra financijski pomagala roditelje.

12.2. Sud je poklonio vjeru iskazima stranaka budući da su u pretežitom dijelu suglasno iskazivali, životno logično i uvjerljivo. Na provedenom uviđaju nije bilo sporno koje radove je izvršio tuženik, odnosno za neke od radova (zamjena pocinčanih oluka, sanacija dijel stropa u sobi uz dnevni boravak, skidanje i ponovno postavljanje i lakiranje parketa u dnevnoj sobi, brušenje i lakiranje parketa u manjoj sobi, spuštanje poda u prizemlju, zidanje šanka, novi priključci vode) tužiteljica nije imala saznanja da bi ih tuženik izvršio, ali nije osporavala navode tuženika u vezi ovih radova.

13. U odnosu na vrijednost ostavinske imovine pok. UC valja istaći kako su parnične stranke učinile nespornim iznos od 6,00 €/m2 vrijednosti nekretnina (zemljišta) koje su upisane u k. o. [katastarska općina].

13.1 Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke za nekretnine koje ulaze u ostavinsku imovinu (list 21-26 spisa) sud je utvrdio da je:

-površina k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] 1 jutro i 1598 čhv = 5462,33 m2 (1 jutro = 5.755 m2, 1 čhv = 3.415 m2) odnosno za suvlasnički dio 1/6 ukupno 910,38 m2;

-površina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ukupno 145 čhv = 495,175 m2 odnosno za suvlasnički dio 1/6 ukupno 82,53 m2;;

-površina k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]., k. o. [katastarska općina] 60 čhv = 204,9 m2 odnosno za suvlasnički dio 1/6 ukupno 34,15 m2;;

-površina k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] 182 čhv = 621,83 m2 odnosno za suvlasnički dio 1/3 ukupno 207,27 m2;;

-površina k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] 186 čhv = 635,79 m2 odnosno za suvlasnički dio 1/3 ukupno 211,93 m2;;

-površina k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukupno 868 čhv = 2962,22 m2 odnosno za suvlasnički dio 80/360 ukupno 658,20 m2.

13.2. Slijedom navedenog sud je utvrdio da u ostavinsku imovinu iza pok. UC ulazi ukupno 2.104,46 m2 zemljišta ukupne vrijednosti 12.626,76 € (2.104,46 m2 x 6,00 €/m2).

13.3. Ovdje valja istaći kako nije odlučno što pok. ostaviteljica nije upisana u katastar kao posjednica predmetnih nekretnina (pa je njezino suvlasništvo, prema navodima tužiteljice, upitno) jer suvlasništvo ostaviteljice nad navedenim nekretninama neupitno proizlazi iz zemljišnoknjižnih izvadaka.

14. U odnosu na utvrđenje vrijednosti darovane nekretnine proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke.

14.1. Stalni sudski vještak Jasminka Lilić je u svojem nalazu i mišljenju (list 83-128 spisa) navela kako u varijanti A vrijednost darovane nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća, gospodarska zgrada i dvorište, površine od 700 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pri čemu se sukladno odredbi čl. 73. Zakona o nasljeđivanju vrijednost određuje uzimajući u obzir vrijednost darovane stvari (1/2 dijela k. č. [katastarska čestica]) u času smrti ostavitelja 31. listopada 2018. a prema njezinom stanju u vrijeme darovanja (darovanje učinjeno 10. ožujka 2005.), iznosi 1.560.000,00 kn odnosno 780.000,00 kn/103.523,00 € za ½ darovanog dijela.

14.2. Vještakinja je nadalje navela da u varijanti B vrijednost darovane nekretnine uzimajući u obzir vrijednost radova izvedenih po tuženiku i to - polazeći od tvrdnji tužiteljice o izvedenim radovima po tuženiku na provedenom očevidu iznosi 1.660.000,00 kn za cijelu nekretninu odnosno za ½ darovanog dijela 830.000,00 kn/110.159,93 €, te polazeći o tvrdnji tuženika o izvedenim radovima po njemu na provedenom očevidu vrijednost cijele nekretnine iznosi 1.680.000,00 kn odnosno za ½ darovanog dijela 840.000,00 kn/111.487,16 €.

14.3. Nadalje, u odnosu na vrijednost izvršenih radova od strane tuženika vještakinja je u troškovniku ulaganja prema iskazu tuženika (list 117-118 spisa) izračunala da su ulaganja koja je tuženik izvršio u cijelu nekretninu prije darovanja 2005. iznosila ukupno 9.713,19 € (73.184,05 kn) odnosno nakon darovanja 6.698,38 € (50.468,95 kn). Od navedenog iznosa tužiteljica nije imala saznanja o radovima u iznosu od 3.341,80 € (25.178,80 kn) međutim sud je tijekom uviđaja i na temelju iskaza tuženika utvrdio da je tuženik ove radove i izvršio.

14.4. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudske vještakinje budući da je nalaz i mišljenje napravila objektivno, detaljno, sukladno pravilima struke te je odgovorila na sve primjedbe tužiteljice, dok tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje.

15. Primjenom čl. 71. ZN-a sud je utvrdio vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela pa je tako utvrđeno:

-da je u trenutku smrti ostaviteljica imala u suvlasništvu nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] ukupne vrijednosti 12.626,76 € (par. 13.2. presude);

-da je vrijednost darovanog suvlasničkog dijela nekretnine u času smrti ostaviteljice 31. listopada 2018., a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja 10. ožujka 2005. (čl. 73. ZN-a) prema varijanti A iznosila 103.523,79 €, odnosno prema varijanti B iznosila 110.159,93 € (ako se uzme u obzir vrijednost radova izvedenih po tuženiku na nekretnini prema tvrdnjama tužiteljice) ili 111.487,16 € (ako se uzme u obzir vrijednost radova izvedenih po tuženiku na nekretnini prema tvrdnjama tuženika);

-da nužni dio tužiteljice prema varijanti A iznosi ¼ od 116.150,55 € (12.626,76 € + 103.523,79 €) odnosno 29.037,63 €.

15.1. Ovdje valja istaći da tijekom postupka nije utvrđeno da bi pokojna ostaviteljica učinila ikakva darovanja tužiteljici.

15.2. Slijedom utvrđenog proizlazi da je predmetnim Ugovorom o darovanju došlo do povrede nužnog dijela tužiteljice budući da bi tužiteljica naslijedila ½ suvlasničkog dijela upisanih nekretnina u k. o. [katastarska općina] ostaviteljice u vrijednosti od 6.313,38 €, dok joj temeljem čl. 70. st. 3. ZN-a pripada pravo na nužni dio u visini od 29.037,63 €. Ovdje valja istaći da je neovisno o vrijednosti izvršenih ulaganja u predmetnu nekretninu od strane tuženika došlo do povrede prava na nužni dio tužiteljice jer je razvidno da je njezino pravo povrijeđeno za najmanje 22.724,25 € (nužni dio od 29.037,63 € - naslijeđena vrijednost nekretnina u k. o. [katastarska općina] od 6.313,38 €).

16. Stoga je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke presude.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. i 155. ZPP-a, a primjenom Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. Sud je tužiteljici priznao trošak sastava tužbe (200,00 € – Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 20.7.2021., 5.10.2023. i 17.10.2023. (200,00 € svaki podnesak – Tbr. 8/1), sastav podnesaka od 1.6.2022. i 1.7.2022. (50,00 €, svaki podnesak - Tbr. 8/4), trošak pristupa na ročišta održana 27.1.2022., 26.4.2022., 24.1.2023. i 23.10.2024. (200,00 €, svako ročište - Tbr. 9/1), te pristup na ročišta 8.11.2024. i 3.9.2025. (100,00 €, svako ročište – Tbr. 9/2). Sud je tužiteljici dosudio i pripadajući PDV koji sukladno zatraženom troškovniku nije priznat za trošak pristupa na ročišta 23.10.2024., 8.11.2024. i 3.9.2025. odnosno priznat je na ukupni iznos od 1.500,00 €. Sud je tužiteljici priznao i trošak sudske pristojbe na tužbu (26,54 €) i presudu (26,54 €), kao i trošak vještačenja (366,80 €).

17.1. Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci, 5. rujna 2025.

Sutkinja

Iva Ivanišević Mostovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

-pun. tužitelja eKomunikacijom uz nalog za platež pristojbe na presudu (26,54 €)

-pun. tuženog eKomunikacijom