Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Ogulinu

    Bernardina Frankopana 1

    47300 Ogulin

    P-766/2016-65

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Marijanki Cindrić Županić, u parničnom postupku tužiteljice IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu, protiv tuženika KH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Davor Popović, odvjetnik u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon ročišta glavne rasprave zaključene 12. lipnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice te u odsutnosti tuženika i punomoćnika tuženika, a objavljene 4. rujna 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužiteljica IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na suvlasničkom dijelu od 2/3 dijela nekretnina tuženika KH (OH), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], upisanih u zk.ul.br.

    47/A K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 33 i dvorište u [adresa] površine 441 čhv, suvlasnica u 238/1000 dijela, a tuženik suvlasnik u preostalom suvlasničkom dijelu te kat. čestice, što je tuženik dužan priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice i tuženika na suvlasničkom dijelu tuženika u navedenim omjerima u zemljišnim knjigama, sve to u roku od 15 dana.

    II. Odbija se tužiteljica IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva iznad dosuđenog suvlasničkog omjera.

    III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 33 i dvorište u površini od 441 čhv., dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]/A K. O. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika. Na predmetnoj parceli nalazi se jednokatna stambena zgrada veličine 12 x 10 metara. Navedenu nekretninu darovnim ugovorom stekao je sada pok. otac tuženika pok. OH od ranije vlasnice BH **.**.1979. Iste godine je započeo s gradnjom kuće, dignuvši za to kredit koji je između ostalog vraćao i sada pok. suprug tužiteljice DH. Zajedno s ocem kuću su gradili njegovi sinovi i to OH i KH i sada pok. DH, čija je nasljednica tužiteljica. Kuća je rađena tako da u istoj ima tri zasebna stana i svaki od sinova su koristili po jedan stan od samog dovršetka kuće i neprekidno do danas. Tužiteljica kao zakonska nasljednica iza pok. supruga DH koristi jedan stan koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupaonice s WC-om, ostave i hodnika u prizemlju. Tuženik koristi drugi stan na katu koji je identičan tužiteljičinom stanu, a OH koristi treći stan koji je također identičan prethodnim stanovima. Svaki stan u prizemlju ima zaseban ulaz, a za dio na katu se koristi zajedničke stepenice i zasebno se ulazi u svaki stan s balkona. Otac tuženika nije nikada živio u navedenoj kući već u staroj kući na broju 33 u kojoj je i umro. Tužiteljica se sa suprugom u kuću uselila 1979. te od tada zajedno s obitelji neprekidno i nesmetano koristi suvlasnički dio kuće. Navodi da je građenjem i dosjelošću stekla pravo suvlasništva na 1/3 dijela nekretnine što joj je tuženik dužan priznati.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] koju je stekao temeljem darovnog ugovora zaključenog sa svojim ocem, sada pokojnim OH dana 30. srpnja 2002. U predmetu P-1838/07. sin tužiteljice je zajedno s OH i HH pobijao navedeni darovni ugovor, ali je pravomoćno odbijen s tužbom. U navedenom postupku nitko od tužitelja nije isticao da bi on bio vlasnik dijela te nekretnine. U ostavinskom postupku poslovni broj O- 653/06. koji je vođen iza pok. oca OH tužiteljica nije prigovorila da određene nekretnine ne bi ulazile u ostavinsku imovinu, odnosno da bi na određenim nekretninama imala vlasnička prava.

    2.1. Podneskom od 15. travnja 2016. tuženik navodi da je prvomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-1657/12 od 31. listopada 2013. utvrđeno da je tužitelj u tom postupku OH suvlasnik u 1/3 dijela iste nekretnine koja je predmet i ovog postupka, time da njegov suvlasni omjer u naravi predstavlja stan koji se nalazi lijevo od ulaza u kuću. Tužiteljica koristi isti takav stan koji se nalazi desno od ulaza u kuću. Obzirom na naprijed navedenu pravomoćnu sudsku odluku tuženik tužiteljici priznaje vlasništvo toga stana, međutim osporava da bi tužiteljica bila suvlasnica 1/3 dijela cijele nekretnine, budući je cijelu nekretninu tuženik stekao temeljem darovnog ugovora od svoga pok. oca . Tužiteljica bi trebala točno navesti što u naravi predstavlja njezin suvlasnički dio te smatra da bi prethodno kuću trebalo etažirati, a ukoliko tužiteljica inzistira na upisu suvlasništva cijele nekretnine, tada bi provođenjem vještačenja trebalo utvrditi vrijednost stana tužiteljice. Tuženik smatra da u ovom postupku nije potrebno provoditi dokaz saslušanjem svjedoka.

    3. Sud je presudom posl. broj P-1683/12-16 od 18. svibnja 2016. usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice te utvrdio da je suvlasnica u 1/3 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 33 i dvorište u [adresa] površine 441 čhv, zajedno sa jednokatnom stambenom zgradom veličine 12 m x 10 m. Na navedenu presudu tuženik je uložio žalbu, koju je Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž-5039/16-2 od 18.listopada 2016. ocijenio osnovanom te ukinuo napadanu presudu i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U obrazloženju navedenog rješenja navodi se da je neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog sud o spornom pitanju veličine suvlasničkog omjera tužiteljice u odnosu na predmetnu nekretninu s osnova priznatog prava vlasništva stana, kao dijela predmetne nekretnine s uputom o potrebi prihvaćanja dokaznog prijedloga tuženika za provedbu odgovarajućeg vještačenja.

    4. Tijekom postupka proveden je dokaz uvidom u ovosudni predmet P-1657/12., P-1838/07., presude poslovni broj Gž-2341/2013-2 (list 25-26), proveden je očevid na licu mjesta te građevinsko vještačenje te je izvršen uvid u nalaz sudskog vještaka (list 53-97, 105-109, 126-148, 171-176, 178-184, 207-213), rješenje upravnog odjela za poslove provedbe dokumenata prostornog uređenja (list 160-161, 230-231), izvadak iz zemljišne knjige (list 164-165).

    5. Tijekom postupka proveden je dokaz građevinskim vještačenjem te je proveden očevid na licu mjesta. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se na predmetnoj čestici nalazi kuća u kojoj su stanovi stranaka i stan OH. Pored kuće na predmetnoj čestici nalazi se stara ruševna drvena staja, nova zidana staja, drveni sjenik, drvarnica te garaža.

    5. 1. Tužiteljica je prilikom očevida iskazala da tužbenim zahtjevom obuhvaća cijelu katastarsku česticu odnosno sve objekte koji su u dvorištu, a u stambenom objektu njezin zahtjev se odnosi na stan u kojem tužiteljica živi.

    5.2. Sud je dao zadatak građevinskom vještaku da utvrdi novčanu vrijednost zemljišta sa svojim objektima koji su na njemu, novčanu vrijednost stambenog objekta u cjelini te vrijednost stana tužiteljice, tuženika i OH.

    6. Po nalogu suda vještak je dostavio vještački nalaz kojim je utvrdio da tržišna vrijednost kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A sa svim objektima iznosi 77.500,00 eur. Tržišna vrijednost stambenog objekta iznosi 72.700,00 eur, tržišna vrijednost stana tužiteljice iznosi 22.100,00 eur, stana tuženika 28.600,00 eur i stana [adresa].000,00 eur. Tužiteljica na vještački nalaz nema primjedbi, no navodi da je iz vještačkog nalaza vidljivo da je njezin suvlasnički dio umanjen i to iz razloga što se na njenom dijelu nalazi zajedničko stubište za sve suvlasnike, kojima se dolazi na terasu, a zbog kojeg stubišta ona ima manju terasu od ostalih suvlasnika. Tuženik prigovara nalazu građevinskog vještaka u dijelu gdje vještak ističe tržišnu vrijednost nekretnine te smatra da je trebao utvrditi građevinsku vrijednost cijele nekretnine, posebno građevinsku vrijednost stanova tužiteljice, tuženika i OH, te sukladno toj vrijednosti izračunati suvlasni dio tužiteljice na cijeloj nekretnini. Za obračun suvlasničkog dijela nije relevantna tržišna već isključivo građevinska vrijednost. U odnosu na izračune građevinskog vještaka navodi da vještak utvrđuje tržišnu vrijednost cijele kč. br. [katastarska čestica] u iznosu od 77.500,00 eur, a tržišnu vrijednost stambenog objekta u iznosu od 72,700,00 eur. Ovi izračuni u suprotnosti su sa utvrđenom tržišnom vrijednošću iz nalaza budući da vještak utvrđuje vrijednost gospodarske zgrade – štale iznosom od 8.205,00 eur, gospodarske zgrade – sjenika u iznosu od 1.741,00 eur, gospodarske zgrade – spremišta poljoprivrednih strojeva u iznosu od 1.813,00 eur te vrijednost zemljišta u iznosu od 3.203,72 eur. Kada se ovi iznosi pribroje vrijednosti stambenog objekta dobiva se znatno veći iznos od ukupne vrijednosti od 77.500,00 eur. Tuženik predlaže da sud pozove vještaka da nalaz dopuni na način da se točno izračuna suvlasnički omjer stranaka na cijeloj parceli i to na način da se utvrdi građevinska vrijednost cijele nekretnine i posebno građevinska vrijednost stana tužiteljice.

    7. Prigovor tuženika sud je dostavio vještaku uz poziv da se na isti očituje. U dopuni nalaza i mišljenja vještak navodi da je novčana (tržišna) vrijednost nekretnine 77.500,00 eur, novčana (tržišna) vrijednost stambenog objekta 72.500,00 eur, novčana (tržišna) vrijednost stana tužiteljice 22.100,00 eur, a tuženika 28.600,00 eur. Vještak navodi da ukoliko se želi izračunati suvlasnički omjer, potrebno je izraditi elaborat etažiranja.

    8. Tuženik u očitovanju na dopunu vještačkog nalaza navodi da je vještačenjem potrebno utvrditi suvlasničke omjere, a što je kako i vještak navodi, moguće izradom etažnog elaborata.

    9. Tužiteljica je suglasna s provođenjem etažiranja te je sud dostavio predmet vještaku radi izrade etažnog elaborata. Vještak je dostavio elaborat etažiranja kojim je obuhvatio sve građevine stambene i tri gospodarske zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

    10. Tuženik prigovara ovakvom etažiranju budući je tužiteljica vlasnica samo stana u prizemlju desno od ulaza, a ne bilo kojeg dijela zemljišta.

    11. Tužiteljica je nadležnom upravnom odjelu podnijela zahtjev za izdavanje potvrde plana posebnih dijelova nekretnine. Upravni odjel za poslove provedbe dokumenata prostornog uređenja je rješenjem od 24. 05. 2021. odbacio zahtjev tužiteljice jer elaborat nije u skladu s aktom o građenju u kojem su navedena dva stana, a ne tri kako je to navedeno u etažnom elaboratu.

    12. Rješenjem od 24.09.2021. sud je pozvao vještaka da izvrši izračun suvlasničkog omjera tužiteljice po prijedlogu tužiteljice i to da se prilikom izračuna trebalo odbiti 1/3 dijela koji je suvlasništvo OH te suvlasni omjer tužiteljice trebao izračunati u odnosu na ostatak nekretnine. Tuženik se protivi ovakvom prijedlogu te predlaže da vještak utvrdi koji suvlasni dio pripada tužiteljici.

    13. U dopuni nalaza i mišljenja od 29. 10. 2021. vještak je utvrdio omjere po prijedlogu tuženika na način da bi na cijeloj nekretnini tužiteljica bila vlasnicom stana i suvlasnikom u 304/1000 dijela. Na cijeloj nekretnini tuženik bi bio vlasnikom stana br. 2 i suvlasnikom u 394/1000 dijela, a OH bio bi vlasnikom stana br. 3 i suvlasnikom u 302/1000 dijela. Po prijedlogu tužiteljice vještak je utvrdio da bi tužiteljica bila vlasnikom stana i suvlasnikom u 238/1000 dijela na cijeloj nekretnini isključujući gospodarske objekte koji bi kao posebni dijelovi bili u suvlasništvu tuženika i OH. Tuženik bi bio vlasnikom stana br. 2 i suvlasnikom u 417/1000 dijela, a GH vlasnikom stana br. 3. i suvlasnikom u 345/1000 dijela.

    14. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (podneskom od 12. 06. 2024.) tužiteljica traži utvrđenje da je suvlasnica u 304/1000 dijela na suvlasničkom dijelu od 2/3 dijela nekretnina tuženika upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća br.33 i dvorište u Šišljeviću u površini od 441 čhv.

    15. Tuženik navodi da suvlasnički omjer tužiteljice, a što u naravi predstavlja stan u kojem ista stanuje s obitelji, u odnosu na cijelu nekretninu iznosi 238/1000 dijela, a ne 304/1000 dijela, kako to specificira tužiteljica.

    16. Na temelju provedenih dokaza nespornim je utvrđeno da je tuženik KH vlasništvo na kč.br. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], stekao temeljem darovnog ugovora od 30.07. 2002. U predmetu ovoga suda poslovni broj P- 1838/07, koji je vođen povodom tužbe tužitelja OH i HH i TH, djece ovdje tužiteljice, protiv tuženika KH radi pobijanja darovnog ugovora između OH kao darodavatelja i KH kao daroprimatelja, a predmet darovnog ugovora su nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 33 i dvorište u [adresa] u površini od 441 čhv, zajedno s jednokatnom stambenom zgradom 12x10 m, tužitelji su odbijeni s tužbenim zahtjevom. Županijski sud u Karlovcu je presudom poslovni broj Gž-1667/2010-3 potvrdio presudu prvog stupnja.

    17. Uvidom u priklopljeni predmet ovoga suda poslovni broj P-1657/12utvrđeno je da je isti vođen povodom tužbe tužitelja OH protiv tuženika KH radi utvrđivanja prava suvlasništva na nekretninama koje su predmetom i tužbenog zahtjeva u ovom postupku. Presudom od 31. listopada 2013.usvojen je tužbeni zahtjev te utvrđeno da je OH suvlasnik u 1/3 dijela utuženih nekretnina. Navedena presuda potvrđena je presududom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-2341/2013-2 od 03. lipnja 2015. Iz utvrđenja u navedenom predmetu proizlazi da je prednik stranaka pokojni OH za života počeo graditi kuću u svrhu rješavanja stambenog pitanja njegova tri sina, da je gradnja počela 1978., da se kuća sastoji od 3 samostalna stana u kojem žive tuženik, brat OH i obitelj tužiteljice, koji svaka obitelj koristi od jeseni 1978.

    18. Na temelju provedenih dokaza sud nespornim utvrđuje da je pok. suprug tužiteljice, zajedno sa svojom braćom OH i KH, sudjelovao u gradnji kuće, to stoga ovaj sud smatra da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na stanu u kojem stanuje, a sve prema odredbi članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovome predmetu primjenjuju se odredbe OGZ-a paragraf 418., koji regulira građenjem na tuđem zemljištu i omogućava stjecanje vlasništva građenjem, ako je vlasnik dopustio građenje ili ako se istome nije protivio.

    19. Slijedom navedenog sud je stava da je tužiteljica stekla vlasništvo samo na stanu u kojem stanuje, a ne na ostalom dijelu nekretnine na kojem se nalazi stara drvena staja, nova zidana staja, drveni sjenik, drvarnica i garaža, kako je to utvrđeno očevidom na licu mjesta. Tijekom postupka tužiteljica nije dokazala da je suvlasnica cijele nekretnine, budući da je cijelu nekretninu tuženik stekao temeljem valjanog pravnog posla, darovnog ugovora sa svojim ocem. Sud je prihvatio izračun vještaka da tužiteljici pripada u suvlasništvu 238/1000 dijela, a što u naravi predstavlja stan u kojem ista stanuje, a koji suvlasnički omjer joj tuženik tijekom postupka nije ni osporavao, dok ju je odbio s preostalim dijelom iznad dosuđenog iznosa.

    20. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka sud je cijenio ne samo kvantitativno već i kvalitativno uspjeh stranaka i to kako s obzirom na osnovu, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog dijela tužbenog zahtjeva, a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela 6. lipnja 1980., a koje je izraženo i u odluci Rev-727/2022-2.

    21. Slijedom navedenog sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    U Ogulinu  4. rujna  2025.

    Sudac

    Marijanka Cindrić Županić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dozvoljena je žalba putem ovog suda na županijski sud u roku od 15 dana od dana objave presude.

    Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    1. Odvjetnica Jasmina Brkić Kristanić, Karlovac, Sarajevska 8a/I

    2. Odvjetnik Davor Popović, Karlovac, Kralja Tomislava 6

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.