Poslovni broj: K-735/2025-73

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivani Milički, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirjane Kovačić-Kavaj, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog FH, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 4. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-376/2025 od 11. ožujka 2025. godine, nakon javne rasprave održane 07. svibnja 2025. godine, 27. svibnja 2025. godine, 11. lipnja 2025. godine, 18. kolovoza 2025. godine, 27. kolovoza 2025. godine i 04. rujna 2025. godine, u prisutnosti zamjenika OKDO-a Zagreb GH, optuženog FH, braniteljice po službenoj dužnosti optuženog, odvjetnice Željke Krajtner i punomoćnice oštećene, odvjetnice Lucije Horvat, dana 04. rujna 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi FH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin GH i F rođene G, rođen **.**.1964. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju KV strojobravar, sa završenom SSS, prije lišenja slobode bio zaposlen u trgovačkom društvu Adoro d.o.o., sa sjedištem u [adresa], s mjesečnom plaćom u iznosu od 800,00-900,00 eura, koji radni odnos mu je prestao 20. siječnja 2025. godine, lošeg imovnog stanja, suvlasnik ¼ dijela nekretnine, suvlasnik ½ stana na adresi prebivališta površine oko 64 m[2] , neoženjen, bez djece, služio vojsku JNA u Beogradu 1984./1985. godine, sudionik Domovinskog rata, nema vojni čin, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Oluja, kazneno osuđivan, prekršajno kažnjavan, vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

što je:

- od 1. listopada 2024. do 31. siječnja 2025., u [adresa], protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), u nakani da ustraši i omalovaži svoju , sestru RH, u alkoholiziranom stanju je gotovo svakodnevno psovao i vrijeđao, govoreći joj pička ti materina, debela krmačo, nakazo, svinjo, marš u sobu, idi krepaj, dabogda da dobila dvanaest rakova, živo zlo, riješit ću te se iz stana, poslat ću te u vukojebinu i drugo, zatim je pljuvao po stanu i gasio čikove po tepihu, zahtijevao od sestre da čisti za njime, nije joj htio podizati lijekove u ljekarni, osim ako bi mu dala novac za alkohol, zadržavao se u kupaonici zajedničkog stana, a kada bi mu RH rekla da mora na toalet, rekao bi joj „marš u sobu, seri i pišaj tamo“, zbog čega je bila prisiljena instalirati eko zahod u svojoj sobi, te je istu ponekad namjerno odgurivao, iako svjestan da se imenovana teže kreće i lošeg je zdravstvenog stanja, nakon čega je 31. siječnja 2025. oko 17,15 sati, na prethodno navedenoj adresi i u alkoholiziranom stanju, ponovno vrijeđao RH, a potom, u nakani da je ustraši, rekao joj da će je rasporiti kao krmaču i da će je ubiti pritiskom prsta u grlo te, u nakani da je teže tjelesno povrijedi, udario RH zatvorenom šakom u desni obraz, nakon čega ju je nogom obuvenom u vojničku čizmu udario u predjelu lijevog donjeg dijela leđa, uslijed čega je imenovana pala na krevet i zadobila tjelesne povrede u vidu manjeg krvnog podljeva desne strane lica i prijelome lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka, kojim cjelokupnim ponašanjem je kod RH izazvao osjećaj dugotrajne psihičke patnje i povredu dostojanstva te osjećaj straha za vlastiti život,

- dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njenu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, i s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- čime je počinio tri kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; u daljnjem tekstu: KZ/11), jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, te jedno kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – opisano u članku 118. stavak 1. i 2. KZ/11 u vezi s člankom 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 118. stavak 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

II. Temeljem članka 179. a KZ/11 optuženom FH se za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

III. Temeljem članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženom FH se za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI.

IV. Temeljem članka 118. stavak 2. KZ/11 optuženom FH se za kazneno djelo iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE.

V. Temeljem članka 58. stavak 1. KZ/11 optuženom FH se

o p o z i v a

uvjetna osuda izrečena presudom ovog suda broj K-230/22-17 od 02. rujna 2022. godine, potvrđena presudom Županijskog suda u Šibeniku broj Kž-228/2022-4 od 10. studenog 2022. godine, te se po članku 51. stavak 1. KZ/11 iz navedene presude uzima kao

u t v r đ e n a

JEDINSTVENA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

VI. Temeljem članka 51. stavak 2. KZ/11 optuženi FH se tako

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE i 4

(ČETIRI) MJESECA.

VII. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom FH se u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 12. srpnja 2021. godine do 08. rujna 2021. godine, te vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 31. siječnja 2025. godine pa nadalje, najdulje do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, odnosno, najdulje do isteka izrečene kazne zatvora, ali ne dulje od rokova iz članka 133. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; u daljnjem tekstu: ZKP/08).

VIII. Temeljem članka 69. KZ/11 optuženom FH se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 3 (tri) godine.

IX. Temeljem članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 oštećena RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], se sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

X. Temeljem članka 148. stavak 6. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. do 6 . ZKP/08 optuženi FH se u cijelosti oslobađa dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i dužnosti plaćanja troškova na ime nužnih izdataka i nagrade postavljene braniteljice po službenoj dužnosti, a koji padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom optužnicom OKDO Zagreb optužilo je optuženog FH za počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11, kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, te kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, počinjenih na način opisan u izreci presude.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, optuženi FH je naveo da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela stavljenih mu na teret optužnicom.

3. Oštećena RH je na raspravi 27. svibnja 2025. godine postavila imovinskopravni zahtjev u iznosu od 60.000,00 eura, navodeći da isto potražuje na ime iznosa koji je dala za hipoteku za stan u kojem živi, a koji je tada bio u vlasništvu Ministarstva obrane.

4. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stanaka pročitano je i pregledano izvješće VII. Policijske postaje Zagreb o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 31. siječnja 2025. godine, osim dijelova koji sadrže obavijesti građana policiji (list 7-9 spisa), medicinska dokumentacija na ime RH (list 13-14, 104-115 i 121 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na ime FH od 31. siječnja 2025. godine (list 26 spisa), izvješće VII. Policijske postaje Zagreb o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 28. lipnja 2023. godine, osim dijelova koji sadrže obavijesti građana policiji (list 28-29 spisa), nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera od 20. veljače 2025. godine (list 124-126 spisa) i od 12. srpnja 2025. godine (list 411-413 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka prim. dr. sc. Željka Marinića od 14. svibnja 2025. godine (list 234-255 spisa), zapisnik sa dokaznog ročišta od 11. veljače 2025. godine o ispitivanju oštećene RH u svojstvu svjedoka (list 93 spisa), potom je oštećena RH ispitana i na raspravi 27. svibnja 2025. godine sukladno članku 292. stavak 6. ZKP/08 putem audio-video uređaja, bez prisutnosti u istoj prostoriji stranaka i suca , koje ispitivanje je tehnički snimano audio-video snimanjem, te je zapisniku priložena snimka (list 284 spisa), potom su na raspravi dana 11. lipnja 2025. godine ispitani svjedoci AH (list 311-13 spisa) i CH (list 313-314 spisa), izvršen je uvid u priklopljeni ovosudni spis broj K-230/2022, pročitani su izvaci iz kaznene evidencije za optuženog (list 193-195 spisa) i iz prekršajne evidencije za optuženog (list 462-463 spisa), te je optuženi dao svoju obranu.

5. U svojoj obrani optuženi FH je naveo da sve ovo što mu se stavlja na teret nije istina i da je njegova sestra o svemu lagala, kao i da mu je čak i policija rekla da je ona psihički bolesna i da ima trajno poremećenu osobnost, što je potvrdila i medicinska sestra HH, koju je njegova sestra napala u Vinogradskoj bolnici kad je on tamo hodao na liječenje, a napala je i druge ljude i vrijeđala ih, kao i njega, da su pijandure i ološ, a da njegov doktor ČH sve zna o tome jer je s njim o svemu razgovarao i on (doktor) mu je pojasnio da se kod njegove sestre radi o tzv. psihičkoj projekciji, što on (optuženi) nije mogao sam znati jer nije stručan za to pa je nakon toga kupio knjigu o tome da pročita. Potom je naveo da mu je jedne prilike i inspektor DH rekao da mu nije jasno zašto njemu (optuženom) to njegova sestra radi, odnosno, rekao je da mu je "pun k… tvoje sestre i onog njenog…", a tu je mislio na sestrinog bivšeg supruga R koji ju je i doveo u ovo stanje u kojem se sad nalazi. Nadalje je naveo da njegova sestra zna imati dobrih trenutaka i zapravo nije ona loša, ali da kad je "šusne" u glavu, da onda postaje problematična i ima problema sa alkoholom i tabletama , te da mu je u prvom mjesecu rekla da će ga "sjebati", da ima svoje ljude koji joj pomažu i koji joj govore što ona treba reći, a što su svakako i oni svjedoci koji su ispitani u ovom postupku te da mu je rekla da će on letjeti van iz stana i da će ga učiniti onakvim beskućnikom kakvi su i njegovi prijatelji koji su dolazili kod njega da se okupaju i nešto pojedu. Potom je naveo da nije istina da pije jer to znaju svi dućani i kafići, u koje on više ne zalazi kao što je zalazio ranije jer ima zabranu zbog stvari koje je prije radio, a tu misli na onu vlasnicu kafića AH koja je bila svjedok u ovom postupku. Nadalje ističe da je upravo sve suprotno onome što je rekla njegova sestra jer ona je ta koja pije i koja pljuje po njemu, provocira ga te mu je prijetila tri dana prije ovog događaja iz prvog mjeseca da će dugo odrobijati pa da joj je on iz straha stavio "kajlu" pod vrata, tako da je ona ta koja je prijetila njemu, a ne on njoj. Zatim je naveo da kad je ona dobre volje da on onda pristane i popiti kavu s njom i popričati jer i ona traži od njega da komuniciraju iako joj je on više puta na te njene molbe pokazao rješenje suda u kojem piše da on s njom ne smije komunicirati, da mu je nudila "cugu", a zapravo je ona ta koja stalno "duda" te ima u svojoj torbi i pelinkovac, i medicu i sve te slične "pizdarije", a ona tu govori da on pije, da ona stalno okolo ispituje i žali se ljudima i laže pa tako i laže da joj nije dao ići na wc, a on joj stalno pomaže, ide u dućan, diže lijekove u apoteci pa je čak i na poslu koji je dobio u [adresa] tražio par slobodnih dana jer više nije mogao cijeli dan raditi, i onda navečer nakon posla obavljati sve zadatke koje mu je dala u kući, s time da je inače poslodavcu ispričao da je kažnjavana osoba i pokazao mu je papire te je poslodavac zaključio da je on normalan čovjek koji je radio 28 godina te želi i dalje raditi, dok je njegova sestra govorila da je neradnička bitanga i parazit te da živi na njen račun, a ona ga je tovarila ko magarca, a on nije stoka pa da joj rekao nek ona iz dućana sebi nosi onoliko koliko može ponijeti pa makar kilu ili dvije, a ne da njega stalno upreže kao magarca. Nadalje je naveo da nakon što je zadnji put izašao iz zatvora, da je zapravo išao živjeti u hižicu u Demerje, ali da kako je svojoj majci obećao da će se brinuti za sestru, ipak se vratio u stan živjeti s njom i ovo mu je hvala za sve dobro što je učinio. Potom je istaknuo da je on htio prodati taj stan da više ne žive zajedno, ali da nije uspio, da je ona također zadnji put kad je izašao, zvala policiju nakon što je on zvonio na ulazna vrata te je s nekim i razgovarala u smislu toga da su ga pustili van i psovala je i urlala, nakon čega je došla policija te ga je policajac idiot odveo, a onda ga je sudac Mittermayer pustio na slobodu navečer te je" špotao" policajce što su ga uhitili. Nadalje je istaknuo da njegova sestra prati sve njegove predmete pa mu je i tako rekla tri mjeseca prije nego što mu je istekao uvjet, da će on opet završiti u Remetincu, kao i da ona vodi dnevnik i bilješke o svim njegovim aktivnostima i druženjima i onda to čita na sudu kad je pozovu kao svjedoka, a da laže i manipulira te je prepredena, što mogu potvrditi susjedi i predstavnici stanara , te da kad je alkoholizirana, traži od njega da s njom razgovara, ali da joj on onda pokaže presudu suda prema kojoj ne smiju komunicirati pa da onda tek poludi, a istina oslobađa te joj može samo reći: "daj se ubi u glavu". Nadalje je naveo da je sve što ona govori laž i rezultat njene psihičke projekcije, te da se svi moraju zapitati kome je u interesu to da se protiv njega vodi ovaj postupak na temelju laži njegove sestre i njenih manipulacija, a nitko ga ne želi poligrafski ispitati jer bi se tako utvrdilo da on govori istinu i mogao bi sprati ljagu sa svojeg imena jer da kako su svi zaključili da bi on bio nasilan prema svojoj sestri kada nikada nije osuđen niti optužen za nasilje prema nekoj drugoj ženi, već je, štoviše, branio te druge žene od njihovih muškaraca u životu, idiota, koji su ih maltretirali, da je jedino za što je on ovdje kriv uvreda jer je istina da je koristio grube riječi u razgovoru sa svojom sestrom te je psovao jer se mora negdje ispuhati i istina je da je istu popljuvao, i to namjerno, jer mu nije dopustila da jednostavno pojede bananu i jogurt i otiđe spavati, stala je namjerno pred vrata i zahtijevala od njega da razgovara s njom. Istaknuo je potom da on nema nikakvu namjeru njoj nauditi niti je ubiti jer "drek što više diraš, to više smrdi", a to joj je i rekao, te on ne bi svoj život upropastio samo da bi njoj naudio, to zbilja ne želi. Nadalje je naveo da je ona znala govoriti da on sigurno ima nekoga na policiji i sudu kad ga tako brzo puštaju van jer po njoj bi on trebao biti u zatvoru duži vremenski period, a da je istina ta da se ona "nadudala" i onda se ozlijedila, i to mu je rekla par dana prije, te da se i ranije isto bilo dogodilo da se "nadudala" pa se spotaknula i razbila arkadu, ali je odmah otišla u krevet, sva sreća, jer da se bojao da ga ne prijavi da je on to napravio, a ona je zaboravila i to se dogodilo negdje prošle godine. Zatim je naveo da mu je također predlagala da laže kod doktora da ima PTSP jer je htjela novce, ali on to nije htio te se zaposlio pa je onda kad se zaposlio tražila od njega novac pa joj je onda bio dobar, davao joj je novac za račune u iznosu od polovice, a davao joj je novce i za druge njene troškove, te je sve obveze koje je dobio prema ranijim presudama poštivao, a samo jednom je zvao policiju kad ga je pokušala napasti te je zapravo zaustavio njenu ruku, to je vidio mali A, koji je tada bio maloljetan pa ga policija nije uzela kao adekvatnog svjedoka, iako je on sve vidio i potvrdio je što se dogodilo i rekao da je teta RH napala FH, a to je bilo za Novu godinu. Nadalje je istaknuo da se može pitati bilo koga od njegovih susjeda kakav je on čovjek, a kakav je čovjek njegova sestra, koja je iskoristila situaciju kad je bio lišen slobode te je izvršila promjene u stanu na način da je skinula tapete, podijelila i bacila brdo njegovih stvari, i stvari njegove pokojne majke, koje su bile vrlo vrijedne, a što sve govori o tome kakva je ona zaista osoba, a što može potvrditi i njegova teta i još dosta drugih osoba.

5.1. Na pitanje braniteljice po službenoj dužnosti optuženi je odgovorio da nije istina da je on u inkriminiranom periodu svakodnevno vrijeđao i omalovažavao svoju sestru, i da se to može poligrafski provjeriti. Na daljnje pitanje braniteljice po službenoj dužnosti odgovorio je da je njemu njegova sestra par dana prije ovog zadnjeg događaja, dakle, u siječnju ove godine, rekla da je ona sama pala na stepenicama u stubištu zgrade, očito kad se vraćala sa svojeg druženja sa damicama kod AH. Na daljnje pitanje braniteljice po službenoj dužnosti odgovorio je da nije točno da bi on 31. siječnja udario svoju sestru šakom i potom nogom te nije istina da bi došlo tog dana do bilo kakvog sukoba. Nadalje je istaknuo da ona njega "hračne", a da on uzme njen ručnik i obriše se, otiđe u sobu i zaključa se jer zna zašto to radi, želi da je "pukne" i da onda zove policiju. Potom je optuženi naveo da ne želi odgovarati na pitanja optužbe, punomoćnice oštećene niti suca.

6. U svom iskazu na dokaznom ročištu kod suca istrage 11. veljače 2025. godine oštećena je u bitnome navela da je 31. siječnja 2025. godine bila u svojoj sobi kad je čula da je njen brat FH došao, lupio vratima i da je odmah znala da je u pijanom stanju, te da u prvi mah nije izlazila iz sobe, te da je on vjerojatno u međuvremenu nešto odspavao. Nadalje je navela da je oko 17,15 sati išla na WC, a on je sjedio u dnevnom boravku i jeo bananu i vrhnje, te je odjednom prema njoj pljunuo više puta, smjesom banane i vrhnja, te da ju je počeo vrijeđati govoreći joj da je nakaza, krmača, da će je rasporiti ko krmaču, da je kurva, nakon čega ju je udario šakom u desni obraz, te da je odmah išla zvati policiju, te da ju je potom udario u predjelu lijevog kuka i lijevih krsta i lijeve bedrene kosti, te da je kasnije ustanovljeno da je napuknuo treći i četvrti lumbalni kralježak. Nadalje je navela da joj je optuženi nakon što ju je udario rekao da će je ubiti pritiskom prsta u grlo te da nitko neće znati na koji način bi je usmrtio i da će cijeli stan biti njegov jer se on tako dogovorio sa policajcem, kao i da joj je rekao da će je proglasiti ludom i smjestiti u neku "vukojebinu". Potom je navela da je ona policajce upozorila kad su došli da je ona onkološki bolesnik, dijabetičar, hipertoničar, da ima psorijazu i probleme s inkontinencijom. Na pitanje braniteljice po služenoj dužnosti odgovorila je da je iz hodnika dok je on bio u dnevnom boravku zvala policiju dva puta govoreći im da će je ubiti ako ne dođu, da je imao neki luđački pogled, da se ona prestrašila i pomokrila se te su policajci čekali da se presvuče kako bi je odveli u bolnicu, a da je ona bila u sobi dok je čekala policiju, dok da je optuženi bio u hodniku i stalno vikao. Također je navela da ju je u proteklom periodu znao također vrijeđati i fizički nasrtati, a da kad je trijezan potpuno pazi na nju i donosio joj je potrepštine koje je trebala.

6.1. Prilikom ispitivanja kod OKDO-a Zagreb oštećena je navela da se optuženi prema njoj nasilno ponašao u periodu od 01. listopada 2024. godine do 31. siječnja 2025. godine. Istaknula je da se isti u listopadu 2024. godine zaposlio te da se ponovno počeo češće opijati, te da ju je u pijanom stanju, a što bi bilo svaki drugi ili treći dan, vrijeđao: "debela krmača, nakaza, marš u sobu, svinjo, idi krepavaj, dabogda dobila 12 rakova, živo zlo, što samo spavaš, idi raditi, samo krepavaš, pička ti materina, riješiti ću te se iz stana, ovaj stan će biti moj, poslati ću te u vukojebinu, kurvo, droljo". Nadalje je navela da joj je barem jednom mjesečno znao govoriti da čisti iza njega iako je svjestan da je ona invalid i da joj se teško kretati, te da je znao pljuvati po stanu i gasiti čikove po tepihu. Također je navela da joj nije htio podizati lijekove, što je njoj samoj teško napraviti zbog njenog zdravstvenog stanja, a da je jedino kada nije imao novaca za alkohol htio otići po lijekove ako mu da novac za pivu, što je napravila tri puta jer nije mogla na drugi način doći do lijekova. Nadalje je navela da bi on znao u alkoholiziranom stanju po tri sata spavati na wc školjci, zbog čega ista WC nije mogla koristiti, misli da se to dogodilo u dva navrata, kada ga je pokušala probuditi i rekla mu da mora ići na WC, na što joj je rekao: "marš u sobu, seri i pišaj tamo", zbog koje situacije je ona u svojoj sobi instalirala eko zahod. Potom je navela da drugi put kada je nije htio pustiti u WC ju je potjerao u sobu i onda je nakon toga zvao da mu pomogne da se ustane sa wc školjke, te kada je došla do WC-a vidjela je da je pao u kadu, zbog čega ga je morala izvlačiti iz kade i odvesti u njegovu sobu kako bi mogla izvršiti nuždu. Potom je navela da je prošle godine u ljeto dovodio u stan nekakve pijance da bi se istuširali kod njih te su spavali kod njega u sobi, čemu se ona protivila i prijetila je da će pozvati policiju, na što joj je on rekao: "krepala dabogda, što ne krepaš više". Nadalje je navela da optuženi u tom periodu nije bio izrazito fizički nasilan prema njoj, ali da bi je znao u kuhinji ili na balkonu namjerno gurnuti iako zna da joj je teško i stajati pa i hodati, a da se sve ovo događalo na adresi u [adresa], na kojoj žive ona i optuženi. Također je navela da se ona zbog takvog ponašanja optuženog osjećala jezivo, osjećala je toliki strah da bi se znala i pomokriti te bi dobila i proljev, kao i da je to njegovo ponašanje kod nje izazvalo osjećaj povrede njenog dostojanstva, te da je ovakvo njegovo ponašanje bilo uvijek kada je alkoholiziran, a kada je trijezan da onda šuti, ne izlazi iz svoje sobe, ne komunicira s njom, niti je ne pozdravi kada izlazi iz stana, znala je primijetiti da joj krade stvari iz sobe, konkretno prehrambene namirnice kao što je ulje ili grah, za koje namirnice pretpostavlja da ih je prodavao kako bi kupio alkohol, kao i da ju je znao tražiti novac za cigarete, koji bi mu nekad dala, ako bi imala novaca, a kada ne bi imala, onda ju je vrijeđao da je škrtica, zlo i slično.

6.2. Prilikom ispitivanja na raspravi putem audio-video uređaja, a sukladno odredbi članka 292. stavak 6. ZKP/08, oštećena je u bitnome navela da je dana 31. siječnja ležala u svojoj sobi zaključana te da ga je čula u 16,00 sati da je došao doma, pretpostavlja pijan jer se uvijek udari kad se napije na vrata kad ulazi u stan, te da je vjerojatno otišao spavati, sat vremena je bila tišina, mada je nešto gunđao u sobi, preko zida se čulo, te da je ona u 17,00 sati morala ići na WC i izašla je iz sobe, mislila je da on spava, a on je sjedio za stolom u boravku, jeo je vrhnje i bananu te se ustao i pljunuo je po naočalama i kućnoj haljini da je cijela bila "porigana", nije ništa vidjela, popiškila se i dobila je proljev, te ju je onda desnom šakom nabio u desno lice, dobro da joj čeljust nije pukla, na što mu je rekla da zašto, iz čista mira, a da kad se vraćala u svoju sobu da zove policiju, da ju je onda nogom šutnuo ko loptu, da je jezivo kako ju je udario, da ju je šutnuo svom snagom, da je imao neke vojničke gležnjače na sebi, a da je ona pala na krevet i o rub kreveta te se uspjela podići i sjesti do dolaska policije, a da je zvala u dva navrata policiju i rekla da neka dođu, da će je ubiti, a da ju je on cijelo vrijeme nastavio vrijeđati, te da se šetao kao zvijer po stanu, da je bio pijan, a ona je plakala i zapomagala, a da kad je došla policija da je u par navrata morala ići i povraćati, kao i da je u policiji optuženi kroz vrata ćelije gdje je bio u hodniku gdje se ide u zahod vidio nju i da ju je kroz ta vrata ćelije vrijeđao, a da je ona šutjela. Također je navela da je optuženi dobio kaznu zatvora kad ju je prvi put iza mamine smrti istukao, te da je dobio tri godine zabrane prilaska, bio je u Brezovici i kad se vratio, da se njoj rak povratio i opet je morala biti po drugi put operirana, kao i da joj je kroz to vrijeme često znao u pijanom stanju reći da bog da dobila deset rakova, da će stan biti njegov, a da mu je ona govorila da će biti njegov, da će sve biti njegovo, ali da ništa oni neće sa sobom nositi u grob. Također je navela da je dobila asistenta koji je kupa jer se nije u stanju niti okupati niti kosu oprati, da ne može biti u ovom položaju i sagibati se, da ne može ništa raditi, da je dobila i patronažnu sestru i da sad čeka bolesnički krevet.

6.2.1. Na pitanje zastupnice optužbe zašto se zaključavala u svoju sobu, odgovorila je da zato što bi njen brat, koji je druželjubiv, htio pijan pričati s njom, a da ona nije imala snage, da je neki put znala otvorit kad je rekao: "samo da te poljubim", kad ju je znao poljubiti gore u tjeme i govoriti joj da je svaki put sve manja i manja, na što bi mu ona odgovorila da se bliži zemlji i da bi onda on otišao u svoju sobu. Potom je navela da je optuženi neki put znao doći jako pijan, pao bi u kadu ili bi tri sata spavao na školjki, te da joj ga je bilo žao da mu krv u mozak ne dođe kako je bio sagnut i da bi ga onda ona otpeljala obučenog u njegov krevet, s time da je tako obučen u cipelama znao biti i po deset dana. Potom je navela da je kasnije kad je dobio posao 01. listopada, gdje je radio do 21. siječnja, i potom dobio otkaz vjerojatno zbog alkohola, četveronoške došao doma pijan i susjeda preko puta se bojala da se sa glavom ne udari u gelender pa su ga dizale obje, a on je odbijao i govorio da su kurve i da neka bježe dalje, nakon čega je susjeda pobjegla u svoj stan, a ona (oštećena) se zaključala u svoju sobu, a on se drugi dan ničega nije sjećao i znao ju je pitati koji je dan i koliko je sati, potpuno je izgubio pojam o vremenu i prostoru, a po čemu je ona vidjela da je ozbiljno stanje i rekla mu je da treba ići kod svog doktora ČH i nastaviti sa liječenjem jer sve više i više pije. Nadalje je na pitanje zastupnice optužbe odgovorila da je tako postupila zbog straha da je ne istuče jer joj je vikao: "nakazo debela, kurvetino, debilu, ubit ću te prstom tu da ni jedna obdukcija policije te neće otkrit kak si umrla, mislit će da ti je srce otkazalo ili od raka". Potom je navela da je optuženi nju u više navrata onemogućavao da ulazi u malu kuhinju, a da je stan pola njegov pola njen, a da ju je kad bi prolazila kroz hodnik, kroz boravak, znao gurnuti te bi se ona srušila na komodu, izašla bi na balkon po malo zraka, on je na balkonu znao pušiti, te bi je opet gurnuo, tako da je ona po cijele dane bila kao u zatvoru u svojoj sobi, a to je odlučila jer je vidjela da joj je to mudrije i pametnije jer vidi da je to takva mržnja, da ne zna tko ga je i da li ga je netko nagovorio na to ili je to u njemu, jer da ima dobro srce kad je trijezan, i da joj je mjesec dana kad je bio pušten pomagao i nositi uloške za inkontinenciju, i iz apoteke lijekove, išao je u trgovinu, znao joj je i servirati na stol ručak, bilo je sve u redu, ali da kad bi se napio navečer, da je sve bilo kontra, dvije osobe u jednoj osobi, te da bi joj onda opet počeo govoriti: "debela kravo, krmačo, debilu, kurvetino, nakazo..", te da mu je u početku znala odgovarati na te njegove uvrede . Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorila je da je verbalno nasilje prema njoj od strane optuženog bilo oduvijek, i za vrijeme života mame, ali da je mama bila uvijek na njegovoj strani mada se isto znala popišati od straha, gledala ga je s balkona pijanog i govorila joj da zove policiju, a da kad su onda došle na sud, da mama ništa nije htjela reći protiv njega, što razumije jer ga se bojala, iscipelario ju je, viklere od željeza joj je spljoštio, da je jedno vrijeme govorio protiv nje, njoj u lice, a kad je ona umrla da je govorio o njoj kao da je svetica.

6.2.2. Nakon što je optuženoj predočeno što je rekla u iskazu kod OKDO-a Zagreb, ista je navela da je sve bilo tako kako je tamo rekla, od riječi do riječi, te je istaknula da su svi tepisi spaljeni od njegovog gašenja čikovima, kao i da ju je stalno tražio novac za pivo, pa da ju je i čak njegov prijatelj C molio da mu da novac, te je govorio da će joj FH vratiti kad se zaposli, da joj je FH vratio 150,00 eura prvi put, ali da ju je kasnije opet tražio 50,00 eura da mu treba za telefon T - Coma da ide platiti da ga ne isključuju. Nadalje je navela da mu je i ranije davala novac koji joj nije vratio, ali da mu je ona rekla da joj ne mora ni dinara dati, već da joj samo da mira, da joj samo treba mira, da nije sposobna raditi, a da on radi što hoće, da ide kuda hoće, da je nije briga, da joj samo da mira, makar da umre na krevetu, možda i na cesti, ali da joj da mira te da je ne dira. U odnosu na razlike između iskaza na raspravi i ranijih iskaza, oštećena je navela da je do razlika došlo jer ona od tog dana ima noćne more, zaboravlja kad je se prekine, da "gubi pojam" kad se šta dogodilo od stresa jer da je toliko u stresu, te da joj je psihijatrica rekla da ima PTSP od te situacije u kojoj živi.

6.2.3. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe odgovorila je da ju je 31. siječnja optuženi prvo popljuvao pa ju je udario, onda je dobila proljev pa je išla na zahod, te ju je onda šakom i nogom, i to šakom u lice u desni obraz, a nogom, s time da je imao nekakve čvrste vojničke čizme, kao gležnjače, ju je udario kao kad golman zabija, u leđa, u kičmu otraga, zaboljelo ju je i pala je na krevet, te će sad dobiti štake, napravio ju je invalidom. Na daljnje pitanje odgovorila je da je o tim događajima pričala sa AH, koja je vlasnica dva lokala u Zagrebu na Knežiji, Polo i H, kao i sa CH koji joj je dao novac da bi mogla otkupiti stan u kojem oni danas žive. Nadalje je odgovorila da je optuženi i prije ovih događaja bio verbalno i fizički nasilan prema njoj, te da je tri mjeseca trpjela, da je tri mjeseca bio na miru, pokajao se pred sutkinjom Šuman. Nadalje je navela da optuženi u više navrata kad popije izaziva ljude, ide od stola do stola i zato je dobio zabranu prilaska nekim lokalima, a da se AH odselila iz njihovog ulaza u drugi kvart zbog njega, da ljudi bježe od njega, da ga se boje i da svi čuju u ulazu njeno urlikanje, i vikanje, ali da svi imaju djecu, imaju skupe aute i nitko se ne želi miješati, a da je optuženi druželjubiv, i vani kad izađe rječitiji nego ona. Nadalje je navela da on uopće od 15. listopada otkad je sud završio nije odlazio kod doktora, imao je strgana rebra, vjerojatno kad je padao, dolazio je sa blatnjavim jaknama, padao je po cesti, dolazio razbijene glave, nosa, sav u krvi i takav bi išao spavat i obučen, gol bi se šetao kad bi se nakon deset dana okupao, a da je znao još za života majke uzeti "tu stvar" i pred njenim prijateljima iz crkve lupati s njim po stolu, što nije normalno.

6.2.4. Na pitanja svoje punomoćnice oštećena je u bitnome odgovorila da je stanje unazad nekoliko godina lošije, te da je njeno psihičko stanje lošije, da se trese, zaboravlja, užasno se osjeća, ima noćne more kao da on stalno dolazi pijan na vrata, da samo leži, da nikuda ne ide i da se teško kreće, nije više u stanju po stanu čistiti, nije više svoja kako je ljudi znaju, bila je brza, radila je u vrtiću i trčala, a sad ne može, sada šepa, boji se, ima PTSP od svega toga jer se on neće liječit i, on odlazi u crkvu, dolazi pijan, ispovijeda se, veli da njega svi vole, da pije s policijom, te da je sve gori što je stariji, da je agresivniji.

6.2.5. Na pitanje braniteljice po službenoj dužnosti optuženog gdje se nalazila u trenutku kad ju je optuženi udario u desnu stranu lica, oštećena je odgovorila da je ona pala na gusnatu peć koju su donijeli od bake i da se onda popiškila i rekla mu da je dobila proljev, da mora na WC pa da je pobjegla na WC. Na daljnje pitanje da gdje je stajao optuženi kad ju je udarao, ista je odgovorila da je stajao ispred nje i da je cijelo vrijeme psovao, a da se sve događalo između boravka, hodnika i sobe, te zahoda, da je to jako mali prostor, a da je udaljenost između nje i optuženog bila oko metar, metar i pol, da su bili okrenuti jedan prema drugome, ali da kad je išla u sobu, da ju je onda napucao u leđa svom snagom nogom kao da zabija loptu u gol, tako da je pala od praga do svojeg kreveta, s time da od praga do kreveta ima metar, a ona je pala na krevet, te se on u tom trenutku nalazio ispred njene sobe, ali da nema oči na leđima, da ju je u hodniku šutnuo i da je pala u sobu na krevet, te da ju je dva puta udario šakom. Potom je na niz pitanja razjasnila da ju je pljuvao i s nogom je cijelo vrijeme šutirao, sa strane gdje su butine i kukovi koji je bole, te da ju je lupao cijelo vrijeme, a da se u trenutku kad ju je udarao tako on nalazio iza nje, da mu je bila okrenuta leđima, te da ona tom prilikom od straha njega nije vrijeđala niti psovala.

7. U svom iskazu na raspravi svjedokinja AH je u bitnome navela da drži dva kafića na Knežiji već petnaest godina te je da oštećena redovni gost u tim kafićima, naravno, ovisno o njenim financijskim i fizičkim mogućnostima budući je ista teško bolesna, kao i da je poznaje sigurno preko deset godina, radi se o kvartovskim kafićima, tako da se tamo svi međusobno poznaju, a također da poznaje i ovdje optuženog, koji je također dolazio u njene kafiće, s time da s njim ima problem, svojevrstan okršaj, jer joj je prijetio ubojstvom na sudu u Novom Zagrebu, što se vidi iz zapisnika, te ima prema njoj mjeru zabrane pristupa. Potom je navela da joj se oštećena u više navrata žalila kada je dolazila u kafić da je optuženi maltretira i da se jako loše prema njoj ponaša, znala je dolaziti strgana i plava u masnicama, odnosno, pretučena te joj je govorila da je to učinio upravo njen brat pa da tako zna i za ovaj posljednji događaj od kraja siječnja 2025. godine budući ju je oštećena nazvala ili taj dan kad se to dogodilo, ili dan dva poslije toga, ne može se točno sjetiti kad, telefonom, te joj je ispričala da su se opet posvađali te da ju je iscipelario i istukao, na što je ona (svjedokinja) pitala da li mora zvati hitnu, ali da joj je oštećena rekla da je to već riješeno, odnosno, da je spomenula, koliko joj se čini, da je netko pomogao od susjeda. Nadalje je navela da kada joj se oštećena znala žaliti na ponašanje njenog brata, da joj je pričala i da se zaključava u svoju sobu i da ne izlazi van iz sobe, tako da ona (svjedokinja) misli da je sigurno jako teško živjeti na takav način i u takvom stanju, pogotovo uzimajući u obzir da je oštećena teško bolesna. Na pitanje zastupnice optužbe da li zna u čemu se sastojalo maltretiranje koje je spomenula u svom iskazu odgovorila je da se radilo o psihičkom i fizičkom maltretiranju, te da je oštećena kad ju je znala nazvati bila u plaču i u strahu te da je ona inače zvala i druge susjede koji su joj priskakali upomoć, s time da ona i dan danas nju (svjedokinju) zna nazvati ili joj poslati poruke na koje odgovori ukoliko uspije uslijed opterećenosti poslom. Potom je navela da kad je spomenula psihičko maltretiranje, da može reći da joj je oštećena pričala da ju je optuženi vrijeđao i psovao, s time da se radilo o abnormalnim psovkama, a što da joj je poznato zato što sa optuženim svi u kvartu imaju problema, kao i ona (svjedokinja), da on hoda po cesti te abnormalno psuje i vrijeđa ljude i izrazito je vulgaran pa da je tako i njoj (svjedokinji) u dva navrata prijetio, ali da nije zvala policiju dok joj "voda nije došla do grla", te je vezano za to postupak gotov, ali da se ne može sjetiti točnih psovki i uvredljivih riječi budući da se radi o zaista groznom verbalnom ponašanju pa si čovjek tako nešto jednostavno "zametne" u glavi i krene dalje jer je uopće teško s time se nositi i o tome razmišljati. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe da li joj je oštećena možda rekla zašto se zaključava u svoju sobu, odgovorila je da je optuženi inače napastan čovjek, znalo se dogoditi da isti dođe pijan kući i spava dva dana na podu, a ona se izrazito boji jer ne zna što može očekivati i što je on u stanju učiniti pa je tako i mijenjala i čak brave na vratima jer se žena jednostavno boji i živi u velikom strahu. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe da li joj je oštećena možda rekla koji je povod svađe koja se dogodila krajem siječnja odgovorila je da joj ona nije konkretno to rekla, ali da može reći da se FH voli svađati i to je poznato u svim kafićima na Knežiji, on zna doći ispred kafića i početi vikati nešto u smislu: "jebem ti mater izađi van" te je on jednostavno čovjek koji traži sukob, kao i da oštećena uglavnom ne zna zašto je on tuče te je svaki dan u strahu kakvo će njegovo ponašanje biti taj dan, odnosno, da li će biti dobar ili će je tući, s time da je FH znao u kafićima izazvati incident i u trijeznom i u pijanom stanju. Na pitanje punomoćnice oštećene odgovorila je da joj oštećena nije pričala detalje u smislu toga da li se ponašanje optuženog kroz vrijeme pogoršalo, već da ju je uglavnom zvala da joj se požali i radi traženja utjehe, a ne da bi tražila od nje da ona nešto u pogledu toga učini, ali da je istina da FH u zadnjih nekoliko godina ne dolazi u njene kafiće, a da je zadnji događaj za koji ona zna ovaj od siječnja ove godine, nakon čega joj više nije spominjala nove događaje, ali da su se znale čuti te je u par navrata sa nekom ženom koja joj pomaže znala prošetati do kafića, bez da je sjela u kafić, jer se vrlo teško kreće na štakama , kao i da može reći da ju je tijekom prošle godine u više navrata zvala da joj se požali na Brunino ponašanje. Na daljnje pitanje odgovorila je da joj je oštećena tijekom tih razgovora znala reći da se jako boji te se bojala da je ne pretuče do smrti, potom ističući da sama činjenica da se netko zaključava u vlastitom stanu može samo značiti da se ta osoba boji za svoj život, bar da ona (svjedokinja) tako misli i da joj je to nekako životno logično. Na pitanje braniteljice po službenoj dužnosti optuženog da li joj je oštećena izričito rekla osobno da se ona boji da je optuženi ne pretuče do smrti ili se radi o njenom (svjedokinjinom) zaključku na temelju ustrašenog ponašanja oštećene, svjedokinja je odgovorila da joj je oštećena u više navrata osobno izričito rekla da se boji da će je FH pretući do smrti. Na daljnje pitanje odgovorila je da ne zna da li je oštećena zvala policiju u ovim navratima tijekom 2024. godine kad joj se žalila na ponašanje optuženog, ali da je često u razgovorima govorila da se brine da li će sutra doći taj dan kad ona neće preživjeti, s time da je bila u stalnom plaču i strahu, a inače je teško bolesna i ima karcinom , a da joj je ona govorila da neka digne glavu i da će sve biti dobro. Potom je navela da se oštećena inače i susjedima obraćala za pomoć, ali da su se oni bojali da FH ne bi nešto i njima napravio. Na daljnje pitanje odgovorila je da ona nakon ovih razgovora sa oštećenom nije zvala policiju niti se nudila da zove policiju jer ne želi pored svog već postojećeg problema sa FH imati još jedan novi problem s njim. Na daljnje pitanje odgovorila je da sve ovo što je danas iskazivala zna jer joj je o tome pričala oštećena, a tu misli na dio svog iskaza vezan za njen odnos sa FH, te da ona osobno nije nikad bila prisutna nekom incidentu koji bi se dogodio između oštećene i njenog brata. Na pitanje optuženog da li joj je bilo tko iz okoline govorio da bi se on nasilno ponašao prema oštećenoj, osim same oštećene, odgovorila je da je čula komentare susjeda u smislu toga da se to priča po kvartu na način da susjedi govore da im je žao oštećene, ali da ne može točno reći o kojim susjedima se radi jer se ljudi boje.

8. U svom iskazu na raspravi svjedok CH je u bitnome naveo da poznaje RH jer je kupio kuću od njih i tako se s njom sprijateljio. Potom je naveo da ga je ona tijekom zadnjih pet do šest godina više puta nazvala plačući te mu je govorila da ju je FH prebio, bila je sva uplašena, govorila mu je da joj on prijeti da će je ubiti te da se boji za svoj život, bila je u velikom strahu, plakala je te ga je pitala što da radi, a da joj je on govorio neka to prijavi policiji, kao i da je to sve š to on zna o tome. Na pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da mu je oštećena znala govoriti da je on bio pijan i da ju je udarao valjda iz čistog mira, te da moramo shvatiti da je ona tijekom tih razgovora i plakala i vrištala i drhtala te da ni njemu nije bilo ugodno sudjelovati u tom razgovoru i slušati sve ono što mu je pričala. Na daljnje pitanje odgovorio je da se ne može više sjetiti detalja vezano za to što mu je oštećena pričala što joj je optuženi znao govoriti, da je tu bilo svega, da se sjeća da mu je govorila da joj je govorio da će je napraviti invalidom i sjeća se da mu je rekla da joj je prijetio ubojstvom, ali da se drugih stvari ne sjeća jer da je svega tu bilo. Na daljnje pitanje odgovorio je da zna da je tražila liječničku pomoć i misli da je čak i hitna dolazila. Na pitanje braniteljice po službenoj dužnosti optuženog odgovorio je da je navode oštećene o tome da joj optuženi prijeti ubojstvom shvatio ozbiljno te joj je rekao da zove policiju i predložio joj je da dođe živjeti kod njega i njegove obitelji, ali da ista to nije prihvatila jer nije htjela smetati, te da joj je on rekao da joj drugačije ne može pomoći, nego ili da zove policiju ili da dođe kod njega ili obje te varijante. Na daljnje pitanje zašto on onda nije zvao policiju, odgovorio je da optuženi nije napadao njega, a i da je, koliko se sjeća, oštećena rekla da je već zvala policiju ili da je netko zvao policiju, ali da se sada više ne može sjetiti detalja jer je bilo dosta takvih sličnih situacija. Na daljnje pitanje da pojasni što je točno od onoga što je sada rekao jer da je prvo rekao da je predlagao oštećenoj da zove policiju, a onda je rekao da mu je oštećena znala reći da je policija već pozvana, odgovorio je da je oštećena bila u tako velikom strahu svaki put kad ga je tako nazvala da vjerojatno više ni sama nije znala što govori, a da je on znao nekad poslije tih telefonskih poziva doći do nje te ju je nalazio svu uplakanu i ustrašenu te plavu sa masnicama, s time da mu je znala pokazivati mjesta udaraca na svom tijelu. Na daljnje pitanje odgovorio je da poznaje gospodina FH, da su se vidjeli tri do četiri puta, da mu je prvo govorio da će mu prodati kuću, a onda mu je govorio da m neće prodati kuću. Na daljnje pitanje odgovorio je da ono što je danas iskazivao o odnosu između oštećene i optuženog zna iz onoga što mu je ona pričala, ali da on osobno nije bio prisutan takvim događajima, osim što je naknadno vidio one masnice koje je ranije spomenuo, ali da nije svjedočio bilo kakvim takvim događajima između njih dvoje. Na pitanje optuženog odgovorio je da su prilikom njegovih susreta sa optuženim i njegovih razgovora s njim oni lijepo razgovarali, da nije bilo nikakvih problema u tim razgovorima, da su razgovarali vezano za kuću te da nisu spominjali njegovu sestru.

9. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji VII. Policijske postaje Zagreb od 31. siječnja 2025. godine razvidno je da je tog dana u 18,16 sati od strane oštećene RH zaprimljena dojava da je na adresi u [adresa], njen brat FH vrijeđa i omalovažava, te da su dolaskom policijskih službenika na mjestu događaja zatečeni optuženi i oštećena.

9.1. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za optuženog od 31. siječnja 2025. godine razvidno je da je kod istoga utvrđena koncentracija alkohola od 2,83 g/kg, umanjena za 0,1 g/kg, odnosno, za granicu dopuštene pogreške mjerenja, što iznosi 2,73 g/kg.

9.2. Iz medicinske dokumentacije za oštećenu RH, a koja prileži spisu, proizlazi da je ista dana 31. siječnja 2025. godine dovezena kolima Hitne medicinske pomoći u Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice radi zadobivenih ozljeda, gdje je pregledana u Hitnoj kirurškoj ordinaciji I.

9.3. U pisanom nalazu i mišljenju vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera (list 124-126 spisa) je u bitnome navedeno da su medicinskom obradom oštećene RH utvrđene sljedeće ozljede: manji krvni podljev desne strane lica i prijelomi lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka, te da krvni podljev predstavlja tjelesnu ozljedu, kao i da prijelomi poprečnih nastavaka dva susjedna slabinska kralješka čine cjelinu koja predstavlja tjelesnu ozljedu. Potom se navodi da je ozljeda lica nastala udarcem tupotvrdog sredstva, te da se u okolnostima fizičkog sukoba najčešće radi o udarcu stisnutom šakom, kao i da je za nastanak ozljede bio potreban jedan udarac u desnu stranu lica, zadan silom slabog intenziteta. Nadalje se navodi da je ozljeda poprečnih nastavaka kralježaka nastala udarcem tupotvrdog sredstva, koje ozljede se u okolnostima fizičkih sukoba najčešće viđaju kao posljedica udaraca nogom, a za nastanak koje ozljede je bio dostatan jedan udarac u donji dio leđa, zadan silom srednjeg intenziteta. Zaključno se navodi da ozljede oštećene u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu, te da ozljede stoje u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnim događajem, a da se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja kakva proizlazi iz inkriminacije, kao i iz iskaza oštećene, te da je postupanjem kakvo se optuženom stavlja na teret moguće nanijeti i tešku tjelesnu ozljedu, do čega je kritične zgode moglo doći da je neki od udaraca bio većeg intenziteta.

9.4. U dopunskom pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera (list 411-413 spisa) u bitnome je navedeno da su medicinskom obradom oštećene RH utvrđene sljedeće ozljede: manji krvni podljev desne strane lica i prijelomi lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka. Potom se navodi da je tipični mehanizam zadobivanja utvrđenih ozljeda prikazan u osnovnom nalazu i mišljenju, te da su ozljede mehanizmom nastanka povezive sa iskazom oštećene u istrazi, što je već konstatirano u osnovnom nalazu i mišljenju, kao i sa njenim iskazom na raspravi, koji ne donosi ništa bitno novo u odnosu na onaj iz istrage. Nadalje se navodi da teza da bi oštećena u danima prije događaja pala i pritom se ozlijedila nije ničim potkrijepljena te da u zdravstvenom kartonu nema nikakvih naznaka o takvom događaju koji bi prethodio inkriminiranom, kao i da ozljede kakve je oštećena zadobila, nisu pripisive padu, već izravnim udarcima. Potom se navodi da obrana ispravno primjećuje da nije logično da bi oštećena udarac u lice zadobila desnom šakom optuženog dok su stajali sučelice te da je točno da bi u takvom međusobnom položaju bilo za očekivati da udarac bude zadan lijevom šakom, međutim, da se ne može isključiti varijanta udarca desnom šakom u slučaju da je oštećena imala glavu okrenutu ulijevo i/ili da je optuženi stajao ispred nje i nešto više udesno. Nadalje se navodi da je drugi mogući uzrok ove nelogičnosti pogrešno zapamćivanje i/ili reproduciranje tog trenutka od strane oštećene, koju mogućnost će cijeniti sud. Zaključno vještak navodi da u aktualnom stanju spisa nema novih elemenata koji bi utjecali na njegove tvrdnje i zaključke iz osnovnog nalaza i mišljenja, kod kojih u cijelosti ostaje.

9.5. U pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka prim. dr. sc. Željka Marinića, u bitnom je navedeno da su kod optuženog izražene određene projekcije paranoidnog tipa prema sestri, ovdje oštećenoj, ali da one ne dosižu psihotični nivo, kao i da je optuženi okupiran aktualnom situacijom u kojoj se nalazi, da ima površniji uvid u zbivanja svakodnevnice, kao i svoju ulogu u njoj, uz nekritičan odnos prema svom alkoholizmu. Nadalje je navedeno da optuženi kao osoba djeluje napeto, anksiozno i nesigurno, da je upadljivog vanjskog izgleda (na licu i rukama izražena su stigmata alkoholizma, djeluje opustošeno, postura, aspekt i komunikacija), kao i da njegov tjelesni, psihički i neurološki status potvrđuju kontinuitet konzumiranja alkohola, a da je višegodišnje pijenje dovelo do oštećenja središnjeg živčanog sustava i razvoja simptoma iz kruga psihoorganskog sindroma. Potom se navodi da je optuženi izrazito napet, nezadovoljan i anksiozan, tako da u situacijama frustracije, stresa ili onima koje su nepovoljnog ishoda za njega može doći do izbijanja potisnutog anksioznog naboja i manifestiranja impulzivnih, pa i agresivnih postupaka prema okolini. Nadalje se navodi da je optuženi pasivno-zavisnih, ali i emocionalno nestabilnih odlika osobnosti, u osnovi neurotske strukture, ali i sa nezrelim i nestabilnim oblicima ponašanja, sa stalno izraženom potrebom za zaštitom, sigurnošću i pripadanjem, a što očito nije mogao ostvariti unutar primarnog obiteljskog kruga, ali niti kasnije unutar vlastite emocionalne veze, koje očito nije umio održati, te da je po smrti majke nastavio živjeti u zajedničkom stanu sa sestrom, gdje svojim ponašanjem nastoji kontrolirati međuodnose, a što dinamizira cjelokupnu situaciju u stanu i generira nove poteškoće u koje spada i aktualni incidentni događaj, tako da je zapravo već više godina sam i sučeljen sa svojim ponašanjem i pratećim posljedicama, koje dinamiziraju socijalne odnose i generiraju nove poteškoće. Nadalje se navodi da se kod optuženog bilježi depresivni pomak u raspoloženju, što je posljedica neadekvatnog procesa identifikacije, pri kojem nije stekao dovoljnu sigurnost, samopoštovanje i samopouzdanje, te da u tom kontekstu treba gledati i na konzumiranje alkohola, koji svojim anksiolitičkim i antidepresivnim djelovanjem ima povoljan učinak na njegov psihički status i dio je automedikacije, ali je unekoliko i moderator njegovog ponašanja. U zaključku se navodi da se optuženi deklarirao kao osoba emocionalno sniženog kapaciteta, pasivno-zavisnih, ali nezrelih i nestabilnih odlika osobnosti, sa dosta elemenata disocijalnog, tako da se može govoriti o miješanom poremećaju ličnosti. Nadalje se navodi da je kod optuženog godinama prisutno konzumiranje alkoholnih pića, koje je s vremenom poprimilo obilježja sindroma ovisnosti o alkoholu, sa otežanim osobnim, obiteljskim i šire socijalnim funkcioniranjem, zbog kojih poteškoća je isti bio do sada više puta bolnički liječen i jedno je vrijeme održavao apstinenciju, no zadnjih godina je izvan bilo kakvog lječidbenog postupka, a što otežava njegovo osobno i šire socijalno funkcioniranje, te je višegodišnje konzumiranje alkohola dovelo do psihičkih promjena iz kruga psihoorganskog sindroma, a što je ozbiljna poteškoća u njegovom osobnom obiteljskom i širem socijalnom krugu. Nadalje je navedeno da je vještak mišljenja, a cijeneći način i stil življenja optuženog, psihičke poteškoće iz kruga psihoorganskog sindroma, akutnu alkoholiziranost, duboko poremećene obiteljske međuodnose i situacione uvjete u kojima se našao, te socijalnu komunikaciju, da je to sve zajedno svakako utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje, tako da je njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena, i to bitno. Potom je vještak naveo da obzirom na razvoj alkoholne bolesti i prateće poteškoće preporuča sudu izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, koje liječenje je moguće provesti i u penalnim uvjetima, a na koji način bi se osigurao kontinuitet terapijskog postupka, čime bi se imao uvid u njegov psihički status, ponašanje i apstinenciju, te bi se time umanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela i umanjila opasnost za okolinu jer ukoliko isti ne bi bio uključen u navedeni program, da postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela, pa i težeg stupnja. Zaključno je vještak naveo da je mišljenja da je optuženi raspravno sposoban.

10. Iz svega navedenog slijedi da nije sporno da je optuženi od 01. listopada 2024. godine do 31. siječnja 2025. godine, živio u zajedničkom kućanstvu sa oštećenom RH, svojom sestrom, na adresi u [adresa], te da je u tom razdoblju između istih dolazilo do sukoba, a što proizlazi iz iskaza oštećene i obrane optuženog. Također nije sporno da je optuženi dana 31. siječnja 2025. godine bio alkoholiziran, što je razvidno iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u njegovom organizmu, kao što nije sporno da je oštećena zadobila tjelesne povrede u vidu manjeg krvnog podljeva desne strane lica i prijelome lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka, a što proizlazi iz medicinske dokumentacije oštećene koja prileži spisu, te iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera, te dopunskog nalaza i mišljenja istog.

11. Sporno je da li je optuženi u razdoblju od 01. listopada 2024. godine do 31. siječnja 2025. godine u nakani da ustraši i omalovaži svoju sestru RH, u alkoholiziranom stanju gotovo svakodnevno istu psovao i vrijeđao, govoreći joj pička ti materina, debela krmačo, nakazo, svinjo, marš u sobu, idi krepaj, dabogda da dobila dvanaest rakova, živo zlo, riješit ću te se iz stana, poslat ću te u vukojebinu i drugo, zatim je pljuvao po stanu i gasio čikove po tepihu, zahtijevao da čisti za njime, nije joj htio podizati lijekove u ljekarni, osim ako bi mu dala novac za alkohol, zadržavao se u kupaonici zajedničkog stana, a kada bi mu ista rekla da mora na toalet, rekao bi joj „marš u sobu, seri i pišaj tamo“, zbog čega je bila prisiljena instalirati eko zahod u svojoj sobi, te je istu ponekad namjerno odgurivao, iako svjestan da se imenovana teže kreće i lošeg je zdravstvenog stanja . Nadalje je sporno da li je optuženi oštećenu dana 31. siječnja 2025. godine u alkoholiziranom stanju ponovno vrijeđao te joj rekao da će je rasporiti kao krmaču i da će je ubiti pritiskom prsta u grlo te je sporno da li je istu tada udario zatvorenom šakom u desni obraz, a nakon toga nogom obuvenom u vojničku čizmu u predjelu lijevog donjeg dijela leđa, uslijed čega je imenovana pala na krevet i zadobila tjelesne povrede, pa da je takvim svojim ponašanjem ostvario sva obilježja kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 i teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, stavljenih mu na teret uvodno naznačenom optužnicom.

11.1. Naime, optuženi u svojoj obrani u cijelosti poriče da bi počinio terećena kaznena djela, već naprotiv, isti tvrdi da je problem u oštećenoj koja je psihički bolesna i ima trajno poremećenu osobnost, da ona njega napada i vrijeđa ga da je pijandura i ološ, a da je ona ta koja ima problema s alkoholom i tabletama, jer kada je "šusne" u glavu da onda postane problematična, da ga provocira, da laže i manipulira te da je prepredena, da je sve što govori rezultat njene psihičke projekcije, da mu je u prvom mjesecu rekla da će ga "sjebati" i da će letjeti van iz stana i da će ga učiniti beskućnikom. Međutim, sud cijeni obranu optuženog u tom dijelu neuvjerljivom i usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti jer je oštećena na dosljedan, životno logičan i uvjerljiv način opisala njihov međusobni život , odnosno, opisala je dinamiku njihovog međusobnog odnosa u inkriminiranom razdoblju, opisujući uvrede i pogrdne riječi koje joj je upućivao u alkoholiziranom stanju, te njegovo nehumano ponašanje prema njoj kada je pljuvao po stanu, gasio čikove po tepihu, zahtijevao da čisti za njime, ne htijući joj podizati lijekove u ljekarni, iako znajući da je teško bolesna, osim kada mu je davala novac za alkohol, te je ne puštajući u WC, zbog čega je instalirala u svojoj sobi eko WC, kao i da ju je znao namjerno odgurivati, i to sve kroz vrijeme od nekoliko mjeseci, a koje njegovo ponašanje je kulminiralo 31. siječnja 2025. godine upućivanjem prijetnje istoj da će je ubiti te udaranjem oštećene. Ovdje valja napomenuti da je optuženi u konačnici priznao da je u razgovoru sa oštećenom koristio grube riječi, te da je psovao jer se mora negdje "ispuhati" i da je istina da je istu popljuvao namjerno jer mu nije dala da pojede banane i jogurt pa da ako je za nešto kriv, da je onda kriv samo za uvredu, a koje njegovo promišljanje sud cijeni usmjerenim na umanjenje njegove kaznene odgovornosti i ukazuje da je isti potpuno nekritičan prema svojem ponašanju. Sud je zaključio da je očito podloga ponašanja optuženog u inkriminiranom periodu u ozbiljno narušenim i poremećenim odnosima njega i oštećene, njegove sestre, vezano i za stan u kojem zajedno žive, a koja oštećena je detaljno opisala sve događaje, pri čemu je jasno razgraničila uvrede koje joj je upućivao optuženi, i to kako u pogledu njihova sadržaja, tako i u odnosu na njihovu brojnost, od prijetnje izgovorene dana 31. siječnja 2025. godine, kao i fizičko nasilje od strane optuženog, kojim navodima oštećene je sud poklonio vjeru jer smatra da je njen iskaz vjerodostojan i životno uvjerljiv, te da nije doveden u p itanje navodima obrane o tome da ista laže i manipulira, s time da su i ispitani svjedoci, iako nisu bili neposredno prisutni sukobima između oštećene i optuženog , opisali sve što im je oštećena neposredno prepričavala o tome kako se njen brat ponaša prema njoj. Tako je ispitana svjedokinja AH navela da joj se oštećena u više navrata žalila da je optuženi maltretira, da je znala dolaziti u masnicama i pretučena te da je govorila da ju je brat iscipelario i istukao te da su se opet posvađali, da je pričala da ju je vrijeđao i psovao, da je u strahu jer nikad ne zna kako će se koji dan ponašati, te da se zaključavala jer se bojala da će je pretući do smrti, ali da ne zna da li je oštećena u tim navratima tijekom 2024. godine zvala policiju. Navode oštećene potvrđuje i svjedok CH, koji je također naveo da mu se oštećena u više navrata žalila na ponašanje njenog brata prema njoj, spominjući psovke, uvrede, prijetnje da će je ubiti te udaranje, te da je bila u velikom strahu, a on je vidio masnice na njoj te joj je savjetovao da zove policiju i da se preseli kod njega i njegove obitelji.

11.2. Također sud smatra neuvjerljivom i nevjerodostojnom obranu optuženog u dijelu u kojem isti navodi da nije 31. siječnja 2025. godine prijetio smrću oštećenoj jer da nikad ne bi svoj život upropastio samo da bi njoj naudio, te da nema nikakvu namjeru njoj nauditi niti je ubiti jer "drek što više diraš, to više smrdi". Naime, oštećena je životno i uvjerljivo opisala što se predmetnog dana dogodilo, uz naglasak da je ista jasno navela da se njen brat znao i lijepo ponašati prema njoj, ali da postane druga osoba kada je pod utjecajem alkohola, te da se tada ponaša nasilno prema njoj, tako da to pokazuje da govori istinu jer jasno ističe da njen brat nije uvijek takvog ponašanja, već samo kad je pod utjecajem alkohola, ističući da mu je u zadnje vrijeme govorila da bi morao ići kod liječnika radi svojih problema s alkoholom, kao što je i ranije išao, ali da je nije poslušao, što je vidljivo i iz nalaza i mišljenja vještaka u kojem je navedeno da je optuženi zadnjih godina izvan bilo kakvog lječidbenog procesa, što je dovelo do poteškoća u socijalnom, osobnom i obiteljskom funkcioniranju. Navode oštećene potvrđuje svjedokinja AH, koja je navela da joj je oštećena rekla da joj je optuženi prijetio smrću te da ista ne zna što je on u stanju učiniti, i kojeg dana će je pretući do smrti, čega se istinski bojala, tako da sud nije u dvojbi da je oštećena istinito iskazivala.

11.3. Nadalje, sud smatra nevjerodostojnom i neuvjerljivom obranu optuženog i u dijelu u kojem isti navodi da 31. siječnja 2025. godine nije fizički napao oštećenu, odnosno, da je nije udario, već da mu je ona rekla da je par dana ranije pala i da je na taj način zadobila tjelesne ozljede. Naime, vještak je u dopunskom nalazu i mišljenju decidirano naveo da i nakon pregleda cjelokupnog medicinskog kartona oštećene ostaje pri ranijem pisanom nalazu i mišljenju, istodobno ističući da teza da bi oštećena u danima prije događaja pala i pritom se ozlijedila nije ničim potkrijepljena, kao i da ozljede koje je ista zadobila nisu pripisive padu, već izravnim udarcima. Dakle, u odnosu na obje tjelesne ozljede navedene u činjeničnom opisu, a to su manji krvni podljev desne strane lica i prijelomi lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka, vještak je opisao način nastanka istih, što je opisano u ranijem dijelu ovog obrazloženja, a kod čega je ostao i u dopunskom nalazu i mišljenju. Iz navedenog slijedi da je obrana optuženog i u tom dijelu nevjerodostojna i usmjerena izbjegavanju kaznene odgovornosti, te je u potpunost pobijena navodima stručnjaka, odnosno, stalnog sudskog vještaka, koji je detaljno u nalazu i mišljenju opisao mehanizam nastanka u činjeničnom opisu opisanih tjelesnih ozljeda, ističući da je takvim postupanjem moguće nanijeti i tešku tjelesnu ozljedu, do čega je kritične zgode moglo doći da je neki od udaraca bio većeg intenziteta. Dakle, nesporno je da je optuženi postupao u namjeri težeg tjelesnog ozljeđivanja svoje sestre, za koju je svjestan da je teško bolesna i ranjiva, a svejedno je istu udario i šakom i nogom obuvenom u vojničku čizmu, svjestan da je tako može i teško ozlijediti, što u konačnici nije nastupilo, ali je moglo doći i do teške tjelesne ozljede da je neki od udaraca bio većeg intenziteta, tako da je isti nesporno počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju. U odnosu na navode obrane da je iskaz oštećene nevjerodostojan jer da nije logično da bi oštećena udarac u lice zadobila desnom šakom optuženog dok su stajali sučelice, prvotno valja naglasiti da se optuženi u činjeničnom opisu ne tereti da bi udario oštećenu desnom zatvorenom šakom u desni obraz, već se isti tereti da je oštećenu zatvorenom šakom udario u desni obraz, budući je relevantno samo to da je ozljeda na njenom licu nastala udarcem zatvorenom šakom, dok za ostvarenje bića kaznenog djela nije odlučno šakom koje ruke je zadan udarac iako je vještak naveo u dopunskom nalazu i m išljenju da je točno da bi u takvom položaju bilo za očekivati da udarac bude zadan lijevom šakom . Međutim, valja naglasiti da od osobe starije životne dobi koja već dulji niz godina živi u stresnoj i nasiljem nabijenoj atmosferi, u stalnom strahu da će biti pretučena do smrti, koja ima cijeli niz bolesti, u stresu je i boji se svojeg brata, nije za očekivati da u trenutku dok trpi fizičko nasilje pamti točan slijed događaja i kojom rukom i kojom nogom je gdje udarena jer je životno i logično da se ista pokuša obraniti i skloniti, a ne pamtiti takve detalje, tako da navodima obrane nije doveden u pitanje zaključak suda da je optuženi počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju na način opisan u činjeničnom opisu presude, s time da je i vještak u svojem dopunskom nalazu i mišljenju naveo da je ozljeda na desnoj strani lica mogla nastati udarcem desnom rukom da je oštećena imala glavu okrenutu ulijevo i/ili da je optuženi stajao ispred nje više udesno, što sve valja uzeti u obzir zajedno sa okolnošću da je oštećena navela da je u velikom strahu i da zaboravlja, a njeno loše psihičko stanje su opisali i ispitani svjedoci, čije iskaze je sud u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne jer ispitani svjedok CH nema razloga neistinito iskazivati budući je i na pitanje optuženog odgovorio da on sa optuženim osobno nije imao problema, a iskazivao je o onome što mu je prenijela oštećena, kao i svjedokinja AH, na štetu koje se vodio postupak protiv optuženog, ali koja je u svom iskazu upravo istaknula da nakon što joj se oštećena požalila na ponašanje optuženog nije ona sama zvala policiju jer nije htjela imati dodatnih problema sa optuženim, iz čega slijedi da se nije htjela miješati u tu situaciju, ali je na sudu iskazivala o svojim saznanjima, što je njena građanska dužnost, tako da sud nije posumnjao u vjerodostojnost njenog iskaza, koji je i životno logičan.

12. Dakle, oštećena je detaljno opisala verbalno i fizičko nasilje od strane optuženog, kroz vrijeme od nekoliko mjeseci, a koje je kulminiralo 31. siječnja 2025. godine nanošenjem oštećenoj tjelesnih ozljeda utvrđenih od strane sudskog vještaka , s time da su mogle nastati i teške tjelesne ozljede postupanjem optuženog opisanim u optužnici. Između optuženog i oštećene, što je nesporno, postoje dugotrajno narušeni odnosi, koji su po ocjeni suda kulminirali činjenicom da nakon tri pravomoćne presude za kaznena djela počinjena na štetu oštećene, oni i dalje žive zajedno, a optuženi se prestao liječiti od ovisnosti o alkoholu, i dalje su aktualni međusobni prijepori oko stana u kojem zajednički žive, a optuženi se često dovodio u alkoholizirano stanje, uslijed čega se agresivno ponašao prema sestri. Upravo stavljajući cjelokupni iskaz oštećene u kojem je jasno navela da je optuženi dolazio kući pijan, u kojim situacijama je istu konstantno vrijeđao, prostačio te je odgurivao, u korelaciju sa ranijim presudama u kojima je optuženi u kaznenim i prekršajnim postupcima proglašen krivim za kaznena djela i prekršaje počinjene na njenu štetu, onda je razvidno da je upravo podloga inkriminiranog postupanja ista kao i u ranijim postupcima, te da je inkriminirani događaj samo nastavak ranije narušenih odnosa u kojima je optuženi svoje nezadovoljstvo i frustraciju zbog njihovih loših međusobnih odnosa "podigao na viši nivo", obzirom da je istoj, a čineći kazneno djelo nasilja u obitelji, još i dana 31. siječnja 2025. godine prijetio i tjelesno je ozlijedio, pri čemu je mogla nastati i teška tjelesna ozljeda, čineći na štetu iste tri kaznena djela sa elementima nasilja. Očito je da se optuženi ne može pomiriti sa životnom situacijom u kojoj se našao te je svoje nezadovoljstvo i frustracije odlučio ispoljavati verbalnim i fizičkim nasiljem prema oštećenoj, što je u konačnici rezultiralo ponovnim prijavljivanjem policiji, a iz čega slijedi velika količina kriminalne volje u ponašanju optuženog pa sud, iako između optuženog i oštećene očito postoje narušeni odnosi, te je optuženi u obrani naveo da optužena njemu prijeti i da je agresivna, ne nalazi razloga zbog kojih bi oštećena podnosila kaznenu prijavu protiv optuženog da se događaji nisu odvili upravo onako kako je to opisala u svom iskazu. Sud je njezin iskaz u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan, dan je jasno i određeno, te je suglasan u bitnim dijelovima njenom iskazu na dokaznom ročištu i kod državnog odvjetnika, te je životno i logično da se ista sada sjeća manje pojedinosti i detalja, očito je i vrlo uznemirena zbog ponašanja svojeg brata, što je bilo na raspravi vidljivo, a što je rezultat njihovih dugogodišnjih teško narušenih i poremećenih odnosa.

13. Sud je prihvatio obranu optuženog samo u dijelu da između njega i oštećene postoje narušeni obiteljski odnosi, obzirom da je taj dio iskaza u suglasnosti sa iskazom oštećene. Sud nije prihvatio obranu optuženog u ostalom dijelu, a što je detaljno ranije obrazloženo, te je vidljivo da isti pokušava na potpuno drugačiji način prikazati događaje, umanjujući pri tome svoju ulogu u samom događaju, ali i ozbiljnost cjelokupne situacije. Stoga je ocjena suda kako je motiv optuženog bio isključivo ispoljavanje verbalnog i fizičkog nasilja kao kulminacija nasilnog ponašanja zbog ranije narušenih odnosa, a kojom prigodom je oštećenoj, ne birajući pritom ni mjesto ni vrijeme, uz brojne uvede uputio dana 31. siječnja 2025. godine inkriminirane riječi prijetnje, kako to oštećena navodi u svom iskazu, te je pokušao udarcima teško tjelesno ozlijediti nanijevši joj tjelesne ozljede, pri čemu je mogla nastati i teška tjelesna ozljeda.

13.1. U cijelosti su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani dokazi, čiju vjerodostojnost nitko nije osporavao.

13.2. Sud je nalaz vještaka psihijatra u cijelosti prihvatio kao jasan i određen, dan je u skladu s pravilima struke i iskustva te bilo čime nije doveden u sumnju.

13.3. Sud je nalaz sudskomedicinskog vještaka i njegovu dopunu u cijelosti prihvatio kao jasne i određene, dani su u skladu s pravilima struke i iskustva te bilo čime nisu dovedeni u sumnju, neovisno o primjedbama na dopunski nalaz i mišljenje, a koje je obrana istaknula na raspravi, budući je vještak i sam u dopunskom nalazu i mišljenju naveo koje su moguće varijante nastanka ozljeda, ali uz napomenu da je sud taj koji će uzimajući u obzir iskaz oštećene cijeniti da li je mogući uzrok nelogičnosti u pogledu okolnosti kojom rukom je zadan udarac pogrešno zapamćivanje i/ili reproduciranje tog trenutka od strane oštećene. Dakle, sud je nalaz i mišljenje vještaka stavio u korelaciju sa iskazom oštećene te prethodno u ovom obrazloženju naveo razloge zašto je utvrdio da je optuženi kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju počinio upravo na način opisan u optužnici.

13.4. Iskaze ispitanih svjedoka AH i CH sud je u cijelosti ocijenio istinitima, vjerodostojnima i životno logičnima, što je već obrazloženo ranije.

14. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji sud je na nedvojben način utvrdio da je optuženi u inkriminiranom razdoblju od 01. listopada 2024. godine do 31. siječnja 2025. godine teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana svoje obitelji, svoje sestre, izazvao strah za njenu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno neko teže kazneno djelo. Naime, člankom 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je što se smatra nasiljem u obitelji, a to je svako tjelesno nasilje te psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, optuženi, koji je prethodno upravo zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema sestri bio prekršajno kažnjen, te u tri navrata i pravomoćno osuđen za kaznena djela sa elementima nasilja počinjenih na njenu štetu, nastavio se nasilno prema istoj ponašati, i to fizički i verbalno, što je kulminiralo dana 31. siječnja 2025. godine, kada joj je prijetio te počinio i kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju na njenu štetu.

15. U odnosu na kazneno djelo prijetnje valja naglasiti da se u konkretnom slučaju radilo o ozbiljnim prijetnjama proizlazi iz riječi koje je uputio optuženi oštećenoj, i to da će je rasporiti kao krmaču i da će je ubiti pritiskom prsta u grlo. Ozbiljnost prijetnje se ocjenjuje ne samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Tako izgovorene riječi popraćene vrijeđanjem od osobe od koje je kontinuirano izložena obiteljskom nasilju u svakom slučaju predstavljaju ozbiljnu prijetnju oštećenoj, te se radi o ozbiljnoj prijetnji koja je prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha, uznemirenosti i zabrinutosti za tjelesni integritet, što se u konkretnom slučaju i dogodilo kod oštećene koja je u svom iskazu navela da se boji optuženog, s time da isto potvrđuje i činjenica da je optuženi u konačnici 31. siječnja 2025. godine, dakle, istog dana kada je prijetio oštećenoj, prema istoj počinio i kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju.

16. U odnosu na kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju sud je utvrdio , a uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka te iskaz oštećene, da je optuženi upravo na način opisan u izreci presude, dakle, udarcem zatvorenom šakom u desni obraz, te potom udarcem nogom obuvenom u vojničku čizmu u predjelu lijevog donjeg dijela leđa, uslijed čega je oštećena pala na krevet, nanio istoj tjelesne povrede u vidu manjeg krvnog podljeva desne strane lica i prijelome lijevih poprečnih nastavaka 3. i 4. slabinskog kralješka, opisane u nalazu i mišljenju vještaka, pri čemu do teže posljedice, odnosno, teške tjelesne ozljede, nije došlo spletom okolnosti.

17. Slijedom izloženog, proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno, kao i u njihovoj ukupnosti, iako je optuženi neuvjerljivom i neživotnom obranom pokušavao sebe prikazati kao žrtvu svojevrsnog zlostavljanja od strane svoje sestre, ovdje oštećene, ovaj sud je našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optuženog stekla sva objektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11, kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 i kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, sve prema svojoj sestri, koja je u smislu članka 87. točka 9. KZ/11 bliska osoba, upravo na način kako mu je to činjeničnim opisom stavljeno na teret, zbog čega ga je ovaj sud i oglasio krivim, a optuženi je postupao s oblikom krivnje koji se u pravu naziva izravna namjera, jer je bio svjestan svojih djela, te je htio radnju počinjenja istih, vršeći i želeći predmetna djela kao takva i kao svoja. Naime, sam optuženi je, s obzirom na svoju životnu dob i životno iskustvo, a i činjenicu ranije prekršajne i kaznene osuđivanosti zbog obiteljskog nasilja upravo na štetu oštećene, bio svjestan da svojim postupcima verbalnog i fizičkog nasilja, čime je kršio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, izaziva kod oštećene uznemirenost, strah za sigurnost te je dovodi u ponižavajući položaj jer se radi o osobi, čije zdravlje je ozbiljno narušeno, a koju njen vlastit brat fizički i psihički zlostavlja, kao i da riječi koje izgovara kod oštećene moraju izazvati strah, uznemirenost i zabrinutost za tjelesni integritet, a radi se o riječima koje su i objektivno podobne izazvati osjećaj straha, uznemirenosti i zabrinutosti za tjelesni integritet, te je upravo optuženi i postupao s namjerom da istu dovede u ponižavajući položaj, da je uznemiri i izazove strah za njenu sigurnost, kao što je i bio svjestan da svojim udarcima, pogotovo udarcem nogom obuvenom u vojničku čizmu oštećenu, koja je teško bolesna i teško pokretna, može i teško tjelesno ozlijediti, te htijući isto, ali do koje teže posljedice nije došlo spletom okolnosti.

18. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a na temelju ranije spomenutog nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra sud je utvrdio da je optuženi, iako bitno smanjeno ubrojiv, upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 i kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, a za koja je oglašen krivim.

19. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti , kao i jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenih dobara, pobude iz kojih je počinio kaznena djela, način počinjenja i skrivljene učinke djela, njegov prijašnji život te njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenih djela te težinu i društvenu opasnost kaznenih djela.

19.1. Olakotnim je sud cijenio okolnost da je optuženi bio sudionik Domovinskog rata te je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Oluje, te njegovu stariju životnu dob.

19.2. Otegotnom okolnošću optuženom je cijenjena njegova dosadašnja osuđivanost, i to kaznena i prekršajna. Naime, isti je kazneno osuđivan u tri navrata, s time da su mu otegotnim cijenjene presuda ovog suda broj K-1150/18 od 27. srpnja 2018. godine, pravomoćna 06. rujna 2018. godine, kojom je za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca uvjetno na 3 (tri) godine, te presuda ovog suda broj K-1265/19-27 od 20. svibnja 2020. godine, pravomoćna 03. rujna 2020. godine, kojom je za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11 i za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci uvjetno na 4 (četiri) godine, dok mu je iz ovosudne presude broj K-230/2022 od 02. rujna 2022. godine, pravomoćne 10. studenog 2022. godine, a kojom je osuđen za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uvjetno na 5 (pet) godina, uvjetna osuda opozvana ovom presudom, tako da mu isto nije cijenjeno otegotnom okolnošću jer je već uzeto u obzir prilikom izricanja jedinstvene kazne zatvora, što će u nastavku biti objašnjeno. Nadalje, optuženi je, a prema izvatku iz prekršajne evidencije, prekršajno kažnjen u tri navrata, pa je tako presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-2141/2023 od 01. veljače 2023. godine, pravomoćnom istog dana, kažnjen za počinjenje prekršaja iz članka 13. i iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) dana uvjetno na 8 (osam) mjeseci, zatim presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-10339/2023 od 13. srpnja 2023. godine, pravomoćnom 25. srpnja 2023. godine, za počinjenje prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. u vezi s člankom 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, počinjenog na štetu sestre RH, na način da je istu vrijeđao u alkoholiziranom stanju od 2,33 g/kg riječima: "Kurvo, kurvetino, povezati ću te sa svojim zatvorenicima koji će te silovati krmačo debela ubit ću te" , i drugim pogrdnim riječima koje je ponavljao, kao i za počinjenje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjenog tog istog dana u policiji prema policijskim službenicima, za koje prekršaje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana, te presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp- 8921/2023 od 10. svibnja 2024. godine, pravomoćnom 06. lipnja 2024. godine, za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

19.3. Sud je nadalje uzeo u obzir pored svih naprijed navedenih olakotnih i otegotnih okolnosti na strani optuženog, i činjenicu da je isti kaznena djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivost zbog ovisnosti o alkoholu pod čijim odlučujućim djelovanjem je kaznena djela počinio.

19.4. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, optuženom utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 i kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine za kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, te potom je, a budući da je optuženi ova kaznena djela počinio za vrijeme roka kušnje, primjenjujući odredbu članka 58. stavak 1. KZ/11, optuženom opozvao uvjetnu osudu izrečenu presudom ovog suda broj K-230/2022-17 od 02. rujna 2022. godine, koja je postala pravomoćna dana 10. studenog 2022. godine, te je iz navedene presude uzeo kao utvrđenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon čega je optuženi, a primjenom odredbe članka 51. stavak 2. KZ/11, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 4 (četiri) mjeseca, vodeći računa o pravilima za odmjeravanje kazne za djela počinjenja u stjecaju, gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. Ovakva kazna izrečena optuženom FH za počinjena kaznena djela nasilja u obitelji, prijetnje i teške tjelesne ozljede u pokušaju, uz opozvanu uvjetnu osudu koja mu je ranije izrečena također za kazneno djelo prijetnje i kazneno djelo nasilja u obitelji, dakle, jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 4 (četiri) mjeseca, uz primjenu sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti, po ocjeni ovog suda, postići će svrhu kažnjavanja, te djelovati na optuženog da shvati neprimjerenost i nedopustivost svojeg ponašanja i činjenicu da je takvo ponašanje kažnjivo jer se radi o kršenju zakonskih propisa, te da se isti ubuduće kloni protupravnog ponašanja, a sud smatra da će izrečena kazna utjecati i na druge pripadnike društva da shvate neprihvatljivost i kažnjivost za ovakva i slična ponašanja te će se izreći primjerena društvena osuda za počinjena kaznena djela. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu dosadašnju uvjetnu kaznenu osuđivanost optuženog za istovrsna kaznena djela počinjena na štetu iste oštećene, njegove sestre, kao i njegovu prekršajnu kažnjavanost, između ostalih, i za prekršaj na štetu iste oštećene, njegove sestre, a što sve upućuje na zaključak kako dosadašnje osude očito nisu utjecale na njega da svoje ponašanje uskladi sa opće prihvaćenim društvenim normama i suzdrži se od daljnjeg počinjenja kaznenih djela, već se isti nakon što je pravomoćnom ovosudnom presudom broj K-1150/18-7 proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji počinjenog tijekom 2018. godine na štetu iste oštećene, sestre RH, te nakon što je pravomoćnom ovosudnom presudom broj K-1265/19-27 proglašen krivim za počinjenje kaznenih djela prijetnje i nasilja u obitelji počinjenih tijekom 2019. godine prema istoj oštećenoj, svojoj sestri, te nakon što je pravomoćnom ovosudnom presudom broj K-230/22 proglašen krivim za počinjenje kaznenih djela nasilja u obitelji i prijetnje počinjenih tijekom 2021. godine prema istoj oštećenoj, sestri, ponovno javlja kao počinitelj kaznenih djela sa elementima nasilja prema istoj osobi, svojoj sestri, čemu treba dodati i da je predmetna kaznena djela počinio u roku provjeravanja po posljednjoj pravomoćnoj presudi zbog također kaznenog djela prijetnje i nasilja u obitelji na štetu iste oštećene, zbog čega mu je i navedena uvjetna osuda opozvana, što sve pokazuje da isti nije ozbiljno shvatio dosad izrečene sankcije u prekršajnom i kaznenim postupcima, kao što isto upućuje i na izostanak bilo kakve samokontrole u rješavanju obiteljskih nesuglasica i problema, kao i činjenicu da je optuženi nasilno ponašanje koje ispoljava prema oštećenoj očito usvojio kao ustaljeni obrazac ponašanja. Kako ranije izrečene kazne nisu utjecale na njega da shvati neprimjerenost svojeg postupanja obzirom da je i u roku kušnje počinio nova kaznena djela sa elementima nasilja, sud je ocijenio da ga je potrebno uputiti na izdržavanje kazne zatvora u izrečenom trajanju, a za koju kaznu sud smatra da je primjerena i prikladna za ostvarenje svrhe kažnjavanja, kao i generalne i specijalne prevencije.

20. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom je u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 12. srpnja 2021. godine do 08. rujna 2021. godine (iz ovosudnog predmeta broj K-230/22, u kojem je izrečena uvjetna osuda opozvana ovom presudom), te vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 31. siječnja 2025. godine pa nadalje, najdulje do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, odnosno, najdulje do isteka izrečene kazne zatvora, ali ne dulje od rokova iz članka 133. ZKP/08ne dulje iz rokova iz članka 133. ZKP/08, budući je navedenom odredbom propisano da se u izrečenu kaznu zatvora uračunava svako vrijeme oduzimanja slobode, kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru.

21. Nadalje, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje liječnika vještaka prim. dr. sc. Željka Marinića da je optuženi FH osoba emocionalno sniženog kapaciteta, pasivno-zavisnih, ali nezrelih i nestabilnih odlika osobnosti, sa dosta elemenata disocijalnog, tako da se može govoriti o miješanom poremećaju ličnosti, te da je kod istog godinama prisutno konzumiranje alkoholnih pića, koje je s vremenom poprimilo obilježja sindroma ovisnosti o alkoholu, sa otežanim osobnim, obiteljskim i šire socijalnim funkcioniranjem, zbog kojih poteškoća je isti bio do sada više puta bolnički liječen i jedno je vrijeme održavao apstinenciju, no da je zadnjih godina izvan bilo kakvog lječidbenog postupka, a što otežava njegovo osobno i šire socijalno funkcioniranje, te je višegodišnje konzumiranje alkohola dovelo do psihičkih promjena iz kruga psihoorganskog sindroma, a što je ozbiljna poteškoća u njegovom osobnom obiteljskom i širem socijalnom krugu, kao i da je to sve zajedno svakako utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje, tako da je njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena, i to bitno, slijedom čega se preporuča sudu izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, koje liječenje je moguće provesti i u penalnim uvjetima, a na koji način bi se osigurao kontinuitet terapijskog postupka, čime bi se imao uvid u njegov psihički status, ponašanje i apstinenciju, te bi se time umanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela i umanjila opasnost za okolinu jer ukoliko isti ne bi bio uključen u navedeni program, da postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela, pa i težeg stupnja, optuženom FH je temeljem članka 69. KZ/11 izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 3 (tri) godine, a kako bi se otklonila opasnost da zbog bolesti ovisnosti optuženi ponovno počini isto ili teže kazneno djelo, a koja mjera će se izvršavati unutar zatvorskog sustava te je ocjena ovog suda da će se na taj način otkloniti opasnost koja bi poticajno mogla djelovati na optuženog na način da počini nova kaznena djela sa elementima nasilja.

22. Temeljem članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 oštećena je sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu budući je ista sama navela da se iznos koji potražuje odnosi na iznos novca koji je dala za hipoteku za stan u kojem živi, a koji je tada bio u vlasništvu Ministarstva obrane, iz čega slijedi da njen zahtjev nije u vezi sa ovim predmetom, te podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu niti za djelomično usvajanje istog, a utvrđivanje istih bi dovelo do duljeg trajanja ovog postupka, slijedom čega je ista sa zahtjevom upućena u parnicu.

23. Iako je optuženi FH oglašen krivim za učin kaznenih djela, sud je temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 istoga u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08, kao i dužnosti plaćanja troškova na ime nužnih izdataka i nagrade postavljene braniteljice po službenoj dužnosti, koji padaju na teret proračunskih sredstava, a obzirom je optuženi nezaposlen i lošeg imovinskog stanja, s time da mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora, pa je ocjena suda da nije u mogućnosti podmiriti troškove kaznenog postupka bez opasnosti po svoje uzdržavanje.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 04. rujna 2025. godine.

Sudac:

Ivana Milički

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud. Oštećena može pobijati presudu u odluci o imovinskopravnom zahtjevu.

DNA:

1. OKDO-u Zagreb na broj KO-DO-376/2025

2. optuženom - putem Uprave Zatvora u Zagrebu

3. braniteljici po službenoj dužnosti optuženog – Željka Krajtner, odvjetnica

4. oštećenoj RH – [adresa]

5. punomoćnici oštećene – Lucija Horvat, odvjetnica