Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

K-660/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. JČ optuženog zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 2. i članka 147. stavka 1. i 2. Kaznenoga zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.,114/23. i 36/24 – u nastavku teksta: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja ŽČ od 23. listopada 2023., koja je izmijenjena dana 20. lipnja 2025., nakon zaključene javne rasprave, održane 2. rujna 2025. u prisutnosti privatnog tužitelja ŽČ, njegove punomoćnice Adele Klanac Kapša, odvjetnice iz Osijeka i okr. JČ, a objavljene dana 4. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ okr. JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1993., sin J i HČ, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS, monter suhe gradnje, zaposlen u društvu Auto-sjena, s plaćom od oko 950,00 EUR, otac dvoje maloljetne djece, oženjen, podstanar, nije vlasnik nekretnina, niti vrijednih pokretnina,

k r i v  j e

što je:

dana 4. rujna 2023. godine u Osijeku, u cilju da uvrijedi privatnog tužitelja ŽČ, od kojeg je prethodno iznajmio stan, putem društvene mreže Facebook objavio status u javnoj grupi: „Crna lista prevaranata/lopova u Hrvatskoj“ napisao: ''Lege i legice zapamtite ovo ime ČČ. iznajmljuje stanove i prodaje stanove, i ima firmu Blok. Lopov i prevarant…“ te nadalje: „ vidis da takima nista nije sveto jos kad trebaju vratit novce se sile. Klosar i bolesnik“ dakle, uvrijedio drugoga putem mreže, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba,

čime je počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu iz članka 147. stavka 1. i 2. KZ/11,

na temelju članka 147. stavka 4. KZ/11, okr. JČ se

o s l o b a đ a kazne

II./ Na temelju članka 145. stavka 1. točke 7. ZKP, nalaže se okr. JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati nagradu za zastupanje i nužne izdatke punomoćnice privatnog tužitelja Adele Klanac Kapša, odvjetnice iz Osijeka, o kojima će sud donijeti posebno rješenje.

III./ Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP, okr. JČ se oslobađa obveze da sudu naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. i 6. ZKP.

Obrazloženje

1. Privatnom tužbom privatnog tužitelja ŽČ od 23. listopada 2023., koja je izmijenjena 20. lipnja 2025., optužen je okr. JČ zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11 i uvrede iz članka 147. stavka 1. i 2. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi okr. JČ je izjavio da se ne smatra krivim.

3. U dokaznom postupku ispitani su okr. JČ i privatni tužitelj ŽČ, te su pročitane sljedeće isprave: preslika teksta iz javne grupe "Crna lista prevaranata/lopova u Hrvatskoj" uz komentare (stranica 5. do 14. spisa), SMS poruke između stranaka, ugovor o najmu stambenog prostora između privatnog tužitelja kao najmodavca i okrivljenika kao najmoprimca, raskid ugovora o najmu stambenog prostora od 31. kolovoza 2023., porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Osijek od 29. veljače 2024., zapisnik o utvrđivanju činjenica radi osiguranja dokaza kojeg je sastavio javni bilježnik Vjenceslav Arambašić od 13. rujna 2023., izvadak iz Zemljišne knjige kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], popis režija za srpanj 2023. i račune za srpanj na ime struje, vode, plina, pričuve i smeća za stan u [adresa], presuda Općinskog suda u Osijeku broj: P-662/2024-8 (stranica 102. do 110. spisa), pregledavaju se fotografije lica supruge okrivljenika i okrivljenikove ruke, te je pročitan novinski tekst iz dnevnika ''24 sata'' koji je okrivljenik predao na ročištu od 28. travnja 2025. (stranica 85. do 93. spisa), fotografije stana na adresi [adresa], te je na kraju pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije na ime okrivljenika.

4. Okr. JČ je u dva navrata iznio obranu i to na raspravi od 28. travnja 2025., koja se odnosila na prvotnu privatnu kaznenu tužbu od 23. listopada 2023., te je nakon izmjene privatne tužbe, ponovno iznio obranu na raspravi od 2. rujna 2025. Naveo je da sporni sadržaj njegovog teksta kojeg je objavio u Facebook grupi nije neistinit, nego istinit. Tvrdio je da je dobar suprug i brižan otac dvoje djece, te da ima razvijene osjećaje i empatiju. Privatnom tužitelju zamjera događaj kada je na javnom mjestu pretukao njegovu suprugu ŠČ nanijevši joj teške tjelesne ozljede. Smatra da je uzrok tog napada bila lakomost privatnog tužitelja jer je kao najmodavac tražio više novaca za najam stana, no što mu to pripada prema ugovoru. Naime, on i supruga su kao najmoprimci s najmodavcem sklopili ugovor o najmu stana u [adresa] u [adresa], a cijena najma je ugovorom određena u iznosu od 150,00 EUR. Međutim, privatnom tužitelju su na ruke davali 300,00 EUR. Nisu bili zadovoljni tom cijenom i odlučili su se iseliti jer je za isti iznos najma našao veći stan. O tome je obavijestio privatnog tužitelja dan prije iseljenja i pozvao ga je da dođe u stan pregledati u kakvom je stanju. Privatni tužitelj je to odbio jer je bio ljut zbog toga što se sele te im je odbio vratiti polog od 300,00 EUR koji su mu dali prije useljenja. Navodi da nije namjeravao zadržati za sebe čitav polog, već je bio spreman privatnom tužitelju odvojiti određeni iznos ako je potrebno sanirati kakvu štetu u stanu. Smatra da nije bilo veće štete, osim što je stan trebalo okrečiti. Dakle, privatni tužitelj im nije želio vratiti novce, niti je želio uzeti ključeve koje su mu nosili u njegov stan. Tada se dogodio predmetni incident, upravo kada su mu došli vratiti ključeve. Privatni tužitelj je iz svog auta izvukao jedan kolac kojim je nanio teške tjelesne ozljede njegovoj supruzi. Stoga, ne osporava sadržaj teksta za koji je optužen, ali tvrdi da objava ne predstavlja neistinite navode jer je istinito sve što je tamo napisao. Privatnog tužitelja je tužio za naknadu štete i podnio je kaznenu prijavu protiv njega zbog nanošenja teške tjelesne ozljede. Povodom te prijave, podignuta je optužnica protiv ŽČ, a postupak se vodi na ovom sudu.

5. Privatni tužitelj ŽČ je iskazao da okrivljenika i njegovu suprugu nije poznavao od ranije. Oni su se javili na njegov oglas kojeg je objavio u vezi iznajmljivanja stana. Inače, već dvadesetak godina se bavi iznajmljivanjem stanova, te sa svim najmoprimcima sklapa ugovore i prijavljuje ugovore u Poreznu upravu. Od svakog najmoprimca uzima polog na ime eventualne štete i neplaćenih režijskih računa. To je objasnio okrivljeniku i on je pristao na sve uvjete, te su sklopili ugovor o najmu stana. Smatra da je bio korektan najmodavac okrivljeniku i u nekoliko navrata mu je izlazio u susret kada mu je okrivljenik prijavio određenu štetu i slično. Problem je nastao dana 30. kolovoza 2023. kada je okrivljenik javio da se oni sutra sele. Rekao mu je da je to protivno ugovoru kojeg su sklopili i da mu neće vratiti polog sve dok ne utvrdi u kakvom je stanju stan. Ipak, okrivljenik je inzistirao da mu vrati polog jer mu treba za drugi stan kojeg je našao, te mu je slao poruke u kojima mu je prijetio i vrijeđao ga navodeći da se ''bogati na tuđoj muci''. U tri navrata je njegove prijetnje prijavljivao policiji, međutim policija nije reagirala. Dana 3. rujna 2023. napali su ga okrivljenik i njegova supruga. On se branio i tada je nanio tjelesne ozljede CČ, okrivljenikovoj supruzi. No, i on je zadobio više ozljeda i bio je u bolnici. Nakon svega, okrivljenik ga je u javnoj Facebook grupi izvrijeđao i oklevetao riječima da je lopov i prevarant, da je klošar i bolesnik i da mu ne želi vratiti novce. Inače, ne prati tu grupu na društvenoj mreži, već su mu drugi rekli za taj tekst. Puno ljudi ga poznaje i ima mnogo poslovnih kontakata, te do danas trpi posljedice ovih neprimjerenih navoda. Naime, kada se u internetskoj tražilici upiše njegovo prezime otvore se tekstovi o tome da je on nasilnik, zlostavljač žena i slično. Napominje da nije vratio polog okrivljeniku zato što je u njegovom stanu okrivljenikova obitelj napravila veliku štetu koju je trebalo sanirati. Sve te klevetničke tvrdnje koje je okrivljenik napisao su do danas ostale javne jer se poruke iz grupe ne mogu obrisati i smatra ih ''perjem bačenim sa zgrade kojeg se kasnije ne može skupiti''. Nakon svega, ljudi mu nisu dolazili kući jer su se bojali, a supruga je pila tablete za smirenje, te je dobio više poziva od različitih sociopata i psihopata koji su mu prijetili gnjusnim porukama. Smatra da su ljudi u toj Facebook grupi "ložili jedni druge na zlo". Nakon što je obitelj CČ iselila iz njegovog stana, angažirao je javnog bilježnika koji je konstatirao nastalu štetu. Slijedom svega, smatra da je okrivljenik apsolutno neodgovorna osoba koji nema osjećaja za druge i nema razvijenu empatiju te da se nerazumno ponaša. Stoga predlaže da ga sud osudi zbog kaznenog djela klevete i uvrede kako je optužen.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka i svih utvrđenih činjenica koje valja gledati svaku samu za sebe i njihovoj uzajamnoj povezanosti, nedvojbeno je dokazano da je okr. JČ počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu i to njen kvalificirani oblik iz članka 147. stavka 2. KZ/11, te da ne postoje ispričavajući razlozi. Okrivljenikova ubrojivost i svijest o protupravnosti nije dovedena u pitanje.

7. Dakle, nedvojbeno je dokazano da je okrivljenik uvrijedio privatnog tužitelja putem društvene mreže Facebook i da je ta uvreda postala pristupačnima većem broju osoba. Naime, optužba je izvan razumne sumnje dokazala činjenice da je okrivljenik javnom objavom u Facebook grupi pod nazivom "Crna lista prevaranata/lopova u Hrvatskoj" iznio uvredljive tvrdnje kojima je povrijedio ljudsko dostojanstvo privatnog tužitelja, odnosno njegovu čast i ugled. U izreci su detaljno navedeni citati iz okrivljenikove objave u javnoj grupi na poznatoj društvenoj mreži u kojoj je veći broj članova. Svi inkriminirani navodi koje je okrivljenik napisao za priv. tužitelja o tome da je on ''lopov, prevarant, klošar i bolesnik kojemu ništa nije sveto'', objektivno predstavljaju uvredljive navode. Oni su zapravo školski primjeri uvreda. Njima je okrivljenik povrijedio čast privatnog tužitelja, što znači da mu je umanjio osjećaj osobne vrijednosti, te njegov ugled, odnosno uvažavanje i priznanje koje ŽČ ukazuje sredina u kojoj živi.

8. Na ovom mjestu sud smatra važnim elaborirati temeljne pojmove i obilježja predmetne inkriminacije, a potom iznijeti činjenično stanje koje je supsumirao pod materijalno pravo. Općenito govoreći, svaki čovjek ima pravo na dostojanstvo i socijalno uvažavanje koje se zasniva na kombinaciji njegovog moralnog integriteta, odnosno etičke ispravnosti i na društvenoj vrijednosti pojedinca. Jedan od osnovnih preduvjeta slobodnog razvoja svakog pojedinca je da ga pravne norme društva štite od svakog napada na njegovu čast i ugled. Dakle, svakome pripada pravo da od drugoga traži poštivanje temeljnih vrijednosti koje mu kao pojedincu i članu društva pripadaju. Pojmovi časti i ugleda se ne mogu jasno razgraničiti, niti se ta dva dobra mogu jednoznačno odrediti. Čast se uobičajeno definira kao svijest o vlastitoj vrijednosti, odnosno vrijednost koju osoba osjeća prema sebi. Čast je apstraktni pojam koji reprezentira vlastiti osjećaj vrijednosti i uvaženosti. S druge strane, ugled bi bilo priznanje ljudskog dostojanstva i uvažavanje dostojanstva pojedinca od strane drugih. Ugled se očituje u vanjskom svijetu, što znači da je riječ o uvažavanju koje pojedincu pruža sredina u kojoj živi (tzv. dobar glas). U suštini pojmovi časti i ugleda se temelje na faktičnim ocjenama u društvu i ti pojmovi su relativni, tj. podložni su promjenama u vremenu i prostoru. Čast i ugled su međusobno i uzajamno povezani. Čast je neodvojiva od ljudskog dostojanstva, kao prirodnog čovjekovog svojstva.

9. Nadalje od odlučnog je značaja praktično razlikovanje između kaznenih djela klevete i uvrede. Predmet klevetničke izjave su izgovorene ili napisane činjenične tvrdnje čija se istinitost može suglasno utvrditi za sve ljude. Dakle, kleveta se može počiniti samo činjeničnom tvrdnjom jer se kod klevete radi o izjavi koja sadrži neistinite činjenice, odnosno izjavu da neka činjenica postoji, iako ona stvarno ne postoji. Neistinite činjenične tvrdnje koje čine klevetu mogu se odnositi samo na sadašnje ili prošle događaje i na objektivna stanja, svojstva ili osobine i odnose. Zakonska formulacija "neistinita činjenična tvrdnja", ustvari znači da izjava počinitelja ne sadrži činjenice. Činjenica jest ili nije, to jest ona postoji ili ne postoji. Nema neistinitih činjenica. Neistinita je takva činjenična tvrdnja koja je u suprotnosti sa stvarnosti, odnosno koja se nije dogodila ili pak, koja se dogodila, ali na drugačiji način nego što je prikazano. Stoga kleveta se naziva još i ''delikt neiskrenosti''. Da bi izjava bila klevetnička, ona treba biti podobna da umanji vrijednost pojedinca koju on ima u javnosti i mora umanjiti socijalnu vrijednost pojedinca, te izazvati prijekor ili prezir određene društvene zajednice ili šire javnosti. Samo izjava koja vodi moralnom ocrnjivanju pojedinca je prikladna da pojedincu ugrozi njegovu čast i ugled. To znači da je dovoljno da određena izjava, objektivno gledajući, može rezultirati posljedicom koja šteti dostojanstvu pojedinca. Kleveta je najteže djelo protiv časti i ugleda, što proizlazi na temelju dva kriterija. Prvi je zapriječena kazna koja je za kvalificirano kazneno djelo klevete propisana kao novčana kazna do 500 dnevnih iznosa. Drugi kriterij je oblik krivnje, jer se za klevetu zahtijeva izravna namjera (direktni dolus). Dakle, počinitelj klevete mora biti svjestan da iznosi ili pronosi lažnu činjeničnu tvrdnju i to takvu koja je podobna da našteti nečijoj časti ili ugledu. Počinitelj mora htjeti ostvarenje zabranjene posljedice ili barem biti siguran da će takva posljedica nastupiti. Kleveta ne može biti počinjena neizravnom namjerom. Iznošenje neistinitih tvrdnji znači da osoba izjavljuje svoje tvrdnje o nečemu. Pronošenje neistinitih tvrdnji znači da počinitelj iznosi tuđe tvrdnje koje saznao od neke druge osobe za koje je znao da su neistinite.

10. Za razliku od klevete, uvreda se može počiniti samo vrijednosnim sudom. Vrijednosni sud nije podoban za objektivno utvrđivanje njegove istinitosti. Radi se o subjektivnoj tvrdnji kojom osoba iznosi vlastiti stav o tome ili uvjerenje da li je nešto dobro ili loše, odnosno pozitivno ili negativno. Uvreda je namjerno kazneno djelo protiv časti i ugleda koje se sastoji u omalovažavanju druge osobe ili u nepoštivanju dostojanstva te druge osobe. Uvreda je pretežno emotivni delikt, što znači da počinitelj najčešće postupa impulzivno, u afektu i nepromišljeno. Uvreda može biti riječima (verbalna), znacima (simbolična) i tvorna (realna). Distinkcija između prve dvije je evidentna, dok potonja postoji kad se ostvaruje djelovanjem na tijelo uvrijeđenog (šamar ili slično, ako nema tjelesne ozljede). Postojanje uvrede ne ovisi isključivo o subjektivnom stajalištu osobe koja se smatra pogođenim, već se primjenjuju objektivni kriteriji, jer zaštitni objekt (čast i ugled) ne smiju ovisiti o nekakvoj pretjeranoj osjetljivosti pojedinca. Uvreda se najčešće ostvaruje takvim vrijednosnim sudom koji ima karakter nedolične izjave jer osobu prikazuje lošom, nemoralnom, nesposobnom ili zlom. Takvo etiketiranje o svojstvu druge osobe nije podobno za objektivnu provjeru, jer neka druga osoba može imati sasvim drugačije mišljenje o tom svojstvu. Ne postoji objektivno mjerilo na temelju kojeg bi mogli zaključiti da bi određeno vrijednosno svojstvo potvrdili svi ljudi, tj. na temelju kojeg bi se svi ljudi složili s nekim navodima o svojstvu neke osobe. Zato vrijednosni sud nije jednako odrediv za sve ljude na isti način i on se ne može ocijeniti istinitim ili neistinitim, kao što se mogu ocijeniti činjenice. Pitanje razgraničenja činjeničnih tvrdnji od vrijednosnih sudova može biti dosta komplicirano i ono ne ovisi samo o prethodno navedenim obilježjima, već i o čitavom kontekstu i načinu na koji je ta izjava izrečena ili pronesena. Ocjena o tome da li je neka izjava činjenična tvrdnja ili vrijednosni sud je faktičko pitanje (lat. questio facti) tako da je teško napraviti jasno generalnu distinkciju jer činjenična tvrdnja vrlo često implicira i vrijednosni stav. Naprimjer, ako počinitelj svoju izjavu da je određena osoba lažljiva, nemoralna ili potkupljiva ne potkrepljuje dokazima vezanim za tu osobu u konkretnoj situaciji, tada se ne može niti dokazivati istinitost takvih navoda, pa bi se najčešće radilo o vrijednosnom sudu koji je temelj delikta uvrede. Za ocjenu o postojanju uvrede bitno je javno mnijenje, tj. običaj sredine u kojoj se djelo dogodilo. Drugim riječima, za kazneno djelo uvrede odlučno je objektivno mjerilo da se njen sadržaj očituje u izraženom nepoštivanju tuđeg dostojanstva. Takvu ocjenu donosi sud na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja.

11. Uzevši u obzir sva prethodna pravno-teorijska razmatranja treba reći da okrivljenikovi navodi za koje ga kaznenom tužbom tereti priv. tužitelj (UČ je ''lopov i prevarant''... ''klošar i bolesnik'' ... ''kojemu ništa nije sveto'') nedvojbeno predstavljaju vrijednosne sudove, a ne činjenične tvrdnje. Za vrijednosni sud se ne utvrđuje istinitost. Vrijednosni sud je subjektivno mišljenje o određenom događaju ili osobi. Takvo mišljenje stvoreno je na osnovi dostupnih informacija. Vrijednosni sud je subjektivan i zato nije moguće objektivno provjeriti ili dokazati je li on istinit ili lažan. Međutim, to ne znači da kritički vrijednosni sudovi o osobi, osobito ako su izraženi uvredljivim jezikom nisu kažnjivi. Zato nije u pravu optužba kada tvrdi da je riječ o kaznenim djelima i klevete i uvrede, već se ovdje radi samo o kaznenom djelu uvrede. Okrivljenik je citiranim riječima javnom objavom izrazio očito nepoštovanje ljudskog dostojanstva privatnog tužitelja. Okrivljenik je u otvorenoj grupi na društvenoj mreži iznio takve vrijednosne sudove o ŽČ koji su objektivno podobni za ostvarenje kvalificiranog kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ/11 jer su svi prethodno citirani navodi izvan dvojbe uvredljivog karaktera i kao takvi vrijeđaju dignitet i javno difamiraju privatnog tužitelja.

12. Dokazano je da je okrivljenik prilikom počinjenja bila svjestan obilježja kaznenog djela, kao i toga da će javno objavljujući uvredljive tvrdnje učiniti ih dostupnim većem broju ljudi (kvalificirani oblik djela), te da je htio njegovo počinjenje. Stoga je okr. JČ počinio djelo s izravnom namjerom, tzv. dolusom prvog stupnja.

13. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir stupanj krivnje optuženice, svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, kao i sve okolnosti koje utječu na to kazna po mjeri bude lakša ili teža (otegotne i olakotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela te njegov prijašnji život i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

14. U vezi navedenih okolnosti bitnih za odmjeravanje kazne treba reći da je sud stajališta da su u predmetu utvrđena tri pravna instituta koja su neposredno povezana s inkriminiranom kaznenim djelom, a to su: provokacija, retorzija i kompenzacija. Naime, dokazano je da je okrivljenik bio izazvan ponašanjem privatnog tužitelja ŽČ kao osobe koji je prouzrokovao predmetno neprimjereno javno difamiranje i to zato što priv. tužitelj nije okrivljeniku vratio polog za najam stana te je tražio veći iznos najma od ugovorenog, a posebice zato što je okrivljenikovoj ženi CČ nanio ozbiljne tjelesne ozljede udarajući ju štapom po glavi i tijelu. Ove činjenice su dokazane na temelju obrane okrivljenika, kao i na temelju priloženih fotografija lica i tijela CČ, te novinskog teksta iz dnevnih novina 24 sata (stranice 84-93. spisa). Osim toga, ni sam privatni tužitelj u svom iskazu nije osporio navedene činjenične tvrdnje o teškim ozljedama CČ koje joj je on dan ranije nanio drvenim kolcem. Predmetni incident i objava teksta su bili u vrlo kratkom vremenskom razmaku jer se opisani fizički napad odvio 3. rujna 2023, a uvredljivi tekst je nastao 4. rujna 2023. Ove činjenice ukazuju na to da je okrivljenik javnim uvredama zapravo reagirao na prethodni fizički napad privatnog tužitelja na njegovu ženu. Time je privatni tužitelj ustvari bio prvi uvreditelj, tj. provokator kojemu je okrivljenik kao retorkvent na ovaj način uzvratio uvredu. Sud u takvom slučaju ima ovlast da kompenzacijom po slobodnoj rasudbi oslobodi kazne jednog od uvreditelja. Sud smatra da je JČ kao retorkvent kvalificirano djelo uvrede počinio zbog ponašanja ŽČ kao izazivača, odnosno prvog uvreditelja. Dakle, oslobođenje okrivljenika od kazne je viktimološke naravi zbog nedoličnog ponašanja privatnog tužitelja kao oštećenika koji je svojim postupanjem i djelovanjem prema CČ dao neposredan povod okr. JČ da ga apsolutno neprimjerenim riječima javno uvrijedi.

15. Dakle, unatoč tome što je nedvojbeno dokazano da je okr. JČ počinio kazneno djelo, ipak je oslobođen od kazne.

16. Iako je okrivljenik proglašen krivim, oslobođen je od obveze naknade troška postupka jer je lošeg imovnog stanja te bi plaćanjem troška dospio u takvu situaciju u kojoj bi došlo u pitanje njegovo vlastito uzdržavanje, kao i osoba koje je dužan uzdržavati (dvoje mlt djece). U odnosu na troškove i nagradu za zastupanje punomoćnice privatnog tužitelja, okrivljeniku je naloženo da ih plati u cijelosti. Međutim, s obzirom da u vrijeme objave sud nije raspolagao s troškovnikom odvjetnice Adele Klanac Kapša, o visini tog troška sud će u zakonom propisanom roku donijeti posebno rješenje.

17. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 4. rujna 2025.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Privatni tužitelj ŽČ

2. Punomoćnica Adela Klanac-Kapša, odvjetnica iz Osijeka

3. Okr. JČ