Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Gž-302/2022-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-302/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sutkinje Vinke Vrančić, kao predsjednice vijeća, suca Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i sutkinje Alenke Laptalo kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Č.D. iz D…, OIB…, zastupanog po odvjetnici M.L. iz D., a protiv 1.tuženika U.B. iz D…, OIB…, kao nasljednika pok. U.A. iz K., zastupanog po odvjetnici B.M. iz D. i 2. tuženika B.F. iz K…, OIB… kao nasljednice pok. U.M. iz K., povodom tužbe radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u B., Stalna služba u D. poslovni broj …., u sjednici vijeća održanoj 6. rujna 2023.
p r e s u d i o j e
I Odbijanjem žalbe tužitelja potvrđuje se presuda Općinskog suda u B., Stalna služba u D…poslovni broj … u dijelu pod točkom I. izreke kojim je tužitelj odbijen sa zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu od ½ kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3 iz zk.ul. 926 k.o. K. upisanom kao suvlasništvo pok. U.A., kao i zahtjevom za uknjižbu prava suvlasništva tužitelja na tom suvlasničkom dijelu.
II Prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačuje se prvostupanjska presuda u preostalom dijelu pod točkom I. izreke, i u tom dijelu se sudi:
Utvrđuje se da je tužitelj D.Č. iz D…, OIB… stekao pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel D. u zk. ul. broj 926 k.o. K. i to kčbr. 1008/2 – voćnjak Z. površine 6733 m2 i kč.br. 1008/3 – voćnjak Z. površine 1032 m2, koje nekretnine su upisane kao suvlasništvo M. U. rođ. N. iz K. u ½ dijela, što je 2.tužena F. B. iz K…, kao nasljednik sada pok. M.U. iz K. dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u zemljišnim knjigama temeljem ove presude.
III Prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačuje se prvostupanjska presuda u točki II. izreke i sudi:
Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je tako da izreka glasi:
"I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj D.Č. iz D…, OIB… stekao pravo vlasništva na čitavim suvlasničkim dijelovima nekretnina upisanim kod Općinskog suda u B., Zemljišnoknjižni odjel D. u zk. ul. broj 926 k.o. K. i to kčbr. 1008/2 – voćnjak Z. s 6733 m2 i kčbr. 1008/3 – voćnjak Z. sa 1032 m2, koje nekretnine su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u B., Zemljišnoknjižni odjel D. upisane kao suvlasništvo A.U. (V.) iz K. u ½ dijela i M.U. rođ. N. iz K. u ½ dijela, što su tuženici B.U. iz D… kao nasljednik sada pok. U.A. iz K. i F. B. iz K…, kao nasljednik sada pok. M. U. iz K. dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u zemljišnim knjigama temeljem ove presude, po njezinoj pravomoćnosti.",
kao neosnovanim.
II. Nalaže se tužitelju da I. tuženiku U.B. naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 12.587,50 kn, u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP), kao i zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijanu presudu, a podredno da istu ukine i predmet vrati na ponovno postupanje pred drugim sucem pojedincem. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.
3. U odgovoru na žalbu 1.tuženik .B.U. se protivi žalbenim navodima u cijelosti, predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba tužitelja nije osnovana u odnosu na suvlasni dio 1.tuženika, dok je žalba osnovana u odnosu na suvlasni dio 2.tužene F.B. i u odnosu na odluku o trošku.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj drugostupanjski sud je pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a ocijenio da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna od bitnih povreda parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Pravilno i osnovano tužitelj ukazuje u žalbi da je prvostupanjski sud pri donošenju prvostupanjske presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi i samih sadržaja isprava i zapisnika. Pravilno tužitelj ističe u žalbi da prvostupanjski sud nije izradio obrazloženje svoje presude u skladu sa odredbom članka 338. stavak 4. ZPP-a odnosno da nije naveo činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, da nije obrazložio koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, niti se izjasnio o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora. U ovom postupku Županijski sud u Karlovcu već je rješenjem broj Gž-190/2017-2 od 17. studenog 2020. ukinuo raniju presudu Općinskog suda u B., Stalna služba u D. broj…., slijedom čega sukladno odredbi članka 366.a stavak 1. ZPP-a pobijanu presudu nije moguće ukinuti. No, odredbom članka 373.a stavak 1. i 3. ZPP-a propisana je mogućnost da drugostupanjski sud odluči presudom i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, ako prema stanju spisa nađe da je bitne činjenice moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu neovisno je li prvostupanjski sud prilikom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze. U konkretnom slučaju vijeće ovog drugostupanjskog suda je zaključilo da je obzirom na provedeni dokazni postupak moguće postupiti u skladu s odredbama iz članka 373.a ZPP-a.
7. Iz stanja spisa proizlazi da je u provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud utvrdio:
- da su u zk. izvadak od 9. svibnja 2016. za zk.ul. 926 k.o. 304255 K. kao suvlasnici predmetnih kč.br. 1008/2 voćnjak Z. površine 6733 m2 i kč.br. 1008/3 voćnjak Z. površine 1032 m2 upisani svaki u ½ dijela U.A. (V.), K. i U.M. rođ. N., K,
- da je u posjedovni list 1097 k.o. K. od 9. svibnja 2016. kao posjednik 1/1 odnosu na kč.br. 1008/2 i 1008/3 upisana G.J., Z…,
-da su 13. travnja 2016. J.G., kao prodavatelj, i tužitelj D.Č., kao kupac, sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine kojim J.G. tužitelju prodaje nekretnine upisane u posjedovnom listu br. 1097 k.o. K. i to kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3, kao izvanknjižno vlasništvo, pri čemu je ugovoreno da prodavateljica ovlašćuje tužitelja kao kupca na sređenje zemljišnoknjižnog stanja nekretnina koje je prodavateljica stekla od izvanknjižnog vlasnika F.B.temeljem Kupoprodajnog ugovora od 25. kolovoza 2010.,
- da su Ugovorom od 13. travnja 2016. ugovorne stranke suglasno utvrdile da kupac (dakle tužitelj D.Č.) stupa u posjed kupljenih nekretnina danom potpisa ovog ugovora, dakle 13. travnja 2016.,
- da je 25. kolovoza 2010. zaključen kupoprodajni ugovor kojim je prodavateljica F. B. prodala kupcu P.J. (identična sa G.J.) svoj suvlasnički dio od ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. 926 k.o. K. i to kč.br. 1008/2 i 1008/3, uz napomenu da su predmet prodaje cjelokupne navedene nekretnine koje se na prodavateljicu F.B. vode u posjedovnom listu broj 18 k.o. K. kao izvanknjižno vlasništvo,
- da iz uvjerenja o povijesti promjena na katastarskim česticama kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3 k.o. K. koje je 3. lipnja 2016. izdao Područni ured za katastar B., Odjel za katastar nekretnina D. proizlazi da je 1957. kao posjednik upisana S.F. iz K…, zatim 1967. U.V.J. iz K…, zatim 1991. U.J. rođ. N. iz K… temeljem ostavine, zatim 1994. F.B. iz K… temeljem ostavine, zatim 2010. J.P. temeljem izvanknjižnog kupoprodajnog ugovora, zatim je 2011. zabilježeno da je P.J. promijenila prezime u G.J., te da je 2016. kao posjednik upisan tužitelj D.Č. temeljem izvanknjižnog kupoprodajnog ugovora,
- da je 27. kolovoza 1966. zaključen Kupoprodajni ugovor kojim su kupci M.U. (identična J.U. – majka 2.tužene B.F.) i U.A. (otac 1. tuženika U.B.) od prodavatelja S.F., B.M., B.A. i D.Š. kupili na ravne dijelove (odnosno svaki u ½ dijela) predmete kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3 upisane u zk.ul. 926 k.o. K.,
- da je Općinski sud u D. rješenjem o nasljeđivanju broj…. nasljednicima iza pok. V.U. (umro ….) utvrdio U.J., suprugu, S.V., kćer, i U.A., sina nepoznatog boravišta kojeg je u tom postupku kao privremeni staratelj zastupao njegov sin B.U. (1.tuženik) time da predmet nasljeđivanja nisu bile nekretnine upisane u zk.ul. 926 k.o. K. koje su predmet ovog parničnog postupka, nego samo nekretnine upisane u zk.ul. 1024 k.o. K.,
- da je uvidom u rodoslovlje utvrđeno na Zapisniku broj O-62/94-3 u ostavinskom postupku iza pok. U.J. umrle… (identična s U.M.) utvrđeno da se ista udavala dva puta i to prvi puta za V.F. u kojem braku je rođen kćer B.F. (2.tužena), a drugi puta za U.V. (otac U.A., djed 1.tuženika U.B.) u kojem braku nije bilo djece,
- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u D. broj…. iza pok. U.J. (identična U.M.) jedinom nasljednicom utvrđena temeljem Zakona njezina kćer F.B., ali da predmet nasljeđivanja nisu bile predmetne nekretnine upisane u zk.ul. 926 k.o. K., nego samo 1/3 suvlasnog dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 1024 k.o. K. koje je J. U. naslijedila iza svog supruga U.V.,
- da je Općinski sud u D. u izvanparničnom postupku R1-… donio … rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina iz zk.ul. 1024 k.o. K. (koje nisu predmet ovog parničnog postupka) između predlagateljice U.S.V.i protustranaka U.J.(majka 2.tužene) te U.A. koji je bio nepoznatog boravišta, a zastupao ga je 1.tuženik kao staratelj za posebni slučaj,
- da je rješenjem o nasljeđivanju vršitelja dužnosti javnog bilježnika D.P. iz R. kao sudskog povjerenika Općinskog suda u R. broj…, u ostavinskom predmetu iza pok. U.A. (V.) jedinim nasljednikom suvlasnog dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 926 k.o. K. i to kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3 (predmetnih nekretnina) proglašen 1.tuženik B. U.,
- da je saslušanjem svjedokinje J.G. (identična J.P.) utvrđeno da je do 2010. bila posjednica cijele površine kč.br. 1008/2 i 1008/3, isto kao i 2.tužena B.F., a od koje je kupila te čestice, te da joj nitko nije osporavao pravo na posjed tih čestica,
- da je svjedok S.K. iskazao da su u posjedu predmetnih nekretnina prvo bili U. M. (J.) i U.A., a nakon što joj je umrla majka da je u posjedu bila 2.tužena F.B., da je pok. U.V. kupio sporne nekretnine u K. te da je pola prepisao na sina U.A., a pola na suprugu U.M. (identična J.), da sporne nekretnine nisu bile obuhvaćene diobom nekretnina nakon smrti U.V. jer su znali da je to pola od A. i pola od J. (odnosno M.), da je 2.tužena B.F. morala znati da je pok. A. imao sina U.B., što mu je poznato kao rođaku i susjedu,
- da je 1.tuženik B.U. iskazao da su u posjedu predmetnih nekretnina bili 2.tužena F.B. i njegov otac A.U. sve dok nakon razvoda s 1.tuženikovom majkom nije nestao, da je 2.tužena prodala i dio njegovog oca, da je 2.tužena prilikom prodaje znala da su to nekretnine njegovog oca, da je to znala i kad je uživala te nekretnine te da je to znala i njezina majka U.J., odnosno M., koji je 1.tuženik smatrao svojom bakom,
-da se tužitelj D.Č. nije odazvao pozivu suda radi saslušanja,
-da nije saslušana 2.tužena F.B., koja se tijekom postupka nije odazivala na pozive suda, time da je vezano za poziv na ročište održano 26. listopada 2021. njezin sin izvijestio sud da je postala dementna i teško pokretna
- da 1.tuženik u odgovoru na tužbu od 10. lipnja 2016. i tijekom postupka kao i u svojim iskazima nije osporavao da je tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, osim izjave na zapisnik od 18. svibnja 2021. koju ne argumentira.
8. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zakonit, istinit i pošten posjednik predmetnih nekretnina zajedno sa svojim pravnim prednicima u razdoblju od preko 40 godina, pa da je stekao pravo vlasništva dosjelošću. 1.Tuženik je tijekom postupka osporavao kvalitetu posjeda tužitelja u odnosu na njegovu ½ suvlasnog dijela, odnosno tvrdio da tužiteljevi prednici u odnosu na njegov dio nisu bili pošteni posjednici.
9. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima Zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
9.1. U stavku 2. propisano je da samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovita dosjelost).
9.2. U stavku 3. propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost).
10. Člankom 11. ZV-a propisano je da je samostalni posjednik onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik, s time da će se posjed smatrati samostalnim ako se ne dokaže suprotno.
10.1. Odredbom članka 18. stavak 3. ZV-a propisano je da je posjed pošten ako je posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. U stavku 5. propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
11. Na temelju naprijed navedenog činjeničnog stanja koje proizlazi iz dokaza provedenih od strane prvostupanjskog suda proizlazi da su 1966. otac tuženika U. A. i njegova maćeha U.J. (majka 2. tužene B.F. – koja je u ugovoru navedena kao M.) zajedno kupili ½ suvlasnog dijela predmetnih kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3 upisane u zk.ul. 926 k.o. K., da su bili jedno domaćinstvo u kojem je živio i djed tuženika U. V., koji je bio otac U.A. i suprug U.J., te da je katastru tada upisan u posjedovni list U. V. (jer je bio nositelj domaćinstva).
11.1. Utvrđeno je da je U.J. (umrla ….) naslijedila njezina kći 2.tužena F.B., što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u D. broj O…, no da tim rješenjem nije raspoređena ½ suvlasnog dijela U.J. iz zk.ul. 926 k.o. K., jer je bila upisana kao M.
11.2. Proizlazi da U.J. nije mogla steći vlasništvo na suvlasničkom dijelu U.A. (kojem je bila maćeha) jer su oni predmetne nekretnine zajedno kupili, zbog čega je imala neposredna saznanja o vlasništvu, te je znala da imovina njezinog pastorka U.A. pripada njegovom sinu (1.tuženiku U.B.) koji ju je smatrao svojom bakom i prema kojem se odnosila kao prema unuku. Štoviše, upravo je 1.tuženik B.U. zastupao interese svoga oca U.A. (tada nepoznatog prebivališta) u ostavini iza djeda U.V. 1990., kojega je kao supruga nasljeđivala i J.U., a zatim je 1.tuženik 1992. zastupao interese svog oca u diobi tih nekretnina pa proizlazi zaključak da je majka 2.tužene F.B. znala tko je vlasnik ½ dijela nekretnina iz zk.ul. 926 k.o. K.
11.3. 2.tužena F.B. prema tome iza svoje pok. majke J.U. 1994. nije mogla naslijediti suvlasnički dio U.A., nego samo suvlasnički dio svoje majke U.J. (upisane kao M.).
11.4. Zaključak da je 2.tužena F.B. prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora od 25. kolovoza 2010. s J.P. (G.) znala da je njena majka u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica u ½ dijela predmetnih nekretnina proizlazi iz sadržaja točke 1. tog ugovora gdje 2. tužena izričito navodi da prodaje svoj suvlasni dio od ½ nekretnina upisanih u zk.ul. 926 k.o. K. Kako je naglasila da prodaje ½ dijela, proizlazi da 2.tuženoj F.B. nije moglo biti nepoznato da je na drugoj ½ upisan U.A., pastorak njezine majke, kojeg je morala osobno poznavati jer je živio u domaćinstvu sa njezinom majkom, te da je s obzirom na obiteljsku povezanost morala znati da je 1.tuženik sin U.A. i unuk U.V. koji je bio muž njene majke. Pritom je po ocjeni ovog vijeća nebitno što je u Kupoprodajnom ugovoru od 25. kolovoza 2010. dodana i rečenica u kojoj se navodi da su predmetne nekretnine izvanknjižno vlasništvo 2.tužene, jer je iz članka 4. tog Ugovora jasno da je ta tvrdnja unesena u ugovor s ciljem da kupac P.J. ovaj ugovor koristi u eventualnim postupcima koji bi imali za cilj stjecanje prava vlasništva na cijeloj nekretnini.
11.5. Dakle, kako iz navedenog proizlazi zaključak da 2.tužena B.F. nije bila pošteni posjednik (a isto tako niti zakonit i istinit posjednik) u odnosu na ½ predmetnih kč.br. 1008/2 i kč.br. 1008/3, to ista nije mogla dosjelošću steći u vlasništvo ½ suvlasnog dijela predmetnih nekretnina koje su upisane u zk.ul. 926 k.o. K. na oca i pravnog prednika 1.tuženika U.A.. Za potrebe ovog postupka nije nadalje potrebno analizirati poštenje posjeda daljnjih stjecatelja J.G. (P.) i tužitelja D.Č., jer od sklapanja Ugovora o kupoprodaji između 2.tužene F.B. i J.G. 25. kolovoza 2010. do dostave odgovora na tužbu tužitelju u ovom postupku 13. lipnja 2016. nisu protekli rokovi za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz članka 159. stavak 3. ZV-a.
12. U odnosu na svoju ½ dijela predmetnih nekretnina koje F.B. trebaju pripasti kao jedinoj nasljednici iza svoje majke U.J., postoji pošteni posjed F.B. i njezine prednice U.J., a isto tako i njezinih slijednika J.G. i D.Č.. Zato je osnovan tužbeni zahtjev u odnosu na ½ suvlasnog dijela predmetnih nekretnina koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasništvo M.U. rođ. N. jer je u odnosu na tu ½ suvlasnog dijela tužitelj u poštenom posjedu zajedno sa svojim prednicima od 27. kolovoza 1966. pa do dana.
13. Pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju, neosnovano u žalbi tužitelj ističe da je načelo povjerenja u zemljišne knjige dugi niz godina bilo u odgodi primjene, jer 2.tužena čiji posjed u odnosu na ½ dijela nije bio pošten nije mogla dosjelošću steći taj suvlasni dio.
14. Isto tako, pozivanje tužitelja da je postupao sa povjerenjem u upise posjeda u katastru nije odlučno kraj činjenice da je F.B. bila nepošteni posjednik u odnosu na ½ suvlasnog dijela predmetnih nekretnina upisanih na ime U.A., oca 1.tuženika.
15. Činjenica da je tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, tužitelj dokazuje Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 13. travnja 2016., a tu činjenicu niti jednim provedenim dokazom tuženici nisu doveli u pitanje.
16. Slijedom iznesenog, valjalo je primjenom odredbi članka 373.a stavak 1. točka 2., stavak 2. i 3. ZPP-a presuditi kao u točki I i II izreke.
17. Budući da je drugostupanjski sud preinačio odluku protiv koje je podnesen pravni lijek, to je temeljem odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a potrebno o troškovima cijelog postupka (prvostupanjskog i drugostupanjskog) odlučiti jednom odlukom. Imajući u vidu da su tužitelj i 1.tuženik koji se jedini upustio u raspravljanje uspjeli svaki u ½ dijela, to je primjenom odredbe članka 154. stavak 4. ZPP-a u odnosu na troškove prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka odlučeno kao u točci III izreke.
U Karlovcu 6. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Vinka Vrančić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.