Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Gž-286/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Vesne Vrkić Perak, kao predsjednika vijeća, te Željka Marina kao suca izvjestitelja i Marijane Žulj Jakovljević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branku Nenadiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Nacionalna memorijalna bolnica "Dr. Juraj Njavro" Vukovar, Županijska 35, OIB:54896856295, zastupana po ravnatelju mc.sc. Anti Blažanoviću, dr.med.spec., zastupani po punomoćniku Andriji Dikoniću, odvjetniku iz Vinkovaca, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj: Pn-107/2024-87 od 28. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 4. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku broj: Pn-107/2024-87 od 28. ožujka 2025.,
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju na ime izgubljene zarade s naslova vodoinstalaterskih i drugih radova, te sviranja na zabavama za razdoblje od 1. veljače 2012. do 30. rujna 2014. isplati iznos od 8.358,72 eura sa pripadajućim zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos kako je navedeno u izreci.
Točkom II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju na ime naknade štete u vidu mjesečne rente zbog izgubljene zarade s naslova vodoinstalaterskih i drugih poslova u periodu od 22. listopada 2014. do 15. veljače 2023. isplati iznos od 26.335,87 eura sa pripadajućim zateznim kamatama na svaki pojedini iznos, dok je odbijen preostali zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 135,68 eura s pripadajućim kamatama. Točkom III. naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 46.867,79 eura sa pripadajućom kamatom, dok je točkom IV. tužitelj odbijen s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška od 5.246,67 eura.
Točkom V. odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška kao neosnovan.
2. Pravodobno podnesenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu pod točkama I.,II.,III. i V. izreke presude i to zbog svih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – u nastavku teksta: ZPP). Predlaže preinačenje pobijane presude i odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti uz naknadu troška tuženiku.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu tuženika pobija navode žalbe i predlaže odbijanje iste.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7. U ovoj pravnoj stvari presudom Općinskog suda u Osijeku broj Pn-226/2019- 260 od 28. travnja 2023. (koja je presuda ispravljena rješenjem broj Pn-226/2019-266 od 15. svibnja 2023. u točki I. izreke u odnosu na naziv I.tuženika) naloženo je I.tuženiku Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro" [adresa], platiti tužitelju na ime naknade štete zbog povreda prava osobnosti iznos od 62.298,10 eura, s pripadajućim zateznim kamatama, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.158,50 eura, s pripadajućim zateznim kamatama, te na ime izgubljene zarade za razdoblje od 01.02.2012. do 30.09.2014., na ime naknade štete u vidu mjesečne rente zbog izgubljene zarade od 22.10.2014. do 11.2022. iznos od ukupno 57.147,41 eura, s pripadajućim zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos, te na ime naknade štete za tuđu njegu i pomoć iznos od 3,31 eura za jedan sat po danu od 25.05.2012. do 11.05.2020. (ukupno 2.906 dana x 3,31 = 9.618,86 eura). Tužitelj je odbijen s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu naknade štete zbog povrede prava osobnosti, rente na ime tuđe pomoći i njege i izgubljene zarade i rente zbog izgubljene zarade, dok je tužbeni zahtjev za isplatu na ime izgubljene zarade s naslova vodoinstalaterskih i drugih radova, sviranja na zabavama i slično, kao i isplate rente zbog izgubljene zarade po tom osnovu, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti.
I.tuženiku Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro" Vukovar, naloženo je platiti tužitelju parnični trošak od ukupno 13.273,20 eura u roku od 15 dana. Tužba i tužbeni zahtjevi u odnosu na II.tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb i III.tuženika Klinički bolnički centar Osijek, odbijeni su u cijelosti, te je tužitelju naloženo da II.tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, naknadi parnični trošak od 2.043,40 eura, u roku od 15 dana. Rješenjem je prihvaćeno sudjelovanje Croatia osiguranja d.d. Zagreb, u svojstvu umješača na strani II. i III.tuženika, te je dozvoljena preinaka tužbe tijekom postupka.
8. Povodom žalbe tužitelja i I.tuženika ovaj drugostupanjski sud je presudom i rješenjem broj Gž-231/2023-26 od 10. svibnja 2024. djelomično prihvatio žalbu tužitelja i ukinuo prvostupanjsku presudu pod točkom III. izreke kojom je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja za izgubljenu zaradu s naslova vodoinstalaterskih i drugih radova, te isplate rente zbog izgubljene zarade po tom osnovu kao i odluku o parničnom trošku, dok je u preostalom dijelu žalba tužitelja odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena. Žalba tada I.tuženika je odbijena kao neosnovana u cijelosti.
9. Dakle, postupak je nastavljen samo protiv tuženika Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" Vukovar i to u odnosu na izgubljenu zaradu koju je tužitelj ostvarivao obavljajući poslove vodoinstalaterskih i drugih radova, sviranja na zabavama i slično, te isplate rente zbog izbuljene zarade po tom osnovu.
10. Odgovornost tužene za štetne posljedice koje trpi tužitelj utvrđena je navedenom prvostupanjskom presudom broj Pn-226/2019-260 od 28. travnja 2023. pa ta odgovornost tuženika opstaje i za daljnju štetu koju trpi tužitelj u smislu članka 1095. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO). Stavkom 1. tog članka je propisano da je onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan mu naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
Stavkom 2. tog članka je određeno da ukoliko ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegovog daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.
11. Temeljem ranije provedenim medicinskih vještačenja sud prvog stupnja je osnovano ocijenio da je tužitelj trajno nesposoban za obavljanje radova koje je obavljao prije nastanka štetnog događaja, radeći u fušu vodoinstalaterske i druge radove te kao glazbenik svirajući u svatovima, na zabavama u kafićima i restoranima.
12. Kombiniranim vještačenjem po vještacima specijalistima urologije, neurokirurgije i psihijatrije utvrđeno je da je kod tužitelja zbog aputacije femoralnog živca nastupilo teško i trajno oštećenje lijevog femoralnog živca s posljedičnim gubitkom funkcije lijeve noge i atrofije mišića lijeve noge, pa da je riječ o teškoj tjelesnoj intraoperacijskoj ozljedi čime su prouzrokovane slabosti lijeve noge sa nemogućnošću aktivne ekstenzije lijeve potkoljenice i slabošću dozalne fleksije stopala te noge što je dovelo do teške ukočenosti koljenog zgloba. Prema utvrđenju vještaka tužitelj i dalje trpi bol povremeno pri opterećenju, hodu i radu, u uspravnom položaju i slično, pa je utvrđeno smanjenje životnih i radnih aktivnosti od 59%.
13. Iz dokumentacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, područni ured [adresa], proizlazi da je nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda Zagreb, dano mišljenje da zbog pobrojanih dijagnoza kod tužitelja postoji djelomični gubitak radne sposobnosti uz kontraindikacije dugotrajnog hodanja i stajanja, čučanja i manipulacija teretima, te da je sposoban za lakše, pretežito sjedeće poslove.
14. Pored navedenog vještak neurokirurg Girotta je utvrdio da će tužitelj morati doživotno koristiti štake, da ne može podizati nikakav teret iz čučnja, da hod po neravnom terenu, kao i hod uz i niz stepenice, odnosno uzbrdo ili nizbrdo, nije u potpunosti moguć.
Vještak psihijatar Gordana Rubeša je utvrdila da je kao posljedica štetnog događaja kod tužitelja došlo do poremećaja prilagodbe, miješanog anksiozno depresivnog poremećaja i teškog depresivnog sindroma koji poremećaji znatno umanjuju socijalno i radno funkcioniranje tužitelja.
15. Uvažavajući sve navedeno ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da tužitelj više nije u mogućnosti obavljati vodoinstalaterske i druge uslužne djelatnosti koje je prije obavljao, a niti usluge sviranja na koje pored sada postojećih fizičkih ograničenja znatan utjecaj imaju i upravo navedeni poremećaji, pa nije niti za očekivati da osoba sa takvim poremećajima i teškim depresivnim sindromom svira i pjeva na zabavama.
16. Iz navedenih razloga stav je ovog drugostupanjskog suda da suprotno žalbenim navodima nije bilo nužno provoditi medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada.
17. Tvrdnja žalitelja da tužitelj nije imao obrt za pružanje navedenih usluga nije odlučna činjenica za utvrđenje prava tužitelja na potpunu naknadu štete. Opće je poznato da mnogobrojne osobe obavljaju sporne uslužne djelatnosti u tzv. "fušu", odnosno da rade "na crno".
Upravo iz tog razloga se u takvim slučajevima njihova izgubljena zarada može utvrditi jedino saslušanjem stranaka i svjedoka, što je prvostupanjski sud i učinio. Niti tvrdnja žalitelja da su svjedoci prijatelji i rođaci tužitelja ne znači da su automatski njihove izjave neistinite. U ovom konkretnom slučaju veći broj svjedoka je potvrdio navode tužitelja, postoje čak i video snimke za njegove glazbene nastupe, a logično je da najviše saznanja o obavljanju tih poslova imaju upravo osobe iz okruženja tužitelja i osobe koje su osobno s njim sudjelovale u izvedbi glazbe i zaradi po toj osnovi.
18. U pogledu provedenog vještačenja također je ocjena ovoga drugostupanjskog suda, kao i suda prvog stupnja da je vještačenje provedeno stručno i objektivno i iz naprijed navedenih razloga utemeljeno upravo na izjavama svjedoka koje žalitelj osporava.
Upravo je stvar procjene vještaka da je potrebno smanjiti iznose kada vještak utvrdi da tužitelj nije mogao biti angažiran cijelo vrijeme (100%) kao i sva tri dana vikenda, pa je i konkretno utvrdila iznos smanjenja zarade.
19. Tužitelj u žalbi tvrdi da su svi svjedoci predloženi od strane tužitelja bili instruirani o načinu kako iskazivati u ovom postupku, ali na tu svoju tvrdnju nemaju nikakve dokaze, pa je očigledno riječ o njegovoj subjektivnoj procjeni.
20. Točno je da je vještakinja izjavila da prije ovog predmeta nikada kao predmet vještačenja nije imala "rad na crno", ali to ne znači da ona nije pravilno i stručno, unatoč navedenom sačinila nalaz i mišljenje.
21. Tuženik samo općenito osporava odluku o parničnim troškovima, dok je prvostupanjski sud detaljno obrazložio odluku o parničnom trošku koju je utemeljio na članku 254. stavak 2. ZPP-a, pa niti u tom dijelu žalba nije osnovana.
22. Temeljem svega navedenog i članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba je odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena.
Vukovar 4. rujna 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Vesna Vrkić Perak