Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž-2694/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) RŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Luki Šimičeviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika pod 1) OŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj: P-836/2021-14 od 24. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 4. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj: P-836/2021-14 od 24. lipnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu i rješenje poslovni broj: P-836/2021-14 od 24. lipnja 2024.
Presudom je odlučeno na slijedeći način:
„Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1.Utvrđuje se da 1/2 dijela zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu [posjedovni list broj],1/2 prava korištenja grobnice broj [broj grobnice] na Gradskom groblju u Zadru,, 1/2 prikolice oznake [registarska oznaka], kao i 1/2 novčanih sredstava na dva računa kod poslovne banke Kreissparkasse Reutlinge [broj računa] u iznosu od 2.763 EUR i [broj računa] u iznos od 7.282 EUR predstavlja suvlasništvo tužiteljice ad.1. IŠ na ime bračne stečevine iz braka s pok. LŠ i ove nekretnine i pokretnine za udjel od 1/2 dijela ne ulaze u ostavinsku imovinu iza smrti pok OŠ pok H iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj].
2. Dužni su tuženici solidarno naknaditi trošak tužiteljicama."
Rješenjem je prvostupanjski sud utvrdio da je tužba povučena u dijelu koji se odnosi na utvrđenje vlasništva osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] za ½ dijela.
2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljice su podnijele žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.
- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljice predlažu da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženici nisu podnijeli odgovor na žalbu.
4. Žalba tužiteljica je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljica da se utvrdi kako je tužiteljica pod 1) HŠ suvlasnica 1) ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2) ½ prava korištenja grobnice broj [broj grobnice] na Gradskom groblju u Zadru i 3) ½ novčanih sredstava na dva računa kod poslovne banke Kreissparkasse Reutlinge [broj računa] u iznosu od 2.763,00 eura i [broj računa] u iznos od 7.282,00 eur, ovo stoga jer da opisana imovina odnosno pravo korištenja grobnice predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice pod 1. HŠ i pok. OŠ. U tom smislu predmet spora je i zahtjev da navedena imovina ne ulazi u ostavinsku masu iza smrti pok. OŠ.
6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom odbijen kao neosnovan zasniva se na tvrdnji tužiteljica da je predmetna imovina (pobliže opisana u tužbenom zahtjevu) stečena radom za vrijeme trajanja braka tužiteljice pod 1) IŠ i pok. OŠ pok H.
7. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da tužiteljice nisu nedvojbeno i sa sigurnošću dokazale da je sporna imovina bračna stečevina tužiteljice pod 1) HŠ i pok. OŠ. Stoga je prvostupanjski sud smatrao kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članka 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) zbog čega je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.
8. Tužiteljice u žalbi u bitnome navode kako je prvostupanjski sud odbio izvesti sve predložene dokaze slijedom čega je činjenično stanje pogrešno odnosno nepotpuno utvrđeno. Stoga da nije moglo doći niti do pravilne primjene materijalnog prava.
9. Zaista, prvostupanjski sud nije izveo sve predložene dokaze i to prvenstveno dokaz saslušanjem parničnih stranaka. Stoga je ovdje za pojasniti kako se pravilo teretu dokazivanja (članak 221.a. ZPP-a) može primijeniti samo ako su ispunjene dvije ključne pretpostavke: 1) da su izvedeni svi predloženi dokazi i 2) da na temelju tih izvedenih dokaza sud ne može sa sigurnošću utvrditi postojanje ili nepostojanje određenih činjenica. Ako nisu izvedeni svi predloženi dokazi, primjena pravila o teretu dokazivanja smatra se preuranjenom i neprihvatljivom. U tom smislu izjasnio se i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-318/2022-2 od 20. studenog 2024., Revt-366/2013 od 24. veljače 2016., Rev-836/2022 od 7. ožujka 2023. i Revd-1333/2024-2 od 27. ožujka 2024. te Županijski sud u Varaždinu u odlukama Gž-2129/2018-5 od 23. svibnja 2019., Gž-666/2018-2 od 20. listopada 2025. i Gž-1134/2007-2 od 1. travnja 2008.
10. Nadalje, prvostupanjski sud nije izvršio pravnu ocjenu izvedenih dokaza i to prvenstveno kupoprodajnog ugovora koji ukazuje na kupnju nekretnine za vrijeme trajanja braka tužiteljice pod 1) HŠ i sada pok. ŽŠ **.**.1983., zatim računa i zapisnika o stjecanju prava korištenja grobnog mjesta 9. siječnja 1986. za vrijeme trajanja njihovog braka te podataka o računima otvorenim kod poslovnih banaka. Dodatno je za napomenuti kako pravilo o teretu dokazivanja ( članak 221.a ZPP-a) da bi se moglo primijeniti na zakonit način, prvostupanjski sud najprije mora ocijeniti dokaze u smislu odredbe članka 8. ZPP-a. Međutim, kako je u pobijanoj odluci izostala bilo kakva ocjena dokaza, to nisu postojale procesne pretpostavke za primjenu pravila o teretu dokazivanja.
11. Tužiteljice se u žalbi pozivaju i na pogrešnu primjenu materijalnog prava. s tim u vezi za reći je slijedeće. Prvostupanjski sud se pozvao na opću odredbu o stjecanju prava vlasništva iz članka 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) koja odredba propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
12.1. Međutim, za utvrđenje bračne stečevine mjerodavne su odredbe materijalnog prava važećeg u vrijeme stjecanja bračne stečevine.
Odredbom čl. 551. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.; dalje ObZ), propisano je da se odredbe tog zakona primjenjuju i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene toga zakona, ako tim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se danom primjene toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečene po prijašnjim propisima.
12.2. Citirana odredba čl. 551. st. 1. ObZ-a nema retroaktivno značenje na imovinske odnose bračnih drugova nastale prije stupanja na snagu ObZ-a, i to iz razloga, jer se radi o procesnoj, a ne materijalnopravnoj odredbi. Suprotnim tumačenjem oduzelo bi se vlasništvo koje je već stečeno. Ovakav pravni stav zauzima i dosadašnja sudska praksa (stajalište sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 10. prosinca 2004.)
12.3. Odredbom čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ 11/78., 45/89., 59/90.; dalje ZBPO), propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.
12.4. Odredbom čl. 279. ZBPO-a propisano je da svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliko je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.
12.5. Odredbom čl. 281. st. 1. ZBPO-a propisano je da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Stavkom 2. istog članka propisano je da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.
13. Nadalje, sporno pitanje bračne stečevine tužiteljice pod 1) HŠ i sada pok. OŠ je nužno za utvrđenje sastava ostavinske mase iza pok. OŠ zbog čega su tužiteljice upućene na pokretanje parničnog postupka.
14. Usput je za navesti kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi kako u odnosu na tužiteljicu pod 2. AŠ: „ne postoje zakonske pretpostavke za udovoljenje tužbenom zahtjevu…“. Međutim, prvostupanjski sud propušta navesti na temelju kojih činjenica je došao do takvog zaključka.
15. Slijedom navedenog, a zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski je sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje na koji je način ostvaren žalbeni razlog predviđen odredbom članak 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a. Stoga je pobijanu presudu potrebno ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članaka 370. ZPP-a. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
16. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221 a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.
U Splitu 4. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Miho Mratović