REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] C 5

Poslovni broj: Us I-975/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja CL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 4. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/23-26/55, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 6. svibnja 2024. i rješenja Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/18-02/585, URBROJ: 2163-9-06/24-23-14 od 16. siječnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/18-02/585, URBROJ: 2163-9-06/24-23-14 od 16. siječnja 2023. odbijen je zahtjev ovdje tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/55, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 6. svibnja 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava rješenje tuženika. U tužbi ističe kako su upravna tijela utvrdila da objekt sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koji je zatraženo ishođenje rješenja o izvedenom stanju, nije postojao na snimci DOF5/2011. Vezano za navedeno utvrđenje tužitelj smatra kako isto nije zakonito jer upravna tijela navedenu činjenicu nisu mogla nedvojbeno utvrditi bez provođenja vještačenja. Nastavno, osporava navode prvostupanjskog tijela da je tužitelj nakon 21. lipnja 2019. sagradio potpuno novi bespravni objekt te postavlja pitanje kako su ove okolnosti utvrđene obzirom navedeni navodi ne proizlaze iz spisa predmeta niti dokumentacije na koju se tijelo poziva. Također, tužitelj ukazuje i na nezakonitost rješenja tuženika obzirom pobijanim rješenjem nije otklonjen njegov prigovor o tome kako je komunalni redar (koji nije geodet) utvrdio koju parcelu i koje objekte fotografira, a pri tome se tuženik poziva na isprave u spisu komunalnog redara kao odlučne. Potonje tim više što tužitelj nije bio nazočan radnji sastavljanja zapisnika od strane komunalnog redara. Zaključno se tužitelj poziva na zapisnik o izvršenom očevidu dana 30. siječnja 2020. kojim je utvrđeno postojanje objekta, dimenzije i usklađenost s projektnom dokumentacijom slijedom čega tužitelj smatra kako su ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o izvedenom stanju.

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova spora tužitelju.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. Sud je održao ročište za raspravu 27. kolovoza 2025., na koje nisu pristupile uredno pozvane stranke te je sud ne našavši razloga za odgodu, ročište održao u njihovom odsustvu.

7. Sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

10. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Obrazlažući svoju odluku tuženik navodi kako je izvršio uvid u spis predmeta i javno dostupne podatke za predmetnu lokaciju: 1) podatke sa mrežne stranice https://oss.uredjenazemlja.hr/map (prikaz katastarskih čestica u prostoru, DOF5 prikazi: DOF5/2011, DOF5/2014/16, DOF5/2017/18, DOF5/2019/20, DOF5/2021/22), 2) Google Earth prikaz iz 2021. godine. Google street view fotografije predmetne lokacije nisu pronađene. Iz spisa predmeta u svezi sa gore navedenim DOF5 snimkama i Google Earth prikazima predmetne lokacije proizlazi da je u vrijeme snimanja karte DOF5/2011 na poziciji predmetne zgrade bila izvedena nadstrešnica bez bilo kakve zgrade (na DOF5/2011 snimci vidljiva zelenkasta pravokutna površina koja projicira sjenu). Na karti DOF5/2014/2016 vidljiva je ista nadstrešnica s tim da je prethodno kompaktna pravokutna zelena površina sada vidljiva kao djelomično tamno zelena i djelomično bijela pravokutna površina, što odgovara nadstrešnici vidljivoj na fotografiji predmetne lokacije od 26. listopada 2017. priloženoj zapisniku komunalnog redarstva od 11. lipnja 2018. na kojoj fotografiji se jasno vidi nadstrešnica metalne konstrukcije visine približno 2m najviše točke konstrukcije čiji pokrov se sastoji djelomično od pravokutne površine tamno zelene boje (najlon cerada ili slični materijal) i u preostalom dijelu od cerade bijele boje. Na karti DOF5/2017/2018 na poziciji predmetne nadstrešnice vidi se kompaktna pravokutna sada siva površina koja odgovara novo izvedenoj zgradi koja se sada želi ozakoniti, po stanju koje je vidljivo na fotografiji predmetne lokacije priloženoj zapisniku komunalnog redarstva od 11. lipnja 2018. Da se radi o istoj zgradi odnosno istoj mikrolokaciji prethodne nadstrešnice, a sada predmetne zgrade, na svim fotografijama priloženim spisu (fotografije iz snimke izvedenog stanja, fotografije priložene zapisniku komunalnog redarstva od 11. lipnja 2018., dio fotografija sa očevida od 30. siječnja 2020.) tuženik je utvrdio tako što je na tim fotografijama vidljivo stablo uz predmetnu zgradu karakterističnog oblika debla i krošnje (kut debla — blago zakrivljeno u lijevo, i kut grana krošnje isti na svim fotografijama), pa je praktički nemoguće da na predmetnoj lokaciji postoje dva stabla s jednakim karakteristikama. Slijedom navedenog, tuženik zaključuje kako je nedvojbeno da je predmetna zgrada u cijelosti izvedena nakon 21. lipnja 2011. odnosno nakon snimanja snimke DOF5/2011 i to tako da je prethodno opisana nadstrešnica uklonjena te je na njenom mjestu izgrađena predmetna zgrada, a koje utvrđenje tuženika u bitnome odgovara utvrđenju tijela iz prvostupanjskog rješenja.

12. Navedena činjenična utvrđenja ovaj sud ocijenio je pravilnim i zakonitim.

13. Naime, tužitelju se ukazuje kako iz karti DOF5 nesporno proizlazi da objekt koji je vidljiv na mjestu zgrade koja je predmetom ozakonjenja na karti DOF5/2011, naknadno mijenja svoj oblik, a što je razvidno iz karte DOF5/2014/16, da bi tek na karti DOF5/2017/18 objekt na istoj lokaciji poprimio oblik koji ima zgrada koja je predmetom ozakonjenja.

14. Dakle, objekt vidljiv na DOF5/2011 nije zgrada koju tužitelj želi ozakoniti, a koju činjenicu su pravilno i zakonito utvrdila upravna tijela, koja su jedina ovlaštena na utvrđenje predmetne činjenice. Naime, činjenicu da li je ono što je vidljivo na DOF5 kartama naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, utvrđuje se u upravnom postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište ustaljeno je u upravno sudskoj praksi odnosno presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

15. Pri tome se naglašava kako u konkretnom slučaju, suprotno navodima tužitelja, nije bilo potrebno provoditi dokaz vještačenjem jer je zakonom propisano da službena osoba izvršava uvid u DOF5/2011 i o tome sačinjava službenu bilješku (čl. 16. ZPNIZ-a). Službene osobe ovlaštene su za isto te posjeduju stručno znanje potrebno za izvršavanje uvida i donošenje zaključaka temeljem istog, odnosno da daju svoje stručno mišljenje. Stoga u konkretnom slučaju nije bilo mjesta postupanju sukladno odredbi čl. 65. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

16. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja koji se odnose na zapisnik komunalnog redara kao i fotografije koje istome prileže kao njegov sastavni dio, valja reći kako navedeni zapisnik kao javna isprava dokazuje ono što se njime utvrđuje ili potvrđuje, sukladno odredbi čl. 76. st. 5. ZUP-a. Iz navedenog proizlazi da je nadležni komunalni redar sukladno zakonu proveo nadzor te o istom sastavio zapisnik. Pri tome se naglašava kako komunalni redar ima dovoljno stručnih znanja da sam utvrdi odlučne činjenice pa tako i činjenicu na kojoj se čestici nalazi objekt vezano za koji se vrši očevid. Naime, poslove nadzora provode komunalni redari koji posjeduju potrebna stručna znanja te su i ovlašteni provoditi nadzore sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine" br. 153/13, 115/18, 145/24). Pri tome se naglašava kako je tužitelju omogućeno u upravnom postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju izjasniti se o navedenim javnim ispravama i činjenicama koje iz istih proizlaze, no tužitelj navodima istaknutim tijekom upravnog postupka kao niti ovog spora iste nije uspješno osporio niti doveo u sumnju.

17. Zaključno, u odnosu na zapisnik sastavljen dana 30. siječnja 2020. valja reći da činjenica o veličini, stupanju završenosti i namjeni zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju, a što se sve utvrđuje prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu, nije dostatna za donošenje pozitivnog rješenja o izvedenom stanju. Naime, sukladno odredbi čl. 16. st. 1. ZPNIZ-a u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo je dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz čl. 15. podst. 3. ovog Zakona uz provođenje očevida na licu mjesta.

18. Dakle, kako zgrada koja je predmetom ozakonjenja, sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nedvojbeno nije vidljiva na karti DOF5/2011 jer u to vrijeme nije postojala, ista nije vidljiva niti na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., a niti je do tog dana mogla biti evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, to stoga u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema odredbama ZPNIZ-a.

19. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika, kojom je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o odbijanju zahtjeva ovdje tužitelja, ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24, dalje: ZUS) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao u izreci ove presude.

20. Tužitelj je zatraži naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu, to tužitelj sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a, a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora, ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora te odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 4. rujna 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- tužitelju CL iz [adresa]

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20