Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1691/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Sanji Sušilović, u parničnom predmetu tužitelja RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika RTL Hrvatska d.o.o., OIB: 07330149920, iz Zagreba, Krapinska 45, kojeg zastupaju punomoćnica Jadranka Sloković, odvjetnica u Zagrebu i Marina Kedžo, odvjetnica u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-512/2021-11 od 6. lipnja 2025., 4. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba tužitelja uvažava se kao osnovana i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-512/2021-11 od 6. lipnja 2025. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O zahtjevu tuženika za naknadu troška žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1.Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
„I. Ovaj sud oglašava se mjesno nenadležnim.
II Po pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti nadležnom
Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.“
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi žalbenim navodima u cijelosti, potražujući i trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, privatnosti, ugleda, časti i dostojanstva, a za koju tvrdi da mu je prouzročena objavom informacije od strane tuženika u dnevnim vijestima RTL DANAS i vezanom članku.
6. Iz stanja spisa je razvidno da je sud prvog stupnja donio pobijano rješenje smatrajući da zbog osobe tužitelja, a poglavito u svezi za njegovom djelatnosti – zanimanjem, te njegovom javnom izloženosti, koji da su informacijama i objavom od strane tuženika stavljeni u negativni kontekst na teritoriju cijele Republike Hrvatske na kojem su nastupile štetne posljedice po tužitelja, a radi svrsishodnosti sudovanja u cilju očuvanja povjerenja javnosti u sudove, koji da bi objektivno mogli biti narušeni ukoliko bi u ovom predmetu sudio Općinski sud u Splitu u kojem tužitelj ima prebivalište, da je oportuno i svrsishodno, oglasiti se nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te ustupiti predmet na suđenje opće mjesno nadležnom sudu tuženika, pa primjenom čl. 52. st. 1. ZPP-a donosi rješenje kojim se oglašava mjesno nenadležnim i da će se po pravomoćnosti rješenja, predmet ustupiti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
7. Odredbom čl. 52. st. 1. ZPP-a propisano je da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.
8. Pravilno žalitelj ističe u žalbi da je u ovom predmetu riječ o postupku naknade štete, za koji zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost, već zakon pravo izbora mjesno nadležnog suda daje tužitelju (izberiva mjesna nadležnost) i tužitelj je ovlašten odrediti sud pred kojim će se od više nadležnih sudova voditi postupak. Kako je tužitelj tužbu podnio prvostupanjskom sudu sukladno čl. 52. st. 1. ZPP-a, kao sudu na čijem je području nastupila štetna posljedica, to je, po stavu ovog suda, iskoristio svoje pravo izbora i odredio da će se postupak voditi pred sudom na čijem je području štetna posljedica nastupila.
8.1. Ovaj sud je stava da je štetna posljedica povreda prava osobnosti tužitelja, te da je time nastupila u sredini u kojoj oštećena osoba živi.
9. Za ukazati je i da članak 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06, 2/10 - dalje: Konvencija) zahtijeva da sud bude nepristran. Nepristranost označava odsutnost predrasuda ili pristranosti. U odnosu na pitanje nepristranosti suca ili suda primjenjuje se subjektivan i objektivan test. Kod subjektivnog testa mora se uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca, odnosno ima li sudac neke osobne predrasude ili pristranosti u tom predmetu, a kod objektivnog testa utvrđuje se nudi li sam sud dovoljna jamstva kako bi se isključila svaka opravdana sumnja u pogledu nepristranosti suda. Što se tiče objektivnoga testa, potrebno je utvrditi postoje li dokazive činjenice koje mogu pobuditi sumnju u nepristranost suda koji odlučuje u predmetu. U konkretnom slučaju osnovno pitanje je povjerenje koje sudovi u demokratskom društvu moraju odavati u javnosti. Stoga se svaki sudac u odnosu na kojeg postoji opravdani razlog za strah od nedostatka nepristranosti mora izuzeti od postupanja (predmetima ESLJP-a CastilloAlgar protiv Španjolske, br. 28194/95, § 45., presuda od 28. listopada 1998., Izvješća o presudama i odlukama 1998-VIII; Micallef protiv Malte [Vv], br. 17056/06, § 98., presuda od 15. listopada 2009., ECHR 2009; i Dragojević protiv Hrvatske, navedeno, § 113.).
9.1. Ovdje valja ukazati i da, kada se odlučuje o tome je li sud pristran, odlučno je može li se bojazan smatrati objektivno opravdanom (predmeti ESLJP-a Micallef protiv Malte [Vv], br. 17056/06, § 96., presuda od 15. listopada 2009., ECHR 2009; Wettstein protiv Švicarske, navedeno, § 44.; i Parlov-Tkalčić protiv Hrvatske, navedeno, § 80.; odluka Ustavnog suda broj: U-III-3622/2020), odnosno nudi li sam prvostupanjski sud dovoljna jamstva kako bi se isključila svaka opravdana sumnja u pogledu nepristranosti suda.
10. Iz stanja spisa proizlazi da u pogledu subjektivnog testa tuženik nije iznio nikakve dokaze kojima bi pobio predmnjevu osobne nepristranosti uređujućeg suca, a također i u pogledu objektivnog testa nije naveo razloge koji bi doveli u sumnju nepristranost suda koji odlučuje u predmetu, a posebno zašto bi samo najveći sud u Republici Hrvatskoj bio nepristran. Također, i sam prvostupanjski sud navodi da se radi o osobi tužitelja u svezi s njegovom djelatnosti – zanimanjem, odnosno javnom izloženosti, koji da su informacijama i objavom od strane tuženika stavljeni u negativni kontekst na teritoriju cijele Republike Hrvatske. Stoga, ovaj sud je stava da očuvanje povjerenja javnosti u sudove ne bi objektivno moglo biti narušeno ukoliko bi u ovom predmetu sudio Općinski sud u Splitu u kojem tužitelj ima prebivalište, jer sumnja u nepristranost nije niti jednim navodom dovedena u sumnju.
11. S obzirom na navedeno, ovaj sud je stava da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda kako je, radi svrsishodnosti sudovanja i u cilju očuvanja povjerenja javnosti u sudove, a koji da bi objektivno mogli biti narušeni ukoliko bi u ovom predmetu sudio Općinski sud u Splitu u kojem tužitelj ima prebivalište, svrsishodno oglasiti se nenadležnim.
12. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud se nezakonito oglasio mjesno nenadležnim, zbog čega je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1 ZPP-a u svezi s čl. 52. st. 1., čl. 20. i 21. ZPP-a.
13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu nezakonitost na način da će meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja, eventualno uređujući sudac podnijeti zahtjev za izuzeće u smislu odredbe čl. 71. ZPP-a (ukoliko smatra da postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost), odnosno postupiti po čl. 67. i 68. ZPP-a (ako smatra da je očito da će se tako lakše provesti postupak ili da za to postoje drugi važni razlozi).
14. Slijedom navedenog valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a riješiti kao pod I. izreke rješenja.
15. Sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno je kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.
Osijek, 4. rujna 2025.
Sutkinja
Sanja Sušilović
