REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

Vukovar, Županijska 31

OIB 69370038985

Poslovni broj: K-10/2023-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Vlatku Lončaru, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marije Drljepan, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika SI i dr., zbog kaznenih djela iz članka 156. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. – dalje KZ/11.), te kaznenog djela iz članka 155. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. točka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12. – dalje KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru poslovni broj: K-DO-11/2018- 49 od 20. studenog 2018., nakon rasprave sa koje je isključena javnost održane 25. veljače 2025., 6. ožujka 2025., 31. ožujka 2025., 5. lipnja 2025., 11. srpnja 2025. i 4. rujna 2025., u prisutnosti Općinskog državnog odvjetnika u Vukovaru Davora Šimunića, optuženog SI i optuženikovog branitelja odvjetnika II, optuženog BI i optuženikovog branitelja odvjetnika Jurice Barbarića, te opunomoćenika oštećene ZI (sada AI) odvjetnika Marka Cvrkovića, 8. rujna 2025. objavio je, a 4. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Na osnovu odredbe članka 455. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda i 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70 /17., 126/19, 80/22., 36/2024, 72/2025 – dalje ZKP/08.)

optuženi SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1966. u [adresa], sin EI i S rođene I, s prebivalištem u [adresa], sa prijavljenim boravištem u [adresa], 87538 [adresa] gdje stanuje, državljanina Republike Hrvatske i Republike Srbije, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, pismen, sa završenom SSS, po zanimanju kovinotokar, zaposlen u Njemačkoj kao kućni majstor u hotelu, sa primanjima od oko 1.600,00 eura mjesečno, vlasnik osobnog automobila marke "Citroen C4", godina proizvodnje 2014., srednjeg imovnog stanja, bez čina i odlikovanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan,

i optuženi BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i OI, rođene Z, rođen **.**.1955. u mjestu [adresa], Bosna i Hercegovina, s prebivalištem u [adresa], gdje i stanuje, državljanin Republike Hrvatske, SSS, poljoprivredni tehničar, umirovljenik, s mirovinom od 800,00 eura, pismen, oženjen, otac troje punoljetne djece, dobrih imovinskih prilika, vlasnik obiteljske kuće na adresi prebivališta, poljoprivrednog zemljišta, osobnog vozila marke „Opel Astra“ nepoznate godine proizvodnje, sudionika Domovinskog rata, odlikovan spomenicom Domovinskog rata, bez čina, ne vodi se drugi kazneni niti prekršajni postupak, neosuđivan,

k r i v i  s u

što su:

1) optuženi SI

počev od svibnja 2016. pa do 17. listopada 2017. u Iloku, kao zaposlenik trgovačkog društva Iločki podrumi d.d., na radnom mjestu koje obuhvaća rukovođenje i raspoređivanje radnika u vinogradima, vinogradarsku radnicu ZI svakodnevno tijekom njezina rada u vinogradu čupao za kosu i povlačio joj glavu prema nazad istovremeno joj govorio "što bi ti radio", "uživala bi", "svašta bi ti radio", "ti bi procvjetala", "nabijem te", "jebem te", "jebat ću te", u najmanje dva navrata ju je u vinogradu pratio kada bi išla obaviti nuždu, sredinom 2017. joj prišao s leđa i pitao "Jel imaš tako čvrstu guzicu i kad skineš hlače?", a kada ga je tijekom berbe 2017. pitala zašto ju tako gleda rekao joj "Tebe treba dobro izjebat i jebat", a kada mu je rekla da se njen seksualni život njega ne tiče, unosivši joj se u lice rekao "Tiče me se, itekako me se tiče", potom tijekom iste berbe dok je kopala, rukom ju uhvatio za stražnjicu, te kada mu je rekla da će ga prijaviti rekao joj da "zaveže jezik" i "pazi šta priča", te joj slao poruke na mobilni telefon sadržaja "Ej mala..uozbilji se…spavaj..nemoj da ti dođem u krevet..", "Ti to mene svaki dan malo seksas mala..?", što je sve kod imenovane izazvalo akutnu stresnu reakciju, anksiozno depresivni poremećaj i poremećaj prilagodbe s teškim depresivnim epizodama, zbog čega je konačno i smještena na Odjel za psihijatriju Opće županijske bolnice Vukovar dana 21. studenog 2017. gdje je zadržana na liječenju,

dakle, spolno uznemiravao drugu osobu kojoj je nadređen, te na radu drugoga zlostavljao i time narušio njegovo zdravlje,

2) optuženik BI

točno neutvrđenog dana u lipnju ili srpnju 2014., u Iloku, kao zaposlenik u trgovačkom društvu Iločki podrumi d.d., čije radno mjesto obuhvaća rukovođenje i raspoređivanje radnika u vinogradima, u službenom osobnom vozilu navedenog trgovačkog društva pri povratku s posla povezao među ostalima i sebi podređenu vinogradarsku radnicu ZI, pa nakon što je kući odvezao svoju suprugu DI, radnu kolegicu ŽI i ostao sam sa ZI, pozvao ju da se premjesti i sjedne do njega na mjesto suvozača, pa nakon što je to učinila, tijekom vožnje joj rekao "Raširi noge da ti opipam malu", "Digao mi se na tebe", a potom ju rukom dodirivao po gornjem dijelu noge, primičući ruku njezinom međunožju i spolnom organu, kojom prilikom je unatoč tomu što mu je držeći osobnu torbicu u krilu pokušavajući mu odgurnuti ruke sa sebe i opetovano ponavljajući da prestane i da nije ona "takva žena" dala do znanja da to ne želi, u najmanje dva navrata uspio rukom preko hlača, dodirivati ju po spolnom organu, a istovremeno ispuštajući glasove oponašao lavež psa, zbog čega je ZI tražila da zaustavi vozilo iz kojega je potom izašla van,

dakle, počinio bludnu radnju prema žrtvi posebno ranjivoj zbog ovisnosti,

čime je optuženi SI počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – spolno uznemiravanje opisano i kažnjivo po članku 156. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. - dalje KZ/11.), te kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – zlostavljanje na radu opisano i kažnjivo po članku 133. KZ/11., a optuženi BI počinio kazneno djelo protiv spolne slobode - bludnu radnju - opisano u članku 155. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. točka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12. - dalje KZ/11.), kažnjivo po članku 155. stavku 2. KZ/11.,

te se na osnovu odredbe članka 156. KZ/11. u vezi sa člankom 51. stavak 1. KZ/11. optuženom SI

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 5 (PET) MJESECI

a za kazneno djelo iz članka 133. KZ/11. u vezi sa člankom 51. stavak 1. KZ/11. optuženom SI se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 5 (PET) MJESECI,

te se na osnovu odredbe članka 51. stavak 2. KZ/11. u vezi sa člankom 44. stavak 1. i 2., člankom 41. i člankom 47. stavak 1. i 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI,

a na osnovu odredbe članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11 optuženom SI se izriče

UVJETNA OSUDA

tako da mu se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optuženik SI u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na osnovu odredbe članka 155. stavak 2. KZ/11. u vezi sa člankom 154. stavak 1. točka 2. KZ/11., članka 41. i članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11. optuženi BI se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 5 (PET) MJESECI,

te se na osnovu odredbe članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženom BI izriče

UVJETNA OSUDA

tako da mu se izrečena kazna zatvora u trajanju 5 (pet) mjeseci neće izvršiti ako optuženik u roku 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

II/ Na osnovu odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1., 6. i 8. ZKP/08. optuženici su dužni platiti troškove kaznenog postupka i to troškove svjedoka u iznosu 71,48 eura (sedamdeset i jedan euro i četrdeset i osam centi), dakle svaki ponaosob 35,74 eura (trideset i pet eura i sedamdeset i četiri centa), troškove vještaka u iznosu 2.230,28 eura (dvije tisuće dvjesto trideset eura i dvadeset i osam centi), pri čemu svaki ponaosob 1.115,14 eura (tisuću sto petnaest eura i četrnaest centi), paušalni trošak svaki ponaosob u iznosu 100,00 eura (sto eura ) i trošak opunomoćenika oštećenice u ukupnom iznosu 2.887,50 eura (dvije tisuće osamsto osamdeset i sedam eura i pedeset centi), svaki ponaosob 1.443,75 eura (tisuću četiristo četrdeset i tri eura i sedamdeset i pet centi), sve u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prisilne naplate. Uslijed odluke o trošku opunomoćenika oštećenice nalaže se optuženom SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], sa prijavljenim boravištem u [adresa], Hotel Boden, 87538 Balderschwang, da oštećenoj ZI (AI), OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u roku 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe isplati iznos 1.443,75 eura, te se nalaže optuženom BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], da oštećenoj ZI (Farago), OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u roku 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe isplati iznos 1.443,75 eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru (dalje ODO) optužnicom poslovni broj: K-DO-11/2018-49 od 20. studenog 2018. optužilo je opt. SI, zbog kaznenih djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11. i zlostavljanja na radu iz članka 133. KZ/11. počinjenih u stjecaju i to na štetu ZI (sada AI), te opt. BI, zbog kaznenog djela bludne radnje iz članka 155. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. točka 2. KZ/11., također počinjenog na štetu ZI (sada AI), a kako je to činjenično i pravno pobliže navedeno u izreci presude.

2. Pozvani da se očituju o kaznenoj odgovornosti optuženici SI i BI su izjavili da se za inkriminirana djela ne smatraju krivima.

U odnosu na odluku pod točkom I/ izreke

3. U dokaznom postupku, na raspravi sud je uz suglasnost i bez primjedbi stranaka, izuzev računalnog izlista poruka (list 16 spisa predmeta) sa mobitela žrtve za koji dokaz obrana nije dala suglasnost, proveo dokaze na način da je pročitao i pregledao medicinsku dokumentacija na ime žrtve ZI na listu 9 do 12, računalni ispis poruka na listu 16, skicu lokacije II-optuženika BI na listu 110 A, iskaze svjedoka GI, MI i ČI sa zapisnika od 01. lipnja 2021. na listovima 175-176, nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka EI sa listova 89-98, te 174, zdravstveni karton žrtve-oštećenika ZI na listu 190-222, aneks broj 1. Ugovora o radu na listu 30, sistematizaciju radnih mjesta na listu 31 do 33, ugovor o radu na listu 32, medicinsku dokumentaciju na ime žrtve ZI (list 9-12), iskaz vještaka dr. EI sa raspravnog ročišta od 1. lipnja 2021., rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: K-316/2019 od 1. lipnja 2021., rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: K-316/2019 od 1. lipnja 2021. (list 182 spisa predmeta), rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: K-316/2019 od 15. srpnja 2021. (list 185 spisa predmeta), iskaz svjedokinje ŽI sa raspravnog ročišta od 31. svibnja 2022., rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: K-316/2019 od 13. srpnja 2022., dopis Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: K-439/2022-2 od 5. siječnja 2023., dopis očitovanje Trgovačkog društva Iločki podrumi d.d. od 9. veljače 2023. (list 312 spisa predmeta), iskaz svjedoka LI, MI, ČI i ŠI sa raspravnog ročišta od 6. studenog 2023., rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: K-10/2023 od 6. studenog 2023. (list 230 do 236 spisa predmeta), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene žrtve (list 259 spisa predmeta), dopunu psihijatrijskog nalaza i mišljenja za oštećenu od 6. svibnja 2024. (list 274 do 287 spisa predmeta), podnesak oštećene od 15. svibnja 2024. (list 294 i 295 spisa predmeta).

3.1. Na raspravi su ispitani u svojstvu svjedoka ŽI, ĐI, žrtva ZI, ispitan je vještak psihijatar EI na okolnosti dopune psihijatrijskog nalaza i mišljenja, reproducirana je snimka ispitivanja žrtve ZI pred sucem istrage Županijskog suda u Vukovaru od 2. srpnja 2018., provedeno kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje žrtve po stalnim sudskim vještacima psihijatru HI i psihologu SID koji su izradili pisani nalaz i mišljenje od 19. svibnja 2025., te su imenovani vještaci i ispitani na raspravi na okolnosti pisanih nalaza i mišljenja, pregledan je priloženi dokazni materijal obrane i to preslika ovjerenog prijevoda sa srpskog jezika izvoda iz matične knjige umrlih za osobu CI rođenu AI od 9. srpnja 2025., te dopis Iločkih podruma d.d. od 4. srpnja 2025. o statusu radnice ZI (sada AI), te su kao dokazi pročitani i preslika ovjerenog prijevoda sa srpskog jezika izvoda iz matične knjige umrlih za osobu CI rođenu AI od 9. srpnja 2025., te dopis Iločkih podruma d.d. od 4. srpnja 2025. o statusu radnice ZI (sada AI). Na kraju dokaznog ročišta ispitani su optuženici koji su iznijeli svoju obranu, te je pročitana obrana optuženika sa raspravnog ročišta od 31. svibnja 2022. uz prethodnu suglasnost i bez primjedbi stranaka i branitelja, a nakon što je obrana optuženika pročitana sa spomenutog raspravnog ročišta reproducirale su se snimke prvog ispitivanja okrivljenika pred sucem istrage i to opt. BI **.**.2018., a opt. SI **.**.2018. Nakon što su reproducirane snimke prvog ispitivanja okrivljenika, stranke, branitelji i opunomoćenik oštećenika nisu imali primjedbi na ovako izvođenje dokaza i suglasno su predložili da se sadržaj snimke ispitivanja koje su reproducirane ne mora unositi u zapisnik iz razloga što se u bitnim dijelovima obrana optuženika podudara sa pročitanom obranom sa raspravnom ročišta na sudu i danom obranom oba optuženika na kraju dokaznog postupka, a da u bitnim dijelovima nema odstupanja u odnosu na obranu danu prilikom prvog ispitivanja u odnosu na obrane dane na raspravi pred sudom. Na kraju su pročitani i izvaci iz kaznene evidencije za optuženike.

3.2. Stranke, branitelji i opunomoćenik žrtve nisu imali primjedbe na ovako izvedene dokaze.

4. Odbijen je dokazni prijedlog obrane opt. SI da se provede novo kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenja po medicinskom fakultetu (kao što je to predložio branitelj opt. SI na raspravnom ročištu 5. lipnja 2025.), te da se općenito provede novo kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje kao što to oba optuženika putem svojih branitelja predložili na raspravi 4. rujna 2025. iz razloga što je psihologijsko psihijatrijskim vještačenjem sačinjenim od strane vještaka psihologa doc. dr. sc. SID specijalista kliničke psihologije i dr. med. HI stalnog sudskog vještaka psihijatra odgovoreno na sva pitanja koja su postavljena nalogom suda od 31. ožujka 2025. imenovanim vještacima, te je na jasan način, a što je i precizno i detaljno obrazloženo po mišljenju suda, utvrđena sposobnost istinitog i vjerodostojnog iskazivanja oštećene o proživljenim događajima vezanim uz kaznena djela koja se optužnicom optuženicima stavljaju na teret. Također je na jasan način u spomenutim vještačenjima dani i razlozi o eventualnom postojanju odnosno nepostojanju sklonosti sugestivnom iskazivanju na osnovu nagovora od strane druge osobe i eventualna sklonost konfabulacijama oštećene prilikom davanja iskaza, kao i korištenje farmakoterapije kao čimbenik koji bi eventualno utjecao na valjani iskaz oštećene.

4.1. Također je odbijen dokazni prijedlog obrane da se na raspravu pozovu i ispitaju u svojstvu svjedoka RI, TI, VI, FI, UI, JI i KI iz razloga što je u odnosu na sve bitne okolnosti ovog kaznenog djela činjenično stanje dovoljno razjašnjeno i utvrđeno kako bi se mogla donijeti relevantna sudska odluka, a posredno je isto utvrdio prije donošenja ukinute prvostupanjske odluke i drugostupanjski Županijski sud u Velikoj Gorici i o tome dao obrazloženje u svom ukidbenom rješenju, a ovaj sudac pojedinac nalazi da se u tijeku postupka nakon ukidanja prvostupanjske presude nisu pojavile nove sporne okolnosti o kojima bi imenovani svjedoci mogli dati svoj iskaz koji bi utjecao na odluku pored svih izvedenih dokaza u ovom kaznenom postupku.

Ovo zato što su sve važne činjenice u ovom predmetu utvrđene drugim dokazima čiju će ocjenu sud dati u nastavku obrazloženja ove presude, pri čemu valja napomenuti da ovi svjedoci nemaju neposrednih saznanja u svezi inkriminacija koje se optuženicima stavljaju na teret, a odnos između žrtve i optuženika o kojemu bi isti eventualno mogli posvjedočiti nije od utjecaja na ishod ovog postupka, a tim više što seksualne delikte čine i osobe u koje su žrtve imale povjerenja i ovakva kaznena djela se čine konspirativno, daleko od očiju javnosti. Sigurno je da optuženici inkriminirane radnje nisu počinili pred svjedocima, a posebno to nije činio opt. BI kojemu se i inkriminira da je djelo počinio u osobnom automobilu u kojemu su bili samo on i oštećenica.

4.2. Odbijen je prijedlog opt. SI da se iz spisa predmeta izdvoji kao nezakonit dokaz računalni izlist poruka sa mobitela žrtve ZI, te je također odbijen dokazni prijedlog obrane imenovanog optuženika da se od Hrvatskog telekoma zatraži ispis sms poruka u vremenskom razdoblju od 6. listopada 2017. do 3. studenog 2017. koje su sa telefonskog broja [broj telefona] slane na broj [broj telefona]. Obrana opt. SI ovim prijedlogom pokušala je dokazati da se sadržajem dobivenih sms poruka mogla utvrditi autentičnost "računalnog izlista poruka", a detaljnije obrazloženje iz kojih razloga odbija ovaj dokazni prijedlog sudac pojedinac dati će u daljnjem obrazloženju presude.

5. Opt. SI u svojoj obrani je naveo da je on bio nadređen ošt. ZI i da se njegova komunikacija sa istom isključivo odnosila na davanje radnih zadataka i raspoređivanje poslova i nadzor, da nikada s njom nije ostajao sam, da joj nikada nije uputio ružne riječi a kamoli one za koje se tereti, a isto tako da nije nikada ruku stavio na njezinu stražnjicu, a kamoli čupao za kosu. Dodao je da je za vrijeme dok je njegov posao obavljao opt. BI oštećenica bila u "povlaštenoj" skupini radnica jer je u istoj bila i supruga opt. BI, a da je on to postupno pokušavao ispraviti da ne bude povlaštenih, da nikada nije sa oštećenicom izmjenjivao SMS poruke, da bi eventualno telefonskim pozivima javljao radnicima promjene u planu rada, a povremeno SMS porukama, da je 10. studenog 2017. po dogovoru njega sa nadređenima promijenio mjesto rada oštećenice, zbog poslovnih razloga, kao i jer je drugo mjesto rada puno bliže mjestu gdje živi oštećenica, kako bi se smanjila kilometraža, nije smatrao spornim promjenu njenog mjesta rada, da je nakon premještaja oštećenica njega nazivala i ucjenjivala, nije se htjela pomiriti s promjenom mjesta rada iako su uvjeti posla za nju bili isti, da je ona to obrazlagala time da ne poznaje šefa niti vinograd , da od toga dana nastaje "kaos" , da je zvala GI, počela njega optuživati za iste stvari GI što je prijavila i policiji a što nikada nikom prije nije spominjala, da je GI rekla žrtvi: " Gdje si ti do sada?", da je dana 14. studenog 2017., žrtva došla sa kćerkom njemu na posao i ponovno ga histerično optuživala, a kada se malo smirila da joj je sve mirno objasnio u smislu da se ne mora brinuti, no da je ona i dalje ustrajala da ne želi mijenjati mjesto rada, da je po tom direktor 7. prosinca 2017. održao razgovore s njim i žrtvom, kojem su bile prisutne druge osobe na kojem je oštećenica iznijela optužbe na račun opt. NI, a da joj je na to direktor rekao: "Nisam ja tvoj seksualni terapeut, gdje si do sad bila?", Zašto nisi prijavila dok je još radio, kako se sad ne boji prijavljivati ako se bojala tada, da on neće slušati te "pizdarije" pitao ju da li zna što joj piše u Ugovoru o radu i podsjetio je da je vinogradarski radnik i da mora slušati nadređenoga i ići raditi gdje joj se kaže, da je ošt. ZI ponavljala da on nju ne razumije, plakala, da je direktor rekao da je razgovor završen, a da je njezin suprug nakon sastanka nepozvan ušao u prostor firme, te ga napao da što on to radi njegovoj ženi, bio uzrujan i vrijeđao, prijetio da ovo nije Krajina i da se neće na tome završiti što je on prijavio policiji, ali da je ta njegova "žalba" bila "odbijena".

Nadalje u obrani napominje kako nema logike da se ošt. ZI ne slaže sa premještajem na drugo radno mjesto na kojemu s njim ne bi bila u kontaktu, da odbija "konstrukciju" da ju je na bilo koji način zlostavljao, te da je motiv za prijavu upravo taj premještaj. Također je naveo da smatra da se optužba temelji na lažnoj prijavi ošt. ZI, a čiji je glavni motiv bio ostvarivanje materijalne koristi ovakvom lažnom optužbom. Po pitanju komunikacije sa djelatnicama kojima je on bio nadređen naveo je da je ista bila sasvim normalna i uobičajena, te da je često bilo i međusobne šale jer je njemu poznato da je ovaj posao u vinogradu izuzetno težak budući da je on isti također ranije obavljao, a u tim šalama naravno da je bilo i aluzija na seks, ali on nikada nije prvi počinjao sa ovakvim neukusnim šalama nego bi se on uglavnom uključivao u razgovor djelatnica kod kojih je seks u razgovorima bio česta tema, s tim što je njegovo uključivanje uvijek imalo određenu granicu, odnosno nastojao je da nikada ne prijeđe granicu lijepoga ponašanja. Također je naveo da je on ponekad znao njemu podređene djelatnice udariti po stražnjici međutim da je sve to bilo samo u šali i sa ciljem kako bi podigao radni elan djelatnica, a neke od njih su čak od njega tražile da ih udari po stražnjici, čemu je on znao udovoljiti. I stava je također kako je on uzoran građanin, bivši istaknuti nogometni djelatnik (sudac i nogometaš), obiteljski čovjek bez ijedne mrlje u životu, te da na njega nitko od djelatnika nije imao pritužbi, a vezano uz poruke upućene oštećenoj putem mobitela koji imaju seksualnu konotaciju objašnjava šalom sa aluzijom na seks, što je bila česta pojava između njega i djelatnica i opovrgava da je njegov odnos prema oštećenoj imao bilo kakve seksualne konotacije niti bi se on sa istom u tako nešto upuštao poznavajući njen mentalni sklop i psihičku i emocionalnu nestabilnost, pa je u odnosu na nju bio oprezan i imao isključivo poslovni i površno kolegijalno-prijateljski odnos. A da su te poruke konkretno nastale prilikom situacije vezano uz premještaj na drugo radno mjesto oštećenice koja je teška osoba koju nikako nije htio povrijediti pa joj je odgovorio u poruci komunicirajući s njom riječima "nemoj me seksati" misleći pri tome da mu ne pravi probleme zbog premještaja. U potpunosti opovrgava da je oštećenicu čupao za kosu kao što to ona iskazuje jer da je netko bi to sigurno drugi vidio jer je ona uvijek radila u vinogradu u grupi i nikada se od grupe nije odvajala, a na toalet je uvijek išla u paru sa drugom kolegicom. Po njegovim navodima neistinitosti njezinog iskaza govori u prilog i činjenica da se za seksualno uznemiravanje koje mu stavlja na teret ona nikada nikome nije požalila od djelatnica niti prijavila bilo kome u firmi, naprotiv, njemu se jednom požalila da ju je neki drugi zaposlenik seksualno uznemiravao.

Sumirajući optuženikovu obranu iz navoda iste zaključuje se kako obrana opt. SI upire da je prijava oštećenice za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret neistinita i smišljena kao osveta zbog premještaja na drugo radno mjesto.

6. Opt. BI u svojoj obrani danoj prilikom prvog ispitivanja 21. svibnja 2022. i na kraju dokaznog postupka je negirao da bi počinio kazneno djelo za koje se tereti. Potvrdio je da se znalo dogoditi da žrtvu ZI zajedno sa svojom suprugom i ŽI poveze kući s posla, da je ostavljao svoju suprugu jer je to najbliže, a da je žrtvu i ŽI mogao odvesti s dvije strane , da je on naprosto izabrao takav put da prvo vozi ŽI, a potom oštećenicu jer je prilikom ranije dvije vožnje žrtva išla kod ŽI čistiti piliće, pa je zbog toga bez pitanja krenuo voziti obje kod ŽI. Za oštećenicu navodi da iznosi notorne laži ,da je ona ranije znala padati u depresiju, da je nakon njegova umirovljenja isto nekoliko puta povezao gore navedene i to na poziv upravo oštećenice koja je jednom čak i nakon prijavljenog događaja bila kod njega i na ručka, te je tome dodao kako je nesebično često pomagao oštećenoj i njenoj obitelji poklanjajući im drva za ogrijev i na druge razne načine im materijalno pomagao znajući da ona i njezin suprug imaju četvero djece. Smatra kako je osnovni razlog ovakvog lažnog prijavljivanja od strane ZI osveta. Naveo je da se ZI njemu "udvarala" , budući da mu je slala SMS poruke u kojima mu je govorila da je sama, da želi da on dođe kod nje, da će im biti lijepo i slično , a što je on ignorirao jer nije želio biti sa njom u ljubavnoj niti bilo kakvoj drugoj vezi. On je čak ove poruke pokazao i svojoj supruzi koja se zbog istih jako razljutila te se htjela obračunati sa ZI ali ju je on u tome spriječio, budući da mu je poznat genetski kod njene obitelji, odnosno poznato mu je da u njenoj obitelji ima i psihičkih bolesnika.

7. Usporedbom obrana obojice optuženika i optužbe tj. činjeničnog opisa iz optužnice utvrđeno je kao nesporno u odnosu na kaznena djela spornog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11. i zlostavljanja na radu iz članka 133. KZ/11. koja se opt. SI stavljaju na teret, da je ošt. ZI u inkriminirano vrijeme bila zaposlenica trgovačkog društva "Iločki podrumi" d.d. [adresa], na radnom mjestu radnika u vinogradu, dok je opt. SI također bio zaposlenik istog trgovačkog društva ali na radnom mjestu predradnika u vinogradu, te je na taj način bio nadređen ošt. ZI. Da je isto nesporno proizlazi iz Aneksa br. 1. Ugovora o radu za opt. SI od 30. prosinca 2016. (list 30), Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za oštećenicu od 1. srpnja 2013., te sistematizacije radnih mjesta ( list 31 i 33), a isto su u svojoj obrani, odnosno iskazu, učinili nespornim i opt. SI i oštećenica.

U odnosu na opt. SI

7.1. Sporno je je li opt. SI spolno uznemiravao ošt. ZI, te da li ju je zlostavljao na radu i narušio joj njeno zdravlje, kako mu je to optužnicom i stavljeno na teret, a time i pitanje njegove krivnje i kaznene odgovornosti za inkriminirana djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11. i zlostavljanja na radu iz članka 133. KZ/11.

7.2. To zbog toga što obrana osporava da se događaj odigrao na onakav način kako je to opisano u optužnici, posebice u dijelu gdje se opt. SI stavljaju na teret radnje koje predstavljaju terećena kaznena djela čupanjem za kosu i povlačenjem za glavu oštećenice tijekom njezina rada u vinogradu u inkriminiranom razdoblju uz istovremeno upućene joj riječi "što bih ti radio, uživala bi, svašta bih ti radio, ti bi procvjetala, nabijem te, jebem te, jebat ću te, tebe treba dobro izjebati", njegovi upiti upućeni oštećenoj o čvrstoći njezine stražnjice, hvatanje iste za stražnjicu tijekom berbe, te slanje poruka sa seksualnom konotacijom, te da je sve opisano u uzročno posljedičnoj vezi sa akutnom stresnom reakcijom, anksiozno depresivnim poremećajem i poremećajem prilagodbe sa teškim depresivnim epizodama, zbog čega se oštećenica i liječila bolnički.

7.3. Obrana opt. SI osporava i činjenice koje bi predstavljale obilježja terećenog kaznenog djela i optuženikovu krivnju.

8. Da bi utvrdio je li se događaj odvijao upravo na onakav način kako je to opisano u optužnici, a radi utvrđenja spornih činjenica, sud je na prijedloge optužbe, obrane i po službenoj dužnosti proveo dokaze neposrednim ispitivanjem na raspravi ošt. ZI u posebnoj prostoriji odvojeno od optuženika, koje ispitivanje je obavljeno uz stručnu pomoć sudskog informatičara, a prije čega je na istom raspravnom ročištu reproduciran raniji iskaz oštećenice pred sucem istrage Županijskog suda u Vukovaru od 2. srpnja 2018. bez njezinog znanja i uvida u isti, a sve s ciljem kako bi se pitanjima obrane što manje žrtvu viktimiziralo i izložilo daljnjem stresu, te su pročitani iskazi svjedoka PI, MI i LI sa dokaznog ročišta i raspravnog ročišta 1. lipnja 2021., kao i iskaz svjedokinje ŽI od 18. srpnja 2018., te njezin iskaz sa rasprave na kojoj je svjedokinja ispitana sukladno uputi ukidbenog rješenja.

8.1. Ispitan je i vještak psihijatar EI na okolnosti dopune psihijatrijskog nalaza i mišljenja, provedeno kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje žrtve po stalnim sudskim vještacima psihijatru HI i psihologu SID koji su izradili pisani nalaz i mišljenje od 19. svibnja 2025., te su imenovani vještaci i ispitani na raspravi na okolnosti pisanih nalaza i mišljenja, pregledan je

1 0

priloženi dokazni materijal obrane i to preslika ovjerenog prijevoda sa srpskog jezika izvoda iz matične knjige umrlih za osobu CI rođenu AI od 9. srpnja 2025., te dopis Iločkih podruma d.d. od 4. srpnja 2025. o statusu radnice ZI (sada AI), te su kao dokazi pročitani i preslika ovjerenog prijevoda sa srpskog jezika izvoda iz matične knjige umrlih za osobu CI rođenu AI od 9. srpnja 2025., te dopis Iločkih podruma d.d. od 4. srpnja 2025. o statusu radnice ZI (sada AI), te su pročitani i pregledani dokazi pobliže opisani i navedeni u točki 3. obrazloženja ove presude.

9. Dokazi koji se odnose na sporne činjenice su oni dokazi koji su proturječni obrani glede osporenih činjenica, a koji predstavljaju dokaze koji su važni za ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza o spornim činjenicama.

10. Kao eklatantni primjer takvog dokaza u konkretnom slučaju u odnosu na djela koja se opt. SI stavljaju na teret upravo predstavlja iskaz oštećene ZI.

10.1. Ošt. ZI je u odnosu na kaznena djela koja se stavljaju na teret opt. SI navela da joj je nadređeni imenovani optuženik, počev od berbe grožđa 2016. kao i tijekom radova u vinogradu 2017. gotovo svakodnevno govorio što bi joj radio, da bi uživala, čupao ju za kosu, stalno gledao u nju i govorio "Što bi ja tebi radio", da ju je u svibnju ili lipnju 2017. tijekom plijevljenja ili nekih drugih radova pitao imali li tako čvrstu "guzicu" i kad skine hlače, da ju je u berbi 2017. uhvatio za stražnjicu, na njezino upozorenje da će ga prijaviti je rekao da zaveže jezik i pazi šta priča, pratio ju dva puta kada je išla obavljati nuždu u vinogradu, da ju je za kosu čupao i u listopadu 2017. i to s leđa opet govoreći "Šta bi ja tebi svašta radio", "Ti bi procvjetala" , "Ti bi se sa mnom smijala" , da joj je jednom prilikom na upit zašto je tako gleda odgovorio "Tebe treba dobro izjebat i jebat", a kad mu je rekla da ga se ne tiče njen seksualni život unio joj se u lice i rekao da ga se tiče , i te kako tiče, kao i da joj je govorio "Nabijem te, jebem te, jebat ću te". Dodala je da je gore navedene riječi izgovarao 2017. , da ju je dirao po stražnjici poslije berbe 2017., da "nema dana" kad joj ranije navedene riječi nije izgovarao, da ona više to nije mogla podnijeti, da ju je izluđivao gotovi svaki dan, da ju je sigurno 20 puta povukao za kosu, da je ona o tome pričala ženama, drugim radnicama na Principovcu, da je liječenja na psihijatriji zbog toga, da je premještana na drugo mjesto rada, na Vukovo, nakon što je sve prijavila GI, da joj se na razgovoru kod direktora SI podsmijavao.

Ispitana na raspravi 31. ožujka 2025. u odvojenoj prostoriji u kojoj je bila nazočna i službenica Ureda za zaštitu žrtvama i svjedocima kaznenih djela i kojim ispitivanjem je tehnički rukovodio sudski informatičar, za vrijeme dok su u sudnici bili, između ostalih, optuženici i njihovi branitelji, ošt. ZI je izjavila kako se zbog velikog proteka vremena ne može sjetiti točno vremena počinjenja djela, no da misli kako se radilo o 2016. kada je radila u vinogradu gdje joj je bio nadređeni upravo opt. SI, koji je za vrijeme tog rada neprestano vrebao priliku da ju uhvati nasamo u vinogradu i kada je u tome uspio govorio joj je što bi joj sve radio u smislu toga da ju treba "jebati" i pri tome ju je znao udariti po stražnjici. Također opisuje kako ju je u jednom navratu i pitao "je li joj stražnjica tako čvrsta i bez hlača", a kada mu je jednom prilikom putem mobitela poslala poruku vezano uz posao, odgovorio joj je na tu poruku riječima "nemoj da ti ja dođem u krevet" (pri tome je konstatirana uznemirenost oštećenice). Napominje kako je bila degradirana na poslu i premještena na drugo

1 1

radno mjesto, te se zbog toga išla žaliti direktoru kojemu je i ispričala sve što joj je SI radio, na što je ovaj rekao "pa što ako te je i dirao", što ju je jako uznemirilo. Za djelatnice svoje kolegice kojima je to ispričala koje su u jednom navratu svjedočile da joj se nabacivao neprimjerenim i prostim riječima iskazuje kako su o tome šutile jer su se bojale otkaza. Opovrgava tvrdnje opt. SI da su djelatnice u vinogradu tražile da ih ponekad udari svojom bilježnicom po stražnjici i izjavljuje da ju je opt. SI u smislu nabacivanja znao čupati za kosu i govoreći što bi joj sve radio i da je to bilo i pred drugim djelatnicama za vrijeme njezinog rada u grupi. Također pojašnjava kako ju je imenovani optuženik kada je išla obavljati nuždu uvijek pratio i onda joj je nasamo govorio riječi seksualnog uznemiravanja, zbog svega se osjećala jako teško, imala je nesvjestice i liječila se. Vezano na okolnost je li u vinogradu na wc išla sama ili uvijek u paru sa drugom radnom kolegicom oštećenica je iskazala da ju je SI išao pratiti kada je obavljala nuždu i pri tome joj govorio u optužnici također spomenute riječi u seksualnom smislu. Vezano uz premještaj na drugo radno mjesto, oštećenica je to smatrala vlastitim degradiranjem.

10.2. Oštećenica je ispitivana pred sucem istrage i na raspravi 31. ožujka 2025. i u oba navrata bila je u vidno prilično uznemirenom stanju, te joj je službenica Ureda za podršku i zaštitu svjedoka morala više puta ohrabrivati i davati joj vode.

10.3. Iz Računalnog izlista poruka (list 16) vidljiv je neprimjeren sadržaj koji je opt. SI poslao na mobilni telefon žrtve ZI. U smislu toga optuženik joj piše kada ga je upitala putem mobitela radi li sutra u drugoj smjeni riječi "ej mala..uozbilji se..spavaj..nemoj da ti dođem u krevet", a kada mu idućeg dana se obraća putem mobitela da je završila kod doktora zbog tlaka, on joj odgovara "ti to mene svaki dan malo seksaš mala".

10.4. Iz medicinske dokumentacije za ošt. ZI ( list 9-12) proizlazi da je žrtva ZI boravila na psihijatrijskom odjelu Opće županijske bolnice Vukovar u razdoblju od 21. studenog 2017. do 28. studenog 2018. sa glavnom dijagnozom miješana anksioznost i depresivni poremećaj, a čemu je prethodio niz stresnih situacija kojima je izložena na radnom mjestu zbog čega je imala "crne misli", nije vidjela smisao dalje živjeti, jasno je verbalizirala namjeru sebi nauditi.

10.5. Iz zdravstvenog kartona oštećene ( list 190-222) proizlazi da u istome ne postoje indikacije niti podaci da bi ista bolovala ili bila liječena do duševnih bolesti, kao niti da je koristila medikamente za liječenje duševnih poremećaja i duševnih bolesti.

10.6. Iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka EI koji je sud ocijenio kao stručan i objektivan i koji ničim nije doveden u sumnju, i na koji stranke nisu imale primjedbi, proizlazi da je žrtva ZI osoba za koju nema podataka o upadnostima u razvojnoj i kasnijoj životnoj anamnezi sve do događaja koji su predmet ovog postupka . Ista do predmetnih događaja nije imala niti znatnijih psihičkih smetnji. Nakon toga, u psihijatrijskom liječenju pod dijagnozom akutne stresne reakcije, a potom anksiozno depresivnog poremećaja (miješana anksioznost i depresija) te poremećaja prilagodbe. Simptomi depresije su bili toliko naglašeni pred hospitalizaciju na Odjelu psihijatrije u Vukovaru da je uz ove dijagnoze postavljena još i dijagnoza teške depresivne epizode. Aktualni anksiozno depresivni poremećaj je kod ZI nastupio nakon dugotrajnije izloženosti stresni situacijama u radnoj sredini te predstavlja posljedicu iscrpljenosti njezinih prilagodbenih potencijala. Poremećaj je

1 2

trajnijeg karaktera i vjerojatno će zahtijevati i dugotrajno liječenje. Imajući u vidu kliničke opise ponašanja ZI pred psihijatrijsku hospitalizaciju kad se nalazila u teškom dekompenziranom stanju sa prisutnim suicidialnim porivima, može se potvrditi potpuno jasna povezanost nastanka opisanih poremećaja i izloženosti stresu na poslu. Prolongirana izloženost stresnim situacijama koje u sebi uključuju i seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, posebno od nadređenih osoba, što žrtvu čini još nemoćnijim i nezaštićenijom, kod većine izloženih osoba bi dovela do nastanka nekog, makar i kraćeg privremenog psihijatrijskog poremećaja.

Na raspravi od 1. lipnja 2021. vještaka EI je naveo da on prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja, te pregleda žrtve ZI nije imao na uvidu zdravstveni karton žrtve. Ukoliko bi se uvidom u zdravstveni karton utvrdilo da u istom postoje podaci o eventualnom ranijem liječenju duševnog poremećaja, posjećivanju psihijatara ili korištenju medikamenata koji se odnose na liječenje psihičkih poremećaja i duševne bolesti, tada bi bila dovedena u pitanje vjerodostojnost iskaza žrtve prilikom pregleda i vještačenja, te da bi se na temelju uvida u zdravstveni karton, odnosno postojanja ili nepostojanja ranije navedenih okolnosti moglo utvrditi da li bi žrtva ZI bila osoba sklona manipulaciji ili ne.

10.7. Sud je prihvatio dokazni prijedlog opt. SI te je, kao i sukladno uputi ukidbenog rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: Kž-342/2022-7 od 22. studenog 2022., pozvan vještak psihijatra EI da izvrši uvid u zdravstveni karton oštećenice, te da imenovani vještak da dopunu svog nalaza i mišljenja, te da se vještaka pozove na raspravu i ispita na okolnost je li oštećena sposobna vjerodostojno iskazivati ili je sklona manipulaciji. U dopuni sudsko psihijatrijskog nalaza i mišljenja za ošt. ZI od 22. travnja 2024. sačinjenoj na osnovu medicinske dokumentacije

– zdravstvenog kartona oštećenice i nakon obavljenog psihijatrijskog pregleda iste vještak psihijatar prof. dr. sc. EI prim. med. utvrdio je kako tijekom pregleda žrtve nije registrirao psihopatologiju koja bi se mogla uobličiti u dijagnozu nekog psihijatrijskog poremećaja, a prijašnje psihičke smetnje koje su uzročno posljedično bile povezane sa događajima koji su predmet ovog postupka, nisu kod oštećenice ostavile trajne posljedice. Zaključno je vještak u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja naveo kako tijekom psihijatrijskog pregleda i analizom zdravstvenog kartona i druge medicinske dokumentacije kod oštećenice nije našao psihopatologiju koja bi mogla kod nje dovesti do konfabulacija, sklonosti manipulaciji ili sklonosti sugestivnom iskazivanju, te zaključio kako sa psihijatrijske strane ne postoje nikakve okolnosti koje bi imale utjecaja na sposobnost iskazivanja ošt. ZI. Također je naveo kako prilikom izrade dopune svog ranijeg vještačkog nalaza nije našao podatke da je oštećena imala bilo kakve psihičke smetnje prije izloženosti konkretnim događajima koji su predmet ovog postupka i da se radilo o do tada duševno zdravoj osobi. Ovakvo ponašanje koje se optuženicima stavlja na teret za oštećenicu predstavlja izraženo stresno stanje pa i psihotraumatsko iskustvo nakon kojeg većina žrtava kao u ovom slučaju pokazala više ili manje izražene simptome psihičke destabilizacije, a što je nastupilo i kod ošt. ZI nakon izlaganja predmetnim događajima odnosno došlo je do psihičke dekompenzacije, zbog čega je liječena na odjelu psihijatrije u Općoj županijskog bolnici Vukovar, između ostalog, pod dijagnozom akutne stresne reakcije i iscrpljenosti prilagodbenim mogućnostima, te zbog depresivnog poremećaja. Takva kompenzacija u potpunosti je u vezi s okolnostima koje je doživjela u radnoj sredini. Pobrojane psihičke smetnje kod oštećenice trajale su do najviše godinu dana i nisu ostavile trajne posljedice.

1 3

10.8. Ispitan na raspravi 31. ožujka 2025. vještak EI ostaje u cijelosti kod svog ranije pisanog nalaza i mišljenja iz 2018. i dopune nalaza i mišljenja iz travnja 2024., izjavio je da je vještačenje i dopunu vještačenja obavio na osnovu pregleda i razgovora sa oštećenicom, nakon uvida u njen zdravstveni karton i drugu dostupnu medicinsku dokumentaciju. Odgovarajući na upite branitelja opt. SI vještak je naveo kako su kod oštećenice tegobe navedene u vještačenju se pojavile 2017. i prethodile su hospitalizaciji na odjelu psihijatrije u Vukovaru, a kao termin "psihičke dekompenzacije žrtve" opisao je kako ta psihička dekompenzacija može biti u progresiji nakon prvog pojavljivanja tijekom 2017. i da prema rezultatima brojnih studija seksualno zlostavljanje spada u sami vrh psihotraumatskih iskustava žrtava i u preko 80% slučajeva izaziva psihičke reakcije, najčešće u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja. Kod oštećenice ipak nije imala takva obilježja da bi predstavljala i ugrozu života ali svakako predstavlja radnju kod koje se očekuje psihička destabilizacija osobe, što je prisutno upravo i kod oštećenice koja je nakon izloženosti događajima koje se u optužnici stavlja na teret optuženicima razvila jasan patološki psihološki odgovor koji je detaljnije opisan u medicinskoj dokumentaciji. Po njegovoj procjeni posljedice takve destabilizacije su kod oštećenice u konkretnom slučaju trajale do godinu dana, no da žrtve u većini slučajeva imaju emociju straha i izbjegavaju mogući ponovni susret sa počiniteljem, a kako se upravo ponašala i ošt. ZI. Odgovarajući na upit optuženika je li ovu psihičku dekompenzaciju mogao izazvati i neki drugi stresni događaj, kao što je u konkretnom slučaju smrt bliske osobe, koja okolnost se dogodila nekoliko mjeseci prije inkriminiranog događaja, vještak je odgovorio kako psihička dekompenzacija može eventualno nastati nakon gubitaka bliskih osoba, no da je u konkretnom slučaju situacija takva da je oštećena nakon smrti sestre kraće vrijeme koristila farmakoterapiju uključujući anksiolitike (Helex), međutim ključno je to da ovo stanje nema nikakve uzročno posljedične veze sa kasnijom njenom hospitalizacijom koja je uslijedila na psihijatriji.

10.9. Sud je na prijedlog obojice optuženika proveo i kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima doc. dr. sc. SID, specijalistu kliničke psihologije i stalnom sudskom vještaku psihijatru HI dr. med., a na okolnosti je li oštećena sposobna istinito odnosno vjerodostojno iskazivati o proživljenim događajima vezanim uz kaznena djela, ima li kod iste sklonosti ka sugestivnom iskazivanju na osnovu nagovora od strane druge osobe i eventualne sklonosti konfabulacijama, i je li se njene psihičke smetnje i činjenica korištenja farmakoterapije mogu podvesti kao okolnosti koje bi dovele u pitanje relevantnost njezina iskaza, tj. je li oštećenica uslijed svega sposobna istinito svjedočiti o proživljenim događajima i isto tako događaj vjerno reproducirati.

10.10. Vještak psihijatar je posebno referirajući se na okolnost korištenja farmakoterapije u svom pisanom nalazu i mišljenju od 19. svibnja 2025. naveo kako trenutno psihofarmakoterapija, kao i terapiju koju je oštećenica uzimala nakon predmetnog događaja gotovo istovjetno, ne utječe na sposobnost istinitog iskazivanja, niti na kognitivne funkcije na način da bi njezina adekvatna sposobnost reprodukcije proživljenog bila na bilo koji način kompromitirana. Nadalje, naveo je kako njezine ranije opisane psihičke smetnje nisu takve prirode da bi remetile mogućnost istinitog iskazivanja, te da je u nekim slučajevima moguće potiskivanje određenih traumatskih događaja i izostavljanja, često i najtraumatičnijih segmenata događaja. Pojasnio je kako općenito govoreći na mogućnost istinitog iskazivanja bi mogli utjecati u

1 4

psihijatrijskom smislu poremećaji iz spektra teških duševnih bolesti kao što su shizofrenija, psihotični procesi i slični, s popratnom terapijom antipsihoticima, jer bi izazvali značajnije intelektualne deficite u umjerenom, pa čak i težem stupnju, no ne i poremećaji ili psihofarmakoterapija koju je oštećenica imala odnosno uzimala u konkretnom slučaju. Dakle, vještak HI utvrdio je kako se u psihijatrijskom smislu kod oštećenice ne nalaze poremećaji koji bi utjecali na njezinu sposobnost vjerodostojnog iskazivanja i nema znakova psihičkih bolesti koje bi bile od utjecaja na mogućnost testiranja realiteta, nema znakova psihotičnog poremećaja niti smetnji koje bi izraženije utjecale na kognitivne funkcije ili utjecale na sugestibilnost i sklonost konfabulaciji.

10.11. Vještakinja psiholog referirajući se na sposobnost odnosno vjerodostojnog iskazivanja oštećenice o proživljenim događajima vezanim uz kaznena djela i eventualnu sklonost sugestivnom iskazivanju na osnovu nagovora od strane druge osobe i eventualnu sklonost konfabulacijama kod ošt. ZI u svom pisanom nalazu i mišljenju od 15. svibnja 2025. utvrdila je da je oštećenica primarno intelektualno ispodprosječna osoba, bez izrazitijih smetnji vizualno motoričke koordinacije i pažnje, te s blažim smetnjama kratkoročnog pamćenja. Sposobnost reprodukcije upamćenog (aktivno prisjećanje) je ispodprosječna, dok je sposobnost prepoznavanja upamćenog iznadprosječna. U okvirima ispodprosječne sposobnosti pamćenja ne nalaze se smetnje odloženog niti dugoročnog pamćenja. Od kvalitativnih poremećaja pamćenju nije uočena sklonost konfabuliranju niti pojačana sugestibilnost. Radi se o primarno introvertiranoj (povučena, slabije društvena, bez velikog socijalnog kruga, izbjegava uzbuđenje i rizik, kontrolirana, više pasivna), anksioznoj i emocionalno toploj osobi (nesigurna, neodlučna, niskog samopouzdanja, tjeskobna, nepovjerljiva, nježna i suosjećajna prema bliskim osobama u svojoj okolini.), bez izrazitih poteškoća socijalne prilagodbe. Aktualno se uočava izražena nelagoda i situacijsku anksioznost, emocionalna i vegetativna nestabilnost (tijekom prepričavanja kritičnih događaja). Aktualno se uočava umjerena depresivnost, značajna anksioznost te elementi posttraumatskog stresnog poremećaja vezani uz predmetne događaje, kao moguće traumatsko iskustvo, a koji su aktualno intenzivirani sudskim procesom. Ne uočavaju se psihotični simptomi. Oštećenica predmetne događaje (iskustvo vlastitog seksualnog zlostavljanja od strane optuženika) navodi kao traumatsko iskustvo. Registriraju se simptomi povećane anksiozne pobuđenosti (nervoza. tjelesni simptomi vegetativne pobuđenosti, drhtanje, trzaji, pretjerana zabrinutost, strah, napetost) i obrambenog izbjegavanja (svjesno i namjerno izbjegavanje bolnih misli i osjećaja kao načina suočavania s traumatskom uznemirenošću i neugodom) uz povremene intruzivne, nametajuće doživljaje i depresivne simptome, te da je ukupna mjera sugestibilnosti oštećenice kao mogućeg svjedoka prosječna. Oštećenica pokazuje ispodprosječnu sposobnost neposrednog prisjećanja verbalnog sadržaja, prosječnu sugestibilnost pod utjecajem sugestivnih pitanja, te iznadprosječnu sklonost promjene odgovora pod utjecajem socijalnog pritiska, o čemu treba voditi računa prilikom ispitivanja. Rezultati Cheek liste za procjenu valjanosti izjave (SVA) i Kriterijski temeljene sadržajne analize (CBCA) upućuju na to da je oštećenica sposobna valjano i vjerodostojno izjavljivati / iskazivati o ranijem proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka.

1 5

Nadalje je vještakinja u pisanom nalazu i mišljenju za oštećenicu napisala da je na temelju svojih kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i trenutačnog psihičkog stanja općenito sposobna valjano i objektivno iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka te je sposobna valjano i istinito / objektivno svjedočiti o proživljenim događajima koji su predmet ovog postupka, te da je ista primarno intelektualno ispodprosječna osoba, bez izrazitijih smetnji vizualno motoričke koordinacije i pažnje te s blažim smetnjama kratkoročnog pamćenja, koja je sposobna percipirati, pamtiti, razumjeti uzročno posljedične veze te reproducirati upamćeno. Sposobnost reprodukcije upamćenog (aktivno prisjećanje) je ispodprosječna, dok je sposobnost prepoznavanja upamćenog iznadprosječna. U okvirima snižene sposobnosti pamćenja ne nalaze se smetnje odloženog niti dugoročnog pamćenja.

Također je navela kako kod oštećenice od kvalitativnih poremećaja pamćenja nije uočena sklonost konfabuliranju niti pojačana sugestibilnost, te da je oštećenica primarno primarno introvertirana (povučena, slabije društvena, bez velikog socijalnog kruga, izbjegava uzbuđenje i rizik, kontrolirana, više pasivna), anksiozna i emocionalno topla osobi (nesigurna, neodlučna, niskog samopouzdanja, tjeskobna, nepovjerljiva, nježna i suosjećajna prema bliskim osobama u svojoj okolini.). bez izrazitih poteškoća socijalne prilagodbe (kontrolirana, odgovorna). Uočene crte ličnosti (anksiozna, nesigurna, neodlučna) su svojom kvalitetom i intenzitetom umjerene te ne ugrožavaju sposobnost valjanog i istinitog iskazivanja u ulozi svjedoka.

Nadalje, u pisanom nalazu i mišljenju vještakinje navedeno je kako se kod oštećenice aktualno uočava izražena nelagoda i situacijsku anksioznost, emocionalna i vegetativna nestabilnost (tijekom prepričavanja kritičnih događaja). Registrira se umjerena depresivnost, značajna anksioznost te elementi posttraumatskog stresnog poremećaja vezani uz predmetne događaje, kao moguće traumatsko iskustvo, koji su aktualno intenzivirani sudskim procesom. Ne uočavaju se psihotični simptomi. Oštećenica predmetne događaje (iskustvo vlastitog seksualnog zlostavljanja od strane optuženika) navodi kao traumatsko iskustvo. Registrirąiu se simptomi povećane anksiozne pobuđenosti (nervoza, tjelesni simptomi vegetativne pobuđenosti, drhtanje, trzaji, pretjerana zabrinutost, strah, napetost) i obrambenog izbjegavanja (svjesno i namjerno izbjegavanje bolnih misli i osjećaja kao načina suočavanja s traumatskom uznemirenošću i neugodom) uz povremene intruzivne, nametajuće doživljaje i depresivne simptome, te da je ošt. ZI sposobna istinito iskazivati o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka. Formalno-strukturalna i sadržajna analiza izjave oštećenice pred vještakom sukladno kriterijima valjanosti pokazuje da je oštećenica sposobna valjano izjavljivati o proživljenim događajima koji su predmet ovog sudskog postupka.

Za njezinu izjavu vještakinja tvrdi da je sadržajno koherentna, jasna, logične strukture, nestrukturirane produkcije, s opširnim opisima detalja mjesta, vremena, osoba i događaja, povezana je sa širim vremenskim kontekstom. sadrži opise interakcija, reprodukcije razgovora, obilje detalja kritičnog događaja, navode o subjektivnom psihičkom stanju, atribucije psihičkog stanja opt. postoje, postoji priznavanje nedostataka prisjećanja, samooptuživanje i opis uključuje sadržajne elemente

1 6

specifične za seksualno zlostavljajuće ponašanje optuženika. Analizom izjave sukladno kriterijima valjanosti i vjerodostojnosti ne nalaze se podaci o sugestivnom utjecaju drugih osoba na izjavljivanje, ne nalaze se elementi patološke motivacije za optuživanje, a analiza konteksta otkrivanja mogućeg kaznenog djela ne ukazuje na hotimično. planirano optuživanje, a posebice neistinito optuživanje. Primjerenost emocionalne pratnje i sukladnost izjavljivanja oštećenice tijekom višekratnih izjavljivanja i ispitivanja ukazuje na sposobnost valjanog i istinitog izjavljivanja o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka. Zbog svega vještakinja psiholog kod ošt. ZI nije registrirala pojačanu sugestibilnost niti sklonost konfabuliranju.

Ukupna mjera sugestibilnosti oštećenice kao mogućeg svjedoka je prosječna. Oštećenica pokazuje prosječnu sugestibilnost pod sugestivnih pitanja, ali iznadprosječnu sklonost promjene odgovora pod utjecajem socijalnog pritiska, o čemu treba voditi računa prilikom ispitivanja (dati joj vrijeme, pokazati empatiju; potaknuti izjavljivanje otvorenim pitanjima, sažimanjem i parafraziranjem, bez sugestivnih pitanja i vršenja pritiska). U trenutku kada se saznalo za kritične događaje nije postojao sugestivni utjecaj nikoga na oštećenicu za optuživanje optuženika i to posebice neistinito optuživanje. Oštećenica je dugo trpjela ponašanja optuženika zbog financijske ovisnosti te činjenice da su obojica nadređeni, izbjegavala optuženike i štitila se sama kako znala u danom trenutku. Povjerila se prijateljici s posla radi emocionalnog rasterećenja, a prijavila nadređenoj osobi u situaciji emocionalne iscrpljenosti. S obzirom na to da od nadređene nije dobila adekvatnu podršku, već je bila premještena na drugo radno mjesto (što je doživjela ponižavajuće i degradirajuće), dolazi do potpunog iscrpljenja prilagodbenih sposobnosti te se javila na liječenje psihijatru, a iza toga prijavljuje događaje policiji. Povjeravanje i podnošenje kaznene prijave je pridonijelo emocionalnom smirenju, smanjenju tjeskobe, straha, poniženja i ponovnom uspostavljanju samopoštovanja.

Vještakinja je nadalje navela kako je tijekom vremena moguć sugestivni utjecaj osoba s kojima je oštećenica u kontaktu (obitelj, okruženje) i samog kaznenog postupka (vještaci, državni odvjetnik, sudac), ali on ne bi trebao značajnije doprinijeti promjeru opisa centralnog događaja (tko, što, gdje, kada, kako). Oštećenica spontano i dosljedno iznosi optužbe o seksualno zlostavljajućem ponašanju optuženika prema njoj, te da je oštećenica na temelju svojih kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i trenutačnog psihičkog stanja općenito sposobna valjano i objektivno iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka te je sposobna valjano i istinito / objektivno svjedočiti o proživljenim događajima koji su predmet ovog postupka. Kod ošt. ZI se ne registrira pojačana sugestibilnost niti sklonost konfabuliranju.

10.12. Vještak psihijatar HI odgovarajući na upite branitelja opt. SI na raspravnom ročištu od 5. lipnja 2025. odgovorio je da je vještačenja radio na osnovu medicinske dokumentacije i pregledom oštećenice, te pojasnio iz kojih razloga je moguće na osnovu medicinske dokumentacije i pregleda tj. kliničkog intervjua utvrditi saznanja koja su mu postavljena sudskim nalogom.

10.13. Vještakinji psihologinji SID obrana opt. SI na raspravnom ročištu nije postavljala pitanja vezano uz njezin nalaz i mišljenje, niti je dala primjedbe.

1 7

11. Iz dopisa trgovačkog društva Iločki Podrumi d.d. od 9. veljače 2023. proizlazi kako je ošt. ZI prijavila opt. SI nakon njezina premještaja na drugu radnu lokaciju, te da je na novo radno mjesto u vinogradima premještena 13. studenog 2017. i da je povodom toga zatražila razgovor sa direktorom trgovačkog društva kojemu je osobno iznijela prigovor (prijavu) protiv opt. SI u vezi s njezinim premještajem i njegovim ponašanjem prema njoj, koji razgovor je obavljen 7. prosinca 2017. Iz istog dopisa također proizlazi da je premještena jer je na lokaciji na koju je premještena (Vukovo) obim posla zahtijevao veći obim radnika no što je na lokaciji Principovac na kojoj je bio višak radnika. Iz istog dopisa proizlazi da se u konkretnom slučaju nije radilo o nikakvoj formalnoj odluci o premještaju, nego o operativnoj odluci koje su se donosila na tjednom i mjesečnoj razini sukladno obimu posla. Dakle, iz dopisa proizlazi kako se odluke o premještaju donose usmenim odlukama voditelja vinogradarstva i radi se o čestim premještajima, zbog čega je sve nadređene začudila reakcija oštećenice na predmetni premještaj. U ugovoru o radu svim zaposlenicima iz sektora vinogradarstva kao mjesto rada određena je lokacija [adresa] koja posjeduje vinograde na pet lokacija, dakle zaposlenici mogu obavljati poslove na svih tih pet lokacija. Iz potonjeg dopisa vidljivo je kako je oštećenica nakon određenog vremena samoinicijativno napustila trgovačko društvo radi odlaska u rad u inozemstvo, da bi nakon nekog vremena uputila ponovno usmenu zamolbu za povratak na rad u Iločke Podrume d.d., međutim nije primljena jer u tom trenutku nije bilo potrebe za dodatnim radnicima. Dopis je potpisao predsjednik upravo Iločkih Podruma d.d. PI.

12. Analizirajući sve pobrojane dokaze materijalne i personalne prirode pojedinačno i u međusobnoj vezi, nakon sumiranja činjenica, te iste uspoređujući s navodima obrane opt. SI, sud smatra dokazanim da je imenovani optuženik počinio kaznena djela koja su mu optužnicom stavljena na teret.

13. Analizirajući iskaz ošt. ZI isti u potpunosti proturječi obrani opt. SI u odnosu na sporne činjenice, u dijelu gdje imenovani optuženik opovrgava da je ikada u vinogradu bio sam sa oštećenicom, da ju nije čupao za kosu, da joj nije govorio riječi izrazito seksualne konotacije kao što su "šta bi ti radio, uživala bi, svašta bi ti radio…" i druge opisane u optužnici, da ju je samo ponekad bilježnicom udario po stražnjici kao što je to bilo uobičajeno i sa drugim djelatnicima iz šale, a ne u seksualnom smislu, a kao šalu da je upotrijebio i opisane poruke putem mobitela. To zbog toga što oštećenica interpretirajući događaj u uznemirenom stanju detaljno opisuje kako ju je optuženik čupao za kosu i povlačio joj glavi u pri tome govorio riječi opisane u optužnici, da ju je u nekoliko navrata pratio kada bi išla obavljati nuždu i tada joj je govorio kako ju treba "jebati" što ju je izluđivalo i ona takvo ponašanje više nije mogla podnijeti zbog čega je i završila na psihijatrijskom liječenju.

13.1. Iskaz ošt. ZI sudu je djelovao iskreno, uvjerljivo i vjerodostojno, iako je oštećenica bila vrlo uznemirena prilikom reproduciranja proživljenih događaja, pa je obrana pokušala njezin iskaz kompromitirati, zbog čega je provedeno najprije vještačenje kao dokaz optužbe po vještaku psihijatru EI kao i dopuna istog, a potom na prijedlog obrane i kombinirano psihologijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima psihijatru HI i psihologinji SID.

1 8

13.2. Vještačenje po vještaku psihijatru EI i dopuna istog dano je po pravilima struke i njime je odgovoreno na sva pitanja koja je pred ovog vještaka sud postavio u svom nalogu, zbog čega je imenovani vještak cjelovito odgovorio na sva pitanja koja je sud zatražio na stručan i objektivan način, zbog čega ovo vještačenje sud u potpunosti prihvaća, niti je na pisani nalaz i mišljenje, dopunu istog i na iskaz vještaka bilo bilo kakvih primjedbi od strane obrane.

13.3. Također je i kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje koje je obavljeno po vještacima psihijatru HI i psihologu SID dano po pravilima struke, vještačenjima je sveobuhvatno odgovoreno na sva pitanja vezano uz razjašnjenje okolnosti koje je pred ove vještake sud postavio u nalogu, dano je na stručan i objektivan način, pa i ova vještačenja sud u potpunosti prihvaća, na pisani nalaz i mišljenje vještaka psihijatra HI i psihologinje ĆI nije bilo nikakvih primjedbi niti od strane obrane niti od strane optužbe, a obrana opt. SI također nije iznijela nikakve primjedbe niti na pisani nalaz i mišljenje niti na iskaze vještaka na raspravi.

13.4. Pobrojanim provedenim vještačenjima vještaci psihijatri su obojica utvrdili da je oštećenica sposobna istinito iskazivati i da farmakoterapija ne utječe na njezine funkcije na način da bi njezina sposobnost reprodukcije proživljenog bila kompromitirana, dok je vještakinja psiholog u svom vještačenju također navela kako je oštećenica na osnovu svojih kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i trenutačnog psihičkog stanja sposobna valjano i objektivno iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka, te da je sposobna valjano i istinito, kao i objektivno svjedočiti o proživljenim događajima koji su predmet ovog postupka i pri tome se kod oštećenice nije registrirala pojačana sugestibilnost niti sklonost konfabulaciji.

13.5. Dakle, vještačenjem je utvrđeno, kako je oštećenica sposobna valjano i objektivno interpretirati proživljene događaje pred tijelima kaznenog progona, zbog čega je na nedvojben način otklonjena sumnja u valjanost njezina iskaza u smislu toga da nije sposobna dati iskaz o proživljenim događajima, te da kod iste nema sklonosti sugestibilnosti niti konfabuliranju, što je u prvom redu zaključak vještaka psihologa, te vještaka psihijatra EI, a vezano uz korištenje farmakoterapije koje bi mogle dovesti u pitanje sposobnost istinitog svjedočenja o proživljenim okolnostima i sposobnosti vjernog reproduciranja događaja, vještak psihijatar HI je u svom vještačenju našao da se kod oštećenice ne nalaze poremećaji koji bi utjecali na sposobnost iskazivanja, niti da je njena psihofarmakoterapija na bilo koji način utjecala na sposobnost vjernog reproduciranja događaja i njezine kognitivne funkcije na način da bi utjecale na smanjenje mogućnosti reprodukcije proživljenog, a kao što je sve to pokušala prikazati obrana optuženika.

Iz navedenih razloga sud je odbio dokazni prijedlog obrane za novih vještačenjem kao odugovlačeći i uperen jedino u svrhu toga da ova presuda ne dočeka svoj pravorijek zbog nastupa zastare, a ponajviše i iz razloga što je provedenim vještačenjem po psihijatrima EI i HI, te psihologinji ĆI odgovoreno na sva pitanja koje je u ovom kaznenom postupku valjalo odgovoriti na osnovu psihologijskog i psihijatrijskog vještačenja.

13.6. Na istinitost iskaza ošt. ZI upućuje i svjedokinja ŽI koja u svom iskazu danom na dokaznom ročištu 18. srpnja 2018. u vezi kaznenih djela koja

1 9

se opt. SI stavljaju na teret iskazuje da je SI bio njen i poslovođa ošt. ZI, te da joj je kolegica ošt. ZI pričala kako ju je na radu u vinogradu znao udariti rukom po stražnjici, a da je ona osobno čula kada ju je SI pitao "je li joj guza čvrsta kad skine hlače kao što izgleda". Pored navedenog, ispričala joj je kako ju je u vinogradu pratio kada je išla vršiti malu nuždu, a spominjala joj je i neke poruke neprimjerenog sadržaja koje joj je slao, no nije joj nikada te poruke pokazala, samo se sjeća kako joj je nešto rekla da joj je ovaj rekao "nemoj da ti dođem u krevet" ili tako nešto slično. Na dokaznom ročištu je ova svjedokinja opisala oštećenicu kao mirnu, povučenu i vrijednu osobu, najmlađu u njezinoj grupi i da je takva bila na početku njezina rada, ali da je tijekom 2017. od kada je završila i na psihijatrijskom liječenju postala uznemirena, morala joj je često pomagati iako je starija i da definitivno nije onakva kakva je bila ranije, no da joj se kasnije stanje popravilo. Vezano uz premještaj na drugo radno mjesto svjedokinja navodi da je ona premještena zajedno sa ošt. ZI i to im je prikazano da će u vinograd na Vukovu ići samo kao ispomoć i da je to radno mjesto bilo puno teže, a da su tamo prebačene za stalno saznale tek kada su na Vukovu počele raditi. Svjedokinja iskazuje da je premještaj uslijedio nakon što je Snežana opt. Feltana prijavila šefici GI za neprimjereno ponašanje, ali da to ne može reći sa sigurnošću zbog proteka vremena. Također iskazuje kako po njenom mišljenju nema niti jedan razlog da bi neistinito prijavljivala optuženike i da potpuno vjeruje oštećenici jer je SI jednom prilikom i nju za vrijeme dok je radila u vinogradu svojom bilježnicom udario po stražnjici, a ona ga je nakon toga pogledala i pitala "šta je to?", a misli da je isto radio i drugim radnicama.

Upravo iskaz ŽI dan na raspravi i dokaznom ročištu upućuje na to da je iskaz oštećenice istinit, jer iako je ova svjedokinja iskazala ljutnju na oštećenicu, na raspravi svjedoči o tome kako je optuženi SI jednom prilikom dobacio ošt. ZI "da ju treba dobro izjebati", da je također u jednom navratu primijetila kako je optuženik oštećenicu čupkao za kosu u prolazu i svjedoči da joj je oštećenica pričala kako je SI znao reći "da joj je čvrsta guza". Kada se ovom iskazu doda i iskaz dan na dokaznom ročištu gdje ova svjedokinja iskazuje da joj je ZI pričala kako ju je na radu u vinogradu SI znao udariti rukom po stražnjici, a da je ona osobno čula kada ju je SI pitao "je li joj guza čvrsta kad skine hlače kao što izgleda", te da joj je ispričala kako ju je u vinogradu pratio kada je išla vršiti malu nuždu, a spominjala joj je i neke poruke neprimjerenog sadržaja koje joj je slao, no nije joj nikada te poruke pokazala, samo se sjeća kako joj je nešto rekla da joj je ovaj rekao "nemoj da ti dođem u krevet", te je posvjedočila kako oštećenicu poznaje kao vrlo mirnu i ugodnu osobu čije se psihičko stanje pogoršalo tijekom 2016. i 2017., sudu ne preostaje ništa drugo nego iskaz svjedokinje ŽI smatrati iskazom koji itekako tereti opt. SI jer ova svjedokinja ima i neposredna saznanja za dio radnji koje se upravo ovom optuženiku optužnicom stavljaju na teret, a osim neposrednih saznanja ima i posredna saznanja i to tako što joj je o postupanju SI prema njoj ispričala oštećenica, kako za radnje optuženika, tako i za zdravstveno stanje oštećenice.

Ova svjedokinja je na raspravnom ročištu 31. svibnja 2022. u cijelosti ostala kod iskaza sa dokaznog ročišta, no tada je iskazala kako je optuženikov postupak kada ju je udario bilježnicom po stražnjici shvatila kao šalu, kao i to da se ne sjeća je li joj ZI prepričala određena događanja u vezi neprimjerenog ponašanja SI prema njoj. Ispitana na raspravi 6. ožujka 2025. svjedokinja ŽI je iskazala da nema neposredna saznanja o neprimjerenom ponašanju opt. SI prema ošt.

2 0

ZI, no da je čula da su se određene stvari dešavale i da joj je to ispričala oštećenica, kao i to da je ona neposredno tome i svjedočila. Neposredno je svjedočila tome da je opt. SI u jednom trenutku nju, ZI i još dvije djelatnice udario bilježnicom po stražnjici, no da je to shvatila kao šalu, te kada je SI ZI čupkao za kosu u prolazu i svjedočila je jednom prilikom kako je SI ZI dobacio "da ju treba dobro izjebati". a oštećenica joj je ispričala kako joj je SI znao reći "da joj je čvrsta guza". Također je iskazala kako oštećenicu želi što prije izbaciti iz svoje glave jer ju je ogovarala, lažno optuživala za određene stvari koje sada ne bi iznosila, te da je i inače znala izmišljati događaje, te je konkretizirala o kakvom to izmišljanju je riječ da se odnosi na neko pismo koje se iz Njemačke vratilo u Hrvatsku za koje ju je lažno optužila da je pismo sakrila. Potvrdila je kako je i njoj i ZI rad na mjestu u Vukovu manje odgovaralo, no ona se zbog toga nije bunila.

Iskazu ove svjedokinje, pogotovo na dokaznom ročištu, sud u potpunosti vjeruje jer je svjedokinja detaljno i okolnosno dok joj je događaj još bio "svjež" opisala svoja saznanja o postupanju optuženika prema oštećenici na radnom mjestu gdje su zajedno radile, te svoj doživljaj zdravstvenog stanja oštećenice prije i nakon terećenih događaja, isto tako i svjedočenjem na raspravi iako joj se oštećenica u međuvremenu osobno zamjerila, unatoč tome daje iskaz koji tereti optuženika. Očito je iskaz oštećene sa raspravnog ročišta 31. svibnja 2022.

13.7. Nadalje, da je iskaz ošt. ZI istinit upućuju i drugi personalni dokazi kao što su iskazi svjedokinje GI koja svjedoči da je oštećenica u njezinom uredu iznijela optužbe na račun opt. SI da ju je isti lupio rukom po stražnjici i verbalno ju vrijeđao, zatim iskaz svjedokinje MI koja je vinogradarski radnik i radila je zajedno sa ZI samo nekoliko dana i nije bila prisutna događajima o kojima je u konkretnom slučaju riječ, no svjedoči kako je neposredno nazočila događaju kada je ošt. ZI pred više žena u vinogradu izjavila da ona nije osoba koju svatko može hvatati za dupe, te da zna da je nakon određenog vremena ZI i oboljela. Također i PI ima određena saznanja vezano uz događaj iz optužnice, a to su riječi GI kako se ZI potužila na postupanje njezinog nadređenog SI i prijavila ga za seksualno uznemiravanje zbog čega je organiziran sastanak sa direktorom SŠ početkom 2017., kojemu je bio i on prisutan, a na kojem je oštećenica nesuvislo i nepovezano, te u plaču pričala kako ju je SI terorizirao i seksualno uznemiravao.

Iskazima imenovanih svjedoka sud također vjeruje jer su isti opisali vjerno događaje o kojima imaju saznanja i nemaju razloga nikoga lažno teretiti, niti bilo kome pogodovati svojim iskazima.

13.8. Dokaz optužbe koji tereti optuženika predstavlja onaj dokaz kojeg je obrana opt. SI tijekom postupka od samog početka bezuspješno pokušala predstaviti kao nezakonit dokaz, a to je izlist poruka prilikom međusobne komunikacije imenovanog optuženika i oštećenice u kojem se spominju riječi eksplicitnog karaktera jer je iz ovog materijalnog dokaza vidljivo kako optuženik oštećenici šalje poruke u kojima se spominje seks i iz kojih jasno proizlazi kako oštećenicu seksualno uznemirava riječima "ej mala, uozbilji se, spavaj, nemoj da ti dođem u krevet", pa kada mu oštećenica odgovara da sad stvarno ne zna kada treba doći na posao, što ga je prethodno i upitala i da sada ne može spavati, zbog čega ga sutradan obavještava da

2 1

je i završila kod doktora i da ne može na posao, SI joj odgovara "ti to mene svaki dan malo seksaš mala".

13.9. Suprotno prijedlogu obrane, sud je ovaj dokaz odbio izdvojiti iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz, jer predmetni izlist poruka s mobitela ošt. ZI je policija dostavila državnom odvjetništvu kao dokazni materijal prikupljen tijekom pretkaznenog postupka u stadiju neposredno nakon zaprimanja kaznene prijave oštećenice, a kao dokaz posebne vrste u ovom kaznenom predmetu koji se vodi protiv optuženika zbog kaznenih djela koji nisu specifično vezani uz kazneno djelo kibernetičkog kriminaliteta, već u smislu dokazivanja kaznenog djela protiv spolne slobode i o tome je policija sačinila službenu zabilješku. Nadalje, potonji računalni izlist poruka sa mobitela žrtve ne predstavlja dokaz koji je pribavljen na nezakonit način, a to zbog toga što isti služi utvrđivanju činjenica relevantnih za odlučivanje u ovom kaznenom predmetu i na iste valja primijeniti pravila o dokazu ispravom sa komunikacijskom komponentom, u smislu odredbe članka 329. ZKP/08.

13.10. U povodu navedenog odbijen je i dokazni prijedlog obrane da se od Hrvatskog telekoma zatraži ispis sms poruka u razdoblju od 6. listopada do 3. studenog koje su sa telefonskog broja kojim se koristio optuženik slane na broj kojim se koristila oštećenica jer je obrana osporavala autentičnost računalnog izlista poruka, no sudac pojedinac je ovaj dokazni prijedlog obrane odbio u smislu identičnih razloga kao pod 13.9., a iz sadržaja obrazloženja te točke proizlazi kako je ovaj izlist policija dostavila državnom odvjetniku tijekom pretkaznenog postupka i autentičnost ovog dokaza za sud ni po čemu nije upitna.

13.11. Suprotno tome, sud je prihvatio dokazni prijedlog obrane opt. SI pa i opt. BI, te je uveo kao dokaze priložene dokazne materijale i iste pročitao odnosno pregledao i to presliku izvoda iz matične knjige umrlih koji dokaz predstavlja dokaz o smrti sestre oštećenice, te dopis Iločkih Podruma d.d. od 4. srpnja 2025. o statusu radnice ZI. Vezano uz činjenicu smrti sestre oštećenice za koju je obrana upirala da je to razlog njezine psihičke dekompenzacije, a ne radnje opisane u optužnici, sud je već dao svoje obrazloženje ranije u presudi na osnovu provedenog vještačenja i o tome se dalje nema potrebe očitovati, a u vezi dopisa A Podruma o statusu oštećenice na radnom mjestu također je vezano uz ovaj dokaz sud dao svoj osvrt ranije.

14. Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom na sve navedeno, unatoč tome što je obrana opt. SI tijekom postupka u više navrata isticala kako u spisu predmeta nema dokaza koji bi upućivali da je od strane optuženika prema oštećenici kojoj je na poslu nadređen počinjeno spolno uznemiravanje, te da ju je optuženik zlostavljao na radu i time narušio njezino zdravlje, pobrojanim dokazima materijalne i personalne prirode, uzimajući ih u obzir pojedinačno i u međusobnoj vezi, utvrđeno je upravo suprotno navodima obrane, upravo ono što se u optužnici i ovome optuženiku stavlja na teret.

15. Da je tomu tako proizlazi ponajprije iz iskaza oštećenice, provedenim vještačenjima, iz iskaza svjedokinje ŽI, izlista poruka koje je opt. SI sa svoga mobitela uputio oštećenici, pa i iz iskaza svjedoka PI, GI i MI, koji iako suglasno iskazuju kako je optuženik bio dobar prema oštećenici kao njezin nadređeni prema radnici, znaju da ga je oštećenica

2 2

teretila za neprimjereno ponašanje seksualne konotacije i zlostavljanje na radu, a svjedokinja MI svjedoči da je oštećena i pred njom rekla kako ona nije osoba koju se može lupati po stražnjici i za koju zna da je kasnije psihički oboljela, pa ovi dokazi kao kontrolni dokazi upućuju na vjerodostojnost gore pobrojanih dokaza iz kojih proizlazi da je od strane opt. SI prema oštećenoj bilo i zlostavljanja na radu i spolnog uznemiravanja, čime je narušeno zdravlje oštećenice.

16. Činjenicu da je oštećenica optuženike kazneno prijavila nakon premještaja na drugo radno mjesto što je obrana bezuspješno nastojala prikazati činom osvete i da tu nije bilo niti govora o kaznenim djelima, sud ne smatra bitnom i krucijalnom kao što to smatra obrana u nedostatku dokaznog materijala u prilog svojih navoda, iz razloga što je notorno kako žrtve kaznenih djela (posebice onih spolnog karaktera) prijavljuju počinitelja i nekoliko godina nakon događaja što se ima smatrati sekundarnom viktimizacijom, jer opće je poznato da mnoge žrtve takvih djela nemaju dovoljno hrabrosti izaći u javnost i izraziti odlučnost i spremnost da o tome govore i počinitelja prijave. Tomu u prilog govori i vještakinja psiholog ispitana na raspravnom ročištu 5. lipnja 2025. kako premještaj na drugo radno mjesto može biti motiv osvete, no da u konkretnom slučaju premještaj na drugo radno mjesto definitivno kod oštećenice ne bi razvio simptomatologiju depresivnog poremećaja, anksioznu depresiju i poremećaj prilagodbe koje je utvrdila kod oštećenice.

17. Kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11. čini onaj tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen pri čemu je u stavku 2. istog članka spolno uznemiravanje opisano kao svako verbalno, neverbalno ili fizički neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah i ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, dok kazneno djelo zlostavljanja na radu iz članka 133. stavak 2. KZ/11. čini onaj tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje.

18. Analizirajući sve pobrojane dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezi, nakon sumiranja činjenica, a s obzirom na sve izneseno, sud je nedvojbeno utvrdio da je opt. SI u inkriminirano vrijeme spolno uznemiravao ošt. ZI kojoj je bio nadređen govoreći joj riječi pobliže opisane u optužnici, te istu na radu zlostavljao i time narušio njezino zdravlje i time jer su vještaci kod iste utvrdili akutne stresne reakcije, anksiozno depresivni poremećaj, poremećaj prilagodbe sa teškim depresivnim epizodama, psihičku dekompenzaciju.

18.1. Svojim postupanjem opt. SI je ispunio objektivnu komponentu kaznenih djela koja mu se u optužnici stavlja na teret i to kaznenog djela spolnog uznemiravanja koje je opisano u članku 156. KZ/11. i kaznenog djela zlostavljanja na radu iz članka 133. KZ/11.

18.2. Kraj takvog stanja stvari, a suprotno navodima obrane, u konkretnom slučaju je nedvojbeno utvrđeno da su u postupanju optuženika ispunjena bića ovih kaznenih djela, pri čemu je optuženik bio svjestan svih obilježja tog djela i nije bio u zabludi o biću djela.

19. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

2 3

20. Utvrđeno je da je opt. SI svojim radnjama ostvario bića odnosno zakonska obilježja terećenih kaznenih djela, a takvo ponašanje je protupravno, pri čemu svijest o protupravnost nije osporena niti ima razloga za isključenje protupravnosti i ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

21. Na strani opt. SI egzistira krivnja u obliku izravne namjere zbog toga što je bio svjestan da riječi za koje je dokazano da je uputio oštećenici i radnje prema istoj upravo predstavljaju upravo one radnje koje je zakonodavac opisao kao radnje spolnog uznemiravanja, kao što je bio i svjestan da time povređuje dostojanstvo oštećenice i zlostavlja ju i da time može narušiti njezino zdravlje, a pri tome je također bio potpuno svjestan da to radi kao osoba koja je nadređena oštećenici kao osobi koja je prema njemu u odnosu zavisnosti na radnom mjestu. Iako je spomenutog bio svjestan, hoće ostvariti kazneno djelo i želi.

21.1. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju opt. SI opisanom u izreci, stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela protiv spolne slobode – spolno uznemiravanje, opisano i kažnjivo po članku 156. KZ/11. u stjecaju sa kaznenim djelom protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – zlostavljanje na radu, opisano i kažnjivo po članku 133. KZ/11.

21.2. U odnosu na optuženika primijenjen je Kazneni zakon ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela jer se u odnosu na propisane kazne za oba kaznena djela Zakon nije mijenjao od vremena počinjenja do vremena suđenja.

U odnosu na opt. BI

22. Kao što je već ranije navedeno, opt. BI u svojoj obrani danoj prilikom prvog ispitivanja 21. svibnja 2022. i na kraju dokaznog postupka je negirao da bi počinio kazneno djelo za koje se tereti. Potvrdio je da se znalo dogoditi da žrtvu ZI zajedno sa svojom suprugom i ŽI poveze kući s posla, da je ostavljao svoju suprugu jer je to najbliže, a da je žrtvu i ŽI mogao odvesti s dvije strane , da je on naprosto izabrao takav put da prvo vozi ŽI, a potom oštećenicu jer je prilikom ranije dvije vožnje oštećenica išla kod ŽI čistiti piliće, pa je zbog toga bez pitanja krenuo voziti obje kod ŽI. Za oštećenicu navodi da iznosi notorne laži ,da je ona ranije znala padati u depresiju, da je nakon njegova umirovljenja isto nekoliko puta povezao gore navedene i to na poziv upravo oštećenice koja je jednom čak i nakon prijavljenog događaja bila kod njega i na ručka, te je tome dodao kako je nesebično često pomagao oštećenoj i njenoj obitelji poklanjajući im drva za ogrijev i na druge razne načine im materijalno pomagao znajući da ona i njezin suprug imaju četvero djece. Smatra kako je osnovni razlog ovakvog lažnog prijavljivanja od strane ZI osveta. Naveo je da se ZI njemu "udvarala" , budući da mu je slala SMS poruke u kojima mu je govorila da je sama, da želi da on dođe kod nje, da će im biti lijepo i slično , a što je on ignorirao jer nije želio biti sa njom u ljubavnoj niti bilo kakvoj drugoj vezi. On je čak ove poruke pokazao i svojoj supruzi koja se zbog istih jako razljutila te se htjela obračunati sa ZI ali ju je on u tome spriječio, budući da mu je poznat genetski kod njene obitelji, odnosno poznato mu je da u njenoj obitelji ima i psihičkih bolesnika.

2 4

23. Dakle, opt. BI osporava i činjenice koje bi predstavljale obilježja terećenog kaznenog djela i optuženikovu krivnju, a jedino što je nesporno je to da je ovaj optuženik bio nadređen optuženici na radnom mjestu, što je utvrđeno iz materijalnih i personalnih dokaza koji su ranije navedeni.

24. Da bi utvrdio je li se događaj odvijao upravo na onakav način kako je to opisano u optužnici, a radi utvrđenja spornih činjenica, sud je na prijedlog optužbe, obrane i po službenoj dužnosti proveo dokaze ispitivanjem žrtve, psihijatrijskim vještačenjem po vještaku dr. EI, te kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima psihijatru HI i psihologinji SID i to po prijedlogu obrane. Također su ispitani svjedoci PI, MI, GI i ŠI.

25. Jedini neposredni sudionici ovog događaja jesu optuženik i oštećenica, a kao što je već navedeno, iskaz oštećenice je u potpunosti suprotan optuženikovoj obrani, optuženik počinjenje radnji koje mu se stavljaju na teret negira, pa je slijedom toga iskaz oštećenice valjalo podvrgnuti kontrolnim dokazima ispitivanjem svjedoka i vještačenjem.

26. To zbog toga što oštećenica u svom iskazu svjedoči potpuno suprotno optuženikovoj obrani u odnosu na radnje koje ga inkriminiraju, te iste u iskazu potvrđuje.

27. Naime, ošt. ZI je navela da joj je tada nadređeni opt. BI tijekom jedne vožnje u lipnju ili srpnju 2013. ili 2014. nakon što je prvo odvezao svoju suprugu, pa svjedokinju ŽI, vozeći tako nelogičnom rutom kada je ostao sam s njom u autu pozvao ju da sjedne na suvozačko mjesto ". Inače ju je često puta vozio kući kao i njegovu ženu i ŽI koje su sve zajedno radile, te da joj je bio na poslu nadređen, te je u više navrata prvo odvezao ŽI pa zatim svoju suprugu kako bi oštećenica ostala sama sa njim i onda mi se u autu nabacivao. Nije prihvaćala takva optuženikova nabacivanja i iz razloga što poznaje njegovu ženu koju cijeni i za koju smatra da je dobra. Navodi kako ju je opt. BI i inače vrebao kao kobac, pa i nakon što je otišao u mirovinu nakon te 2014. učestalo joj se nabacivao, zivkao na telefon i htio da bude s njim, što je ona odbijala i blokirala ga na mobitel, čak je i promijenila mobitel, ali je on došao do njena broja pa ga je morala ponovno blokirati. Opisuje događaj u jednom navratu kada je sjedila kraj njega u autu sama sa njim srušio joj je torbu koju je imala na nogama i rekao da će joj opipati malu, i tom prilikom tada ju je i uhvatio preko hlača za vaginu, lajao je tada kao pas i rekao joj da mu se digao na nju. Nakon toga nastavio ju je vrebati, stalno ju je zvao u njegovu kancelariju u vezi nekih bodova, a da je ona znala da nije tu riječ o nikakvim bodovima nego samo kako bi bila sa njim sama u kancelariji. Tom prilikom kada ju je pipao u autu rekla mu je odmah da stane, što je i učinio i izašla je odmah iz auta. Nije htjela o ovome govoriti njegovoj ženi ŠI jer ju smatra dobrom ženom.

27.1. Ova snimka ispitivanja oštećenice na dokaznom ročištu reproducirana je na raspravi 31. ožujka 2025. bez mogućnosti da njezin sadržaj čuje oštećenica koja je kasnije na raspravi ispitana u odvojenoj prostoriji u kojoj je bila nazočna i službenica Ureda za zaštitu žrtvama i svjedocima kaznenih djela i kojim ispitivanjem je tehnički rukovodio sudski informatičar, imajući u vidu da je oštećenica sukladno odredbi članka 73.a ZKP/08. zatražila da ju se ispita na poseban način upotrebom komunikacijske

2 5

tehnologije radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljima, i nakon što je upozorena na prava koja kao žrtva kaznenog djela ima iz članka 43. i 51. ZKP/08. Njenom ispitivanju u sudnici je nazočio njezin opunomoćenik. Valja napomenuti da je oštećenica prilikom prvog ispitivanja iskaz dala u uznemirenom stanju i da ju je službenica Ureda za podršku i zaštitu svjedoka i žrtvi kaznenog djela više puta ohrabrivala i davala vode. Nitko nije stavio primjedbe na reproducirani sadržaj snimke ispitivanja.

27.2. U iskazu danom na raspravi 31. ožujka 2025., a koji dokazni prijedlog obrane je prihvaćen iz razloga što je obrana inzistirala da ju se ponovno ispita, u odnosu na djelo koje se stavlja na teret opt. BI oštećenica je u bitnome gotovo identično iskazivala kao i na dokaznom ročištu. Pa tako iskazuje da se ne može baš svega točno sjetiti zbog proteka vremena, no da je njezin nadređeni na poslu BI ju vrebao kao kobac, da je često puta vozio kući svoju ženu, nju i ŽI koje su sve zajedno radile i da je pri tome u više navrata prvo odvezao ŽI, zatim svoju suprugu, a sve očito s ciljem da ona ostane sama s njim jer je ovaj pravac puta nelogičan i potom joj se u autu nabacivao. Opisuje kako je u jednom navratu kada je sjedila u autu kraj njega sama sa njim srušio joj torbu koju je imala na nogama i rekao da će joj opipati malu i tom je prilikom uhvatio preko hlača za vaginu, pri čemu je lajao kao pas i rekao da mu se digao na nju. I nakon toga BI ju je nastavio vrebati, stalno ju zvao u kancelariju u vezi nekih bodova, a da je ona znala kako tu nije riječ o nikakvim bodovima već samo da bi bila sama s njim u autu. Za tu situaciju kada ju je u autu pipao rekla mu je odmah nakon toga da stane, što je i učinio, te je ona izašla iz auta.

Odgovarajući na upite branitelja oštećenica je odgovorila kako je za ovaj događaj ispričala ŽI kojoj je bila nadređena kao i njoj GI, a kojoj se nije smjela požaliti na Šućurovićevo ponašanje zbog straha od otkaza, pa i samo BI koji joj je bio nadređeni. Negira da bi BI ikada poslije slala poruke putem mobitela niti kod njega bila na ručku, a odgovarajući na pitanje zašto ga je prijavila tek 2017. oštećenica iskazuje da je u firmi bio teror i da ju je bilo strah, a da joj je BI slao poruke putem mobitela i nudio joj novac za koji zapravo nema pojma zašto joj je nudio. Na daljnji upit branitelja zašto se protivila premještaju na radno mjestu u Vukovu, oštećenica odgovara jer se osjetila degradirano, a na daljnji upit je li u obitelji imala smrtni događaj u razdoblju između 2014. do 2018. odgovara da je smrtni događaj imala 2012. kada joj je preminula sestra.

Odgovarajući na upit državnog odvjetnika oštećenica pojašnjava svoj sadašnji odnos sa radnom kolegicom svjedokinjom u ovom kaznenom predmetu ŽI, te ističe da s njom nije sada u dobrim odnosima jer je saznala da se on a nešto dogovara sa obitelji BI i još joj je jednom prenijela kako se ona nikada neće moći vratiti u Iločke Podrume d.d., dok su njoj (ŽI) vrata otvorena.

Odgovarajući na upite svog opunomoćenika žrtva je izjavila kako se uslijed opisanog postupanja osjeća jako teško, ima nesvjestice i sve joj je to teško palo.

27.3. Već na prvi pogled vidljivo je kako je iskaz oštećenice sa rasprave 31. ožujka 2025. u bitnim dijelovima gotovo potpuno identičan iskazu kojeg je dala prilikom dokazne radnje njezinog ispitivanja. Ovo je jedan od razloga zbog čega sud u potpunosti vjeruje iskazu oštećenice, u odnosu na događaj koji se inkriminira opt. BI, a to zbog toga što je oštećenica detaljno i okolnosno opisala inkriminirani

2 6

događaj u oba navrata gotovo identično pri čemu je bila u teškom emotivnom stanju u oba navrata, što je bilo vidljivo, a sve to upućuje na njezinu iskrenost.

27.4. Da je iskaz oštećenice u odnosu na opt. BI i terećene mu radnje istinit, upućuje i provedeno psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. EI i kombinirano psihologijsko psihijatrijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima psihijatru HI i psihologu SID, čije nalaze i mišljenja i iskaze na raspravi sud neće posebno obrazlagati jer su detaljno obrazloženi u dijelu obrazloženja presude u odnosu na djelo koje se opt. SI stavlj na teret. Naime, vještaci su utvrdili kako je oštećenica sposobna valjano i objektivno interpretirati proživljene događaje pred tijelima kaznenog progona, zbog čega je na nedvojben način otklonjena sumnja u valjanost njezina iskaza u smislu toga da nije sposobna dati iskaz o proživljenim događajima, te da kod iste nema sklonosti sugestibilnosti niti konfabuliranju, što je u prvom redu zaključak vještaka psihologa, te vještaka psihijatra EI, a vezano uz korištenje farmakoterapije koje bi mogle dovesti u pitanje sposobnost istinitog svjedočenja o proživljenim okolnostima i sposobnosti vjernog reproduciranja događaja, vještak psihijatar HI je u svom vještačenju našao da se kod oštećenice ne nalaze poremećaji koji bi utjecali na sposobnost iskazivanja, niti da je uzimanje psihofarmakoterapije na bilo koji način utjecalo na sposobnost vjernog reproduciranja događaja i njezine kognitivne funkcije na način da bi utjecale na smanjenje mogućnosti reprodukcije proživljenog, a kao što je sve to pokušala prikazati obrana optuženika. Sud je sva vještačenja prihvatio iz razloga koji su već ranije obrazloženi.

27.5. Nadalje, svjedokinja ŽI u svojem iskazu na dokaznom ročištu navela da je u trgovačkom društvu "Iločki podrumi" bila zaposlena od 2005., te da u istome radi poslove u vinogradu zajedno sa svojim kolegama među kojima je njena radna kolegica ZI koja je zaposlena nešto poslije nje, ali je također više godišnja radnica. Kako su one jedno vrijeme vozile suprugu BI na posao,, nakon toga je ona htjela vratiti uslugu, pa su tako ZI i ona na posao putovale na način da ih je vozio BI, odnosno on ih je samo odvozio s posla. To nije bilo svake godine, a skupa su se vozili prije više godina, ali je isto bilo svakako prije nego li je BI otišao u mirovinu. Sjeća se da je baš u tom razdoblju u više navrata ZI prije vožnje ili u tijeku vožnje pitala može li ona izaći iz vozila BI na istom mjestu kada i ona tj. svjedok ŽI, dakle, prije nego bi ju on nastavio voziti k njenoj kući, a nakon što je to učinila više puta ona ju je pitala da li postoji kakav problem, odnosno zašto ne želi da ju BI odveze bliže njezinoj kući ili do njene kuće, a ona joj je tada odgovorila kako BI nakon što ona izađe iz auta prvo odveze svoju suprugu DI njihovoj kući, a onda tek vozi nju i da joj svaki puta priča gluposti, kako je lijepa, zgodna, da je i lajao, da joj stavlja ruke na bedra, dodiruje je ju na taj način, uglavnom ona je shvatila da je sve to vezano za seks. Ona osobno takve stvari nije primijetila ili vidjela da je on tako što počinio niti prema njoj, a niti prema drugima. Ona ZI poznaje godinama i ista je dosta povučena osoba, i ona vjeruje onome što joj je ista rekla, a osim toga ZI je njoj pokazala poruke na njezinom mobitelu koje joj je slao BI, ispitivao bi ju zašto mu ne odgovara na poruke, zašto mu se ne želi javiti, tražio je i da mu pošalje broj računa i nudio se da bi joj uplatio čak i novaca, a sve to nije moglo biti vezano za posao, jer u vrijeme slanja tih poruka BI više nije bio zaposlen u njihovoj firmi, niti njihov nadređeni, jer je bio u mirovini. Dalje je navela da je ZI povučena osoba, mirna, nenapadna, vrijedna i uvijek sprema svima pomoći, bila je

2 7

najmlađa u njihovo grupi. Tako je bilo na početku, a u odnosu na vrijeme nakon što se liječila u bolnici krajem 2017. došlo je do toga da je ona njoj morala pomagati u poslu iako je starija. Ne zna što se to sve dogodilo, ZI još uvijek nije kao što je ranije bila, vidi da se njezino stanje polako popravlja, no prvih dana kada se ista vratila na posao, djelovala joj je bolesno i skroz pogubljeno. Pored toga je navela da su ona i ZI premještene na drugo radno mjesto nakon što je ZIoptuženika SI prijavila šefici. Ona potpuno vjeruje ZI jer zna da ista nema niti jedan razlog da bi neistinito prijavljivala BI ili SI. SI je i nju jednom prilikom dok je radila u vinogradu u prolasku svojom bilježnicom udario po stražnjici na što ga je ona pogledala i upitala "Što je to", a iste stvari radio je i drugim radnicama.

27.6. U iskazu danom na raspravi **.**.2025. ŽI izjavila je kako se sjeća da joj je jednom oštećenica ispričala da ju je BI vozio s posla i da ju je pitao je li slobodna jedan vikend da odu negdje zajedno, ali da joj nije ispričala da ju je BI neprimjereno dirao i pipkao, niti joj je ispričala bilo što o nekom "nabacivanju". Izjavila je kako je u lošim odnosima sa oštećenicom jer ju je lažno optuživala i izmišljala neke događaje. Odgovarajući na upite branitelja izjavila je kako nije primijetila da se opt. BI ikada neprimjereno ili vulgarno ponašao prema ošt. ZI koliko se ona sjeća i da ih je često znao voziti sa posla službenim autom, te da prilikom te vožnje je bilo raznih situacija kada je prvo ostavljao ZI, nekada je nju zadnju dovezao, a nekada i ZI, tj. potvrđuje da je ZI bila s njim u nekoliko navrata sama u automobilu, ali isto tako i svjedoči da je oštećenica zajedno s njom i nakon inkriminiranog događaja kod obitelji BI znala doći na ručak i kavu.

Odgovarajući na upit zamjenice ODO je li se sjeća svog ranijeg iskaza odgovorila je da ga se sjeća "kroz maglu" i da je zasigurno da se događaja o kojem svjedoči bolje sjećala 2018. kada je prvi put iskazala i ostala je pri tome iskazu nakon što joj je prezentiran. Za ošt. ZI je odgovorila da ju sada bolje poznaje nego 2018. iz razloga što je s njom dvije i pol godine radila zajedno u Njemačkoj.

Iskazu svjedokinje ŽI iz 2018. danom u državnom odvjetništvu u smislu dokazne radnje sud u cijelosti vjeruje jer je svjedokinja detaljno i okolnosno opisala događaje koji su predmet optužnice u dijelu u kojem o njima ima saznanja. Svjedokinja tada nije bila motivirana da svojim iskazom bilo kome naudi i taj iskaz je dan u kraćem vremenskom odmaku od događaja o kojem svjedoči, no iskaz dan 2025. na raspravi, što je i sama svjedokinja potvrdila i izjavila kako ostaje u cijelosti kod iskaza iz 2018.

Vezano uz nepodudarnost iskaza iz 2018. i 2025. valja napomenuti da je u međuvremenu došlo do poremećaja odnosa između ošt. ZI i ove svjedokinje, pa je moguće da joj je iskazom iz 2025. htjela nauditi, međutim na kraju je izjavila kako ostaje pri svom iskazu iz 2018. i da taj iskaz odgovara istini u svemu što se događalo.

27.7. Uz suglasnost stranaka, branitelja i opunomoćenika oštećenice, a na osnovu odredbe članka 431. stavak 1. točka 6., sud je pročitao iskaze svjedoka GI, MI i ČI sa dokaznog ročišta 18. srpnja 2018. i raspravnog ročišta pred drugim sucem od 1. lipnja 2021. (list 174-176).

2 8

27.8. Svjedokinja GI u svojem iskazu, u oba navrata u bitnim dijelovima identično, je navela da je u trgovačkom društvu "Iločki podrumi" zaposlena od 2004. godine, na radnom mjestu prvo tehnologa, a sada je voditelj vinogradarstva i to nakon što je opt. BI otišao u mirovinu negdje u lipnju 2016. Ona osobno nije nikad vidjela imenovanog optuženika da bi se neprimjereno ponašao prema radnicima ili radnicama. Ona smatra da su problemi a pod kojima misli na optužbe ZI počeli onoga dana kada su neki od radnika, a između ostalih i ZI prebačeni na drugo radno mjesto, odnosno na radno mjesto Vukovo sa radnog mjesta Principovac. Nakon odluke o premještaju ZI je došla u njen ured, te je iznijela optužbe na račun optuženika SI da ju je isti lupio rukom po stražnjici i da ju je verbalno vrijeđao te je ujedno tražila i povratak na radno mjesto E. Nakon toga održan je sastanak u prostorijama uprave firme na kojem je bio nazočan i direktor SŠ, a ZI je tada po prvi puta iznijela i optužbe i na račun BI.

27.9. Iz iskaza svjedoka MI, koja također u bitnim dijelovima iskazuje identično, proizlazi da je ona zaposlena u poduzeću "Iločki podrumi " d.d. kao vinogradarski radnik od 1988 godine, te da su joj unazad par godina nadređeni bili i IŠ i SI. Ona nikada nije bila u istoj grupi radnika sa ZI, sa iznimkama od samo pokojeg dana, te stoga nije niti bila prisutna događanjima za koje je čula da je prijavila ZI, a koji se odnose na poslovođu SI. BI je nju zaposlio prije 30 godina i prema njoj nikada nije bio loš, kao niti SI. Svjedoči kako je opt. BI prema optuženici uvijek bio dobar, a nakon što je ZI oboljela čula je i za optužbe na račun optuženika od strane spomenute.

27.10. Svjedok ČI u svojem iskazu je naveo da je od 2010. godine zaposlen u trgovačkom društvu "Iločki podrumi" d.d., na radnom mjestu pravnika. U sklopu svoga posla zadužen je za pravne poslove, a nema nikakvu ulogu u odlučivanju raspodjele radnika na radilišta, njihove zadatke, niti išta slično. Voditeljica vinogradarskog sektora u njihovoj firmi GI je zadužena za donošenje odluka o rasporedu i raspodjeli radnika. Svjedoči kako je bilo negodovanja ošt. ZI zbog njenog premještaja, kojom prilikom je on o navedenom razgovarao s direktorom SŠ na čiji zahtjev je onda organiziran sastanak i to negdje početkom prosinca 2017. godine, na koji je pozvana ZI kao i poslovođa SI. Na tome sastanku direktor je pozvao ZI, da iznese u čemu smatra da je problem, a ona je tada nesuvislo pričala, dosta nepovezano te bi svako malo briznula u plač. Tada je izjavila da ju SI terorizira i seksualno uznemirava. Dakle, ovaj svjedok u odnosu na događaj sa opt. BI nema nikakvih saznanja.

27.11. Iskazima svjedoka ČI, MI i GI sud u cijelosti vjeruje, uz napomenu da imenovani svjedoci nemaju nekih relevantnih saznanja u odnosu na ovo kazneno djelo osim što je bitno spomenuti kako svjedokinja GI je čula za optužbe na račun NI od strane oštećenice, a svjedokinja MI osim što je čula također za optužbe, svjedoči kako i zna da je nakon toga oštećenica oboljela, pa je i njezin iskaz u kvalitativno manjem smislu indikativan u odnosu na uzročno posljedičnu vezu optuženikovih radnji opisanih u optužnici i oboljenja oštećenice.

2 9

27.12. Ispitana kao svjedokinja obrane optuženikova supruga ŠI na raspravi 6. ožujka 2025. otklonila je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči i navela kako je točno da je tijekom lipnja i srpnja 2014. optuženik vozio nju, oštećenicu i ŽI sa posla, no to nije bilo svakodnevno. Svjedoči kako je uglavnom najprije ostavljao kod kuće ŽI, pa zatim ZI i onda su se njih dvoje zajedno vratili kući. Sjeća se da je samo u jednom navratu ostavio najprije nju i ŽI, pa onda ostao sam u automobilu sa ZI i odvezao ju kući, no i taj dan se suprug vratio kući u roku 15 minuta, s tim da je naglasila da ZI stanuje od njihove kuće udaljena vožnje sedam do osam minuta. Izjavljuje kako se oštećenica njoj nikada u životu nije požalila na ponašanje njenog supruga prema njoj, niti je čula da nekome drugome priča stvari o njenome suprugu, a koje su predmet ove optužnice. Također izjavljuje kako joj je suprug u jednom navratu ukazao sms poruku kako oštećenica poziva njenog supruga da dođe kod nje jer je sama kod kuće. Također je posvjedočila da je oštećena i nakon lipnja odnosno srpnja 2014. dolazila kod njih u kuću, pri tome misli kod nje i supruga, i to na kavu kada su sa posla išle kući, no tada uglavnom nije bilo njezinog supruga, iako je u nekoliko navrata bio prisutan. Nije spočitavala potonju sms poruku ZI jer ju smatra bolesnom i to iz razloga što joj je govorila kako koristi suprugove tablete, a zna da njezin suprug ima PTSP.

Odgovarajući na upit zamjenika ODO svjedokinja je izjavila kako njezin suprug nema više opisane poruke u mobitelu.

Iskazu optuženikove supruge sud ne vjeruje jer je očito usmjeren na pogodovanje optuženiku, a da je tome tako proizlazi iz činjenice da je dijametralno suprotan iskazu žrtve i svjedokinje ŽI koja je u dobrim odnosima sa ovom svjedokinjom

28. Kazneno djelo protiv spolne slobode - bludne radnje iz članka 155. stavak 2. KZ/11. u vezi s člankom 154. stavak 1. točka 2. KZ/11. koje je kažnjivo po članku 155. stavak 2. KZ/11. čini onaj koji prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine ovisnosti počini bludnu radnju.

29. Analizirajući sve pobrojane dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezi, nakon sumiranja činjenica, a s obzirom na sve izneseno, te ih uspoređujući sa obranom opt. BI, sud je nedvojbeno utvrdio da je imenovani optuženik u inkriminirano vrijeme kao nadređena osoba oštećenici, nakon što je ova ostala sama s njim u automobilu prema istoj počinio bludne radnje na način da joj je najprije tijekom vožnje rekao "raširi noge da ti opipam malu", "digao mi se na tebe", a potom ju dodirivao po gornjem dijelu noge primičući ruke njezinom međunožju i spolnom organu, iako mu je oštećenica dala do znanja da to ne želi, usprkos tome uspio dodirivati ju po spolnom organu preko hlača, a istovremeno ispuštajući glasove lajanjem na način da je oponašao lavež psa, nakon čega je oštećenica izašla iz vozila.

To proizlazi posebice iz iskaza oštećenice koja je opisala vrijeme i točnu radnju postupanja ovog optuženika za vrijeme dok je iskoristio priliku kada je ostala sama s njim u autu u jednom navratu kada ju je vozio kući i kada je sjedila kraj njega u autu, kojom prilikom joj je maknuo torbu koju je imala na nogama i uz popratne izgovorene neprimjerene riječi seksualne konotacije "kako će joj opipati malu", uhvatio je preko hlača za vaginu i lajao kao pas, pri tome rekavši da mu se digao na nju. Kada se uzme u obzir da je u svim svojim iskazima o ovoj situaciji oštećenica govorila potpuno identično i kada se ova situacija stavi u kontekst utvrđen iskazom oštećenice kako ju

3 0

je ovaj optuženik vrebao i stalno joj se nabacivao, a razloga iz kojih je sud prihvatio iskaz oštećene su već obrazloženi ranije, sud ne može prihvatiti optuženikovu obranu da je oštećenica to učinila radi osvete prema njemu jer joj nije uzvratio ljubav i u tom smislu ju je odbijao, jer o tome u ovom kaznenom predmetu obrana nije podastrla niti jedan valjani dokaz koji bi upućivao na to da je optuženikova obrana istinita. Također valja napomenuti da niti skica rute kojom je optuženik vozio svjedokinju ŽI, svoju suprugu i oštećenicu ne govori tome u prilog, jer ako je istinita optuženikova obrana da je na svaki mogući način htio izbjeći nabacivanja oštećenice onda je potpuno logično da se uopće ne bi niti doveo u situaciju da ostane sam s njom u automobilu.

Ovu činjenicu sud smatra dokazanom jer tome u prilog govori i svjedokinja ŽI koja potvrđuje kako je oštećenica u tijeku vožnje sa NI, njom i ponekad optuženikovom suprugom u više navrata tražila da ona izađe iz vozila na istom mjestu kao i ŽI, što bi značilo da je pristala i na to da ju on ne nastavi voziti k njenoj kući, što je ova svjedokinja smatrala vrlo neuobičajenim i upitala ju zašto ne želi da ju BI odveze bliže kući ili do njene kuće, a da joj je tada oštećenica odgovorila kako nakon što ona izađe iz auta on prvo odveze suprugu, a onda tek vozi nju i da joj se nabacuje da je lijepa, zgodna, stavlja joj ruke na bedra, dodiruje na neprimjeren način, pa čak i laje. Također je posvjedočila kako joj je oštećenica pokazala poruke sa svog mobitela koje joj je slao BI, a koje su takvog sadržaja da je i njoj bilo jasno kako joj se BI nabacuje. Ova svjedokinja je potvrdila da je uslijed svih tih događaja primijetila tijekom 2017. kako je lošeg psihičkog stanja i završila je u bolnici.

29.1. Opisanim radnjama opt. BI ispunio je objektivnu komponentu kaznenog djela koje mu se u optužnici stavlja na teret i to kaznenog djela protiv spolne slobode - bludne radnje iz članka 155. stavak 2. KZ/11. u vezi s člankom 154. stavak 1. točka 2. KZ/11. koje je kažnjivo po članku 155. stavak 2. KZ/11.

29.2. Naime, bludne radnje su spolna ponašanja koja prema usvojenim društvenim gledanjima predstavljaju grubo zadiranje u seksualnost, te povređivanje stida i morala u namjeri da se pobudi ili zadovolji vlastita pohota. U konkretnom slučaju nedvojbeno je da dodirivanje žrtve po spolnom organu preko hlača, ispuštajući pri tome krikove oponašajući lavež psa, u kombinaciji sa prethodno izgovorenim riječima "raširi noge da ti opipam malu", "digao mi se na tebe", te radnjom micanja torbice sa žrtvinih koljena, predstavlja bludnu radnju

30. Kraj takvog stanja stvari, a suprotno navodima obrane, u konkretnom slučaju je nedvojbeno utvrđeno da su u postupanju optuženika da je ispunjeno biće terećenog kaznenog djela, pri čemu je optuženik bio svjestan svih obilježja tog djela i nije bio u zabludi o biću djela.

31. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

32. Kraj takvog stanja stvari, utvrđeno je da je opt. BI svojim radnjama ostvario bića odnosno zakonska obilježja terećenog kaznenog djela, a takvo ponašanje je protupravno, pri čemu svijest o protupravnost nije osporena niti ima razloga za isključenje protupravnosti i ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

3 1

33. Na strani opt. BI egzistira krivnja u obliku izravne namjere zbog toga što je bio svjestan da radnje koje je počinio prema oštećenici predstavljaju grubo zadiranje u njenu seksualnost, da povređuju njezin stid, a on iste hoće i želi kako bi zadovoljio svoj spolni nagon.

34. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju opt. BI opisanom u izreci, stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela protiv spolne slobode - bludne radnje iz članka 155. stavak 2. KZ/11. u vezi s člankom 154. stavak 1. točka 2. KZ/11. koje je kažnjivo po članku 155. stavak 2. KZ/11.

35. U odnosu na optuženika primijenjen je Kazneni zakon ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela jer se u odnosu na propisanu kaznu po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela propisana kazna nije promijenila do vremena suđenja.

U odnosu na odluku o kazni

36. Za počinjena djela sud je optuženike proglasio krivima te je optuženiku SI za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11, a temeljem članka 51. stavak 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci, a za kazneno djelo zlostavljanja na radu iz članka 133. KZ/11. također mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci, te je na osnovu odredbe članka 51. stavak 2. KZ/11. u svezi sa člankom 44. stavak 1. i 2., člankom 41. i člankom 47. stavak 1. i 2. KZ/11. optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a na osnovu odredbi članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, tako da mu se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci neće izvršiti ako u roku od dvije godine ne počni novo kazneno djelo.

36.1. Optuženika BI sud je za počinjeno djelo bludne radnje iz članka 155. stavak 2. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci, a na osnovu odredbe članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, tako da mu se izrečena kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci neće izvršiti ako u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo.

36.2. Pri izboru vrste i mjere kazne u odnosu na obojicu optuženika sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti) i to jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke djela, prijašnji život počinitelja, njihove osobne i imovinske prilike, njihovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema oštećenici.

36.3. Imajući u vidu sve pobrojane kriterije sud je kao otegotne okolnosti zajedničke u odnosu na sve optuženike cijenio njihov prijašnji život gledajući kroz prizmu činjenice što su oba optuženika do sada kazneno neosuđivani, pa je očito da se radi o izoliranom ekscesu u njihovim životima.

36.4. Valja napomenuti da okolnost koju su optuženici isticali i to da su obiteljski ljudi, oženjeni, roditelji, sud nije cijenio u smislu olakotne okolnosti, jer nije primjereno da bi se ovo uzelo kao olakotna okolnost prilikom kaznenih djela protiv spolne slobode.

3 2

36.5. Otegotne okolnosti koje su optuženicima uzete u obzir zajedničke su u odnosu na oba optuženika i stoga sud niti jednu neće posebno isticati u odnosu na pojedinog optuženika, a to su način počinjenja djela, pobude iz kojih je djelo počinjeno i skrivljeni učinci kaznenog djela, te odnos prema oštećenici nakon počinjenja djela.

36.6. Način počinjenja djela kao otegotnu okolnost uzet je u obzir optuženicima jer su prilikom počinjenja djela iskazali izrazitu upornost, brutalnost i bešćutnost prema oštećeniku. To zbog toga što je opt. SI djelo počinio u duljem vremenskom razdoblju i pri tome pokazao izrazitu upornost, a ovo se odnosi i na opt. BI koji je također kroz dulje vremensko razdoblje se oštećenici nabacivao i to ne umanjuje u odnosu na ovog optuženika da mu se stavlja na teret da je počinio samo jednu radnju terećenog kaznenog djela.

36.7. Također je kao otegotno uzeto u obzir i pobude iz kojih su ovo kazneno djelo počinili i to da iskoriste odnos nadređenosti prema oštećenici na radnom mjestu i u tom smislu njen odnos zavisnosti na neki način o njima, kako bi ispoljili svoju neprimjerenu seksualnu pohotu upravo prema osobi koja im je podređena ili ranije bila podređena na radnom mjestu.

36.8. Skrivljeni učinci kaznenog djela također predstavljaju otegotnu okolnost koju je sud uzeo u obzir optuženicima jer je oštećenica zbog njihovog ponašanja imala zdravstvenih problema koje su detaljnije opisali vještaci u svojim nalazima i mišljenjima i iskazima danim na raspravi, pa nema potrebe ponovno navoditi okolnosti vezane uz pogoršano zdravstveno stanje oštećenice kroz određeno vremensko razdoblje nakon počinjenja kaznenog djela.

36.9. Kao otegotno sud im je obojici uzeo u obzir vrlo neprimjeren odnos prema oštećenici nakon počinjenja djela, uzevši u obzir pri tome činjenicu da kaznena djela nisu priznali, što je njihovo zakonsko pravo i na to se sud neće osvrtati u smislu nedostatka isprike i žaljenja, jer ukoliko djelo nije priznato onda se ne može niti ispričavati niti izražavati žaljenje i kajanje, ali je otegotno to što su oba optuženika u svojoj obrani oštećenicu pokušavali prikazati kao lažljivu osobu koja ih je lažno prikazala jer je psihički bolesna, nestabilna, manipulatorica, loših namjera prema njima i osvetoljubiva zbog neuzvraćene ljubavi odnosno premještaja na drugo radno mjesto, a što je provedenim dokazima utvrđeno kao neistinito.

37. Slijedom navedenog, a imajući u vidu sve pobrojane olakotne i otegotne okolnosti, pa dovodeći te olakotne i otegotne okolnosti u vezu sa stupnjem krivnje počinitelja u smislu da je kazneno djelo počinio sa najvišim stupnjem krivnje (izravna namjera), te imajući u vidu da je za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz članka 156. KZ/11. propisana kazna zatvora do dvije godine, kao i za kazneno djelo zlostavljanja na radu, sud je opt. SI u odnosu na svako kazneno djelo utvrdio kaznu zatvora pet mjeseci, smatrajući upravo navedene kazne za svako od dva počinjena djela primjerenim i dovoljnim da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utječe na počinitelje kao i druge osobe da ne čine kaznena djela, te će istovremeno optuženiku omogućiti ponovno uključivanje u društvo i postići smisao vezano uz pravednost kažnjavanja i jačanje svijesti građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela.

3 3

37.1. Također imajući u vidu sve pobrojane olakotne i otegotne okolnosti i dovodeći ih u vezu sa stupnjem krivnje počinitelja u smislu toga da je kazneno djelo počinio sa najvišim stupnjem krivnje (izravna namjera), kao i imajući u vidu da je za kazneno djelo bludne radnje iz članka 155. stavak 2. KZ/11. propisana kazna zatvora do tri godine, sud je opt. BI utvrdio također kaznu zatvora pet mjeseci, smatrajući da je utvrđena kazna dovoljna da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utječe na počinitelje kao i druge osobe da ne čine kaznena djela, te će istovremeno optuženiku omogućiti ponovno uključivanje u društvo i postići smisao vezano uz pravednost kažnjavanja i jačanje svijesti građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela.

37.2. Pri tome sudac pojedinac nalazi da su u odnosu na oba optuženika u konkretnom slučaju ispunjene obje pretpostavke (materijalna i formalna) za izricanje uvjetne osude, pri čemu je sud ocijenio da u odnosu na optuženike postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne više neće činiti kaznena djela, pri čemu sudac pojedinac posebice vodio činjenicom njihove ranije neosuđivanosti, smatrajući ovako izrečenu uvjetnu osudu primjerenom i dovoljnom da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utječe na počinitelje kao i druge osobe da ne čine kaznena djela, te će istovremeno optuženicima omogućiti ponovno uključivanje u društvo i postići smisao vezano uz pravednost kažnjavanja i jačanje svijesti građana o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela. Imajući u vidu sve navedeno sud nalazi da će se uvjetnom osudom u naznačenom trajanju ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11., odnosno da će ovakva kazna utjecati na optuženike da ne nastavi činiti kaznena djela, kao i na društvo u cjelini u pravcu postizanja generalne prevencije.

37.3. Rok provjeravanja uz izrečenu uvjetnu osudu imenovanim optuženicima u trajanju dvije godine u odnosu na opt. SI i jednu godinu u odnosu na opt. BI sud smatra dovoljnim da bi se u cijelosti ostvarila specijalna prevencija u smislu prognoze budućeg ponašanja i vremena koje je potrebno da se utječe na počinitelje da se suzdrže od ovakvog ponašanja, posebice imajući u vidu težinu počinjenih kaznenih djela, posljedice istog i prijašnji život optuženika u smislu toga da ovog kaznenog djelo predstavlja izolirani incident u njihovom životu, pa je ovaj rok dovoljan za usklađivanje njihovog ponašanja sa opće društveno prihvatljivim ponašanjem.

37.4. Imajući u vidu pobrojane okolnosti, sud smatra da nije potrebno izreći bezuvjetnu kaznu zatvora jer se svrha kažnjavanja može postići i uvjetnom osudom, uz naznačene rokove provjeravanja, koje rokove sud smatra primjerenim i dovoljnim u smislu toga da će se optuženici društveno prihvatljivo ponašati i ustezati od činjenja kaznenih djela.

37.5. Tomu svakako valja nadodati i primjenu načela reformatio in peius, imajući u vidu da se protiv prijašnje presude kojom su optuženici osuđeni na identične kazne sa identičnim rokom provjeravanja državni odvjetnik nije žalio, pa sud nije mogao niti izreći po osuđenike strože kazne sa većim rokovima provjeravanja, a zbog pobrojanih otegotnih okolnosti nije izrekao blaže kazne.

U odnosu na odluku pod točkom II/ izreke

3 4

38. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavak 1. ZKP/08. u svezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. i 8. ZKP/08.

38.1. Naime, sud je obvezao optuženike da na ime troškova svjedoka koji ukupno iznose 71,48 eura, svaki ponaosob plate 35,74 eura, zatim troškovi sudskih vještaka ukupno iznos 2.230,28 eura, pri čemu je svakom optuženiku ponaosob naloženo da vještačenje plati na jednake dijelove u iznosu 1.115,14 eura.

38.2. Sukladno odredbi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. optuženicima je svakom ponaosob naloženo plaćanje paušalnog troška u visini 100,00 eura. Visina paušalnog iznosa koji je optuženicima svakom ponaosob naloženo da ju plate određena je sukladno složenosti i trajanju postupka, pri čemu je sud imao u vidu da su u ovom kaznenom predmetu provedene brojne dokazne radnje poduzete od strane državnog odvjetnika i policije tijekom pretkaznenog postupka, te je saslušan veći broj svjedoka na raspravama pred sudom, saslušavani su vještaci, pa sukladno imovnom stanju optuženika i uzevši u obzir navedene skupne, mješovite, objektivno-subjektivne kriterije sud je naložio optuženicima plaćanje paušala u naznačenoj visini.

38.3. Trošak oštećenice u ukupnom iznosu 2.887,50 eura, koji trošak su optuženici obvezni također platiti u jednakom dijelu, predstavlja trošak koji je ista imala radi zastupanja po izabranom opunomoćeniku iz reda odvjetnika koji je sudu u naznačenoj visini priložio svoj zahtjev.

38.4. Potonji zahtjev sud smatra opravdanim u cijelosti i to iz razloga što se optuženicima stavlja na teret da su počinili kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Odredbom Tbr. 52. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23-dalje Tarifa), a koja je na snazi od 25. studenoga 2023., propisano je da kada sud ili drugo tijelo odlučuju o nagradi troškova zastupanja isti primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, a budući se okrivljenike tereti za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine, u konkretnom slučaju primjenjuje se odredba Tbr. 4. t. 1. al.1. Tarife koja propisuje da se za kaznena djela za koja je predviđena kazna do tri godine zatvora odvjetniku nagrada obračunava po tarifi od 100,00 bodova, s time da sukladno Tbr. 54. Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 eura.

38.5.Nadalje, imajući u vidu da je riječ o opunomoćeniku oštećenika primjenjuje se odredba Tbr. 3. točka 3. Tarife i odredba Tbr. 4. točka 8. Tarife odnosno odvjetniku kao opunomoćeniku oštećenika pripada 50% nagrade iz Tbr. 4. točka 1. alineja 1. Tarife.

38.6.Slijedom navedenog, oštećeniku pripada naknada za zastupanje po odvjetniku na raspravnim ročištima dana 4. svibnja 2021., 13. travnja 2022., 13. rujna 2023., 30. studenog 2023., 13. ožujka 2024., 22. travnja 2024., 25. veljače 2025., 24. svibnja 2025. i 11. srpnja 2025. u visini 50 bodova, što iznosi 100,00 eura za svaku od tih radnji, zatim za zastupanje po odvjetniku na raspravnim ročištima koja su trajala duže od jedan sat 6. studenog 2024., 6. ožujka 2025. i 5. lipnja 2025. u visini 75 bodova, što iznosi 150,00 eura za svaku od tih radnji, zatim za raspravna ročišta koja su trajala više od jednog, duže od dva sata i to ročišta 1. lipnja 2021., 20. svibnja 2024. i 4. rujna 2024. nagrada u visini 100 bodova što iznosi 200,00 eura za svako od tih raspravnih ročišta, a za ročište 31. ožujka 2025. koje je trajalo dulje od tri sata naknada u visini 250,00 eura, zatim za objavu presude naknada u visini 50,00 eura, te naknada za podnesak

3 5

koji je njegov opunomoćenik sudu uputio 24. svibnja 2025. sukladno odredbi Tbr. 1. točka 5. Tarife naknada u visini 50 bodova što iznosi 100,00 bodova, što sveukupno iznosi 2.250,00 eura uz pripadajući PDV u visini 25% koji iznosi 562,50 eura, pa kada se tome pridoda i naknada za troškove koje je njezin opunomoćenik imao za troškove puta na relaciji Vukovar-Vinkovci-Vukovar u tri navrata po 25,00 eura za svaki što ukupno iznosi 75,00 eura, proizlazi da oštećenici na ime troškova koje je imala za svoga opunomoćenika pripada 2.887,50 eura ukupno. Ovu nagradu sud je odlučio također kao i ostale troškove obvezati optuženike radi isplate na jednake dijelove.

38.7. Kraj takvog stanja stvari, sud je naložio opt. SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], sa prijavljenim boravištem u [adresa], Hotel Boden, 87538 [adresa], da oštećenoj AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], u roku 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe isplati iznos 1.443,75 eura, a opt. BI identičnu činidbu.

39. Slijedom svega navedenog, na osnovu odredbe članka 455. stavak 1. i 2. ZKP/08., presuđeno je kao u izreci.

U Vukovaru, 4. rujna 2025.

Sudac

Vlatko Lončar

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1.ODO u Vukovaru na broj: KO-DO-176/2022

2. Optuženi SI, [adresa], Hotel Boden, [adresa] Balderschwang

3 6

3. Branitelj odvjetnik Boris Hlatki

4. Optuženi BI, [adresa]

5. Branitelj odvjetnik Jurica Barbarić

6. Opunomoćenik oštećenice odvjetnik Marko Cvrković

Nakon pravomoćnosti:

7. Na spis