1

Poslovni broj 21 Gž Ovr-729/2022-2

 

 

                 

         Republika Hrvatska

   Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 21 Gž Ovr-729/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u ovršnom stvari ovrhovoditelja R. S. S. J. W. e. sa sjedištem u A. O.: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda D., G., B., D. B. iz Č. protiv ovršenice N. D. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. P., odvjetnik u S., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-517/2020-16 od 14. ožujka 2022., dana 6 rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-517/2020-16 od 14. ožujka 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovog suda broj Ovr-517/2020 od 12. listopada 2020. sadržan u žalbi od 27. listopada 2020. (list 54 spisa).

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenica. U žalbi navodi da traži odgodu-obustavu ovrhe na temelju odredbe čl. 65. st.1. toč. 4. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 53/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) jer da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu ovršenice u smislu čl. 75. st. 5. Ovršnog zakona, da ovršenica nije potpisnik nikakvih isprave ili sporazuma kojim pristaje kao založni dužnik izvršiti prisilnu naplatu na njezinu suvlasničku djelu jer založni dužnik prema sporazumu koji predstavlja ovršnu ispravu je njen suprug M. D., a ne ovršenica, da trpi nenadoknadivu štetu činjenicom da gubi jedinu nekretninu u kojoj neprekidno prebiva posljednjih 30 godina, da je podnijela prigovor treće osobe koji je još u tijeku i nije okončan pa ustraje u prijedlogu za odgodu ovrhe, te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno postupanje.

 

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu navodi da je presudom Županijskog suda u Splitu, Gž-1198/2021-2 od 11. studenog 2021. odbijena žalba prvotužiteljice N. D. ovdje ovršenice, kao neosnovana te je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj P-2084/15 od 18. prosinca 2020. godine. Citiranim presudama odbijen je tužbeni zahtjev ovršenice uperen na utvrđenje ništetnim i bez pravnog učinka:

- Ugovora o jednokratnom kreditu broj računa 512.582 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 10.03.2004. godine solemniziran kod javnog bilježnika u S. B. J., broj OU-98/04,

- Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. lipnja 2007. solemniziran kod javnog bilježnika u S. B. J., broj OU-138/07 i

- Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 27. listopada 2004. solemniziran kod javnog bilježnika u Š. I. L., broj: OU-584/04. Stoga smatra da ovršne isprave temeljem kojih je ovrhovoditelj predložio provedbu ovrhe predstavljaju pravno valjane i zakonite osnove na temelju kojih ovrhovoditelj kao vjerovnik očekuje naplatu novčane tražbine iz ugovora o kreditu u kojima je ovršenica dužnik i korisnik kredita. Pored navedenog ovrhovoditelj posebno ističe da nisu točni navodi ovršenice da „ovršenica nije potpisnik nikakve isprave ili sporazuma kojim pristaje kao založni dužnik, izvršiti prisilnu naplatu na njezinu suvlasničku dijelu jer založni dužnik prema sporazumu koji predstavlja ovršnu ispravu je njen suprug M. D.…“ jer iz Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini posl. br. OU-98/04 koji je dana 10. ožujka 2004. sastavio javni bilježnik B. J. u S. proizlazi da je N. D. ovršenica istim pristala da vjerovnik R. S..S.-J.-W. e., a u slučaju dospjelosti bilo koje obveze po Ugovoru o jednokratnom kreditu br. 512.582, može provesti neposrednu i prisilnu ovrhu na temelju ovog sporazuma na svim njezinim računima, te na pokretnoj i nepokretnoj imovini i drugim materijalnim pravima. Slijedom navedenog ističe da je ovršenica općenitom klauzulom ovršnosti dozvolila ovdje ovrhovoditelju neposrednu i prisilnu ovrhu radi naplate novčane tražbine i to na cjelokupnoj svojoj imovini.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi, da iako se vodi postupak pod poslovnim brojem P-2084/15 radi utvrđenja ništetnosti ovršnih isprava čime je ispunjen objektivni uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 4. Ovršnog zakona kao i da je ovršenica upućena u parnicu zbog izjavljivanja žalbenog razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona čime je ispunjen uvjet iz odredbe čl. 65. st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona, da nije ispunjen i drugi subjektivni razlog iz odredbe čl. 65. Ovršnog zakona koja propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu. Pozivanje ovršenice na prodaju nekretnine kao nenadoknadivu štetu prvostupanjski sud ne smatra razlogom za odgodu ovrhe  jer je prodaja nekretnine i gubitak vlasništva jedna od ovršnih radnji i nužna posljedica svake ovrhe na nekretnini koja ne može biti razlog za odgodu ovrhe unatoč neupitnoj činjenici da se radi o otegotnoj situaciji i zadiranju u imovinska prava ovršenika.

 

6. Odredbom  čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona određeno je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ukoliko je kumulativno uz to ispunjena jedna od pretpostavki navedenih pod točkom 1.-10.

 

7. Imajući u vidu da je ovrha određena na temelju ovršne isprave - javnobilježničke isprave koja u odnosu na ovršenicu nije stavljena izvan snage, te da je rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-517/20 od 16. veljače 2022. (list 155 spisa) odbijena žalba ovršenice i potvrđeno rješenje o ovrsi koje glasi:

"I Na temelju ovršnih isprava i to Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od dana 10. ožujka 2004. godine potvrđenog od strane javnog bilježnika B. J. iz S., pod poslovnim brojem OU-98/04, zatim Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine

zasnivanjem založnog prava od dana 27. listopada 2004. godine potvrđenog od strane javnog bilježnika I. L. iz Š., pod poslovnim brojem OU-584/04 te Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od dana 06. lipnja 2007. godine potvrđenog od strane javnog bilježnika B. J. iz S., pod poslovnim brojem OU-138/07, a radi prisilne naplate tražbine Ovrhovoditelja, i to R. S.. S.-J.-W. sa sjedištem u … S.. S. i. R., R. A., upisana u sudski registar Zemaljskog suda u Grazu pod brojem 57965v, osobni identifikacijski broj (OIB): …, prema: - Ovršeniku, gospođi N. D. s prebivalištem u P., osobni identifikacijski broj (OIB): … u iznosu od 538.953,78 Eur (slovima: petsto trideset osam tisuća devetsto pedeset tri eura i sedamdeset osam centa) zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 09. rujna

2020. godine do isplate, te radi naplate troška ovog ovršnog postupka u iznosu od 45.670,00 kn uvećanog za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, a sve to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanju kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (slovima: tri) postotna poena (članak 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima),

određuje se ovrha

Na nekretnini u vlasništvu Ovršenika N. D. s prebivalištem u P., osobni identifikacijski broj (OIB): …, i to:

-          jedna polovina k.č.br. 1510 ZGR, upisane u zk.ul.br. 4342, k.o. P.,

Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku, u naravi zgrada i dvor ukupne

površine 324 (slovima: tristo dvadeset i četiri) m2

Zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti predmetne nekretnine,

njenom prodajom i namirenjem Ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom te

ispražnjenjem iste i predajom kupcu.

Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Šibeniku upisati zabilježbu

ovrhe na navedenoj nekretnini u odgovarajuću zemljišnu knjigu.",

žalbeni navodi ovršenice kojima osporava osnovu ovrhovoditelju za prisilnu naplatu potraživanja na njezinoj nekretnini nisu od značaja za odlučivanje o osnovanosti prijedloga za odgodu ovrhe. Također, valja reći, a sukladno zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. da se ovrha provodi na temelju ovršne isprave koja je prošla sudsku kontrolu s obzirom da je pravomoćno okončan parnični postupak u kojem je ovršenica kao drugotužiteljica tražila da se javnobilježničke isprave na temelju kojih se provodi ovrha utvrde ništetnim (list 290 do 303 spisa). Isto tako, budući se ovrha provodi na nekretnini ovršenici nisu od značaja žalbeni navodi da je podnijela prigovor treće osobe.

 

8. U odnosu na žalbene navode ovršenice kojima se poziva na odredbu čl. 75. st. 5. Ovršnog zakona valja reći da je dopustivost ovrhe na predmetnoj nekretnini bilo predmet ispitivanja u postupku povodom žalbe na rješenje o ovrsi o čemu je odlučio Županijski sud u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-517/20 od 16. veljače 2022. (list 155 spisa).

 

9. Ovršenica se u žalbi, navodima da trpi nenadoknadivu štetu jer gubi jedinu nekretninu u kojoj neprekidno prebiva zadnjih 30 godina, sadržajno pozvala na pravo na dom zajamčeno odredbom čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje Konvencija). Odredbom čl. 8. st. 1. Konvencije je propisano pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, tako da svatko ima pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života doma i dopisivanja kao i da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Stoga ova odredba čl. 8. 1. Konvencije nameće obvezu sudu da mora poštovati pravo na dom pojedinca i da mu mora pružiti zaštitu kada je to potrebno pri čemu se uz pomoć testa razmjernosti dobiva odgovor je li došlo do povrede prava zajamčenog odredbom čl. 8. 1. Konvencije. Međutim, ovršenica nije dokazala da je nekretnina na kojoj se provodi ovrha jedina nekretnina, da joj je nužna za stanovanje i za stanovanje osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati jer nema druge nekretnine pa sud nema obvezu ispitivati je li u provođenju ovrhe došlo do povrede prava na dom iz čl. 8. 1. Konvencije.

 

10. Slijedom svega iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP vezano uz čl. 21. Ovršnog zakona, odlučiti kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 6. rujna 2023.

 

                                                                                                                                  Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar, v.r.