Poslovni broj: P-1510/2018-128

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Borisu Makaroviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ivani Dujmović Zuban, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Dujmović i Partneri, radi činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. rujna 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na poziciji koja je na 12. stranici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka ALLEGRIAN d.o.o., Sergije Štulić mag.ing.aedif., Elaborat: tehnička analiza, Dopuna /očitovanje 2024. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-1510/2018 opisana kao "zid kojeg je tuženik srušio nalazi se u stanu na 1. katu, i to između dvije prostorije koje su nacrtu označene kao dvije sobe, a u naravi se radi o blagovani i dnevnom boravku" i koja je označena crvenom linijom, neposredno oko predmetnog otvora u zidu ukloni dio gipskartonskih obloga (tzv. "knauf" ploča) i metalne podkonstrukcije na koje su navedene ploče pričvršćene, sve do čeličnog profila (tzv. "traverza"); izvede zidanje kojim će se zatvoriti taj postojeći otvor, a za to koristiti porobetonske blokove (npr. "Ytong"), a ne blok opeku; nakon završenog zazidavanja predmetnog otvora, izvede oblogu od gipskartonskih ploča u punoj površini s obje strane novoizvedenog zida, te ih odgovarajuće poveže s postojećim gipskartonskim pločama u neposrednoj blizini a koje nije bilo potrebe uklanjati te da izvrši završno bojanje unutarnjom bijelom bojom navedenih gipskartonskih ploča.

2. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na poziciji koja je na 13. stranici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka ALLEGRIAN d.o.o., Sergije Štulić mag.ing.aedif., Elaborat: tehnička analiza, Dopuna /očitovanje 2024. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-1510/2018 opisana kao "terasa kojeg je tuženik zatvorio nalazi se uz neposredno ulaz stana na 1. katu, i to na sjeveroisočnom dijelu zgrade neposredno uz podest stubišta zgrade, te uz kupaonu koja se nalazi unutar navedenog stana" i koja je označena plavom linijom ukloni, odnosno demontira zatečena ulazna vrata i pripadni dovratnik ("štok") kojima je zatvoren ulaz u predmetnu terasu i ukloni, odnosno demontira sve zatečene prozore, tj. svu vanjsku drvenu stolariju na ogradnim zidovima predmetne terase.

3. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kupaoni na prvom katu ukloni prozor koji je niži i manjih dimenzija od postojećeg otvora i da ukloni porobetonske blokove koji se nalaze iznad tog prozora te da ugradi drugi prozor koji ima dimenzije sukladne postojećem otvoru.

4. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, tužitelju naknadi trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja odluke pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

II. Nalaže se tužitelju TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženiku PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 9.346,17 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04. rujna 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e :

Odbacuje se kao nedopušten prijedlog za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka koji je dovršen presudom P-4300/08-56 od 20.12.2016., a koja presuda je donesena u korist PV i koja je u toč. I. i II. izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-502/17-2 od dana 17.01.2018.

Obrazloženje

1.

Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem P-4300/08-56 od 20.12.2016. pravomoćno je utvrđeno da je valjanim Kupoprodajnim ugovorom PV postao suvlasnikom nekretnine u 342/1000 suvlasničkog dijela nekretnine koja u naravi predstavlja kuću broj 39D i Dvorište u [adresa] u [adresa], te je naloženo TV da je dužan trpjeti upis suvlasništva PV na predmetnoj nekretnini u 342/1000 dijela koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 2357/8 k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 39D i dvorište [adresa] površine 367 m2.

2.

Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-502/17 od dana 17.01.2018. ukinuto je rješenje u dijelu koji se odnosio na odbacivanje protutužbe, a u odnosu na zahtjev za nalaganje tužitelju – protutuženiku da nekretninu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dovede u stanje u vrijeme kupoprodaje svog suvlasničkog dijela i koje odgovara glavnom projektu građevine na način da podigne srušeno nosivi zid i otvori zatvorenu terasu.

3.

U odnosu na protutužbu, a sada tužbu TV isti je u svojoj tužbi od 14.11.2008. naveo da je tuženik radovima na nekretnini promijenio bitne zahtjeve za građevinu, poremetio statiku građevine, prouzročio njezino oštećenje i povredu njezinog vanjskog izgleda, te se zbog tih razloga ne može ishoditi potrebno rješenje o uporabi građevine. Tužitelj tvrdi da se zbog toga ne može provesti etažiranje, a niti upis prava vlasništva na posebnim suvlasničkim dijelovima.

4.

Stoga je u daljnjem tijeku postupka trebalo raspraviti slijedeće:

-je li tuženik radovima na nekretnini promijenio bitne zahtjeve za građevinu,

-poremetio statiku građevine,

-prouzročio njezino oštećenje,

-povredu njezinog vanjskog izgleda, te je li to razlog da se ne može ishoditi rješenje o uporabi građevine.

5.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, a nakon provedenih vještačenja tužitelj traži da sud tuženiku naloži izvođenje građevinskih radova tako da ponovno podigne uklonjeni pregradni zid, da neposredno oko predmetnog otvora u zidu ukloni dio gipsokartonskih obloga (tzv. knauf ploča) i metalne potkonstrukcije i sve do čeličnog profila (tzv. traverza), izvede zidanje kojim će se zatvoriti taj postojeći otvor, a zato koristiti porobetonske blokove (npr. "Ytong"), a ne blok opeku, te da potom nakon završenog zazidavanja izvede oblogu od gipsokartonskih ploča u punoj površini s obje strane novoizvedenog zida, te ih odgovarajuće poveže s postojećim gispokartonskim pločama, potom da sud naloži tuženiku da ukloni ostakljenja terase, te da na ogradnim zidovima demontira svu vanjsku drvenu stolariju, da ugradi istovjetan prozor na svojoj kupaoni kakav je bio prije toga, a sve uz naknadu parničnog troška.

6.

S obzirom na opseg inicijalnog tužbenog zahtjeva i konačno postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelj je u tolikoj mjeri promijenio istovjetnost zahtjeva da ovaj njegov zahtjev predstavlja sasvim novi spor koji se uopće ne temelji na ranije navedenim činjenicama, već se praktički radi o novoj tužbi.

7.

U odgovoru na tužiteljevu tužbu tuženik osporava da bi tužitelj radovima na nekretnini promijenio bitne zahtjeve za građevine, poremetio statiku, prouzročio oštećenja na zgradi, jer je tuženik za potrebe stanovanja uklonio samo dio pregradnog zida ne mijenjajući površinu stana, te je adaptirao kupaonicu i u tu svrhu je uklonio stari dotrajali prozor, a kako na tržištu ne postoje više istovjetni prostori kakvi su ugrađeni na ostalim oknima za prozore, nabavio je najsličniji prozor kakav postoji na tržištu.

8.

Nadalje u odnosu na tvrdnje tužitelja da se upravo zbog tih preinaka ne može dobiti uporabna dozvola koja je preduvjet za etažiranje, a nakon što je za predmetnu nekretninu ishođena građevinska dozvola iz 2004. tuženik navodi da je priložio rješenje kako uz tužbu tako i kasnije u tijeku postupka (list 698-699 spisa), gdje je rješenjem Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za graditeljstvo, II. Područni odsjek za graditeljstvo (Novi Zagreb i Peščenica), Zaprudska 1, pod brojem: Klasa: UP/I- 361-05/2008-001/00011; Ur broj: 251-13-22/302-08-2 od dana 27.03.2008. tužitelj odbijen sa zahtjevom za izdavanje uporabne dozvole, ne zato što bi bila ostakljena terasa ili zato što bi unutar stana bio uklonjen dio zida nego zato što su na građevinskoj parceli izgrađene dvije umjesto jedne građevine, te stoga što izvedeno stanje nije u skladu s građevinskom dozvolom.

9.

Stoga predlaže da sud tužitelja u cijelosti odbije s tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.

10.

U dokaznom postupku sud je pročitao Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između stranaka 18.10.2005.g. (list 7-8 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. T P (list 9-10 spisa), računi koji se odnose na uvođenje plina (list 15-18 spisa), pročitani su kupoprodajni ugovori koje je tuženik sklapao s ostalim suvlasnicima u zgradi (list 19-25 spisa), fotografije (list 32-37 spisa), glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole (list 38-49 spisa), plan etažiranja sačinjen po OV (list 50-66 spisa), predugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između TV i tužitelja od 17.06.2005.g. (list 67-68 spisa), pročitano je rješenje Grada Zagreba od 27.03.2008.g. (list 81-83 spisa), lokacijska dozvola od 14.02.2005.g. (list 84-87 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 88-89 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između TV te DV i UV, s aneksom tog ugovora (list 105-109 spisa), pročitana je lokacijska i građevinska dozvola za navedenu nekretninu (list 115-130 spisa), pročitana su porezna rješenja od 18.04.2006.g. (list 186-190 spisa), saslušana je svjedokinja GV (list 159-162 spisa), saslušan je tužitelj PV (list 163-168 spisa), saslušan je tuženik TV (list 197-199 spisa), provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dia. HV (list 224-232 spisa), provedena je dopuna vještačenja (list 305-308 spisa), na primjedbe tuženika očitovao se stalni sudski vještak dia. HV (list 294-295 spisa), pregledan je glavni projekt oznake T.D. 0805/03 iz kolovoza 2003. i to dvije mape projektne dokumentacije, a koje se sastoje od "Mapa 1" Arhitektonski projekt (projektant VV str. 418-510 spisa) i "Knjiga 2" Građevinski projekt (projektant ČV str. 511-555 spisa), provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ALLEGRIAN d.o.o. (list 560-605 spisa), na primjedbe tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka iz podneska od 08.03.2021. (list 613-616 spisa), a nakon provedenog ročišta određen je očevid na licu mjesta i pregled nekretnine, te dopuna nalaza i mišljenja vještaka, Zapisnik o očevidu (list 638-646 spisa), Dopuna nalaza i mišljenja vještaka iz 2022. (list 653-671), te se vještak na daljnje primjedbe tužitelja očitovao Dopunom vještačenja iz 2024. (list 731-746 spisa).

11.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

12.

Inicijalnim nalazom i mišljenjem vještaka ALLEGRIAN d.o.o. od 25.01.2021., vještak je pregledao nekretninu, a radi provođenja vještačenja na okolnost je li poduzetim građevinskim zahvatima od strane tuženika došlo do poremećaja statike objekta, a ako jest, u kojem opsegu i koje su opasnosti za objekt, te je utvrdio da je uklonjen dio nosivog zida u odnosu na stanje kako je prikazano u projektnoj dokumentaciji i to u duljini 200 cm, a širine 25 cm, a visine od poda do stropa 253 cm. Također je utvrđeno da je naknadnim građevinskim radovima neposredno ispod stropa predmetnog stana na prvom katu, ugrađen čelični "I PROFIL" vjerojatno tipa HEB 180, ukupne duljine 300 cm, a koji je obostrano oslonjen ukopavanjem u susjedne bočne zidove, te dodatne na čelične podupirače koji su ga pritisnuli uz strop, odnosno međukatnu konstrukciju. Završna obrada je izvedena gipsokartonskim pločama, koje su potom ogletane i obojane unutarnjom bojom u bijeloj nijansi.

13.

Vještak je naveo u svom Zaključku da analizom stvarnog stanja predmetne nekretnine, odnosno stana na prvom katu građevine, a osobito na mjestu predmetne intervencije, te izvorne projektne dokumentacije u integralnom obliku se može zaključiti da unatoč poduzetim građevinskim zahvatima od strane tuženika nije došlo do poremećaja statike objekta pa stoga ne postoji opasnost za objekt odnosno predmetnu zgradu.

14.

Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je stavio primjedbe, te je naveo da je vještak sam otišao pregledati nekretninu i da su tom očevidu prisustvovali samo vještak i tuženik, a da nije proveden očevid na licu mjesta, niti je pozvan nazočiti i tužitelj.

15.

Za navesti je da na ročištu koje je održano nakon donošenja ukidnog rješenja Županijskog suda u Varaždinu od dana 05.06.2019. tužitelj uopće nije predložio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta već je samo i jedino predložio izvođenje dokaza vještačenjem na okolnost je li tuženik rušenjem dijela zida u svom stanu poremetio statiku građevine i je li prouzročio njezino oštećenje.

16.

Vještak je upravo na tu okolnost izveo dokaz vještačenjem. Međutim s obzirom da je tužitelj u daljnjem tijeku postupka inzistirao na provođenju očevida i na daljnjem vještačenju sud je sačinio još dvije dopune vještačenja i proveo očevid na licu mjesta.

17.

Na očevidu koji je proveden dana 08.04.2022. sud je pregledao vanjsku fasadu, pregledao je da li postoje eventualna puknuća na fasadi sa svih strana zgrade, sud je uočio da je postojeća terasa ostakljena i zatvorena. Pregledom tog ostakljenog prostora, utvrdilo se da se doista radi o terasi kojoj funkcija nije mijenjana ni na koji način, niti je pripajana tuženikovom stanu, već se radilo o terasi koja je istovjetna glavnom projektu i ne vidi se nikakva izmjena osim što je ista ostakljena.

18.

Tuženikova terasa je i inicijalno terasa poluotvorenog tipa i sa stropom i zatvorena sa tri strane tako da je samo jedna strana ostakljena.

19.

Na samom očevidu nije nazočio tužitelj, niti je dopustio pregled njegove garaže, niti pregled njegove nekretnine, niti su se potrudili pokazati bilo kakva eventualna oštećenja na koja ukazuju u ovom postupku. Pregledom tuženikovog stana na samom očevidu sud je utvrdio da je u inicijalnom projektu postojao zid koji je dijelio dvije spavaće sobe i koji je uklonjen, a u inicijalnom nalazu na listu 24 vještak je crvenom bojom označio na kojem je pregradnom zidu izvršeno djelomično uklanjanje zida i istodobno ojačavanje tog zida traverzom (čeličnim profilom). 20.

Vještak je decidirano na očevidu naveo da nakon što detaljno vidi konkretan zid da se ne radi o nosivom zidu kako je to naveo u svom inicijalnom nalazu i mišljenju već se radi o pregradnom zidu čije djelomično uklanjanje ni na koji način ne utječe na stabilnost nekretnine, a i zato jer su izvršena dodatna ojačanja na tom pregradnom zidu neposredno ispod stropa drugog kata. Pri tome konkretan zid nema nikakvu nosivost jer ovaj konkretan zid nije imao ulogu preuzimanja opterećenja koje su karakteristične za nosive zidove i funkcije nosivih zidova.

21.

Stoga je vještak rekao da ispravlja svoj Zaključak iz inicijalnog nalaza i vještak navodi da je pogrešno u svom nalazu upisao da je trebalo napisati dio nenosivog zida, a omaškom je upisano da se radi o nosivom zidu.

22.

Na samom očevidu je na vanjskom dijelu zgrade vidljiva izmjena jednog kupaonskog prozora, a na način da je iznad tog prostor ugrađen nadvoj. Nazočni tuženik je decidirano naveo da je morao izmijeniti raniji dotrajao i neispravan kupaonski prozor, a kako se takav prozor više ne proizvodi kupio je najbliži prozor po veličini i dimenzijama koji postoje danas na tržištu, a konkretno je kupio plastični prozor.

23.

Na ovom mjestu sud navodi da je iz fotografija sa očevida evidentno vidljivo da se radi o klasičnoj, uobičajenoj nekretnini kakvih postoji čitav niz u gradu Zagrebu i koja na sebi ima i čitav niz drugih oštećenja koji nisu ni u kakvoj vezi s tužiteljem, pa kako se ne radi o zaštićenom spomeniku kulture, ovaj sud navodi da nema tog pravnog temelja po kojem bi tužitelj mogao zahtijevati od tuženika da dade posebno izrađivati i naručivati istovjetan kupaonski prozor kakvi su ostali prozori na zgradi jer ova zgrada ne zahtijeva takvu pažnju.

24.

Tužitelj je na temelju svojih primjedaba u stvari zatražio novo vještačenje, te je zatražio vještačenje na čitav niz pitanja, a to je koje radove je potrebno utvrditi da bi se nekretnina vratila u stanje koje odgovara glavnom projektu građevine, potom je odgovorio na pitanje koje radove je potrebno učiniti da bi se uklonio ostakljenje na terasi, nadalje je bilo potrebno utvrditi je li između ostaloga i vanjska pukotina na uličnom uglu zgrade u svezi s zatvaranjem terase i djelomičnom demontažom pregradnog zida, potom predstavlja li izmjena prozora zadiranje u fasadu zgrade, potom se očitovati je li procurjevanje na vanjskoj fasadi s dvorišne strane u uzročno posljedičnoj vezi s ostakljivanjem terase. Vještak je dao odgovor na ta pitanja, te je u svom nalazu i mišljenju decidirano naveo koje radove je potrebno izvesti za podizanje srušenog pregradnog zida (list 662 spisa), te je u svom nalazu vještak decidirano objasnio zašto se predmetni zid čiji je dio uklonjen (i to u duljini od 200 cm, a debljine 25 cm) smatra se nenosivim, odnosno pregradnim zidom između dvije prostorije istog stana iz sljedećih razloga:

– smjer nosivosti međukatne konstrukcije u tom dijelu zgrade je identičan, tj. polumontažne armiranobetonske gredice koje su dio sustava „Fert“ položene su u istom smjeru, kao i predmetni zid (str. 603 spisa).

– predmetni zid na 1. katu građevine ima koncentrirano opterećenje od samo jednog identičnog zida, a koji se nalazi na 2. katu i koji je identičnih dimenzija (duljina 505 cm, širina 25 cm) (str. 584 i 602 spisa).

– ispod predmetnog zida na 1. katu građevine, tj. u prizemlju uopće ne postoji zid, već je predviđena armiranobetonska greda kao ukruta (str. 582 i 604 spisa).

– sukladno gore navedenom, u temeljima ne postoji oslonac kojim se opterećenje od predmetnog zida na 1. katu građevine prenosi u temeljno tlo, tj. ne postoji temelj ispod predmetnog zida (str. 581 i 605 spisa), pa se ni po toj osnovi isti ne treba smatrati nosivim zidom, odnosno dijelom nosive konstrukcije zgrade.

25.

U odnosu na otvaranje zatvorene terase vještak je naveo koje radove treba izvesti, a to su:

-ukloniti, odnosno demontirati zatečena ulazna vrata i pripadni dovratnik („štok“) kojima je zatvoren ulaz u predmetnu terasu

-ukloniti, odnosno demontirati sve zatečene prozore, tj. svu vanjsku drvenu stolariju na ogradnim zidovima predmetne terase.

26.

U odnosu na radove koje treba obaviti da bi se nekretnina vratila u stanje koje je bilo prije uklanjanje pregradnog zida, vještak je naveo da je potrebno izvršiti slijedeće građevinske radove:

-neposredno oko predmetnog otvora u zidu ukloniti dio gipskartonskih obloga (tzv. „knauf“ ploča) i metalne podkonstrukcije na koje su navedene ploče pričvršćene, sve do čeličnog profila (tzv. „traverze“).

-izvesti zidanje kojim će se zatvoriti taj postojeći otvor, a za to koristiti porobetonske blokove (npr. „Ytong“), a ne blok opeku, jer je njima moguće znatno preciznije izvesti opisano zazidavanje.

-budući da cijeli stan na prvom katu ima izvedenu tzv. „suhu žbuku“, nakon završenog zazidavanja predmetnog otvora, izvesti oblogu od gipskartonskih ploča u punoj površini s obje strane novoizvedenog zida, te ih odgovarajuće povezati s postojećim gipskartonskim pločama u neposrednoj blizini, a koje nije bilo potrebe uklanjati

-završetak radova čini završno bojanje unutarnjom bijelom bojom navedenih gipskartonskih ploča.

27.

Nadalje vještak je u odnosu na zahtjev da se utvrdi je li vanjska pukotina u vezi s rušenjem pregradnog zida i je li u vezi sa zatvaranjem terase naveo:

Predmetna vanjska pukotina na uličnom uglu zgrade je detaljno pregledana, i to izvana pregledom fasade, odnosno odgovarajućeg dijela pročelja, te iznutra pregledom odgovarajućeg dijela interijera stana na prvom katu:

-na sjeverozapadnom pročelju, na dijelu fasade neposredno uz vertikalnu cijev oluka nalazi se pukotina u približnom obliku slova „L“ (duljine horizontalne linije oko 20 cm, a vertikalne linije oko 40 cm)

-na sjeveroistočnom (uličnom) pročelju, i to dijelu fasade neposredno uz ugao zgrade sa sjeverozapadnim pročeljem, horizontalni dio predmetne pukotine se nastavlja u duljini oko 15 cm, a vertikalni dio u duljini oko 15 cm

-gledajući izvana na način da se vidi predmetni ugao zgrade, evidentno je da se radi o jednoj pukotini u približnom obliku slova „U“pregledom interijera stana na prvom katu, i to dijela sobe koja se nalazi neposredno s unutarnje strane opisanog ugla, odnosno dijela fasade, evidentno je da s unutar navedene sobe ne postoji nikakva vidljiva pukotina.

-Nastavno na gore opisano zatečeno stanje, može se zaključiti da se radi o površinskoj pukotini dijela vanjske žbuke koja čini osnovi dio fasade, a koja je nastala oko armiranobetonskog vertikalnog serklaža koji se pruža od temelja do krova zgrade.

-S obzirom da su oba vanjska zida koja se susreću na navedenom vertikalnom serklažu, po svoj funkciji nosivi, što znači da svaki ima svoj temelj na koji prenosi sva opterećenja, može se zaključiti da predmetna površinska pukotina na uglu fasade nije mogla nastati kao posljedica djelomične demontaže (odnosnu uklanjanja) pregradnog zida, imajući na umu činjenicu poziciju gdje se nalazi otvor koji je nastao navedenim uklanjanjem dijela pregradnog zida.

-Također, nedvojbeno je da vanjska pukotina na uličnom uglu zgrade nije u svezi s zatvaranjem terase koja je nalazi na suprotnom dijelu iste iz razloga što dodatno opterećenje od naknadno ugrađene vanjske stolarije je potpuno zanemarivo, te ne može imati nikakav utjecaj na nastajanje pukotine na nasuprotnom armiranobetonskom vertikalnom serklažu, odnosno fasadi na uličnom pročelju zgrade.

-Naime, sva opterećenja u zgradama se inače prenose dominantno vertikalno preko zidova i vertikalnih serklaža sve do temelja, te završno do temeljnog tla.

28.

U odnosu na izmjenu prostora u kupaoni na prvom katu vještak je naveo da ta izmjena prozora kupaone predstavlja zadiranje u estetski izgled zgrade, te s obzirom da je prozor manji, nedostaje dio fasade pa je teoretski moguće da dođe do prodora oborinskih voda ali u konkretnom slučaju tuženik je izveo taj prozor tako da nema mogućnosti procurjevanja vode.

29.

Stoga svi radovi koje je tužitelj poduzeo ni na koji način ne utječu niti na stabilnost i nosivost građevine, a niti utječe na postojeća oštećenja na predmetnom dijelu fasade.

30.

Nakon ovog očitovanja vještaka tužitelj je i nadalje imao primjedaba pa je vještak sačinio dopunu svog vještačenja iz 2024., pa se vještak očitovao na sve dodatne primjedbe tužitelja i pojasnio je da se predmetni zid koji je djelomično porušen u stanu koji je isključivo vlasništvo tužitelja i za koje je pravomoćno utvrđen suvlasnikom nekretnine ima smatrati pregradnim odnosno nenosivim i oni ni na koji način ne predstavljaju dio nosive konstrukcije, već oni nose samo vlastitu masu.

31.

Analizom stvarnog stanja predmetne nekretnine, odnosno stana na 1. katu građevine, a osobito na mjestu predmetne intervencije, te izvorne projektne dokumentacije u integralnom obliku, može se zaključiti da unatoč poduzetim građevinskim zahvatima od strane tuženika nije došlo do poremećaja statike objekta (odnosno mehaničke otpornosti i stabilnosti nosive konstrukcije građevine), pa stoga ne postoje opasnosti za objekt, odnosno predmetnu zgradu.

32.

Predmetna stambena građevina je detaljno vizualno pregledana, te nisu utvrđena nikakva vidljiva oštećenja na podovima, zidovima, te stropovima, osim jedne pukotine na dijelu fasade koja je evidentirana i ranije, i to na sjeveroistočnom uglu pročelja zgrade.

33.

Zatečena oštećenja na predmetnom dijelu fasade od oborinske vode, nisu u uzročno – posljedičnoj vezi s ostakljivanjem terase na prvom katu, već uzrok imaju u izvedbi odvoda s najgornje nenatkrivene terase koja je neposredno izložena padalinama, pa bi primjereniji način odvoda uključivao zatvorenu vertikalu do kote bliske okolnom tlu ili spoj iste na kanalizacijsku cijev ukoliko ista postoji u blizini. Na taj se način za vrijeme oborina ne bi se slijevali „potoci“ vode niz fasadu zgrade.

34.

Nakon nalaza i mišljenja vještaka i nakon detaljnog očitovanja i obrazloženja vještaka sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i nepristrano, te je vještak odgovorio na sva dodatna pitanja i primjedbe tužitelja, a koje zahtjeve je tužitelj dodavao i postavljao tijekom ovog postupka i to daleko iznad onoga što traži svojim tužbenim zahtjevom.

35.

Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, sud je sa sigurnošću utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

36.

Naime, iz dokaznog postupka i svih pribavljenih dokaza je evidentno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu sa tri stana, te je tužitelj ranije prodao sva tri stana, dok mu je u vlasništvu ostala samo garaža odnosno suvlasnički dio 628/10000 dijela nekretnine. Iz kupoprodajnih ugovora jasno je vidljivo da je tužitelj prodavao stanove iako zgrada nije bila etažirana, radi čega je tuženik u ranijem postupku vještačenjem dokazao, što je razvidno iz obrazloženja presude naslovljenog suda od 20. prosinca 2016., da je suvlasnički dio tuženika u predmetnoj zgradi 3420/10000 obračunat za površinu stana na prvom katu, terasu na prvom katu i parkirališno mjesto ispred zgrade. Tuženik je 2005. uselio u predmetni stan i izvršio prepravke u stanu, između ostalog probio zid između dviju prostorija dimenzija otvora 200 cm x 240 cm, a iznad otvora je postavljen čelični profil radi očuvanja statičke stabilnosti zgrade. Za navedene radove nije bilo potrebno ishoditi nikakvo odobrenje nadležnog upravnog tijela prema Zakonu o gradnji i drugim propisima o gradnji, koji su tada bili na snazi, te su izvedeni radovi zakoniti.

37.

Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Sergija Štulića mag. ing. aedif. od 2024., razvidno je da tuženik izvršenim radovima u stanu na prvom katu nije prouzročio oštećenje zgrade, nije ugrozio sigurnost osoba-drugih suvlasnika zgrade ni statičku stabilnost zgrade. Vještak je izradio nalaz i mišljene nakon potresa koji su se dogodili u 2020., i to u Zagrebu sa 5,1 stupnjeva po Rihteru i u Petrinji sa 6,3 stupnjeva po Rihteru. Tim potresima na predmetnoj zgradi nije prouzročeno nikakvo oštećenje, čak ni dimnjaka, niti poremećena statika zgrade, a što se dokazuje time da za istu nije izdana žuta ni crvena oznaka koje je za oštećene zgrade u potresu izdavao Centar za potresno inženjerstvo tijekom 2020. i 2021. godine.

38.

Oštećenja na fasadi zgrade-puknuća koje tužitelj navodi u tužbi su nastala iz razloga što tužitelj nije obavljao redovno održavanje iste od kada je napravljena 2000. godine. Do 2017. je jedni vlasnik predmetne zgrade bio tužitelj, pa je upravo on odgovoran što fasadu nije redovno održao i što su na istoj nastala mala oštećenja, iako je to bio dužan prema odredbama članka 270. Zakona o prostornom uređenju i gradnji i poslije članka 150. Zakona o gradnji. Na zidovima sa unutarnje strane od prizemlja, prvog i drugog kata ne postoje nikakva oštećenja-puknuća, a što je potvrdio i sudski vještak u nalazu i mišljenju.

39.

Terasa na prvom katu pripada stanu na prvom katu i tuženik ju koristi od 2005. kada je stan na 1. katu i pripadajuću terasu kupio od tužitelja, jer je tužitelj do tada živio u tom stanu. Vrata na terasi kojima se sa stepenica ulazi na terasu je postavio tužitelj koji je istu koristio do 2005. Tuženik je 2008. izveo radove zatvaranja terase postavljanjem ostakljenih prozora, na dva vanjska zida od visine zida 1 metar do stropa. Ti radovi su izvedeni zakonito jer za izvođenje istih nije bilo potrebno ishoditi odobrenje nadležnog upravno tijela prama Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima koji su tada bili na snazi. Prema članku 3. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima bez akta kojim se odobrava građenje može se pristupiti izvođenju radova na postojećoj građevini kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je zgrada izgrađena niti utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva. Tim radovima nisu se promijenili lokacijski uvjeti koji su utvrđeni lokacijskom dozvolom, samo je ostakljena terasa u gabaritima zgrade i nije se promijenila namjena terase. Ista se zaštitila od kiše, snijega i vjetra koji bi mogli oštetiti terasu, i u krajnjem slučaju zgradu, od prokišnjavanja terase i curenja vode u prizemlje. Nadalje, izvođenjem tih radova nije nagrđena niti oštećena dvorišna fasada. Dvorišna fasada, kao i na cijeloj zgradi je izblijedila, postala prljava i na istoj su nastala mala oštećenja od utjecaja oborina, prašine i smoga u zraku koji se talože na fasadu, a sve iz razloga što fasadu tužitelj nije redovno održao od 2000. godine.

40.

Tuženik je prije 10 godina u kupaonici, u okviru redovitog održavanja zgrade, zamijenio dotrajali i potrgani postojeći prozor dimenzija 60 cm x 100 cm s prozorom 60 cm x 90 cm, a s gornje strane zazidao otvor nepropusnim porobetonskim blokovima. Ti radovi su zakoniti i istima nije oštećena niti nagrđena dvorišna fasada, jer, do sada, nije ožbukano 6 dm2 fasade te ta površina s obzirom na 100 m2 ukupne dvorišne fasade ne može oštetiti niti nagrditi fasadu. Tužitelj nije dostavio nikakve dokaze da je od tih radova oštećena fasada samo iznosi pretpostavku da bi se zid mogao oštetiti. Za te radove nije potrebno ishoditi nikakvo odobrenje nadležnog upravnog tijela.

41.

Među suvlasnicima nije sporno da postoji sporazum o načinu izvršavanja vlasničkih ovlasti, odnosno da svaki suvlasnik koristi svoj stan, a tužitelj garažu. Dakle suvlasnici su odlučili da će međusobno podijeliti posjed stvari i izvršavanje vlasničkih ovlasti glede nje, na način da svaki suvlasnik izvršava vlasničke ovlasti u svom stanu, te na taj način i postupaju već 20 godina. Kako su svi radovi koji su predmet spora nesporno izvedeni u dijelu nekretnine koja temeljem sporazuma suvlasnika predstavlja tuženikov dio u kojem ostali suvlasnici ne izvršavaju.

42.

Nadalje kako je već navedeno za konkretnu stambenu zgradu nije izdana uporabna dozvola, ali ne zbog ostakljenja terase ili zato što je tuženik u svom stanu uklonio dio pregradnog zida, već iz razloga što je upravo tužitelj koji je graditelj te zgrade na predmetnoj čestici izgradio dvije zgrade i to je razlog neizdavanja uporabne dozvole, a ne ostakljenje terase ili rušenjem dijela pregradnog zida, a da ostali dijelovi nekretnine ni na koji način nisu promijenjeni. Također eventualno estetsko narušenje fasade zgrade zbog činjenice da je ugrađen prozor koji je 10 cm manji od ranijeg prozora (90 cm umjesto ranije 100 cm), doista ne utječe niti može utjecati na utvrđenje upravnog tijela da zgrada ne može dobiti uporabnu dozvolu, a što je sve i razvidno iz rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje … od 27.03.2008. (list 698-699 spisa).

43.

Stoga ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, niti u jednom dijelu, a s obzirom da je zadaća ovog prvostupanjskog suda prema uputi višeg suda bila isključivo utvrditi je li tuženik poremetio statiku građevine, je li prouzročio njezino oštećenje i je li manji prozor razlog da se ne može ishoditi rješenje o uporabi građevine, te je sud sa sigurnošću utvrdio da ne postoji niti jedan protutužbeni razlog, takav tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan i isti je valjalo odbiti u cijelosti.

44.

U odnosu na rješenje kojim je odbijen prijedlog tužitelja za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka koji je dovršen presudom P-4300/08-56 od 20.12.2016., a koja presuda je donesena u korist PV i koja je u toč. I. i II. izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-502/17-2 od dana 17.01.2018. Ovaj sud navodi da je tužitelj naveo da je pravni temelj njegovog prijedloga za ponavljanje postupka odredbu čl. 421. st. 1. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst) 25/13, 89/14, 70/19, i 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP) u kojem navodi da je dana 07.05.2018. primio rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu pod brojem Z- 8054/18 od 18.04.2018. kojim je PV upisan kao suvlasnik nekretnine [adresa] u 342/1000 dijela suvlasništva, pa navodi da je njegov prijedlog za ponavljanje postupka pravodoban sukladno odredbi čl. 423. st. 3. ZPP-a i predlaže da sud dopusti ponavljanje postupka.

45.

Prijedlog za ponavljanje postupka tuženika je nedopušten jer u svom prijedlogu nije istaknuo niti jednu jedinu novu činjenicu jer rješenje o provedbi upisa u zemljišnim knjigama temeljem pravomoćne presude jest činjenica koja je posljedica pravomoćnosti presude, a nikako nije nova činjenica koja bi se trebala ili mogla razmatrati kao sporna i o njoj raspravljati kao o odlučnoj činjenici. Kako ne postoji razlog za ponavljanje postupka iz odredbe čl. 421. st. 1. toč. 10. ZPP-a, takav zahtjev tužitelja je neosnovan odnosno nedopušten, pa ga je slijedom toga valjalo odbaciti i odlučiti kao u izreci rješenja temeljem odredbe čl. 425. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst) 25/13, 89/14, 70/19, i 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP).

46.

Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

47.

Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na čl. 154 st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, troška zastupanja na 15 ročišta (14.11.2008., 20.05.2010., 11.11.2010., 18.03.2011., 16.05.2012., 09.09.2013., 18.03.2015., 19.10.2015., 12.05.2016., 17.11.2016., 05.06.2019., 09.02.2022., 06.02.2024., 03.04.2025. i 04.09.2025.), svako po 100 bodova, trošak sastava 18 podnesaka (14.11.2008., 15.06.2009., 09.07.2009., 24.09.2010., 22.03.2011., 04.08.2011., 23.12.2011., 28.05.2012., 31.08.2012., 26.06.2013., 17.07.2013., 29.10.2014., 18.03.2015., 18.12.2015., 08.02.2021., 09.02.2022., 08.02.2023. i 28.03.2025. ), svaki po 100 bodova, sastav 6 podnesaka (23.10.2009., 11.05.2011., 17.07.2012., 13.05.2013., 13.09.2013., 29.10.2015.,), svaki po 25 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr. 8/1 i 8/3, Tbr 9/1 i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema tbr. 54. Odvjetničke tarife.

48.

Zbrojeno parnični trošak tuženika iznosi 3550 bodova / 7.100,00 €.

49.

Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 1.775,00 €, troška sudske pristojbe na raniju tužbu u iznosu od 53,09 € koja je i plaćena, troška sudske pristojbe na raniju presudu u iznosu od 53,09 € koja je i plaćena, temeljem Zakona o sudskim pristojbama, te troška predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 € i predujma za dopunsko vještačenje u iznosu od 33,18 €, čime je tuženiku sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 9.346,17 €.

50.

Sud je tuženiku dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

51.

Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke presude i u izreci rješenja.

U Zagrebu, dana 04. rujna 2025. godine

Sutkinja

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjeraka pisano putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika