Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj K-56/2023.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Mladena Žeravica, kao predsjednik vijeća te Đurđice Tasić i Viktorije Ivanov kao članica vijeća, uz sudjelovanje Barbare Fržop kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EC, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu - iz članka 227. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18, 126/19, 84/21,114/22,114/23 i 36/24 – dalje u tekstu KZ/11.) te kaznenog djela protiv života i tijela - nepružanje pomoći - iz članka 123. stavak 2. KZ/11. povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: KO-DO-284/2020. od 25. lipnja 2020. sa izmjenom na zapisniku od 9. ožujka 2022. nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Sanje Gospodnetić, okrivljenog EC te branitelja okrivljenika odvjetnika Rafaela Krešića, dana 09. rujna objavio je, a 04. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

okrivljeni EC, OIB [osobni identifikacijski broj], sin E i Z, rođene U, rođenog **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanin Republike Hrvatske, odvjetnik, VSS, oženjen, otac dvoje od kojih je jedno maloljetno, vojsku služio u Zagrebu 2009. godine, bez čina i odlikovanja, vodi se u vojnoj evidenciji ureda za obranu Centar, suvlasnik ½ stana na adresi boravišta površine 90m2, osobnog vozila marke Volvo X60, s mjesečnim prihodima 1.500,00 eura, supruga zaposlena u TD HT d.d. s plaćom 1.500,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

što je:

1. dana 11. lipnja 2017. u 20,50 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom Volvo XC 60 registarskih oznaka [registarska oznaka] desnom prometnom trakom zapadne kolničke trake Nove ceste u smjeru juga, protivno članku 199. stavak 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama u pijanom stanju pri koncentraciji alkohola u krvi od najmanje 1,68 g/kg i uslijed toga bitno smanjenih vozačkih sposobnosti, pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u prometu, protivno članku 38. stavak 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog pijanog stanja u kojem se nalazio, nije pravovremeno uočio pješakinju ZC koja je prelazila kolnik [adresa]. u smjeru istoka, slijedom čega nije pravovremeno poduzeo radnju kočenja ili bilo koju drugu radnju radi izbjegavanja naleta na pješakinju, već je prednjim dijelom svojeg vozila naletio na lijevu bočnu stranu pješakinje, koja je od siline udarca nabačena na poklopac motora njegovog osobnog automobila a potom pala na kolnik, te tom prilikom zadobila teške tjelesne ozljede u vidu rane razderotine vlasišta zatiljno, prijeloma lubanje sljepoočno desno, tankoslojnog krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice sljepoočno lijevo, krvarenja u meke moždane ovojnice sljepoočno tjemeno lijevo, nagnječenja mozga sljepoočno lijevo s okolnim otokom mozgovine, prijeloma gornje lijeve stidne kosti, prijeloma zglobne čašice lijevog kuka, prijeloma lijeve strane križne kosti, te prijeloma desnog poprečnog nastavka petog slabinskog kralješka, od posljedica kojih ozljeda je **.**.2018. preminula u KB Dubrava,

- d a k l e, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

2. dana 11. lipnja 2017. u Zagrebu, nakon što je uzrokovao prometnu nesreću opisanu pod točkom 1., a pješakinja ZC ostala ležati na kolniku nije joj pružio pomoć premda je to bio u mogućnost bez da sebe i druge ozbiljno ugrozi, već je napustio mjesto nesreće,

- d a k l e, nije pružio pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga,

- čime je počinio djelom pod točkom 1. kazneno djelo protiv sigurnosti prometa

- izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – na dalje KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavak 4. KZ/11, a djelom pod točkom 2. kazneno djelo protiv života i tijela – nepružanje pomoći - opisano i kažnjivo po članku 123. stavak 2. KZ/11.

Stoga se okrivljenom EC za kazneno djelo pod točkom 1. temeljem članka 227. stavka 4. KZ/11 uz primjenu članka 48. stavak 2. i članka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 2 (DVIJE) GODINE,

a za kazneno djelo pod točkom 2. okrivljenom EC temeljem članka 123. stavak 2. KZ/11

u t v r đ u j e se

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

Temeljem članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11. okrivljeni EC

o s u đ u j e se

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 2 (DVIJE) GODINE I 4 (ČETIRI) MJESECA Temeljem članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) nalaže se okrivljenom EC nadoknaditi troškove ovog kaznenog postupka i to 42,00 eura na ime troškova vađenja krvi i mokraće, 444,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku Nevenu Erešu, 647,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku dr. Željku Šariću, 1.200 eura na ime troškova vještačenja po liječniku vještaku dr. Davoru Mayeru, 952,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku ing. Srećku Hlišću kao i 1.000,00 eura na ime paušalne svote sve u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom okrivljenom UC stavlja se na teret počinjenje kaznenog djela pod točkom 1. kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1. i 4. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavak 4. KZ/11, a djelom pod točkom 2. kazneno djelo protiv života i tijela – nepružanje pomoći - opisano i kažnjivo po članku 123. stavak 2. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi okrivljeni EC naveo je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

- Obrazloženje u odnosu na kazneno djelo pod točkom 1.

3. U obrani okrivljeni je naveo da ostaje u cijelosti kod svoje obrane koju je iznio u dosadašnjem tijeku postupka, drugo nema ništa za nadopuniti i ne želi odgovarati na pitanja pa je sukladno članku 435. stavak 2. ZKP/08 reproducirana obrana okrivljenika sa zapisnika od 29.11.2019. na DVD-u na listu 344 spisa.

3.1 U toj obrani okrivljeni u bitnom iznosi da je dana 11. lipnja 2017. godine u večernjim satima upravljao vozilom marke Volvo Novom cestom u smjeru juga i da se kretao desnom prometnom trakom kada je na nogostupu uz desni rub kolnika uočio kako se kreće oštećenica koja mu je bila okrenuta leđima i koja ničim nije manifestirala namjeru da bi prelazila kolnik, odnosno nije se okretala niti osvrtala, a možda oko 20 metara i prije i poslije mjesta nesreće se nalaze pješački prijelazi. U jednom trenutku ona je naglo započela prelaziti kolnik, a misli na kretanje bez osvrtanja, nije se okrenula prema njemu niti je gledala prema njemu i on je odmah započeo kočiti. Kretao se do 50 km/h i ne više od toga. Usprkos tom kočenju nije uspio na vrijeme stati i udario ju je prednjim dijelom auta, kada je oštećenica prelazila kolnik nalazila se vrlo blizu njegovog auta, blizu njega, a taj prijelaz je kratko trajao da nije uspio izbjeći taj nalet.

4. U tijeku dokaznog postupka uz obranu okrivljenika pročitani su dokazi priležeći spisu i to: bolnička prijava Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice za ZC od 11. lipnja 2017. (list 3), zapisnik o očevidu (list 4-5), skica mjesta događaja (list 6), fotografski elaborat (list 7-13), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 01501937 (list 23), naredba o određivanju mjere opreza broj 747785 (list 24), naredba o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva (list 25), analiza alkohola u krvi i mokraći i zapisnik o vještačenju za ŽC (list 30-33), analiza alkohola u krvi i mokraći i zapisnik o vještačenju za ZC (list 35-38), izvješće o osiguranju mjesta događaja (list 41), medicinska dokumentacija za ZC (list 45-165 i 205-281), zapisnik o obdukciji mrtvog tijela ZC (list 283-286), zapisnik o pretrazi osobnog vozila i crne kutije (Event Data Recorder) osobnog automobila Volvo XC 60 registarskih oznaka [registarska oznaka] (list 363-367).

4.1 Ispitani su sudski vještaci doktor Davor Mayer i ing. Srećko Hlišč. pročitani su i iskaz svjedoka KC sa zapisnika od 17. studenog 2017., 08. studenog 2019. i 13. veljače 2025., iskaz svjedoka MC s zapisnika od 26. ožujka 2018., iskaz svjedoka CC s zapisnika od 21. siječnja 2020., iskaz vještaka dr. Vlaste Dečak Barišić od 27. lipnja 2017. te zapisnika od 09. ožujka 2022., nalazi i mišljenja prometnog vještaka dr. Željka Šarića od 28. svibnja 2020. te 17. siječnja 2025. i 09. svibnja 2025., iskaz vještaka dipl.ing. Nevena Ereša od 21. listopada 2018., 21. prosinca 2021. te 17. siječnja 2025., iskaz svjedoka NC sa zapisnika od 9. svibnja 2025. te izvod iz KE i PE za okrivljenika.

5. Obzirom na navode iz obrane okrivljenog nesporno je da je dana 11. lipnja 2017. u 20,50 sati u Zagrebu upravo okrivljeni EC upravljao osobnim automobilom Volvo XC 60 registarskih oznaka [registarska oznaka] desnom prometnom trakom zapadne kolničke trake Nove ceste u smjeru juga te da je upravo okrivljeni sa tim vozilom naletio na pješakinju ZC koja je prelazila kolnik Nove ceste u smjeru istoka što je uz obranu sukladno utvrđenjima iz zapisnika o očevidu, fotoelaborata, iskazima svjedoka te provedenim vještačenjima te je i nesporno da je ZC prelazila kolnik Nove ceste izvan pješačkog prijelaza i da je do naleta osobnog automobila kojim je upravljao optuženi EC došlo izvan pješačkog prijelaza.

6. Spisu prileži opsežna medicinska dokumentacija o ozljedama i liječenju oštećene ZC na temelju koje je zajedno sa podacima iz obdukcijskog zapisnika liječnik vještak dr. Davor Mayer utvrdio da je oštećenica ZC stradala u prometnoj nesreći 11. lipnja 2017. kao pješakinja u naletu osobnog vozila te da je medicinskom obradom utvrđeno da je zadobila ozljede u vidu rane razderotine vlasišta zatiljno, prijelom lubanje sljepoočno desno, tankoslojnog krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice sljepoočno lijevo, krvarenja u meke moždane ovojnice sljepoočno tjemeno lijevo, nagnječenja mozga sljepoočno lijevo s okolnim otokom mozgovine, prijeloma gornje lijeve stidne kosti, prijeloma zglobne čašice lijevog kuka (acetabulum), prijeloma lijeve strane križne kosti (masa lateralis) te prijeloma desnog poprečnog nastavka petog slabinskog kralješka.

6.1 Po stanovištu vještaka iz kronologije liječenja koje je bilo kontinuirano i u bitnoj mjeri narušeno od trenutka ozljeđivanja izostao je zadovoljavajući oporavak, a nastupile su epizode pogoršanja zdravlja koje su na odgovarajući način zbrinjavane. Opće stanje se postupno pogoršavalo te je unatoč primijenjenim mjerama liječenja nastupio smrtni ishod. Sve utvrđene ozljede oštećenice, kao i smrtni ishod, stoje u uzročnoposljedičnoj vezi sa predmetnom prometnom nesrećom.

6.2 Vijeće u cijelosti prihvaća ovaj nalaz i mišljenje liječnika vještaka obzirom da je dat od strane dugogodišnjeg, iskusnog i stručnog liječnika pri čemu se ovakvim nalazom i mišljenjem nedvojbeno otklanja stav obrane iz završnog govora da oštećenica nije preminula uslijed ozljeda nego uslijed komplikacija tijekom njenog liječenja koje je trajalo punih osam mjeseci. Jasno je da su ozljede koje je oštećenica zadobila kvalificirane po vještaku kao teške tjelesne ozljede te je nesporno da je njezino liječenje doista trajalo punih osam mjeseci no zadobivene ozljede po vještaku dr. Mayeru nedvojbeno su u uzročnoposljedičnoj vezi s prometnom nesrećom te je isključeno da bi bile samo rezultat komplikacija nastalih tijekom njezinog liječenja.

7. Nadalje iz navoda obrane okrivljenoga proizlazi da je povratkom na mjestu prometne nesreće testiran na alkohol pa je na tu okolnost, na razinu alkohola u njegovoj krvi, provedeno vještačenje po dr. Vlasti Dečak Barišić koja je na osnovi rezultata izvršenih analiza i podataka iz obrazaca AUK1 i AUK2 zaključila da je u trenutku prometne nezgode okrivljeni EC bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 1,68 g/kg, da se radi o kategoriji pijanog stanja u kojem intelektualne sposobnosti vozača drastično padaju, a vrijeme reakcije se produžuje. Nadalje je navela da je prosječno vrijeme reakcije vozača 0,75 sekundi, a inače se kod vozača kreće od 0,5 do 1,5 sekunde što zavisi od osobe do osobe, a u slučaju alkoholiziranosti vozača to vrijeme se produljuje preko 1,5 sekunde. Odgovarajući na pitanje koliko se vrijeme reakcije produljuje uslijed alkoholiziranosti koja iznosi 1,68 g/kg apsolutnog alkohola u krvi navela je da to točno ne može odgovoriti jer za to ne postoje ni skale ni tablice koje bi to određivale no može reći da se vrijeme reakcije produžuje proporcionalno koncentraciji alkohola u krvi. Isto tako vještakinja je temeljem analize alkohola u krvi mokraći utvrdila da je oštećena ZC u trenutku prometne nesreće bila trijezna.

8. Vijeće u cijelosti prihvaća navedene nalaze i mišljenja toksikološke vještakinje obzirom da je dat od strane dugogodišnje i stručne vještakinje i na temelju dokumentacije pribavljene od II Postaje prometne policije PU zagrebačke i Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.

8.1 Iz ovakvog nalaza i mišljenja vještakinje vijeće smatra dokazanim da je okrivljeni EC kritične zgode 11.06.2017. upravljao osobnim automobilom u pijanom stanju pri koncentraciji od 1,68 g/kg alkohola u krvi uslijed čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene i time postupao protivno članku 199. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometna na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15 – na dalje ZOSPC).

9. Obzirom na predmet inkriminacije i navode iz obrane u postupku je potrebno utvrditi da li je okrivljeni kritične zgode pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u promet postupio i protivno odredbi iz članku 38. stavak 1. ZOSPC-a pa zbog pijanog stanja u kojem se nalazio nije pravovremeno uočio pješakinju ZC koja je prelazila kolnik [adresa] u smjeru istoka, a uslijed čega nije pravovremeno poduzeo radnju kočenja ili bilo koju drugu radnju radi izbjegavanja naleta na pješakinju već je prednjim dijelom svojeg vozila naletio na lijevu bočnu stranu pješakinje.

10. Odredba iz članka 38. stavku 1. ZOSPC-a propisuje da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

11. Na ovu okolnost stupanja oštećene na kolnik okrivljeni EC je u obrani naveo da je vozio kolnikom Nove ceste u smjeru juga brzinom ne većom od 50 km/h, vidio je pješakinju na nogostupu s njegove desne strane koja se kretala u njegovom smjeru i ničim nije odavala namjeru prelaska kolnika da bi u jednom trenutku je naglo započela prelaziti kolnik bez ikakve provjere i osvrtanja, a on je odmah započeo kočiti, ali nije mogao izbjeći nalet. Usprkos kočenju nije uspio na vrijeme stati i udario ju je prednjim dijelom auta, kada je oštećenica prelazila kolnik nalazila se vrlo blizu njegovog auta, blizu njega, a taj prijelaz je kratko trajao da nije uspio izbjeći taj nalet.

12. U tijeku dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka FC sa zapisnika od dana 17. studenog 2017. sa zapisnika od 08. studenog 2019., 13. veljače 2025., svjedoka MC sa zapisnika od 26. ožujka 2018., svjedoka CC sa zapisnika od 21. siječnja 2020. te svjedoka NC sa zapisnika od 09. svibnja 2025. koji su iznijeli svoja saznanja o predmetnoj prometnoj nesreći.

13. Ispitan kao svjedok LC u bitnom je naveo da mu je poznato što je predmet postupka, ne sjeća se datuma no što se tiče nezgode navodi da je nakon zaustavljanja na križanju Ulica Nove ceste i Andrije Žaje bio je u svojem vozilu prvi na semaforu, a vozilo optuženog je bio iza njega. U nastavku nakon što se upalilo zeleno svjetlo nastavio je vožnju u smjeru juga i to vozeći lijevom prometnom trakom, da bi ga odmah po prolasku raskrižja sa OC prošlo vozilo optuženika vozeći desnom prometnom trakom tako da u nastavku vožnje Novom cestom vidi vozilo optuženoga na desnoj prometnoj traci ispred njega. Dolaskom do križanja sa Ulice Antuna Kučere i dalje vozeći lijevom prometnom trakom vidi u jednom trenutku nalijetanje vozila optuženika na pješakinju što se dogodilo negdje u visini ispred zgrade na Novoj cesti broj 42. Nije točno vidio način kretanja oštećene žene no vidio je, kada je svojim vozilom bio negdje kod pješačkog prijelaza na JC, sa lijeve prometne trake da je žena izišla na cestu i krenula prelaziti sa zapada prema istoku, da je došla do možda sredine prometne trake i čini mu se da je u jednom trenutku zastala i vidjela dolazak Volva i pretpostavlja da se išla vratili unazad, no u tom trenutku dolazi do naleta vozila na nju. Što se tiče Volva ne može ocijeniti točno gdje se on nalazio u trenutku kada je on zamijetio tu ženu na kolniku i koliko je bio daleko od nje, u svakom slučaju bio je blizu nje i vidio je da je kočio. Također je vidio da je nakon naleta vozila žena odbačena na auto, odnosno prednju stranu Volva te je pala na tlo pri čemu je pala na kolnik negdje u visini rasvjetnog stupa sa desne strane kolnika na kojem se vidi prometni znak s natpisom "50 metara". Odmah nakon što je uočio nalet na tu pješakinju zaustavio je auto negdje na desnoj kolničkoj traci. Nije izlazio iz svog auta, no iz istog je vidio da je vozač Volva izišao iz auta, pogledao ženu na cesti koja je bila ispred auta, zadržao se samo sekundu, pogledao tu ženu, vratio se u auto i zaobišao s lijeve strane i nastavio dalje vožnju. Vidio je da su pristupili neki prolaznici do žene koja je bila na kolniku pa kao je bio sa suprugom i djetetom nastavio je vožnju lijevom prometnom trakom prema jugu, parkirao auto i vratio se pješice nazad do mjesta nezgode. Ne poznaje niti tu ženu koja je stradala niti ovdje optuženoga. Po povratku na mjesto nezgode ubrzo je došlo vozilo Hitne pomoći, a za njim i policija, a potom je došao jedan gospodin koji se raspitivao kod njih koji smo bili tamo što je sa oštećenom, je li preživjeli, pa su mu rekli da jeste i da je odvezena kolima Hitne pomoći, a potom se taj gospodin vratio na mjesto prometne nezgode zajedno sa ovdje optuženim. Misli da je prošlo oko pola sata ili malo više od trenutka naleta do povratka optuženoga na mjesto nesreće.

13.1 Odgovarajući na pitanja u kojem trenutku i da li je vidio da optuženi koči naveo je da je doista vidio da se žena nalazi na kolniku i da optuženi snažno koči. Vidio je upaljena stop svjetla na Volvu pri čemu se u tom trenutku nalazio na lijevoj prometnoj traci blizu pješačkog prijelaza kod križanja sa Kučerinom. Koliko je u tom trenutku kada počinje kočenje udaljen od oštećene ne može sa punom sigurnošću reći, no bio je već negdje kod sredine zgrade [adresa]. nije bio daleko od oštećene. Na daljnje pitanje zamjenice da li je zamijetio druga vozila prije i u trenutku prometne nezgode svjedok, navodi mislim u našem smjeru vožnje prema jugu nije bilo drugih auta, nisam zamijetio niti aute na suprotnim tracima bila je subota ili nedjelja navečer, mislim da je bila i nekakva utakmica tako da je bilo dosta pusto i ne sjećam se da sam vidio bilo koga drugoga od pješaka na Novoj cesti.

13.2 U iskazu 17. studenog 2017. naveo je da kada se upalilo zeleno svjetlo krenuo je u smjeru juga te se prestrojio u lijevu prometnu traku dok se terenski automobil marke Volvo nastavio kretati desnom prometnom trakom i prošao pored svjedoka nešto većom brzinom. Tada je primijetio pješakinju koja se nalazila na zapadnom nogostupu Nove ceste, oko 30 metara južnije od pješačkog prijelaza koji se nalazi kod raskrižja s Kučerinom ulicom. Pješakinja je započela prelaziti kolnik na način da je prešla desnu prometnu traku te je dolaskom do lijeve prometne trake za smjer jug primijetila terenski automobil marke Volvo koji joj se približavao, nakon čega je stala, a potom se počela vraćati nazad prema nogostupu s kojeg je i krenula. U tom trenutku se terenski automobil marke Volvo počeo kretati malo lijevo malo desno i kočiti, vjerojatno kako bi izbjegao nalet na pješakinju, ali nije uspio te je prednjim dijelom naletio na pješakinju. Nakon toga vozač terenskog automobila Volvo je zaustavio automobil i izašao iz njega te prišao pješakinji koja je ležala ispred njegovog vozila.

13.3 Odgovarajući na pitanja svjedok LC je naveo da se terenski automobil marke Volvo kretao desnom prometnom trakom Nove Ceste u smjeru juga brzinom oko 80- 90 km/h, s obzirom da se svjedok LC kretao brzinom oko 50 km/h. U terenskom vozilu marke Volvo je vidio samo vozača, jer su mu stražnja stakla zatamnjena. U vrijeme nesreće je bio dan, kolnik je bio suh, a vidljivost dobra time da je promet bio rijedak, jer je bila nedjelja navečer. Svjedok LC se u trenutku nesreće nalazio oko 30 metara udaljen od mjesta događaja. Vozač terenskog automobila Volvo je naglo kočio kako bi izbjegao nalet na pješakinju, dok se pješakinja pokušala vratiti na nogostup kako bi izbjegla nalet automobila na sebe. Nije komunicirao s vozačem terenskog automobila Volvo, ali je po ponašanju na mjestu događaja, hodu te načinu vožnje prije nesreće, vozač djelovao kao da je pod utjecajem alkohola.

13.4 Prilikom iskazivanja 8. studenog 2019. svjedok LC naveo da se terenski automobil Volvo kretao 20 km/h od njega, a da se on tada kretao brzinom oko 40 km/h. Na mjestu gdje je pješakinja pokušavala prijeći cestu Nova cesta ima četiri kolničke trake i to dvije za smjer kretanja prema sjeveru, a dvije za smjer kretanja prema jugu. Pješakinju je uočio kada je već započela prelaziti kolnik i tada je bio udaljen od nje 150 do 200 metara. Svjedok LC misli da je pješakinja već došla do kraja desne prometne trake, pa vjerojatno kada je uočila automobil Volvo koji se kretao lijevom trakom, krenula se vraćati nazad na pločnik s kojeg je krenula. Prilikom tog vraćanja pješakinja nije izgledala sigurno da se želi vratiti na nogostup s kojeg je krenula, već se kretala „naprijed/nazad“. Tako se i automobil Volvo, koji je u trenutku kada je svjedok LC uočio pješakinju, nalazio u lijevoj prometnoj traci, pa kada je pješakinja došla do ruba lijeve prometne trake, prebacio se u desnu prometnu traku, počelo se kretati malo lijevo, malo desno i kočiti, vjerojatno kako bi izbjegao nalet na pješakinju, ali nije uspio. Naletio je na pješakinju i to na sredini desne trake. Nakon što je naletio na pješakinju vozač automobila Volvo je zaustavio vozilo, izašao iz njega i pogledao pješakinju, nakon čega se vratio u vozilo i odvezao dalje u smjeru juga. Svjedok LC je prošao pored vozila Volvo i zaustavio se ispred mjesta naleta, pa dok se vratio do pješakinje već su se skupili ljudi koji su se zatekli na mjestu događaja. Svjedok LC ne može sa 100% sigurnošću reći, ali misli da je pješakinja nakon nesreće bila pri svijesti. Vozač Volva se pješke vratio na mjesto događaja nakon nekog vremena, a hitna medicinska pomoć je već dovezla pješakinju i policija radila očevid.

14. Ispitan kao svjedok RC u bitnom je naveo da je dana 11. lipnja 2017. oko 20:50 sati parkirao svoj automobil na parkirališno mjesto istočne strane kolnika Nove ceste neposredno ispred raskrižja s Ulicom Otona Kučere. Izašao je iz automobila i bio leđima okrenut prema kolničkim trakama Nove ceste kada je začuo tupi udarac. Okrenuo se i vidio pješakinju kako pada na kolnik Nove ceste te automobil marke Volvo, misli model XC90. U navedenom automobilu je bio jedan muškarac koji je automobil zaustavio neposredno pored ozlijeđene pješakinje koja je ležala na cesti. Odmah je potrčao prema ozlijeđenoj pješakinji i u isto vrijeme zvao 112 kako bi ga spojili s policijom ili hitnom medicinskom pomoći. U tom trenutku, kada ga je vozač automobila Volvo vidio da trči prema njemu odmah je započeo naglu vožnju, bježeći s mjesta događaja. Prije njegovog odlaska uspio je pročitati registarsku oznaku koju je dojavio policiji. Vozača nije uspio vidjeti, jer nije izašao iz automobila. Odmah se skupilo više osoba, a jedan od prisutnih je bio liječnik koji je rekao da je bolje ne dirati ozlijeđenu da ne bi pogoršali njezino zdravstveno stanje. Pješakinja je bila bez svijesti cijelo vrijeme, krvarila je iz usta i nosa te je teško disala. Stiglo je vozilo hitne medicinske pomoći koje je odvezlo ozlijeđenu pješakinju, a nakon čega su policijski službenici na mjesto događaja doveli vozača koji je prema izgledu i ponašanju bio vidljivo pod utjecajem alkohola.

14.1 Odgovarajući na pitanja naveo je da se vozač automobila Volvo kretao kolnikom Nove ceste u smjeru juga, a pješakinja je prelazila kolnik Nove ceste od zapada prema istoku, izvan obilježenog pješačkog prijelaza. U trenutku nesreće se nalazio oko 10 metara udaljen od mjesta događaja, ali je u samom trenutku nesreće bio okrenut leđima cesti. U automobilu marke Volvo se nalazio sam vozač, a taj automobil se kretao brzinom od najmanje 60 do 70 km/h, jer je udarac bio izrazito jak. U vrijeme nesreće je bio dan/sumrak, kolnik je bio suh, a vidljivost dobra dok je promet bio rijedak. Budući da je bio okrenut leđima cesti ne može reći da li je netko od sudionika poduzeo neku radnju u cilju izbjegavanja prometne nesreće, ali koliko se sjeća čuo je naglo kočenje tek nakon prometne nesreće.

15. Svjedok CC u bitnom je naveo da je bio u stanu na adresi [adresa] koji se nalazi na prvom katu i kojem prozori dnevnog boravka gledaju na Novu cestu. Bilo je nedjeljno popodne, pio je čaj i pušio na prozoru te je primijetio da je jedan veći automobil tamnije boje prošao većom brzinom. Obratio je pažnju na taj automobil zato što je samo par sekundi nakon što je projurio ispod svjedokovog prozora čuo snažan udarac i zaključio da je taj automobil udario u nešto. Pomislio je da je udario u kontejner i to zbog glasnog zvuka udarca, no kada se nagnuo kroz prozor vidio je da je vozač tog automobila izašao iz automobila i s lijeve strane automobila došao do prednjeg dijela automobila te se nakon toga vratio u automobil i nastavio vožnju. Čuo je da netko viče: „Zovite hitnu!“ te je izašao iz stan i vidio unesrećenu ženu. Skupilo se ljudi, a jedan muškarac i žena su zvali hitnu medicinsku pomoć te su svi čekali po zahtjevu policije da daju izjave.

15.1 Odgovarajući na pitanja svjedok je pojasnio da je automobil dolazio Novom cestom iz smjera sjevera prema jugu. Misli da mu je na raskrižju s Ulicom Andrije Žaje bilo upaljeno zeleno svjetlo i to zadnjih par sekundi, a što je zaključio po tome što je ubrzao vožnju da bi „projurio“ kroz raskrižje. Kada je čuo udarac i kada se nagnuo kroz prozor da bi vidio što se dogodilo vidio je taj isti automobil koji je projurio kroz raskrižje kako stoji zaustavljen s upaljena četiri žmigavca. Kad je vozač izašao iz automobila i pogledao što se nalazi ispred automobila, vidio je da je vozač zaobišao nešto što je ležalo na cesti ispred njegovog automobila i to s lijeve strane toga što je ležalo. Tek kada je došao na kolnik Nove ceste i prišao vidio je da se radi o unesrećenoj ženi kojoj je iz nosa curila krv, a vidio se i udarac u glavu. Žena je glavom ležala prema nogostupu, a noge su joj bile bliže središnjoj liniji kolnika. S prozora je mogao dobro vidjeti koliko je osoba u automobilu jer je prozor relativno nisko. Prilično je siguran da u autu nije bilo drugih osoba, pa tako niti djece, jer je vidio samo vozača. Sjeća se da je dok su čekali policiju razgovarao s ostalim očevicima te prometne nesreće, vidjeli su optuženika na mjestu nesreće, a shvatili su da se radi o vozaču zato što su ga ljudi iz kvarta prepoznali i komentirali da je on taj vozač. Kasnije je saznao da se optuženik sam vratio i da je rekao da je imao dijete u autu pa da je zato otišao s mjesta nesreće. Ne zna što je optuženik po profesiji, no kako se naknadno zaposlio u piceriji „DG“ u Ulici Andrije Žaje, često je viđao optuženika kao gosta. Primijetio je da je optuženik često dolazio u vidno alkoholiziranom stanju, a kako je u toj piceriji radio kao konobar s optuženikom je neposredno komunicirao. Zato je primijetio znakove vidne alkoholiziranosti kao što su crvene oči, nerazgovjetna komunikacija tj. „plete mu se jezik“, tipični pokreti i hod alkoholizirane osobe te miris alkohola koji se osjeti u njegovoj neposrednoj blizini. Od 7 do 8 dolazaka optuženika u piceriju 6 puta je bio u takvom stanju, time da je optuženik obično dolazio oko 11 sati navečer i to sam.

16. Ispitan kao svjedok SC na pitanje branitelja da li je vidio na koji način je došlo do prometne nezgode naveo je da nije iz razloga što mu se spavalo pa je više drijemao na zadnjem sjedalu nego što je gledao što se vani događa.

17. Vozilo kojim je kritične zgode upravljao okrivljeni ima tzv. crnu kutiju pa je pregledom te kutije prometni vještak dr. sc. Željko Šarić u nalazu i mišljenju naveo da bi se manevri vozača trebali vidjeti u podacima tzv. crne kutije budući da je to jedan od obveznih podataka koje tzv. crna kutija bilježi. No, takav, ali niti jedan drugi podatak, nije zabilježen u tzv. crnoj kutiji optuženikovog vozila. Obzirom na međunarodna iskustva vještaka te na godište vozila ono posjeduje tzv. crnu kutiju starije generacije koja nije evidentirala sudar zbog prevelike razlike u masama vozila i same pješakinje. Na taj način tzv. crna kutija nije registrirala dovoljno usporenje vozila da bi se uređaj aktivirao i zabilježio događaj. Međutim, to što tzv. crna kutija nije registrirala cjelokupni događaj ne znači da se neki od manevara manipulacijom kolom upravljača, kočenja ili slično nisu u stvarnosti dogodili. U slučaju da je tzv. crna kutija registrirala događaj onda bi bili zabilježeni svi dostupni podaci koji se mogu naći u tzv. crnoj kutiji.

18. U dokaznom postupku pročitani su raniji nalazi i mišljenja vještaka kombiniranog sudsko-medicinskog te prometnog vještačenja po vještacima dr. Davoru Mayeru i dipl. ing Nevenu Erešu, kao i prometnog vještačenja dr. sc. Željka Šarića utvrđena je dinamika odvijanja prometne nesreće. Tako je utvrđeno da je okrivljeni EC dana 11. lipnja 2017. u 20:50 upravljao vozilom desnom prometnom trakom Nove ceste u smjeru juga dok je žrtva ZC prelazila kolnik [adresa]. i to od zapada prema smjeru istoka. Okrivljeni je u desnoj prometnoj traci prednjim i to nešto lijevim dijelom osobnog automobila marke Volvo model XC60 registarskih oznaka [registarska oznaka] naletio na žrtvu ZC koja je u trenutku naleta osobnog automobila optuženika bila okrenuta osobnom automobilu okrivljenika svojom lijevom bočnom stranom tijela nalazeći se u raskoraku. Dakle, ZC je prelazila kolnik dolazeći vozilu optuženika s desne strane.

18.1 Brzina kretanja osobnog automobila okrivljenika u trenutku naleta je prema nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. Nevena Ereša iznosila oko 40 km/h, a prema nalazu i mišljenju dr. sc. Željka Šarića 42 km/h. Iz zapisnika o očevidu te nalaza i mišljenja oba vještaka prometne struke proizlazi da na mjestu prometne nesreće vrijedi opće pravilo ograničenja brzine u naseljenom mjestu i to 50 km/h. To znači da je u trenutku prometne nesreće okrivljeni upravljao osobnim automobilom dopuštenom brzinom, dakle nije prekoračio dopuštenu brzinu. Što se tiče brzine kretanja osobnog automobila okrivljenog prije prometne nesreće, budući da na kolniku Nove ceste nisu pronađeni tragovi kočenja niti je tzv. crna kutija u osobnom automobilu okrivljenog zabilježila sudar niti ostale podatke koji bi bili zabilježeni da se uređaj aktivirao (kočenje, okretanje kola upravljača i sl.). S obzirom da nije bilo elemenata na temelju koji bi se utvrdila promjena brzine kretanja osobnog automobila okrivljenog u periodu koji je neposredno prethodio naletu, oba prometna vještaka su zaključila da se osobni automobil okrivljenog neposredno prije naleta kretao brzinom koja je bila jednaka sudarnoj. Pri tome je prometni vještak dr. sc. Željko Šarić dao mišljenje prema kojem, u slučaju da je vozilo okrivljenog, u trenutku opažanja žrtve bio intenzivno kočeno tada se u trenutku reagiranja kočenjem osobni automobil kretao brzinom od oko 44,7 km/h.

19. U pogledu mogućnosti uočavanja oštećene utvrđeno je slijedeće. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke dipl. ing. Nevena Ereša proizlazi da je okrivljeni mogao uočiti oštećenu u trenutku njenog započinjanja radnje prelaska kolnika kada se njegov osobni automobil nalazio udaljen od mjesta naleta oko 12,2 metra pa da je tada i reagirao intenzivnim kočenjem ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer je na raspolaganju imao put od samo 12,2 metra dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 16 metara.

19.1 Prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka dr. sc. Željka Šarića u trenutku primarnog kontakta oštećena je težištem tijela bila udaljena od desnog/zapadnog ruba kolnika za oko 1,73 metra, za što je trebala oko 1,35 sekundi, a kretala se okomito na središnju os kolnika. Okrivljeni je imao realne tehničke mogućnosti uočavanja pješakinje i raspoznavanja opasne situacije u trenutku kada se nalazio na udaljenosti od oko 16,69 metara ispred ravnine naleta krećući se brzinom od oko 44,7 km/h. Pješakinja je 1,35 sekunde prije naleta predstavljala opasnost za vozača odnosno u tom trenutku je vozač morao reagirati radnjom intenzivnog kočenja jer se ista nalazila njemu s desne strane na nogostupu. Stoga vještak smatra da do izbjegavanja konkretne prometne nesreće nije moglo doći na način da je okrivljeni reagirao radnjom intenzivnog kočenja vremenski 1,35 sekundi prije naleta i da se zaustavi neposredno ispred ravnine naleta na pješakinju. Do izbjegavanja naleta moglo je doći da je okrivljeni kada se nalazio oko 16,69 metra ispred ravnine naleta reagirao radnjom intenzivnog kočenja, ali pri svim brzinama kretanja predmetnog osobnog automobila ne većim od 37 km/h. Vještak nadalje smatra da je obzirom na brzinu naleta od oko 42 km/h brzina okrivljenika neposredno prije naleta bila oko 50 km/h te da bi usporio do naletne brzine morao je prijeći put od 16,25 metara u vremenu od 1,20 sekundi. Obzirom da je pješakinja istupila na kolnik 1,35 sekundi prije naleta kod brzine od 50 km/h okrivljeni je imao zakašnjelu reakciju od 0,15 sekundi. Obojica vještaka su mišljenja da je prometna nesreća mogla biti izbjegnuta na način da je oštećena samo okretanjem glave uočila nadolazeći osobni automobil, da je odustala od prelaženja kolnika i propustila vozilo okrivljenog.

20. Svjedoci RC i CC nisu vidjeli sam nalet okrivljenog osobnim automobilom na pješakinju ZC niti su prije naleta uočili pješakinju. S druge strane svjedok LC je svjedočio da je vidio pješakinju. Naime, svjedok LC je svjedočio da je uočio pješakinju kada je pješakinja već započela prelaziti kolnik i tada je bio udaljen od nje 150 do 200 metara te misli da je pješakinja već došla do kraja desne prometne trake pa vjerojatno kada je uočila automobil Volvo koji se kretao lijevom trakom, krenula se vraćati nazad na pločnik s kojeg je krenula. Prilikom tog vraćanja pješakinja nije izgledala sigurno da se želi vratiti na nogostup s kojeg je krenula, već se kretala naprijed/nazad. Tako se i automobil Volvo, koji je u trenutku kada je svjedok LC uočio pješakinju, nalazio u lijevoj prometnoj traci pa kada je pješakinja došla do ruba lijeve prometne trake, prebacio se u desnu prometnu traku, počelo se kretati malo lijevo, malo desno i kočiti, vjerojatno kako bi izbjegao nalet na pješakinju, ali nije uspio. Naletio je na pješakinju i to na sredini desne trake.

20.1 No, tijek događaja kako je to opisao svjedok LC otklonio je nalazom i mišljenjem prometni vještak dr. sc. Željko Šarić navodeći da takav tijek događaja tehnički nije moguć. Naime, ako je svjedok LC uočio pješakinju na udaljenosti oko 150 do 200 m od ravnine naleta, to bi značilo da se pješakinja zadržala na zapadnom kolniku Nove ceste od 8,64 s do 12,24 s, a što nije realno. Pri tome je svjedok LC u iskazu (list 335. spisa) naveo drugačiju brzinu kretanja (da se optuženik kretao 20 km/h brže od svjedoka, a svjedok je vozio brzinom od 40 km/h) nego u iskazu (list 172. spisa) kada je naveo da je okrivljeni vozio brzinom 80 do 90 km/h. Iako je tehnički moguć tijek događaja kako je to opisao svjedok LC u prvom iskazu i to da je optuženik vozio brzinom 80 do 90 km/h, a da je pješakinja prešla desnu prometnu traku zapadnog kolnika i došla do lijeve prometne trake zapadnog kolnika Nove ceste, te se potom počela vraćati, ali s obzirom na nalet okrivljenika osobnim automobilom na lijevu bočnu stranu pješakinje koja je bila u raskoraku, to bi značilo da se pješakinja vraćala hodajući unatrag. Vještak smatra da ne postoje tehnički elementi koji bi potvrdili takav način njezinog kretanja, a niti je tako opisana verzija tijeka događaja od strane svjedoka FC potvrđena ostalim dokazima.

20.2 Inače, vještak dr. sc. Željko Šarić je nalazom i mišljenjem otklonio i tijek događaja opisan po svjedoku MC o tome da se osobni automobil u trenutku naleta na pješakinju kretao brzinom oko 60 do 70 km/h budući da je izračunata brzina u trenutku naleta iznosila 42 km/h. Što se tiče tijeka događaja opisanog po svjedoku CC koji nije vidio nalet, ali je vidio da je osobni automobil Volvo projurio kroz raskrižje hvatajući zeleno svjetlo, to je prema mišljenju vještaka dr. sc. Željka Šarića moguće, ali je suprotno iskazu svjedoka FC o tome da su stajali na raskrižju sve dok se nije upalilo zeleno svjetlo za smjer kretanja prema jugu.

21. Sud prihvaća nalaze i mišljenje zajedno sa dopunama obojice prometnih vještaka Nevena Ereša i dr. sc. Željka Šarića no unatoč višekratnim dopunama nalaza i mišljenja po ocjeni vijeća isti su nedostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke osobito s obzirom na činjenicu da je okrivljeni upravljao vozilom pod utjecajem alkohola te uputu iz presude i rješenja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 23. studenog 2023. pa je vijeće naložilo provođenje novog kombiniranog sudsko- medicinskog i prometnog vještačenja po vještacima dr. Davoru Mayeru, stalnom sudskom vještaku specijalistu sudske medicine te prometnom vještaku dipl. ing. Srećku Hlišću.

21.1 Vještacima je stavljeno u zadatak da temeljem zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, liječničke dokumentacije, iskaza svjedoka te ostale dokumentacije utvrde sve okolnosti pod kojima je došlo do predmetne prometne nesreće, a posebno brzinu kretanja vozila okrivljenika, mogućnost uočavanja oštećene te mogućnost izbjegavanja naleta na oštećenu.

22. Provedenim vještačenjem u svom nalazu i mišljenju od 9. siječnja 2025. vještaci zaključuju da je okrivljeni upravljao osobnim automobilom desnom od dviju vozne trake Ulice nova cesta u smjeru juga, kada mu je od zapada s desne strane nogostupa ispred kbr. 42., a za oko 37 m od najbližeg pješačkog prijelaza, na kolnik stupala pješakinja, na što je onda okrivljenik mogao reagirati kočenjem i pri tome na središnjem dijelu desne vozne trake, čelnim dijelom vozila lijevo od sredine, naletjeti na lijevu bočnu stranu oštećenice, koja je bila u raskoraku, nakon čega je ista nabačena na vozilo do stražnjeg ruba poklopca prostora motora, a potom je odbačena pala na kolnik, s time da je oštećenica u trenutku naleta imala zadršku kretanja prema naprijed, uz mogućnost povratnog pokreta najmanje pomakom gornjim dijelom tijela unatrag. Kojom se brzinom okrivljenik kretao prije naleta nije moguće utvrditi jer za to nema materijalnih tragova.

22.1 Naletna brzina vozila na pješakinju je iznosila oko 40 km/h, pa se okrivljenik pred nalet kod reagiranja kočenjem mogao kretati iskazanom brzinom do 50 km/h, koliko iznosi ograničena brzina na mjestu nesreće. U slučaju alkoholiziranosti vozača vrijeme reakcije od prosječnih 0,8 s za trijeznog vozača produljuje se preko 1,5 s, u kojem bi slučaju okrivljenik kočenjem mogao reagirati na oko 26,9 m ispred mjesta naleta ili oko 1,8 s prije naleta.

22.2 Oštećena je do mjesta naleta ušla na kolnik za oko 1,75 m, s time da je na stopalima imala "japanke", pa bi za brzinu od oko 4,2 km/h navedeni put prešla kroz vrijeme 1,5 s, te bi uz gubitak vremena na zastajanje od najmanje 0,3 s, na kolnik stupala oko 1,8 s prije naleta, pa bi se reagiranje kočenjem alkoholiziranog okrivljenika pri iskazanoj brzini moglo poklopiti sa stupanjem oštećene na kolnik.

22.3 Trijezan vozač mogao bi stati kod brzine od 50 km/h na putu od oko 25,4 m ili oko 1,5 m kraćem putu od pijanog vozača pa je produljenjem vremena reagiranja kočenjem pijanog vozača uzrok nastanka nesreće.

22.4 Da oštećena nije zastala već nastavila prelazak kolnika ne bi stigla izaći iz gabarita vozila jer bi na nju naletjelo prednjim krajnje lijevim dijelom brzinom od 40 km/h.

22.5 Okrivljenik bi za stanje alkoholiziranosti s vremenom reagiranja od najmanje 1,5 sekundi, uz poduzeto kočenje izbjegao nalet na oštećenu koja se zadržala na voznoj traci ispred njega, za brzine do 40 km/h. Ako bi se dinamika nastanka nesreće analizirala za reagiranje trijeznog vozača na stupanje oštećene na kolnik, onda bi se vozilo kod stupanja oštećene na kolnik nalazilo udaljeno za oko 24,2 m ispred putanje prelaska oštećene preko kolnika, pa budući da bi trijeznom vozaču zaustavni put iznosio 25,4 m i bio za oko 1,2 m duži, zbog okolnosti da je oštećena zastala na desnoj traci ispred vozila, dogodio bi se nalet, ali brzinom od oko 15 km/h. U vrijeme nesreće nije bio noćni mrak, već je tek započeo sumrak, kada je nebo svijetlo iako se sunce ne vidi te nikakva umjetna svjetla još nisu bila potrebna da bi se vidjelo.

23. Sud u cijelosti prihvaća navedeni nalaz i mišljenje i to iz razloga što je u osnovnim tehničkim parametrima suglasan sa utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka Ereša i vještaka dr. Šarića kako u pogledu brzine kretanja vozila u trenutku kočenja do 50 km/h do naletne brzine koja po njima iznosi od oko 40 km/h. Međutim u ovom nalazu i mišljenju vještaci jasno i precizno definiraju razliku u reakciji prosječnog trijeznog vozača i reakciju alkoholiziranog vozača i pri tom utvrđuju da bi trijezan vozač kod brzine od 50 km/h mogao stati na putu od 25,4 m ili oko 1,5 m kraćem putu od pijanog vozača te da je produljivanje vremena reagiranja kočenja pijanog vozača uzrok nastanka nesreće što se više nego dobro vidi u skici sačinjenoj kao prilog nalaza i mišljenja i na stranici 681 gdje je ucrtan položaj kojim bi osobno vozilo imalo u trenutku reagiranja snažnim kočenjem pri brzini od 50 km/h trijeznog vozača i položaj koje bi imalo osobno vozilo za reagiranjem snažnim kočenjem pri brzini od 50 km/h u vrijeme reagiranja pijanog vozača.

24. Obranu okrivljenika u kojoj tvrdi da je vozeći brzinom ne većoj od 50 km/h vidio pješakinju na nogostupu sa njegove desne strane i da je ista naglo započela prelaziti kolnik bez provjere i osvrtanja vijeće cijeni isključivo usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

25. Okrivljenik se optužbom ne tereti da bi izazvao prometnu nesreću prekoračenjem dopuštene brzine nego se tereti za nepravovremeno uočavanje oštećene uslijed pijanog stanja u kojem se nalazio slijedom čega nije pravovremeno poduzeo radnju kočenja ili bilo koju drugu radnju radi izbjegavanja naleta na pješakinju.

26. Analizirajući obranu okrivljenika, nalaz i mišljenja vještaka dr. Mayera i ing. Hlišća od 06.09.2025. sa dopunom na raspravi, nalaze i mišljenjima sa dopunama vještaka dr. Šarića i Nevena Ereša te ostale dokaze izvedene u tijeku dokaznog postupka vijeće smatra da je u ovom postupku nedvojbeno dokazano da je razlog nastanka predmetne prometne nesreće upravo činjenica da je okrivljenik kritične zgode upravljao svojim vozilom u pijanom stanju i pri koncentraciji alkohola u krvi od najmanje 1,68 g/kg apsolutnog alkohola i stoga bitno smanjenih vozačkih sposobnosti uslijed čega nije pravovremeno uočio oštećenu niti poduzeo radnju kočenja ili bilo koju drugu radnju radi izbjegavanja naleta na oštećenu.

26.1 Iz nalaza i mišljenja vještaka Hlišća i dr. Mayera proizlazi da u trenutku kada oštećena s nogostupa stupa na kolnik zbog zakašnjenja u reagiranju kočenjem zbog alkoholiziranosti okrivljenik nalijeće svojim vozilom na oštećenu jer mu je kod brzine od 50 km/h zbog zakašnjele reakcije uslijed alkohola zaustavni put iznosio 26,9 m ispred mjesta naleta, dok bi trijezan vozač kod iste brzine od 50 km/h imao zaustavni put od 25,4 m ili 1,5 m kraći put. Stoga vijeće i prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka Mayera i Hlišča, obojica su dugogodišnji, iskusni i stručni vještaci u svojim područjima pa tako i njihov zaključak da bi trijezan vozač u položaju pijanog kod stupanja oštećenice na kolnik mogao izbjeći nalet poduzimanjem snažnog kočenja i zaustavljanja ispred mjesta zastajanja oštećene na kolniku.

26.2 Isto tako vještaci u svom nalazu i mišljenju precizno definiraju dinamiku događanja i u slučaju da oštećena ne bi zastala na kolniku i pri tom zaključuju da bi u tom slučaju vozilo nalazilo 24,2 m od oštećene koja stupa na kolnik te da bi prije reakcije trijeznog vozača zaustavni put tada iznosio 25,4 m odnosno došlo bi do naleta na oštećenu brzinom od oko 15 km/h, a pri dopuni nalaza i mišljenja dr. Mayer za nalet kod takve brzine navodi da po njegovoj ocjeni očekivanih posljedica da bi iste bile samo tjelesne ozljede te dopušta mogućnost nastanka i teških tjelesnih ozljeda primjerice u slučaju pada na ruku prilikom dočekivanja, ali u manjem opsegu.

27. Sve navedeno upućuje na jasan i nedvosmislen zaključak da je kritične zgode okrivljeni upravljajući vozilom kolnikom Nove ceste upravo zbog pijanog stanja u kojem se nalazio i sa koncentracijom alkohola u krvi od najmanje 1,68 g/kg i uslijed toga bitno smanjenih vozačkih pristajući da takvom vožnjom i u takvom stanju ugrozi druge sudionike u prometu nije pravodobno uočio pješakinju ZC koja je kolnik Nove ceste prelazila kod kućnog broja 42. i uslijed stanja u kojem se nalazio nije pravodobno poduzeo radnju kočenja ili drugu radnju radi izbjegavanja naleta na oštećenu već je prednjim dijelom svojeg vozila naletio na lijevu bočnu stranu oštećene koja je uslijed siline udarca nabačena na poklopac motora njegovog vozila, a potom pala na kolnik i pri tom zadobila u izreci navedene ozljede te od posljedica ozljeda preminula **.**.2018. u KB Dubrava.

28. U odnosu na subjektivna obilježja ovog kaznenog djela vijeće smatra da je okrivljeni postupao s neizravnom namjerom u odnosu na nastanak prometne nesreće. Naime, vijeće ne gubi iz vida da je okrivljeni u vrijeme počinjenja kaznenog djela za koje se tereti odvjetnik i kao takav bolje od prosječnog građanina upoznat sa posljedicama koje mogu proizići iz vožnje pod utjecajem alkohola. Okrivljeni EC je stoga znao da je konzumirao alkohol, da su njegove vozačke sposobnosti uslijed toga smanjene kao i što je znao da je zakonom zabranjeno upravljanje motornim vozilom svim osobama pri koncentraciji većoj od 0,5 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, no usprkos tome odlučuje se upravljati vozilom u takvom alkoholiziranom stanju čime je pristao da time ugrozi druge sudionike u prometu dok je u odnosu na smrtnu posljedicu oštećene postupao iz nehaja jer je olako smatrao da do takve posljedice neće doći.

29. Vijeće nadalje smatra da je okrivljeni u vrijeme počinjenja djela za koje se tereti bio ubrojiv jer tijekom postupka njegova ubrojivost nije bila dovedena u pitanje, bio je i svjestan da je njegovo djelo zabranjeno te ne postoji nijedan ispričavajući razlog,

30. Slijedom navedenog okrivljeni EC je svojim postupanjem kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe čime su u njegovom ponašanju ostvarena sva kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće - opisano u članku 227. stavak 1. i 4. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 4. KZ/11 te ga sud za isto i oglašava krivim.

- Obrazloženjem u odnosu na kazneno djelo pod točkom 2.

31. Okrivljeni u svojoj obrani u odnosu na ovo kazneno djelo u bitnom navodi da je odmah nakon naleta on je izašao iz vozila, došao je do gospođe i vidio je da gospođa, žena leži ispred automobila i nije vidio nikakve tragove krvi. Tamo se odmah stvorilo više ljudi te se u tom trenutku vratio do automobila kako bi uzeo mobitel da nazove Hitnu pomoć i policiju. Sa njim u autu se nalazio njegov sin SC kojeg je vozio sa utakmice sa NK Sloga koja se nalazi u blizini. Njegov sin SC je vidio taj cijeli događaj, počeo se držati za glavu i histerično plakati i govoriti tata što se dogodilo, nekoga smo udarili. On ga je pokušao smiriti, SC je pokušavao izaći iz vozila, u kom trenutku se on bojao za njega, jer bi izašao direktno na prometnicu gdje su četiri prometne trake. Vidio je kako ima dosta ljudi oko oštećene koji su joj pružali pomoć, a kako se sin nije uspio umiriti, a obzirom da živi u [adresa]. što je zapravo manje od 100 m od mjesta nesreće, odmah je nazvao suprugu te joj rekao da se dogodila nesreća, da je gospođa ozlijeđena i da odmah nazove policiju te da Ž vodi doma. Kako je bilo dosta ljudi koji su pružali pomoć oštećenoj, krenuo je autom prema kući, ponovno nazvao suprugu koja se spustila po sina, odvela sina, on je ostavio auto na prvom slobodnom mjestu i odmah se vratio na mjesto nesreće. Kada je došao na mjesto nesreće oštećena je bila zbrinuta od Hitne pomoći, a on se odmah javio policajcima, kojima je dao izjavu, obavio alkotest, vađenje krvi i nakon toga je prenoćio na Oranicama. Njegova namjera u svakom slučaju nije bila niti pobjeći niti je njegova namjera bila ne pružati pomoć, ali u tom trenutku kako nije zdravstveno kvalificiran i kako je tamo bilo više ljudi koji su isto pomagali i vikali su nemoj ništa dirati, nemoj dirati on je u tom trenutku procijenio da može odvojiti toliko vremena da dijete makne sa mjesta nesreće nakon čega se vratio.

32. Iz iskaza njegovog sina SC ispitanog kao svjedoka proizlazi da je u jednom trenutku vozeći se sa ocem osjetio naglo kočenje i udarac te da je vidio da se tata uznemirio pa se i on uznemirio i počeo plakati nakon čega je otac izišao iz auta, a prije toga njemu rekao da ne izlazi i da ostane sjediti u autu. Vidio je da su se oko auta skupili ljudi te se otac vratio u auto i odvezao ga doma nazvavši njegovu majku, a potom mu je rekao da se mora vratiti na mjesto nezgode.

33. Međutim, svjedok LC navodi da je nakon nalijetanja okrivljenikovog vozila na oštećenu okrivljeni izišao iz vozila te prišao pješakinji koja je ležala ispred vozila, da je nakon njegovog zaustavljanja vozila da bi pružio pomoć ozlijeđenoj pješakinji, primijetio da je okrivljeni sjeo u automobil i napustio mjesto događaja. Odmah se na mjestu događaja skupilo dosta prolaznika i netko od njih je pozvao hitnu medicinsku pomoć. Brzo je stiglo vozilo hitne medicinske pomoći kao i policajci te su djelatnici hitne medicinske pomoći odvezli ozlijeđenu pješakinju u bolnicu, a policijski službenici su ostali obavljati očevid. Za to vrijeme je na mjesto događaja pristupio muškarac u dobi 45-50 godina koji se raspitivao o tome što se dogodilo i da li je netko vidio vozača ili zapisao registarske oznake, a svjedok i prisutne osobe su tom muškarcu su rekli da je vozač poznat i da znaju o kome se radi. Taj muškarac se udaljio s mjesta događaja i nakon nekoliko minuta se vratio s vozačem terenskog automobila Volvo koji je sudjelovao u prometnoj nesreći.

34. Svjedok RC nakon što je čuo tupi udarac okreće se i vidi pješakinju kako pada na kolnik te automobil marke Volvo u kojem je bio jedan muškarac koji je automobil zaustavio pored ozlijeđene pješakinje koja je ležala na cesti. Svjedok navodi da trči prema ozlijeđenoj pješakinji istodobno zovući 112, a kada ga je vozač Volva vidio započinje naglu vožnju i bježi sa mjesta događaja, no isti je uspio pročitati registarsku oznaku i dojaviti policiji mada vozača nije uspio vidjeti te da se u autu nalazio samo vozač.

35. Isto tako i svjedok K u svom iskazu navodi da je vidio da je vozač automobila izišao iz automobila s lijeve strane, došao do prednjeg dijela te se nakon toga vratio u automobil i nastavio vožnju pri čemu je prilično siguran da u autu nije bilo drugih osoba.

36. Iz bolničke prijave za oštećenu ZC proizlazi da je nakon naleta bila pri svijesti, a sva trojica svjedoka dolaze na mjesto na kolniku gdje se oštećena nalazi pokušavajući joj na bilo koji način pomoći dok okrivljeni nedvojbeno napušta mjesto prometne nesreće.

37. Vijeće u cijelosti prihvaća iskaze svjedoka FC, RC i K, jer su životni, logični i međusobno suglasni vezano za okolnosti i postupanje okrivljenog nakon prometne nesreće i napuštanja mjesta prometne nesreće pri čemu iz njihovih iskaza proizlazi da niti jedan od njih u okrivljenikovom vozilu nije zamijetio bilo koga osim vozača.

38. Obzirom na iskaze svjedoka vijeće prihvaća navod iz obrane okrivljenog da se nakon nalijetanja vozilom na oštećenu zaustavio na mjestu prometne nezgode, izišao iz vozila, pogledao oštećenu koja leži na kolniku i potom se vratio u auto i nastavio vožnju. U ostalom dijelu obrane da je razlog napuštanja mjesta prometne nezgode šok njegovog tada desetogodišnjeg sina vijeće smatra da je taj dio obrane neživotan, neuvjerljiv i usmjeren na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

39. Naime, obzirom na navode iz obrane da je razgovarao sa sinom odmah po nalijetanju na oštećenu, što tvrdi i njegov sin SC tvrdeći da mu je otac rekao da ne izlazi iz auta, to je isključeno da barem netko od trojice svjedoka ne bi vidi dijete u autu. Svjedoci jasno navode da je okrivljeni nakon nesreće zaustavio auto, izišao iz vozila, pogledao oštećenu na kolniku i potom sjeo u vozilo i napušta mjesto prometne nesreće pa je stoga iz činjeničnih navoda optužbe valjalo ispustiti navod da se kritične zgode okrivljeni nije zaustavio jer je to učinio no dokazano je da oštećenoj nije pružio pomoć, niti pokušao premda je to bio u mogućnost bez da sebe i druge ozbiljno ugrozi već je napustio mjesto nesreće.

40. Navode iz obrane okrivljenog da je razlog napuštanja mjesta prometne nesreće prepast za sigurnost sina vijeće cijeni kao konstrukciju usmjerenu isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti u čemu mu sin pokušava pomoći nimalo uvjerljivim i životnim iskazom.

41. Kazneno djelo iz članka 123. stavak. 2. KZ/11 čini onaj tko ne pruži pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga.

42. Stoga je i zaključak vijeća da je kritične zgode okrivljeni svjesno, namjerno i bezrazložno napustio mjesto prometne nesreće koju je sam prouzročio, a da pri tom nije pružio pomoć oštećenoj koja u tom trenutku ozlijeđena leži na kolniku iako je to mogao učiniti bez ikakve opasnosti za sebe ili nekoga drugoga čime su u njegovom ponašanju ostvarena sva kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 123. stavak 2. KZ/11 pa ga vijeće i za ovo kazneno djelo oglašava krivim.

43. Odlučujući o kazni u zakonom propisanim granicama imajući na umu svrhu kažnjavanja vijeće uzima u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne, olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenog, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra odnosno posljedice kaznenog djela te odnos prema oštećenoj, optuženikov prijašnji život kao i okrivljenikovo ponašanje nakon počinjenja djela.

44. Kao otegotno na strani okrivljenog vijeće cijeni u prvom redu činjenicu da je odvjetnik koji je kao takav puno bolje upoznat sa propisima i zakonima od ostalih građana i da kao takav svojim primjerom treba utjecati na građane da ne upravljaju osobnim vozilom kada su u alkoholiziranom stanju, a u konkretnom slučaju je upravo u takvom stanju upravljao osobnim vozilom te činjenicu da u tijeku postupka ni jednom nije jasno i nedvosmisleno izrazio žaljenje zbog smrti oštećene.

45. Kao posebno olakotno vijeće cijeni doista veliki doprinos oštećene nastupu ove prometne nesreće jer je ista kritične zgode pri dobroj vidljivosti i bez velikog prometa na tom dijelu Nove ceste prelazila kolnik krajnje nepažljivo, samo osvrtanjem mogla je vidjeti nailazak okrivljenikovog vozila. Prometna nesreća se događa točno ispred zgrade u kojoj stanuje tako da oštećena zna da je pješački prijelaz nedaleko od zgrade no svejedno nepažljivo započinje prelaziti kolnik sa četiri vozne trake i izvan pješačkog prijelaza. Kao olakotne okolnosti vijeće cijeni i okrivljenikovu neosuđivanost za kaznena djela i prekršaje kako prije tako i nakon predmetne prometne nesreće te činjenicu da je otac dvoje djece od kojih jedno maloljetno o kojima skrbi.

46. U vrijeme počinjenja djela za kazneno djelo iz članka 227. stavak 4. KZ/11 propisana je bila kazna zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina zatvora dok je kasnijom izmjenom propisana od tri do petnaest godina zatvora pa valja primijeniti zakon koji je na snazi u vrijeme počinjenja djela.

46.1 Polazeći od stupnja krivnje vijeće cijeni izrazito ozbiljno i teško kršenje prometnih propisa od strane okrivljenika kritične zgode koje je rezultiralo i najtežom mogućom posljedicom odnosno smrću oštećene, potom naprijed navedene otegotne i olakotne okolnosti, protek vremena od počinjenja djela do donošenja ove odluke za koje okrivljeni nije odgovoran te posebno veliki doprinos oštećene nastupu prometne nesreće pa je stava da ovaj doprinos oštećene predstavlja naročitu olakotnu okolnost slijedom koje valja primijeniti odredbe o ublažavanju kazne iz članka 48. KZ/11.

46.2 Stoga vijeće smatra da kaznu za kazneno djelo iz članka 227. stavak 4. KZ/11 valja ublažiti i da je ublažena kazna zatvora u trajanju od dvije godine primjerena težini počinjenog djela i svim naprijed navedenim okolnostima.

47. Za kazneno djelo iz članka 123. stavak 2. KZ/11 propisana je kazna zatvora u trajanju do tri godine.

47.1 Cijeneći način i okolnosti počinjenja kaznenog djela pod točkom 2., bezrazložno napuštanje mjesta prometne nesreće i ne pružanje pomoći oštećenoj bez bojazni za sebe ili drugoga uz naprijed navedene otegotne i olakotne okolnosti vijeće smatra da je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci primjerena svemu navedenom.

47.2 Stoga odlučujući o jedinstvenoj kazni zatvora nakon ovako utvrđenih pojedinačnih kazni za kaznena djela počinjena u stjecaju cijeneći težinu i okolnosti oba počinjena kaznena djela, okrivljenikovu osobnost, nekažnjavanost, činjenicu da je otac dvoje djece o kojima skrbi vijeće je stava da je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca primjerena svemu naprijed navedenom.

48. Po stanovištu vijeća upravo ovakvom kaznom izraziti će se društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti okrivljenom ponovno uključivanje u društvo.

49. Kako je okrivljeni oglašen krivim isti je temeljem članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku dužan nadoknaditi troškove ovog kaznenog postupka i to 42,00 eura na ime troškova vađenja krvi i mokraće, 444,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku Nevenu Erešu, 647,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku dr. Željku Šariću, 1.200 eura na ime troškova vještačenja po liječniku vještaku dr. Davoru Mayeru, 952,00 eura na ime troškova vještačenja po prometnom vještaku ing. Srećku Hlišću kao i 1.000,00 eura na ime paušalne svote sve u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti.

49.1 Paušalnu svotu vijeće je odmjerilo sukladno dužini trajanja i složenosti ovog postupka smatrajući da platežom ovog iznosa neće biti dovedeno u pitanje okrivljenikovo ili uzdržavanje članova njegove obitelji.

U Zagrebu, 04. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Mladen Žeravica

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.