Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1266/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja HESLA d.o.o., Zagreb, Rudeška cesta 142, OIB: 12625089439, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Matić, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranaka UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojih oboje zastupa punomoćnik Davor Palatinuš, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-209/2021 od 21. lipnja 2024., 4. rujna 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-209/2021 od 21. lipnja 2024.
II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to k. č. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa] i dvorište površine 144 čhv, 518 m2 upisana kao 3. Suvlasnički dio: 3/18 na ime I. protustranke, 4. Suvlasnički dio: 12/18 na ime predlagatelja, 5. Suvlasnički dio 2/18 na ime II. protustranke, i 6. Suvlasnički dio: 1/18 na ime I. protustranke.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio predlagatelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu protustranke osporavaju osnovanost žalbenih navoda te predlažu da se žalba predlagatelja odbije kao neosnovana, uz naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje:
- da predlagatelj predlaže da se razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu stranaka, i to predlagatelja u 12/18 dijela, I. protustranke u 4/18 dijela i II. protustranke u 2/18 dijela, provede na način da predlagatelju pripadne nekretnina u cijelosti, a da predlagatelj protustrankama nakon provedenog vještačenja isplati vrijednost njihovog suvlasničkog dijela, dok se protivi geometrijskoj diobi nekretnine jer bi uslijed iste došlo do umanjenje vrijednosti nekretnine obzirom na suvlasničke omjera stranaka,
- da prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Gorana Korice proizlazi da je nekretnina koja je predmet postupka u naravi kuća etažnosti prizemlje s jednom uređenom i funkcionalnom stambenom jedinicom i jednom nefunkcionalnom jedinicom u zapuštenom stanju, te ograđeno i uređeno pripadajuće dvorište, koja se nalazi na adresi u [adresa], sagrađena je na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da predmetnu kuću nije moguće geometrijski podijeliti na tri samostalne cjeline koje bi odgovarale suvlasničkim dijelovima (12/18, 4/18 i 2/18 dijela), nego je kuću fizički moguće podijeliti samo u dvije samostalne stambene jedinice, jedan stan na istočnom dijelu kuće i drugi stan na zapadnom dijelu kuće, zatim da je daljnje ograničenje fizičke podjele to da je zapadni stan u nefunkcionalnom stanju, potpuno derutan, sa propalim podovima, temeljnom vlagom u zidovima i curenjem kroz krov, oštećenih instalacija, pa se isti i ne može smatrati funkcionalnom stambenom cjelinom bez velikih ulaganja, koja s obzirom na stanje, starost i kvalitetu tog dijela kuće nije ekonomski opravdano niti s građevinskog stajališta prihvatljivo i razumno,
- da je stoga vještak izvršio procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz koje proizlazi da vrijednost suvlasničkog omjera predlagatelja 12/18 dijela iznosi 686.667,00 kuna, vrijednost suvlasničkog omjera I. protustranke od 4/18 dijela iznosi 228.889,00 kuna, a da vrijednost suvlasničkog dijela II. protustranke od 2/18 dijela iznosi 114.444,00 kuna,
- da je vještak u svom očitovanju dostavljenom u spis 22. travnja 2023. naveo da je moguće izraditi prijedlog fizičke diobe kako ga detaljno preciziraju protustranke u podnesku od 13. veljače 2023. jedino što je potrebno ostaviti manji dio stražnjeg dvorišta uz sjeverno pročelje kuće kao zajedničko dvorište za nužni pješački prilaz ulazima u oba stana (i istočni stan 1 i zapadni stan 2) te spremište koje ostaje na dijelu dvorišta koje bi koristile protustranke ima pripasti uz posebni dio stana 1,
- da I. protustranka u nekretnini koja je predmet razvrgnuća živi od studenoga 2019. s prijavljenim prebivalištem od 5. rujna 2020. te da ista predstavlja njegov dom, da je predmetnu nekretninu u suvlasništvo stekao darovanjem od strane oca odnosno nasljeđivanjem iza pok. djeda, da je to jedina nekretnina koju ima u svome vlasništvu te da ne raspolaže drugim nekretninama, da trenutno nije zaposlen zbog zdravstvenih razloga i da mu majka financijski pomaže te da iznos koji mu je nudio predlagatelj prije pokretanja ovog postupka nije dovoljan ni da si kupi automobil, a kamoli drugi stan poput predmetnog stana u centru grada s dvorištem,
- da II. protustranka ne živi u predmetnoj nekretnini već da ima drugu nekretninu u svome vlasništvu te da predmetna nekretnina ne predstavlja njegov dom, a da u dogovoru sa I. protustrankom istom dozvoljava da živi u tom stanu.
6. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud ocjenjuje da nisu ispunjeni uvjeti za razvrgnuće isplatom, budući da je predlagatelj prijedlogom zatražio da njemu pripadne nekretnina u cijelosti, a da protustrankama isplati vrijednosti njihovog suvlasničkog dijela, pri čemu je predlagatelj suvlasnik nekretnine u 12/18 dijela te nema pravo na razvrgnuće isplatom jer isto nije određeno zakonom ili pravnim poslom te nije učinio vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog.
7. Dalje je prvostupanjski sud zaključio da u situaciji kada je utvrđeno da nije moguće provesti geometrijsku diobu nekretnine i kada ni jedna od stranaka nema pravo na razvrgnuće isplatom, civilno razvrgnuće predstavlja jedini mogući način razvrgnuća. Stoga je, imajući u vidu prigovor prava na dom I. protustranke, proveo test razmjernosti i ocijenio postoje li pretpostavke za civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine odnosno prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa sukladno suvlasničkim omjerima. Imajuću u vidu da I. protustranka nema u vlasništvu drugu nekretninu, da trenutno nije zaposlen zbog zdravstvenih razloga te da dobivenim iznosom od prodaje nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogao kupiti drugu nekretninu kojom bi sebi osigurao stanovanje na drugom mjestu te da I. protustranka živi u predmetnoj nekretnini od 2019. koja za njega predstavlja dom u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava, prvostupanjski sud je ocijenio da bi u slučaju razvrgnuća civilnom diobom I. protustranci bilo povrijeđeno pravo na dom.
8. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da nisu ispunjene ni pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom iz odredbe članka 50. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), te odbija prijedlog predlagatelja za razvrgnuće, ne dosuđujući mu naknadu troškova postupka.
9. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, nije utvrđeno da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem prvostupanjskog rješenja bila ostvarena koja od navedenih procesnih povreda, pa tako niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju predlagatelj u više navrata ukazuje u žalbi, budući da je izreka rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, a prvostupanjski sud je iznio jasne, neproturječne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama u postupku, koji ne proturječe sadržaju stanja u spisu pa pobijano rješenje ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Iz navedenih razloga, nije utvrđeno ni da bi predlagatelju bilo povrijeđeno pravo na pošteno odnosno pravično suđenje.
10. Razvrgnuće suvlasničke zajednice uređeno je člancima 47. -56. ZV-a.
11. Prema odredbi članka 50. ZV-a, kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. (stavak 1.) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. (stavak 2.) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. (stavak 3.) Ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). (stavak 4.)
12. Dalje, prema odredbi članka 51. stavka 1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Prema stavku 3. istoga članka, suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. toga članka.
13. Ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da je civilna dioba jedini mogući način razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice, s obzirom da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za diobu isplatom, niti između stranaka postoji sporazum oko razvrgnuća jer se predlagatelj protivi geometrijskoj diobi, navodeći da bi geometrijskom diobom došlo do umanjenja vrijednosti nekretnine obzirom na suvlasničke dijelove stranaka, a i iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti na tri samostalne cjeline koje bi odgovarale suvlasničkim omjerima stranaka.
14. Kako je za provedbu razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom neophodno iseljenje stranaka te kako je I. protustranka prigovorila pravu na dom, prvostupanjski je sud proveo test razmjernosti i ocijenio da bi u slučaju razvrgnuća civilnom diobom I. protustranci bilo povrijeđeno pravo na dom. Takav zaključak prihvaća i ovaj sud, pritom ističući da je, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno prvostupanjski sud na temelju činjeničnog stanja i provedenih dokaza u postupku, proveo test razmjernosti pomoću tri eliminacijska pitanja, kod čega je samo jedan negativan odgovor, a ne pozitivan kako to predlagatelj navodi u žalbi, dovoljan da bi se radilo o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.).
15. Također, pogrešan je stav predlagatelja da I. protustranka nema pravo isticati prigovor prava na dom jer da je bespravni korisnik nekretnine, odnosno da se nalazi u nekretnini bez valjanog pravnog osnova. Naime, nesporno je da je I. protustranka u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine u ukupno 4/18 dijela, stoga ima valjani pravni osnov koristiti nekretninu u navedenom suvlasničkom omjeru. Kako se odluka Europskog suda za ljudska prava koju predlagatelj citira u žalbi odnosi na situacije gdje je iseljenje naloženo osobi koja je koristila stan bez pravnog osnova, u kojem slučajevima prema stavu Europskog suda za ljudska prava miješanje predstavlja nužnu mjeru u demokratskom društvu, navedena praksa nije relevantna za odlučivanje u ovom postupku.
16. U odnosu na ostalu uz žalbu priloženu sudsku praksu, ističe se da ista također nije relevantna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, budući da se odnosi na pravne institute različite od predmetnog kao što su odgoda ovrhe, ovrha na novčanim tražbinama ovršenika, odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava i dr.
17. Pogrešno predlagatelj u žalbi navodi da je I. protustranka naslijedila i drugu imovinu iza pok. BP temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, poslovni broj O-1946/2021 od 15. prosinca 2021. Naime, ovdje I. protustranka nije bila stranka citiranog ostavinskog postupka niti je proglašena nasljednikom iza pok. BP, dok je predmetno rješenje o nasljeđivanju donijeto 7. listopada 2021.
18. U odnosu na žalbene navode predlagatelja da je predmetna nekretnina nesigurna za stanovanje zbog štete od potresa radi čega ne može predstavljati dom I. protustranke, te da je u odnosu na istu pokrenut postupak uklanjanja objekta prema Projektu uklanjanja građevine od svibnja 2024., ističe se da u spisu prileži samo citirani Projekt uklanjanja građevine, dok nedostaje odluka nadležnog tijela kojom se pokreće postupak uklanjanja objekta. Stoga predlagatelj ničime nije dokazao da bi se predmetnu nekretninu trebalo ukloniti jer je ista neupotrebljiva i opasna za stanovanje.
19. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, te odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
20. Predlagatelj nije uspio sa žalbom, slijedom čega je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen kao neosnovan, dok je zahtjev protustranaka za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu odbijen kao neosnovan jer nije bio potreban za odlučivanje o žalbi u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP- a, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Rijeci 4. rujna 2025.
Sutkinja
Branka Ježek Mjedenjak
