REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Poslovni broj: Pp-1524/2024-9

Stalna služba u Rabu

Prekršajni odjel

Rab, Šetalište Markantuna Dominisa 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mladenke Perkić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽŽ, zbog prekršaja iz čl. 57. st. 7. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenika podnesenog putem braniteljice Anite Vrkić, odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Anita Vrkić i Iva Vrkić iz Rijeke, na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Krk klasa: 211-07/24-4/94876, ur. broj: 511-09- 30-24-1 od 30. listopada 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 4. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

okrivljenik ŽŽ, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan

kriv je

I. što je,

2. kolovoza 2024. u 18:30 u Malinskoj, stacionaži 10 km + 900 m, prouzročio prometnu nesreću na način da je upravljao osobnim automobilom marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka], županijskom cestom 5086, u smjeru istoka te je dolaskom do raskrižja sa državnom cestom 102, prošao pored prometnog znaka obavezno zaustavljanje – stop i ušao u navedeno raskrižje skrećući ulijevo, a da pritom, iako je bio dužan nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, uslijed čega je na prednji dio njegovog vozila lijevim bočnim dijelom naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao NŽ, državnom cestom 102, cestom s prednošću prolaska u smjeru zapada i koji je ušao u raskrižje te skretao ulijevo i imao prednost prolaska,

dakle, kao vozač vozila koje skreće ulijevo nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer svojeg kretanja,

čime je počinio prekršaj iz čl. 57. st. 7. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II. te mu se na temelju citiranog propisa

izriče

novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (slovima: tristodevedeseteura).

Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana, po primitku ove presude.

Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko okrivljenik u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 260,00 eura (slovima: dvijestošezdeseteura).

Ukoliko okrivljenik u određenom roku ne plati novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona prisilno naplatiti.

III. Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 25,00 eura (slovima: dvadesetpeteura), u roku od 30 dana po primitku ove presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Krk izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, klasa: 211-07/24-4/94876, ur. broj: 511- 09-30-24-1 od 30. listopada 2024., zbog prekršaja iz čl. 57. st. 7. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Protiv tog naloga okrivljenik je putem braniteljice izjavio prigovor, te je isti stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.

2. Okrivljenik i braniteljica okrivljenika uredno pozvani na ročište nisu se odazvali, već je okrivljenik na spis putem braniteljice dostavio pisanu obranu. U pisanoj obrani u bitnome navodi da je 2. kolovoza 2024. upravljao osobnim vozilom marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka], županijskom cestom 5086, iz smjera Malinske prema državnoj cesti 102. Dolaskom do raskrižja sa spomenutom državnom cestom propisno se zaustavio ispred prometnog znaka obavezno zaustavljanje – stop, osvrnuo se u oba smjera i procijenio da može sigurno izvršiti skretanje ulijevo. U tom trenutku nije bilo jasno uočljivih vozila koja bi se kretala državnom cestom i imala prednost prolaska, niti je mogao naslutiti da dolazi do preklapanja njegovog manevra sa vozilom koje je također mijenjalo smjer. U trenutku kada je krenuo s mjesta i započeo skretanje vozilo slovenskih reg. oznaka koje se kretalo državnom cestom, iz smjera zapada ušlo je u raskrižje i također započelo skretanje ulijevo, odnosno u njegovom pravcu. U tom je trenutku došlo do bočnog kontakta između vozila i to tako da je njegov automobil udario u lijevi bočni dio automobila drugog sudionika te su oštećenja nastala na oba vozila, ali su vozila bila u voznom stanju pa su odmah uklonjena s prometnice i nakon toga su obojica pozvali policiju. Vozilo u koje je udario nije se kretalo pravocrtnom putanjom glavne ceste već je samo vršilo skretanje ulijevo, dakle mijenjalo smjer, zbog čega se ne može jednoznačno zaključiti da je postojala apsolutna prednost prolaska u odnosu na njegovo vozilo te postoji mogućnost obostrane ili podijeljene odgovornosti. Nadalje ističe da ne postoji ni jedan objektivni dokaz koji bi potvrdio da je u raskrižje ušao bez prethodnog zaustavljanja ili da je na očit način propustio propustiti vozilo s prednošću. Ističe da se nesreća nije dogodila zbog tipične situacije oduzimanja prednosti u punom smislu, već zbog istodobnog ulaska u raskrižje dvaju vozila koja su se kretala suprotnim smjerovima od kojih je jedno skretalo sa glavne na sporednu, a drugo sa sporedne na glavnu tako da to stvara sumnju u pogledu isključive odgovornosti pa sukladno načelu in dubio pro reo svaka sumnja mora se tumačiti u korist okrivljenika. Navodi da je u trenutku nesreće bio student, koji je obavljao sezonski posao na otoku Krku, da do tada nije nikada bio prekršajno ni kazneno osuđivan, da je osobno vozilo koristio isključivo za putovanja na posao i natrag i da je u cijelosti surađivao s policijom, iskreno opisao događaj, izrazio žaljenje i prihvatio posljedice sudara, stoga predlaže da sud donese oslobađajuću presudu, jer da u radnjama koje mu se stavljaju na teret nisu ostvarena obilježja prekršaja, odnosno da nisu ispunjeni svi elementi odgovornosti. Ukoliko sud ipak ostane pri stavu da postoji prekršajna odgovornost moli da se u okviru zakonskih okolnosti uvaže njegove osobne prilike i činjenica da nije prekršajno kažnjavan kao i da mu je vozilo nužno za obavljanje radnog odnosa pa da se novčana kazna ublaži, a zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije ne izriče.

3. U postupku je izvršen uvid u zapisnik o očevidu od 23. listopada 2024., situacijski plan prometne nesreće od 23. listopada 2024. i potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za ŽŽ od 9. srpnja 2025..

4. Iz zapisnika o očevidu od 23. listopada 2024. proizlazi da se prometna nesreća dogodila u Malinskoj – Dubašnici, na raskrižju državne ceste 102 i županijske ceste 5086, stacionaži 10 km + 900 m, koje raskrižje je T križanje, pregledno, vrsta kolničkog zastora asfalt, suh i čist, širine kolnika 10 m, ograničenje brzine 50 km/h, promet gust, vremenske prilike sunčano i vidljivost danju, da su u prometnoj nesreći sudjelovala osobna vozila marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽŽ i na kojem vozilu je nastala šteta na prednjem odbojniku i poklopcu motora te osobno vozilo marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao NŽ i na kojem je nastala materijalna šteta na prednjim lijevim vratima, zadnjim lijevim vratima i zadnjem lijevom blatobranu. Mjesto prometne nesreće je izmijenjeno na način da su vozači pomaknuli svoja vozila uz zapadni rub kolnika.

5. U situacijskom planu prometne nesreće od 23. listopada 2024. ucrtan je A - smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka], B - smjer kretanja osobnog automobila LJ49-LLU, pod 1 - znak obavezno zaustavljanje – stop, 2 – znak raskrižje s cestom s prednošću prolaska, 3 – obavezno obilaženje, 4 – znakovi obavezno obilaženje s desne strane. 5 – znak pred putokaz.

6. Iz potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Mislava Kolića od 9. srpnja 2025. proizlazi da isti nije osuđivan.

7. Na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza okrivljenika i provedenih dokaza Sud nalazi dokazanim i utvrđenim djelo okrivljenika i u njegovom djelu nalazi obilježja prekršaja iz citiranog propisa.

8. Sudac nije prihvatio obranu okrivljenika da se vozilo u koje je udario nije kretalo pravocrtnom putanjom glavne ceste, već da je mijenjalo smjer, zbog čega se ne može zaključiti da je postojala apsolutna prednost prolaska u odnosu na njegovo vozilo, što ukazuje da se nesreća nije dogodila zbog tipične situacije oduzimanja prednosti u punom smislu, već zbog istodobnog ulaska u raskrižje dvaju vozila koja su se kretala suprotnim smjerovima od kojih je jedno skretalo sa glavne na sporednu ceste, a drugo sa sporedne na glavnu cestu, jer iz zapisnika o očevidu i situacijskog plana prometne nesreće neosporno proizlazi da se okrivljenik svojim vozilom uključivao sa sporedne na glavnu cestu i da je imao jasno postavljen znak stop, stoga je bio dužan propustiti vozilo koje se kretalo glavnom cestom i skretalo ulijevo.

9. Međutim djelo opisano u obaveznom prekršajnom nalogu pogrešno je pravno označeno jer iz činjeničnog opisa djela nije vidljivo da bi kao posljedica okrivljenikovog postupanja protivno odredbi čl. 57. st. 7. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastala materijalna šteta, a odredba čl. 293. st. 1. istog Zakona propisuje da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura, jer je za ostvarenje obilježja djela za koje je okrivljenik proglašen krivim izostala naznaka i opis materijalne štete.

10. Stoga je Sud s obzirom na činjenično postupanje okrivljenika, okrivljenika proglasio krivim za prekršaj iz čl. 57. st. 7. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako je to opisanu u izreci presude.

11. Odredbom čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, dok je odredbom čl. 57. st. 7. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

12. Kako je okrivljenik kritične zgode upravljao svojim osobnim automobilom sporednom cestom – županijskom cestom te se nije zaustavio na postavljeni prometni znak obavezno zaustavljanje – stop i propustio sva vozila koja su se kretala državnom cestom – cestom s prednošću prolaska, uslijed čega je na prednji dio njegovog vozila naletio lijevim bočnim dijelom osobni automobil koji se kretao državnom cestom, to je postupio suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinio prekršaj iz čl. 57. st. 7. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

13. Pri izboru vrste i mjere kazne Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je okrivljeniku izrekao minimalnu novčanu kaznu propisanu za počinjeni prekršaj.

14. Ukoliko okrivljenik u roku određenom za plaćanje novčane kazne plati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kaznu u cijelosti platio.

15. Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije predloženu po tužitelju, sudac prema okrivljeniku nije primijenio s obzirom da je njena primjena fakultativna, a okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan te mu je vozačka dozvola neophodna za odlazak na posao. Stoga sudac smatra da navedene okolnosti upućuju na to da okrivljeniku u konkretnom slučaju ne treba izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima "B" kategorije, jer da ne postoji opasnost da će okrivljenik ponovo počiniti takav ili sličan prekršaj.

16. Budući je okrivljenik proglašen krivim dužan je naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je srazmjeran dužini trajanja, složenosti prekršajnog postupka i pretpostavljenom imovnom stanju okrivljenika.

17. Ova presuda je pravomoćna.

U Rabu 4. rujna 2025.

Zapisničar

Sudac

Mladenka Perkić

Marija Azinović

Dostaviti:

1. okrivljeniku

2. braniteljici okrivljenika

3. podnositelju optužnog prijedloga

4. spis