Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-166/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja Addiko bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877, kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Ostović Rakušić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ostović & Rakušić d.o.o. u Osijeku, protiv protivnika osiguranja MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj Ovr-90/2025 od 10. ožujka 2025., 4. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe protivnika osiguranja ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj Ovr-90/2025 od 10. ožujka 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja određeno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja temeljem ovršne isprave – ovršnog ugovora o [broj kredita] sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 30. listopada 2008., solemniziranog po javnom bilježniku Igoru Lučevu iz [adresa] pod brojem OV-16953/08 od 06. studenog 2008. u ukupnom iznosu od 194.429,85 eur i to glavnice u iznosu od 51.661,36 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 06. veljače 2025. do isplate, iznosa od 16.263,09 eur na ime redovne kamate, iznosa od 125.693,16 eur na ime zatezne kamate i iznosa od 812,24 eur na ime ostalih troškova sa zakonskom zateznom kamatom koja navedeni iznos teče od dana podnošenja prijedloga 10. veljače 2025. do isplate i iznosa od 303,09 eur na ime troškova ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja pobijanog rješenja do isplate, i to uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na suvlasničkim dijelovima protivnika osiguranja od 1/504 dijela na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 1/672 dijela na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 161/2304 dijela na nekretninama označenim kao k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 7/48 dijela na nekretninama označenim kao k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i od 1/18 dijela na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1.1. Točkom II. izreke pobijanog rješenja naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu tog suda da odmah po primitku rješenja izvrši upis založnog prava na suvlasničkim dijelovima protivnika na nekretninama opisanim u točki I. izreke rješenja te da pri upisu naznači ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je upis određen, te je točkom III. izreke naloženo protivniku osiguranja da u roku od osam dana od primitka pisanog otpravka tog rješenja isplati predlagatelju osiguranja iznos od 303,09 eur na ime troškova ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja pobijanog rješenja do isplate.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) koji se primjenjuje u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje: OZ).

2.1. U žalbi u bitnome navodi da ovršna isprava ne sadrži klauzulu ovršnosti, zatim da u prijedlogu za osiguranje i ovršnoj ispravi nije navedeno dospijeće tražbine predlagatelja osiguranja te da je prijedlog nepotpun. Ističe da je prijedlog za osiguranje nedopušten zbog toga što je u njemu zatezna kamata iskazana u nominalnom iznosu od 125.693,16 eur, što da je protivno zakonu prema kojem se zatezna kamata u nominalnom iznosu može iskazati samo i isključivo ukoliko je glavnica plaćena sa zakašnjenjem. Protivnik osiguranja osporava visinu tražbine te ističe prigovor zastare tražbine, kao i prigovor ništetnosti ovršne isprave odnosno ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu. Također, ističe prigovor narušenja pravične ravnoteže među strankama.

2.2. Stoga protivnik osiguranja predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

6. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je predlagatelj osiguranja podnio 10. veljače 2025. prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama u suvlasništvu protivnika osiguranja,

- da je prijedlog za osiguranjem prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama podnijet na temelju ugovora o [broj kredita] sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 30. listopada 2008., solemniziranog po javnom bilježniku Igoru Lučevu iz [adresa] pod brojem OV-16953/08 od 06. studenog 2008., koji je postao ovršan 4. kolovoza 2011. i koji sadrži klauzulu ovršnosti,

- da je protivnik osiguranja suvlasnik u 1/504 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/672 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 161/2304 dijela nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 7/48 dijela nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u 1/18 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 1., 3. i 5. OZ-a te na okolnost je li u slučaju iz članka 50. stavka 1. točke 6. OZ-a ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje kojeg od navedenih žalbenih razloga. Isto tako, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede ovršnog postupka, kada se na njih tako pazi prema odredbi članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje neke od navedenih povreda.

8. Međutim, pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava valja zaključiti da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje jer za sada nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o osiguranju.

9. Naime, u konkretnoj situaciji osiguranje je određeno temeljem ugovora o [broj kredita] sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 30. listopada 2008.

10. Ovršni sud je u obvezi u ovršnim postupcima u kojima se ovrha ili osiguranje određuju na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Drugim riječima, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome da li takav prigovor bio istaknut.

11. U vezi s tim valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4. -92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelj usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 M; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 B Radlingerová).

To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

12. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud dužan u bilo kojoj fazi ovršnog postupka, odnosno postupka osiguranja (članak 290. OZ-a) u skladu s iznesenim zaključkom i Smjernicama, po službenoj dužnosti ispitati i utvrditi sadrži li Ugovor o kreditu nepoštene (ništetne) odredbe, o kojem utvrđenju ovisi osnovanost prijedloga za osiguranje. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka postupiti sukladno ukazanom, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, primjenom odredbe članka 7. stavka 2. OZ-a, ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.

13. Slijedom navedenog, pobijano rješenje o osiguranju je ukinuto te je predmet vraćen na ponovni postupak sudu prvog stupnja na temelju odredbe članka 380. stavka 1. točke 3. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

14. O zahtjevu protivnika osiguranja za naknadu troškova sastava žalbe odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

U Rijeci 4. rujna 2025.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak