REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P-1171/2021-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu tog suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Jana Volenec Pećina, odvjetnica iz Zagreba, protiv tužene-protutužiteljice MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Tereza Tea Krešić, odvjetnica iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. srpnja 2025. godine u prisutnosti tužene-protutužiteljice osobno, te punomoćnica stranaka, odvjetnice Tereze Tee Krešić i Jane Volenec Pećina, dana 4. rujna 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici-protutužiteljici ĆM da isplati tužitelju-protutuženiku KM, iznos od 8.120,03 € kn zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 150,32 € od 16.12.2020.g. do isplate

- na iznos od 40,94 € od 01.01.2021.g. do isplate

- na iznos od 151,01 € od 16.01.2021.g. do isplate

- na iznos od 151,01 € od 16.02.2021.g. do isplate

- na iznos od 148,73 € od 16.03.2021.g. do isplate

- na iznos od 148,38 € od 16.04.2021.g. do isplate

- na iznos od 147,42 € od 16.05.2021.g. do isplate

- na iznos od 146,77 € od 16.06.2021.g. do isplate

- na iznos od 146,79 € od 16.07.2021.g. do isplate

- na iznos od 146,92 € od 16.08.2021.g. do isplate

- na iznos od 146,60 € od 16.09.2021.g. do isplate

- na iznos od 147,39 € od 16.10.2021.g. do isplate

- na iznos od 147,33 € od 16.11.2021.g. do isplate

- na iznos od 147,49 € od 16.12.2021.g. do isplate

- na iznos od 40,83 € od 01.01.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,49 € od 16.01.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,68 € od 16.02.2022.g. do isplate

- na iznos od 148,08 € od 16.03.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,80 € od 16.04.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,15 € od 16.05.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,17 € od 16.06.2022.g. do isplate

- na iznos od 146,91 € od 16.07.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,01 € od 16.08.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,11 € od 16.09.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,24 € od 16.10.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,60 € od 16.11.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,50 € od 16.12.2022.g. do isplate

- na iznos od 147,40 € od 16.01.2023.g. do isplate

- na iznos od 147,40 € od 16.02.2023.g. do isplate

- na iznos od 147,40 € od 16.03.2023.g. do isplate

- na iznos od 163,52 € od 16.04.2023.g. do isplate

- na iznos od 204,80 € od 03.08.2024.g. do isplate

- na iznos od 164,35 € od 05.09.2024.g. do isplate

- na iznos od 132,73 € od 04.01.2025.g. do isplate

- na iznos od 538,45 € od 06.02.2025.g. do isplate

- na iznos od 538,97 € od 06.03.2025. g. do isplate

- na iznos od 539,18 € od 04.04.2025. g. do isplate

- na iznos od 539,37 € od 06.05.2025. g. do isplate

- na iznos od 539,66 € od 05.06.2025. g. do isplate

- na iznos od 540,13 € od 04.07.2025. g. do isplate i to do 31.12.2022. godine prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskoj dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena te od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici-protutužiteljici ĆM da isplati tužitelju KM, iznos od 162,20 € zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 5,78 € od 16.04.2021.g. do isplate

- na iznos od 8,66 € od 22.07.2021.g. do isplate

- na iznos od 6,55 € od 22.09.2021.g. do isplate

- na iznos od 5,78 € od 16.11.2021.g. do isplate

- na iznos od 5,78 € od 24.12.2021.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 16.03.2022.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 21.05.2022.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 20.07.2022.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 19.09.2022.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 16.11.2022.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 17.01.2023.g. do isplate

- na iznos od 6,90 € od 16.03.2023.g. do isplate

- na iznos od 13,60 € od 26.06.2023.g. do isplate

- na iznos od 6,86 € od 21.09.2023.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 23.11.2023.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 24.02.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,83 € od 29.03.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 07.06.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 01.08.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,93 € od 06.09.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,93 € od 30.11.2024.g. do isplate

- na iznos od 6,80 € od 29.01.2025.g. do isplate

- na iznos od 6,87 € od 08.07.2025. g. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskoj dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena te od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se tužitelj-protutuženik KM sa tužbenim zahtjevom za isplatom iznosa od 22.771,63 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8.3.2021. do isplate.

IV. Nalaže se tužitelju-protutuženiku KM isplatiti tuženoj protutužiteljici ĆM, iznos od 866,47 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom:

- na iznos od 150,00 EUR od 14.04.2023. do isplate,

- na iznos od 25,16 EUR od 08.06.2023. do isplate,

- na iznos od 25,14 EUR od 12.07.2023. do isplate,

- na iznos od 25,17 EUR od 09.08.2023. do isplate,

- na iznos od 25,16 EUR od 13.09.2023. do isplate,

- na iznos od 25,15 EUR od 14.10.2023. do isplate,

- na iznos od 25,18 EUR od 16.11.2023. do isplate,

- na iznos od 25,17 EUR od 15.12.2023. do isplate,

- na iznos od 25,19 EUR od 11.01.2024. do isplate,

- na iznos od 25,21 EUR od 15.02.2024. do isplate,

- na iznos od 25,27 EUR od 15.03.2024. do isplate,

- na iznos od 25,20 EUR od 13.04.2024. do isplate,

- na iznos od 50,40 EUR od 11.05.2024. do isplate,

- na iznos od 60,15 EUR od 18.06.2024. do isplate,

- na iznos od 25,22 EUR od 08.08.2024. do isplate,

- na iznos od 25,19 EUR od 06.09.2024. do isplate,

- na iznos od 25,08 EUR od 24.09.2024. do isplate,

- na iznos od 25,08 EUR od 07.11.2024. do isplate,

- na iznos od 25,18 EUR od 13.11.2024. do isplate,

- na iznos od 25,18 EUR od 13.12.2024. do isplate,

- na iznos od 25,18 EUR od 08.01.2025. do isplate,

- na iznos od 25,08 EUR od 15.02.2025. do isplate,

- na iznos od 25,17 EUR od 19.02.2025. do isplate,

- na iznos od 25,19 EUR od 26.03.2025. do isplate,

- na iznos od 25,17 EUR od 25.04.2025. do isplate,

- na iznos od 25,19 EUR od 20.05.2025. do isplate

- na iznos od 27,01 EUR od 01.07.2025. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskoj dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena te od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

V. Nalaže se tužitelju-protutuženiku da naknadi tuženoj-protutužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.781,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. rujna 2025. do isplate, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizlašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

VI. Odbija se zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1/ Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je za vrijeme trajanja braka sa tuženicom sklopio sa HM dana 5.3.2007. godine ugovor o zajmu, temeljem kojeg mu je HM isplatio iznos od 500.000,00 kn, a koji zajam je poslužio za kupnju nekretnine, odnosno kuće u [adresa], za koju nekretninu je tužitelj kao kupac sklopio kupoprodajni ugovor dana 25.4.2007. godine, a koja nekretnina je kupljena za potrebe bračne, odnosno obiteljske zajednice stranaka. S obzirom da je brak između stranaka koji je sklopljen 1998. godine, prestao 2020. godine, a tužitelj tvrdi da je uložio u nekretninu u [adresa] koja predstavlja bračnu stečevinu iznos spornog zajma, koji je on vratio dijelom iz sredstava od prodaje dionica Atlantic Grupe d.d, Kraša d.d. i Hrvatskog Telekoma d.d. u iznosu od 261.854,29 kn, koji iznos predstavlja bračnu stečevinu, dok od tuženice zahtjeva regresno plaćanje polovice iznosa od 343.145,71 kn, koji je vratio HM s osnova zajma za predmetnu nekretninu u [adresa], koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, a koji iznosi 171.572,85 kn, odnosno primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 euro=7,53450 kn iznosi 22.771,63 eura. Navedeni iznos potražuje sa pripadajućom kamatom od 8.3.2021. do isplate.

Isto tako tužitelj navodi da je za vrijeme trajanja njihovog braka kupljena i nekretnina, odnosno stan u [adresa] u [adresa], koja predstavlja također bračnu stečevinu, a za kupnju koje je tužitelj podigao kredit kod PBZ u iznosu od 75.000,00 eura s obročnom otplatom od 360 anuiteta i da redovno podmiruje mjesečne anuitete bez sudjelovanja tuženice. Stoga traži od tuženice i regresno plaćanje polovice rata kredita za razdoblje od 15.12.2020. na dalje.

Tužitelj također navodi da za kuću u [adresa] plaća komunalnu naknadu Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu Velika Gorica d.o.o., pa potražuje od tužene polovicu i tog iznosa, također počevši od travnja 2021 na dalje.

Tužitelj svoje zahtjeve temelji na odredbi čl. 44. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona. Navedene iznose za regresnu isplatu po kreditu i komunalnu naknadu tužitelj povisuje tijekom postupka, sukladno vršenim uplatama.

Dakle, uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 13.2.2025. i ročišta 11.7.2025., tužitelj od tužene potražuje isplatu:

- iznosa od 22.771,63 eura sa pripadajućom kamatom od 8.3.2021. do isplate;

- iznosa od 8.120,03 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini iznos od dospijeća (dana nakon izvršenih uplata), do isplate;

- iznosa od 169,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća (dana nakon izvršenih uplate) do isplate.

Također potražuje i naknadu parničnog troška sa pripadajućom kamatom od presuđenja do isplate.

2/ Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da nije sporno da su stranke bivši bračni drugovi, te da je njihov brak razveden presudom ovog suda P-Ob- 76/19 od 20.2.2020. godine, te da su suvlasnici nekrentine u [adresa] i stana u [adresa] u [adresa] s osnova bračne stečevine. Nadalje tužena navodi da nema nikakvih saznanja da bi tužitelj za vrijeme trajanja braka, odnosno 5.3.2007. godine zaključio Ugovor o zajmu iznosa od 500.000,00 kn od HM. Smatra da je taj ugovor fiktivan, antidatiran i to za potrebe ovog postupka. To stoga što taj ugovor tužitelj nikada nije spomenuo tuženoj niti tijekom trajanja braka niti poslije, iako je vodio postupak radi utvrđenja imovinskopravnih odnosa s naslova bračne zajednice u odnosu na san u [adresa] i kredit; da isti ugovor nije ovjeren kod javnog bilježnika, a da je potpis na potvrdi o vraćanju zajma od 7.3.2021. godine ovjeren tek u tijeku spora radi diobe bračne stečevine između stranaka. Smatra da osim što tužitelj ne dokazuje da je sporni iznos pozajmio od HM, ne dokazuje niti da ga je vratio istom. Tužena ne osporava da je stan u [adresa] kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka kreditom u iznosu od 75.000,00 eura kod PBZ-a, ali tvrdi da je tužitelj već u postupku P-Ob-251/2021 koji se vodio pred ovim sudom tražio od tuženice plaćanje ½ anuiteta za vrijeme od 15.2.2018. do 15.11.2020. godine, pa predlaže spajanje ovog predmeta sa predmetom P Ob-251/2021. Također osporava i visinu zahtjeva tužitelja za regresnom isplata tog potraživanja i to preko iznosa koji proizlazi iz otplatnog plana. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

2.1. Tužena tijekom postupka također ističe i prigovor zastare za potraživanje tužitelja s osnove regresne isplate zajma za nekretninu u [adresa], jer je od faktičnog prestanka bračne zajednice proteklo više od tri godine do podnošenja tužbe. Nadalje tužena tvrdi da je nekretnina u [adresa] kupljena sredstvima od prodaje dionica Atlantske plovidbe i drugih dionica i ušteđevine stranaka, jer su stranke 9 godina živjele kod roditelja stranaka bez većih troškova, radi čega su štedjeli.

2.2. Tužena se protivila i preinaci tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva, a sud je s obzirom da se radilo o uplatama koje je tužitelj vršio nakon podnošenja tužbe, tijekom trajanja ovog postupka, preinaku dopustio kao svrsishodnu i to sukladno čl.190 ZPP-a.

2.3. Tužena na pripremnom ročištu 14.4.2023. podnosi protutužbeni zahtjev s osnova regresa za plaćenu pričuvu za stan u [adresa] u [adresa], koji predstavlja bračnu stečevinu i to za period od listopada 2022. na dalje. Tužena ovaj zahtjev s obzirom na sukcesivno plaćanje mjesečne pričuve za predmetni stan povisuje tijekom postupka.

Dakle, konačno uređenim protutužbenim zahtjevom od 1.7.2025. godine tužena potražuje s tog osnova iznos od ukupno 866,47 eura sa pripadajućom zateznom kamatom od dospijeća (pojedinog izvršenog plaćanja), do isplate.

Također potražuje i naknadu parničnog troška, sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2.4. Tužitelj se protivio preinaci povišenjem protutužbenog zahtjeva, ali je sud istu također dopustio kao svrsishodnu, imajući u vidu odredbu čl. 190 st. 2. ZPP-a.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao ugovor o zajmu od 5.3.2007. (list 9-11 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 25.4.2007. (list 12-14 spisa), potvrdu HM od 7.3.2021. (list 23 spisa), pregled promjena po računu BM (list 24 spisa), potvrde o uplatama (list 25-26, 31-49, 70-77, 90-93, 127-136 spisa), ugovor o stambenom kreditu (list 27-28 spisa), odgovor na tužbu i protutužba iz predmeta P Ob-338/20 (list 94-98 spisa), specifikacija prometa po American Express kartici tužitelja (list 107-126 spisa), potvrde o plaćanju GSKG-u Velika Gorica (list 141- 147, 152-155, 193-195, 224-257, 271-274 spisa), dopis Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. i obavijest o stanju i promjenama na računu BM (list 158-159 spisa), presuda ovog suda iz predmeta P Ob-251/21 (list 161-172 spisa), saslušane su stranke (list 205-210 spisa), pročitan je očevidnik FINA-e svih osnova za plaćanje (list 217-220 spisa), zadužnica tužitelja (list 221-222 spisa), pregled uplata po kreditu na dan 5.9.2024. od PBZ-a (list 223 spisa), saslušani su svjedoci HM, ĐM, PM (list 259-264 spisa), ugovor o radu (list 275- 277 spisa), zapisnik o objavi presude Općinskog suda u Velikoj Gorici (list 278-282 spisa), saslušani su svjedoci KMO, NM, CM (list 284- 286 spisa) i DM (list 386-387 spisa), potvrdu PBZ-a o plaćanju (list 259 spisa), ugovor o stambenom kreditu (list 290-295 spisa), otplatni plan za kredit (list 296- 324 spisa), očevidnik osnova za plaćanje FINA-e (list 353-377 i 413-417 spisa), potvrde o uplatama (list 378-381 spisa), potvrdu o plaćanju (list 393-407spisa).

4. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, odnosno savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 25/13, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23- dalje: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, dok je protutužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Dakle, predmet spora je zahtjev s osnova podjele dugova bračne stečevine (kredita za stan u [adresa] u [adresa] i zajma za kuću u [adresa]), zahtjev za isplatu ½ iznosa plaćene komunalne naknade za kuću u suvlasništvu stranaka u [adresa] (tužbeni zahtjev), te ½ iznosa za plaćenu pričuvu za stan u [adresa] u [adresa] (protutužbeni zahtjev).

6. Između stranaka nije sporno da su za vrijeme trajanja braka od 2018. i 2020. godine stekle nekretninu u [adresa] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (obiteljska kuća sa okućnicom) i dvosobni stan u [adresa] u [adresa] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje su kao takve bračna stečevina stranaka.

Nije sporno da je za kupnju stana u [adresa] tužitelj kao korisnik kredita podigao kredit kod PBZ-a u visini 75.000,00 eura i da u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod brojem P Ob-251/2021 mu pravomoćno dosuđen iznos koji je s tog osnova platio za ranije utuženo razdoblje, odnosno 15.2.2018. do 15.11.2020., te da je kredit nastavio plaćati i dalje, kao i da tu nekretninu koristi tužena sa djecom stranaka i plaća pričuvu za isti.

Nije sporno niti da nekretninu u [adresa] koristi tužitelj, i da je tužitelj plaćao komunalnu naknadu za nekretninu u [adresa] (također pravomoćno dosuđena u postupku P Ob-251/2021), kao i da istu plaća i dalje u utuženom razdoblju.

7. Sporan je ugovor o zajmu sklopljen između tužitelja i HM, odnosno da bi nekretnina u [adresa] bila kupljena sredstvima iz tog zajma i da bi tužitelj isti vratio, pa time i osnova zahtjeva tužitelja za regresnom isplatom s tog osnova, kao i zastara tog zahtjeva. Sporna je visina pojedinih iznosa koji je za kredit plaćao tužitelj PBZ-u za stan u [adresa] u [adresa], pa time i visina zahtjeva za regresnom isplatom od tužene s te osnove.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka koji je dostavila tužena proizlazi da je tužena svoj suvlasnički dio stana u [adresa] darovala kćerki stranaka ĆM dana 15.7.2024. godine, te je ista upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnica istog 23.7.2024. godine (list 265-266 spisa). Međutim, navedena okolnost ne oslobađa tuženicu odgovornosti za plaćanje obveza preuzetih za potrebe bračne zajednice.

9. Odredbom čl. 250. ObZ/15 je propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.

9.1. Nadalje čl. 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01-dalje: ZVDSP), je propisano da nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Stavkom 2. je propisano da plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti se dijele među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju.

9.2. Odredbom čl. 44. st. 1. ObZ-a propisano je da za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom. Sukladno st. 2. istog članka, ako je radi namirenja zajedničkih obveza iz suvlasničkoga dijela bračne stečevine ili iz vlastite imovine jednoga bračnog druga naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga, taj bračni drug ima prema drugom bračnom drugu pravo na naknadu toga iznosa iz njegova dijela bračne stečevine, odnosno iz njegove vlastite imovine.

Sukladno st. 3. istog članka, smatra se da su bračni drugovi za obveze iz stavka 1. tog članka odgovorni u jednakim dijelovima ako nisu drukčije ugovorili.

9.3. Člankom 89. st. 2 ZVDSP je propisano da doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

9.4. Čl. 1111. st. 1. ZOO je propisano da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Stavkom 2. je propisano da pod prijelazom imovine se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom.

9.5. Člankom 1119. ZOO je propisano da tko za drugog učini kakav izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega.

9.6. Članak 1115. ZOO propisuje da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

11. U odnosu na tužbeni zahtjev:

11.1. Dakle, tužena osporava vjerodostojnog ugovora o zajmu iznosa od 500.000,00 kn za koji tužitelj tvrdi da ga je sklopio sa HM, za kupnju nekretnine u [adresa], kao i da bi tužitelj taj zajam vratio HM, a ističe i prigovor zastare za isti.

11.2. Nije sporno među strankama da sporni ugovor o zajmu nije ovjeren kod javnog bilježnika, za razliku od Potvrde o povratu tog zajma od 7.3.2021. godine, na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika. Isto tako nije sporno da sredstva tog zajma nisu bila predmet ranijeg postupka koji se vodio pred ovim sudom pod brojem P Ob- 251/2021 između istih stranaka radi diobe bračne stečevine i dugova bračne zajednice, kao i da isti nije bio spomenut u ostalim postupcima koji su se vodili među strankama, a bilo ih je nekoliko.

12. Iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi da se zaposlio u banci 2006. godine, ali da odmah nije bio kreditno sposoban. U to vrijeme sa 3 djece živjeli su kod roditelja tuženice u [adresa], a tuženica je bila trudna. Posvađala se sa majkom i nazvala ga da se moraju maknuti iz tog stana, pa je on „navrat-nanos“ odlučio pronaći neki smještaj i pronašli su tu kuću u [adresa], koju su platili 72000 EUR. Imao je ušteđevinu od 20.000 ili 30 000 kuna, a od oca je tražio ostatak, jer u to vrijeme nije bio kreditno sposoban budući je radio na određeno vrijeme. Otac taj novac nije imao, pa se obratio teti u Njemačkoj koja mu također nije mogla dati novac koji mu je trebao jer je svoj novac oročila. On je u to vrijeme veslao sa HM jedno 4 ili 5 puta tjedno i bili su jako dobri prijatelji, pa je o svom problemu razgovarao sa njim i sa EM, koji je također sa njima veslao. Međutim, HM koji je bio poslovan čovjek i imao je novac mu je rekao da mu može posuditi novac. Rekao mu je da mu treba 500.000,00 kuna, a on je odgovorio da nema problema. Novac mu je ponudio i AM, ali se on ipak odlučio za HM. Tužitelj je inzistirao da se sklopi ugovor, angažirao je pravnika u banci ŽM koji je sastavio taj ugovor o zajmu, a HM mu je rekao da nema potrebe ovjeravati taj ugovor kod javnog bilježnika, jer da se često vide i da to nije potrebno, a čak je rekao „ako vratiš novac dobro, ako ne isto dobro“. Tužitelj tvrdi da je inzistirao da plati kamatu na taj iznos HM, jer je htio da sve to bude po zakonu. Kao osiguranje tog zajma HM je dao i mjenice i na tom je tužitelj osobno inzistirao Supruzi je rekao čim su počeli razgovarati o toj kući da novce nemaju i da će se raspitati kako mogu doći do novaca, a kada je on našao novac rekao joj je da može pozajmiti od HM ili od K, a ona mu je rekla neka radi što hoće. Ona je poznavala HM, jer su se svi zajedno družili. Kada je dobio novac od HM i da se može početi pakirati i da je bitno da dobije posao za stalno i postane kreditno sposoban i da vrate novac HM, za 10 ili 20 godina. Rekao joj je da kuću mogu urediti nakon što proda dionice. Još 2000. godine počeo kupovati razne dionice, a od nekih je dobio i dividendu. Kuća je sagrađena 1955. godine i bila je nužna renovacija, pa je od prodaje dionica Kraša za renovaciju kuće potrošio oko 400 tisuća kuna u određenom periodu. Tek 2008. ili 2009. je postao kreditno sposoban. Nije mu se isplatilo prodavati dionice u vrijeme kada su odlučili kupiti kuću jer su te dionice rasle, a dobivao je i dividende. To su bile razne dionice, Varteksa, Jamnice, Hidroelektre, Kraša i neke druge. Na nekima je dobio, a na nekima izgubio. Novac je HM vratio od dionica, jer je odlučio prodati sve dionice koje je još imao i dobio je oko 260 000 kuna, a ostatak oko 350 000 kuna mu je dao otac. koji je od 2017. godine u mirovini, a radio je u General turistu. Nije da pitao oca otkud njemu sad 350 tisuća kuna. Inzistirao je da HM ovjeri potpis da je primio novac koji mu je vratio, jer su tada već bili problematični odnosi sa tuženom, misli da je rastava već bila u tijeku i htio je da to bude na papiru. Što se tiče stana u [adresa] tuženica je inzistirala da se taj stan kupi jer je ona htjela biti u gradu zbog škole, vrtića i ostalih sadržaja. Imao je dionice koje su dobro stajale i koje je mogao dobro prodati tako da je ona pronašla stan i kupili su taj stan, s tim da sam je 2010. godine mogao podići i kredit po povoljnim uvjetima jer je bio zaposlen u banci. Nije ranije vratio HM novac s tim dionicama i kreditom jer su zaključili ugovor na minimalno 10 godina. Ta odredba od 10 godina je stavljena jer je to predložio ŽM, a HM se s tim suglasio. Nije vratio tim dionicama taj kredit ranije već se odlučio na dizanje kredita za kupnju stana s obzirom da su imali petero djece tada i ulaganje u još jednu nekretninu mu se činilo povoljno ulaganje jer su u toj nekretnini mogli stanovati, a mogu su ju iznajmljivati i plaćati kredit. Navodi da je cijelo vrijeme braka radio, a početna plaća u banci mu je bila 6000 kuna, a rasla je sve do 1300 eura, jer je napredovao na poslu. Tuženica nije radila već je ona imala prihode od Grada Zagreba, 50 tisuća godišnje za treće i svako slijedeće dijete. Imala je i status majke odgajateljice, a dobivali su nešto i od države, ne zna koliko, ali tvrdi da je tužena to sve koristila na sebe.

Radove na uređenju kuće u [adresa] radio je isključivo on, a kupovao je samo materijal. Razgovarao je sa suprugom o financijama i o svim ostalim pitanjima za obitelj,

1 0

a obavijestio ju je da će zaključiti ugovor o zajmu negdje početkom 2007. godine i pokazao joj je ugovor sa HM nakon što ga je zaključio. Taj ugovor je bio u jednom plavom registratoru sa svom bitnom dokumentacijom za obitelj. Za kupnju kuće u [adresa] iskoristio je i svoju ušteđevinu koju je skupljao i prije braka i tijekom trajanja braka od svoje plaće. Prije braka je radio u firmi Rotame, vozio je kamion i još je radio u dućanu u Velikoj Gorici, u firmi sa bojama i lakovima Migra i u Gorenju. HM mu je isplatio novac tjedan dana prije nego što su kupili kuću i to na ruke, nakon treninga ispred auta. Nije nitko bio osim njih dvojice prisutan. Nije brojao taj novac ali zna da su bile novčanice od 1000 i od 500 kn. Dionice je prodao 2021. kako bi vratio HM pozajmljeni novac. HM je vratio 605 tisuća kuna. Nitko nije bio prisutan prilikom vraćanja iz sigurnosnih razloga. To vraćanje je isto bilo poslije treninga.

12.1.Tužena u svom iskazu u bitnom navodi da nikada nije vidjela ugovor o zajmu između HM i tužitelja i da o tom ugovoru nikada nije bila obaviještena. To joj je jako čudno jer dok su bili u braku su se apsolutno o svem dogovarali i zajednički su odlučivali. Vjenčali su se 1998. godine i 9 godina su živjeli sa 3 djece kod njenih roditelja. Nikakve troškove tada nisu imali osim što su plaćali vodu, a majka je čak snosila i troškove za hranu, osim što su oni tu i tamo nešto kupili. Ona je bila zaposlena od 5. mjeseca 1999. na OS u Velikoj Gorici kao službenik, a potom na OGS-u Zagrebu, dok se tužitelj zaposlio kada su sklopili brak. Radio je u Gorenju, a od 2007. je zaposlen u PBZ. Za vrijeme dok su živjeli sa njenim roditeljima sigurno su jednu plaću stavljali sa strane, minimalno 5-7 tisuća kuna. Također navodi da se tužitelj bavio kupnjom i prodajom dionica i u tome je bio jako uspješan, sve joj je objašnjavao kako se trguje tim dionicama i dionice su kupovali sa tim zajedničkim novcima, odnosno on je trgovao tim dionicama, a ona je u njega imala povjerenja. Imali su dionice Atlantske plovidbe, Magme, Istraturista, Kraša i još neke. Cijelo vrijeme dok su živjeli sa njenim roditeljima htjela je da se odvoje i da žive kao obitelj, pa je u 11. mj. 2006. našla kuću u [adresa]. Krajem 12. mj. 2006. od ušteđevine su platili za predugovor za kuću 50.000,00 kuna, a to je bilo oko 10% kupoprodajne cijene. Molili su prodavatelje da pričekaju sa plaćanjem ostatka kupoprodajne cijene jer je on nju uvjerio da ne treba prodavati dionice Kraša koje su tada jako dobro stajale pa se odlučio prodati dionice Atlantske plovidbe i možda još neke, tako da su u 4. mj. 2007. kupili kuću od prodaje tih dionica. Još pola godine nakon kupnje kuće ostali su živjeti kod njenih roditelja, jer su morali uređivati kuću. U radovima je pomagao tužitelju njen otac, dok njegov otac nije sudjelovao jer je bio ljut što se on iz grada htio preseliti na selo. Njegov otac nikada nije htio dati nikakve novce njima. Tužitelj je stalno kupovao te dionice, a 2010. godine. je on podigao kredit za kupnju stana u dogovoru sa njom. Odlučili su se kupiti taj stan zato što kuća u [adresa] nije imala sanirale dimnjake, a on ih nije htio popravljati i bilo ju je strah da se ne uguše. Čudno joj je da nakon 14 godina saznaje za taj ugovor o zajmu, a i oko kupnje kuće u [adresa] i oko kupnje stana i oko kupnje dionica su se dogovarali i o tome razgovarali. Bila je prisutna i kod sklapanja ugovora za kuću, a i kod podizanja kredita za stan u [adresa]. Također joj je čudno što on sudskom postupku gdje se utvrđivala bračna stečevina nije spominjao taj kredit. Napominje da se nikada nije HM družila, već je bila jednom prisutna na zajedničkom druženju koje je HM organizirao za sve iz kluba na svojoj vikendici. Oni nisu bili ništa posebno dobri, čak štoviše tužitelj je govorio protiv HM da je dvoličan i sl. a da bi se tek 2020. godine povezali preko odvjetnice Maše Danon koja je nećakinja HM. Naime Maša Danon je njega zastupala u kaznenom postupku i u prekršajnom postupku, kao i u postupku za viđanje djece. Tada se javlja ta priča sa tim ugovorom o zajmu sa HM.

1 1

Tužitelj i HM su pozvali 22.9.2022. u kafić Gin garden na Savskom mostu zajedničkog prijatelja VM kako bi izvršili pritisak na nju da povuče kaznenu prijavu i da će se onda oko sudskih postupaka sve dogovoriti. Međutim, navodi da ona nikakvu kaznenu prijavu nije protiv tužitelja podigla već je kaznena prijava podignuta po službenoj dužnosti nakon saslušanja djece u CZSS. U tom postupku je potvrđena optužnica i čeka se kaznena presuda, tako da ona sa tim postupkom nema nikakve veze. Taj susret je ponovljen u 10. mjesecu 2022. s tim da je bio prisutan i KM i predložili su FM da na treći susret dođe i ona, ali je opet bio uvjet da se povuče ta kaznena prijava. Osporava tvrdnje tužitelja da se posvađala sa majkom i da su njeni roditelji njoj rekli da se moraju žurno iseliti iz njihovog stana. Njegova majka je potpisala predugovor, ne zna iz kojeg razloga, ali je on imao neki razlog za to, ali su i oni bili prisutni kad se potpisivao, a on je rekao da nema veze u što je ona imala povjerenje. Ne zna zašto se u kupoprodajnom ugovoru ne spominje predugovor niti kapara, niti je pravnik, niti se u to razumije, ali je u svojeg supruga tada imala povjerenje. Nije se mogla sjetiti koliko je novca bilo na zajedničkom računu 2007. godine, ali znam da su odvajali 5-7 tisuća kuna mjesečno od svojih primanja. Zajednički bi štedjeli. Ne može reći točno koliko su iznosili radovi za uređenje kuće u [adresa], ali zna da su se promijenili parketi i stavile pločice i nova kuhinja, a dimnjaci su sanirani tek 2012. godine. Njen tata je njemu pomagao raditi te radove, a što se tiče materijala tužitelj je kupovati materijal, a cijelo to vrijeme braka su se kupovale dionice. Režije nisu bile velike, platili bi struju, smeće, kupili bi drva, možda 500 kn mjesečno maksimalno. Ne može reći koliko su trošili na prehranu obitelji ali su zajedno kupovali. Na pitanje odgovara da su 2007. kupili auto Fiat Punto. Dok su živjeli kod njenih roditelja tužitelj imao oko 5000 kn a ona oko 3800 kn. On je radio i prekovremeno. Nisu tada imali niti auto i nisu praktički puno trošili, malo za vodu i nešto malo za hranu. Nakon 2006. primala

je naknadu

od

Grada 9.000,00 kn godišnje za svako treće i iduće dijete. Taj novac su zajedno trošili dok su bili u braku. Kuća u [adresa] je uređena od njihovih plaća, te od prodaje dionica. Na pitanje odgovara da joj nije poznato da bi tužitelj tražio od drugih ljudi da mu posude novac, a niti mu je otac posudio novac jer on je to izričito odbijao. Navodi da je KMO blokirao njene telefonske pozive, jer on bio prisutan na tom sastanku o kojem je govorila u Gin gardenu, i ovršio je pritisak na nju, pa ga je tražila da ju ostavi na miru.

12.2. Svjedok HM u svom iskazu navodi da poznaje i KM i ĆM, s tim da OM poznaje još dok je bio dijete od 14- 15 godina iz Veslačkog kluba Trešnjevka gdje je veslao. S vremenom su postali dobri prijatelji, veterani su, zajedno veslaju, treniraju i nastupaju. Negdje 2007. godine on mu je pričao da žive kod Teine mame i da bi se morali odseliti i pitao ga je da li mu može posuditi novac za kupnju kuće kod Velike Gorice novac. 2007. godine mu je posudio 500.000,00 kn. Zna da je tu kuću kupio i da tamo živi. Novac mu je dao na rok od 20 godina, a on je njemu kao garanciju dao mjenicu. Novac mu je dao u gotovini kako je tražio, misli da su bili apoeni od 500 i 1000 kn. Sjedili su u autu na Jarunu gdje treniraju. Novac mu je izbrojao, a OM nije brojao. To je bio novac od njegove dobiti, jer ima firmu Danon d.o.o. koja je dobro poslovala već 30 godina, a 2007. je imala najbolje poslovanje jer je zastupala jednu izraelsku firmu i nije mu bio nikakav problem njemu posuditi taj novac. Iako se i prije i nakon tog zajma sretao sa MM s njom o tome nikad nije govorio. Potpisali su ugovor o zajmu koji je donio OM a sastavljao ga je netko u banci. Ugovor su potpisali u autu kada mu je dao novce. Nisu ga ovjeravali jer mu je on dao

1 2

mjenicu, što je njemu bila dobra garancija. I onda kao i danas su jako dobri i imao je u njega povjerenje, a on nije tražio da se ugovor ovjerava. Vratio mu je novce prije roka 2021. i tu je svjedok ovjerio potpis, ali ne znam zašto ga je ovjerio, ne može reći razlog. Vratio mu je 605.000,00 kn, što znači i kamatu, pri čemu ne zna kolika je kamata ugovorena, a on mu je vratio mjenicu isto tamo negdje kod Jaruna i to nakon što mu je vratio novac. Nije ga pitao otkud mu novci za vratiti. Niti kod davanja novca, niti kod vraćanja nitko nije bio prisutan niti je svjedok o tome ikome govorio. Sjeća se sastanka 2022. godine u kafiću Gin garden gdje su bili prisutni on, ĐM i MMO, svi su oni zajedno veslali i jako su si bili dobri i pomagali su si i taj sastanak je bio sa ciljem da probaju utjecati da se MM i OM pomire, ali taj sastanak nije dao nikakav rezultat. Htjeli su da ĐM koji je njima vjenčani kum proba razgovarati sa MM da se ta situacija ublaži, jer je OM rekao da je MM podnijela protiv njega kaznenu prijavu. Na sastanku u Gin gardenu nije se spominjao predmetni zajam.

12.3. Svjedok ĐM u svom iskazu navodi da OM zna od djetinjstva jer su zajedno veslali, a ĆM je upoznao preko njega, i da su se zajedno družili i izlazili. Zna da su živjeli kod Teine mame u [adresa] i da mu je bilo zanimljivo vidjeti kako svi zajedno dobro žive. Zna također da su u jednom trenutku kupili kuću u [adresa] koja nije bila u najboljem stanju i da ju je trebalo urediti, ali ništa ne znam o njihovim financijama, niti ima saznanja da bi on od nekog posuđivao novac ili dizao kredite. Sa HM su kolege s veslanja, ništa posebno nismo s njim dobri niti on, a niti OM. Znali su otići na piće nakon veslanja. Bio je prisutan na sastanku u Gin gardenu 2022., a koji sastanak je inicirao HM. Mislio je da ga HM zove vezano za zajam, jer je njega MM večer prije tog sastanka nazvala uplakana i rekla da je M pokrenuo protiv nje sudski postupak i da traži od nje 250 000 kn što je pola zajma od HM. Čim je došao na sastanak, pitao je HM kakav je to zajam, a on je rekao da to nije istina što je ona rekla, da nema nikakvog zajma i rekao je da MM sa manipulira. Na tom sastanku je osim njih dvojice bio prisutan i ĆMO, koji je isto govorio da MM manipulira i da nije normalna i slično, s tim da ĆMO zajam nije spominjao. Na tom prvom sastanku su oni njega uvjeravali da MM manipulira sa djecom i sa njim i da bih on trebao ispitati svoje stavove, a taj sastanak je završio tako da su se rastali sa ciljem da njih pokušaju pomiriti. Nakon dva tjedna je ponovno bio sastanak koji su inicirali HM i ĆMO i bili su prisutni OM i još 2 veslača iz kluba od kojih je jedan bio pravnik i svjedok je ponovno pitao HM što je sa zajmom, na što je on ponovno rekao da zajma nema, da MM laže. Taj drugi sastanak je bio sa namjerom da se oni pomire, odnosno da ih oni ponovno pokušaju spojiti. On je na tom sastanku rekao da M tuži ĆM i svjedok je spomenuo zajam o kojem je ona govorila, a HM je rekao da MM laže i da nije normalna, a OM je u tom trenutku šutio, nije ništa govorio. Govorili su mu da pokuša nagovoriti ĆM da povuče kaznenu prijavu pa će se onda OM dogovoriti s njom oko djece i imovine. Svjedok navodi da je nastavio u tom pomirbenom tonu i rekao je Ć "Pa daj popusti, imate 6 djece, ja nemam. Prekini sa tim postupcima." a on je rekao da neka on oženi ĆM pa da će imati 6 djece, nakon čega mu se smračilo i više nije htio razgovarati. Inače mu MM do tada nikada nije spominjala nikakav zajam. Sada više kontaktira sa njom (možda jednom mjesečno), nego sa OM jer je kum njihovoj kćerki i sinu, odnosno sa OM sada nije u nikakvom odnosu i to od tog drugog okupljanja, kada je svjedok njemu pružio ruku, a on njemu nije htio. Ne zna zašto je baš njemu MM plakala za zajam, ali se sječa da joj je rekao da neka ona nazove HM, a ona je rekla da neka on kaže HM da dođe k njoj na razgovor.

1 3

Sve je prenio MM što se na tim sastancima govorilo. Navodi da je na sastanke na koje ga je HM pozivao išao otvorenog srca, kako bi se nešto promijenilo između njih, ali se ništa nije dogodilo.

12.4. Svjedok KMO u svom iskazu navodi da poznaje OM jer su zajedno radili u PBZ-u, a isto tako i sa veslanja, jer su išli zajedno i na regate. S njim je u dobrim odnosima. Zadnji put ga je vidio na veslanju prije mjesec dana. ĆM zna površno preko OM. U svlačionici je čuo priču da je HM pozajmio OM neke novce jer da je OM bio u teškoj situaciji. Ne može točno reći tko je to pričao ali mislim da su njih dvojica međusobno o tome razgovarali i još je čuo kada je bio s njima na piću, da su spominjali te novce. Ne može reći o kojem iznosu se radilo samo zna da se radilo o većem iznosu i ne znam da li su ti novci vraćeni ili nisu, ali sumnja da je s obzirom na situaciju u kojoj se OM nalazi. Ne može točno reći kada se to razgovaralo o tim novcima u garderobi, ne može odrediti vrijeme. Navodi da mu je MM slala nekakve poruke kao da je on neki faktor u njihovim odnosima, ali se on nije htio miješati i blokirao je te njene poruke. Sjeća se da je jedne zgode HM organizirao neki sastanak na koji je bio pozvan i ona, ĐM njihov kum i H, svi sa veslanja, a sa svrhom da mi probaju utjecati da se njihov odnos popravi. Ne može se sjetiti da li je na tom sastanku bio i OM. Svjedok je bio na tom sastanku prisutan da pokaže dobru volju, ali se nije htio miješati, jer je bio skeptičan da oni tu mogu utjecati. Nije siguran da su se tu spominjali bilo kakvi novci i zajam OM.

12.5. Svjedok NM, otac tužitelja u svom iskazu navodi da ga je OM tražio novac, ali da mu tad kad je tražio nije mogao dati jer nije imao i jer ne može brinuti tuđe brige. Ne sjeća se kad je to bilo, ali misli da je to bilo kada su se rastali, tako nekako. On je rekao da mu treba novac jer da se MM posvađala sa mamom i da moraju izaći iz stana gdje su živjeli sa njenim roditeljima, ali on tada novac nije imao. OM je posudio onda novac od svog prijatelja HM s kojim dugo vesla, s tim da ne zna koliko je posudio, ali je njega tražio 350.000,00 kn kada je trebao vratiti HM. Taj novac mu je dao jer je tada imao. Misli da je to bilo 2021. godine, ne zna točno reći kada ga je prije toga tražio novac kad nije imao. Prodao je imanje, odnosno očevinu u [adresa] prije jedno 3 godine i imao je novac. Dao mu je sve što je dobio od te prodaje, 30.000,00 eura i još je 20.000,00 eura posudio od zeta iz Njemačke. Iako ima sina i kćer dao mu je sav novac dao od prodaje. Novac mu tužitelj nije vratio, ali obećava da će mu vratiti. Vrlo malo je sudjelovao oko pomoći vezano za kuću u [adresa] jer mu se ta kuća nije svidjela, jer je to bila stara kuća.

12.6. Svjedokinja ŠM, majka tuženice u svom iskazu navodi da se 1998. godine OM kojeg su zvali M, doselio k njima u stan u [adresa]. To je bio stan od 99 m2 i tu su zajedno živjeli, ona i suprug i MM i M i jedno vrijeme i druge dvije njene kćeri. MM i M su oboje radili i zarađivali, a kupovali su od zarade dionice. Od režija su plaćali samo vodu, a što se tiče hrane sve su dijelili. Svjedokinja napominje da je M bio jako štedljiv, čak i škrt. 2002. godine je upisao fakultet koji je završio 2005. godine. Bio je jako vrijedan. Sječa se 2005. na promociji da su rekli da se žele odseliti, a tad su već imali troje djece. Oni su dugo tražili nekretninu koju bi kupili, međutim ništa im nije bilo dobro. U jednom trenutku su našli tu kuću u [adresa] koju su kupili od tih dionica koje su prodavali i to za gotov novac. Svjedokinja navodi da su oni 9 godina živjeli s njom u [adresa] i da su se dobro slagali i nikada nisu dolazili u konflikte. Oni su uvijek imali novaca. Nisu novac posebno na ništa trošili osim na dionice. Oni su štedjeli, nisu

1 4

nikud izlazili niti putovali. M nije niti dao da se kupi niti auto nego su posuđivali od njenog muža. Ne sjeća se firme, ali zna da je radio privatno, da je vozio i kamion. Znao bi u 1 po noći se vratiti s puta i u 3 ponovno ići na daleke relacije. Zna da je vozio neko vapno, za Plivu neki otpad. Ne zna koliko je zarađivao, ali ponavlja da je bio jako škrt i nije dao da se novac troši. Nije bilo šanse da se nekome posudi novac. Sjeća se da se ljutio kada su MM i njegova mama kupile kolica za sina. Ne može reći kad je on kupovao dionice ali to je bilo od samog početka jer su skupljali novac da si kupe stan. Na pitanje odgovara da ona ne zna gdje su oni imali novac koji su štedjeli. Ne zna niti koji iznos su uštedjeli jer to ona nije kontrolirala. Kuća u [adresa] je bila za uređenje, nije bila u dobrom stanju. Njen suprug je radio na toj kući, na lamperiji, postavljao je pločice i slično. Ona nikad nije čula za HM niti ga je vidjela. Uopće ne zna tko je on.

12.7. Saslušana svjedokinja UM, sestra tužena u svom iskazu u bitnom navodi da se sjeća da kada su tužitelj i tužena kupili kuću, da su pozvali nju i roditelje i da on njima sve pokazivao, a na njeno izričito pitanje jesu li podigli kredit je odgovorio da su uštedjeli. Pitala je i za cijenu, ali se ne može sjetiti kolika su platili. Iskazivala je o tome da su stranke živjele s njenim roditeljima u stanu oko 10 godina, da je on bio zaposlen i da su govorili da ima dobru plaću i da napreduje. Njena sestra je bila na porodiljskom. Bila je svakodnevno u kontaktu sa svojim roditeljima, a dolazila je i u stan gdje su zajedno živjeli. Zna da su oni u stanu sa njenim roditeljima živjeli gotovo besplatno. Sječa se da je jedne zgode i pitala majku je li im oni nešto plaćaju, a da je ona rekla da plaćaju vodu, na što joj je odgovorila da nisu normalni. Smatra da su oni štedjeli na račun njenih roditelja. Zna da su kupili i stan. Nema saznanja, a niti joj je sestra ikada govorila da bi njen suprug ili ona pozajmili od nekoga 500.000,00 kn. Za HM nikada nije čula niti ga je vidjela, kao niti bilo kog drugog od njegovih prijatelja, dok je oca vidjela na svadbi i još jednom na nekom događanju, a majku, sestru i dvije nećakinje je znala viđati na obiteljskim okupljanjima.

12.8. Saslušani svjedok DM, brat tužitelja je ponovio iskaz tužitelja o tome da se MM posvađala sa majkom pa da su naglo izašli iz stana u [adresa], te da je pitao oca da mu pozajmi novac, što je on odbio, te da je pitao njega, a on nije imao, pa da mu je rekao da je pozajmio od Vladimira Danona 500.000,00 kn, koji je s njegovim bratom veslao i s kojim je njegov brat bio jako dobar prijatelj, a znala ga je i MM i da je to bilo između 2006. i 2008. godine, kao i da je novac HM vratio. Svjedok zaključuje da je MM o svemu tome morala imati saznanja, jer su bili u braku. Isto tako je ponovio i iskaz saslušanog svjedoka NM, njegovog i tužiteljevog oca da mu je otac posudio 50.000,00 eura jer da je 2015. otac prodao kuću u [adresa] za 30.000,00 eura i da su se oni braća i sestra dogovorili da se pomogne OM da vrati zajam HM. Međutim, proturječni su njegov iskaz da je OM vratio ocu pozajmljeni novac i iskaz oca koji je rekao da mu novac nije vratio.

13. Analizirajući iskaze stranaka i saslušanih svjedoka, sud ne vjeruje tužitelju da je za kupnju nekretnine u [adresa] pozajmio od HM iznos od 500.000,00 kn sa kamatom. To bez obzira na sklopljeni ugovor o zajmu i Potvrdu o povratu zajma. Naime, potpisi na spornom ugovoru o zajmu nisu ovjereni kod javnog bilježnika (za razliku od potvrde o povratu zajma), što ne utječe na njegovu valjanost, ali dovodi u sumnju vjerodostojnost tog ugovora u situaciji kao što je konkretna, odnosno kada tužitelj taj ugovor spominje prvi put tek u ovom postupku, unatoč nekoliko postupaka koji su se vodili između stranaka, a tužena osporava njegovo postojanje. To tim više što

1 5

tužitelj u spis nije dostavio mjenicu koju je kao što to iz ugovora proizlazi dao kao osiguranje zajma, a svjedok HM tvrdi da mu je mjenicu vratio nakon povrata zajma.

13.1. Nadalje, potpuno je nelogično da bi tužitelj pozajmljivao novac za kupnju nekretnine u [adresa] od HM i to sa kamatom, na minimalno 10 godina, a istovremeno tvrdi da je trgovao dionicama te ostvarivao dividende, ali da mu se ta sredstva nije isplatilo ulagati u kupnju nekretnine za stanovanje obitelji, dok istovremeno tvrdi da je dijelom od prodaje dionica vratio zajam HM. Isto tako je nelogično da bi tužitelj za vrijeme dok još nije vratio zajam HM, na koji je plaćao kamatu, već 2010. godine podigao kredit kod PBZ-a za kupnju stana u [adresa] u iznosu od 75.000,00 eura sa kamatom. To bez obzira je li imao povoljnije uvjete kreditiranja ili ne. Nadalje, je potpuno neživotno da bi HM kao poslovan čovjek, kao što to tvrdi tužitelj u svom iskazu tako benevolentno dao tužitelju 500.000,00 kn i pri tome rekao „ako vratiš dobro, ako ne isto dobro“. To čak nije potvrdio niti svjedok HM, već je tvrdio da se osigurao mjenicom koju mu je dao tužitelj. Također nije logično da tu mjenicu tužitelj nije dostavio u sudski spis nakon što mu je HM vratio. Također valja reći da je potpuno nelogično da tužitelj u postupku koji je vodio protiv tužene pred ovim sudom P Ob- 251/2021 radi utvrđenja bračne stečevine i podjele dugova bračne stečevine taj zajam niti u jednom trenutku nije spomenuo. Sve to dovodi u sumnju vjerodostojnost ugovora o zajmu od 5.3.2007. godine, odnosno sve da je taj zajam i postojao, da bi novac od istog bio iskorišten za kupnje nekretnine u [adresa].

13.1. Niti svjedoci KMO, a pogotovo otac tužitelja NM, niti brat tužitelja DM, nisu svojim iskazima uvjerili sud da su tvrdnje tužitelja i svjedoka HM o postojanju zajma istinite. Naime, svjedok KMO, prijatelj tužitelja sa veslanja je iskazivao vrlo neodređeno i neuvjerljivo da je čuo da su u svlačionici na veslanju HM i tužitelj razgovarali o tome da je HM pozajmio tužitelju neke novce i da misli da se radilo o većem iznosu, za koji smatra da tužitelj nije vratio s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi.

13.2. Iskazu oca i brata tužitelja sud ne vjeruje, jer su ostavili dojam da su instruirani od tužitelja kako bi se njihovi iskazi uskladili sa njegovim, za potrebe uspjeha u ovom postupku, s time da su još k tome iskazi svjedoka NM i DM kontradiktorni u dijelu iskaza da je tužitelj novac vratio ocu.

13.3. Svjedoku ĐM, koji je također veslao sa tužiteljem i TM i družio se s njima, sud vjeruje kada kaže da je izričito pitao u dva navrata TM za zajam (nakon što ga je tužena nazvala uplakana jedne zgode kada su već stranke bile rastavljene), a da je TM rekao da to nije istina, da nema nikakvog zajma, već da MM laže i manipulira sa njim. Sud vjeruje ovom svjedoku jer je bio prisutan na sastancima koje je spominjao svjedok HM, a isto tako i svjedok KMO, a osim toga je iskazivao uvjerljivo, to bez obzira što navodi da sa tužiteljem više nije u nikakvom odnosu, dok se sa MM čuje povremeno s obzirom da je kum njihovoj djeci.

13.4. Stoga je sud povjerovao tuženoj kada tvrdi da nikakvog zajma od HM za kupnju nekretnine u [adresa] nije bilo, već se radi o konstrukciji tužitelja za potrebe ovog postupka, a da je nekretnina u [adresa] kupljena od ušteđevine stranaka i novca ostvarenog od prodaje dionica u koje su stranke ulagale, a tužitelj istima trgovao i tako ostvarivao prihode.

14. Slijedom svega navedenog, kako je sud u provedenom dokaznom postupku utvrdio da tužitelj nije pozajmio novac za kupnju nekretnine u [adresa], koja nekretnina

1 6

je bračna stečevina stranaka, to je neosnovan i njegov zahtjeva za isplatom iznosa od 22.771,63 eura sa kamatom (toč. III. izreke).

14. Što se tiče kredita za stan u [adresa] u [adresa], koji je bračna stečevina, što nije sporno među strankama, to je tužena u obvezi podmiriti ½ iznosa koji je tužitelj platio s tog osnova tog kredita u utuženom razdoblju od prosinca 2020. do srpnja 2025. godine, a imajući u vidu odredbu čl. 44. st. 2. ObZ-a.

14.1. Tužitelj je nalozima za uplatu koji su izvršeni u utuženom razdoblju, a koji prileže na listu 31-44, 70-75, 90-92 i 127-133 i pregleda uplata na listu 223 spisa, kao i očevidnika FINE sa lista 217-222 i 413-415 dokazao visinu uplata kredita PBZ-u za cijelo utuženo razdoblje, od kojih uplata potražuje od tužene ½ iznosa, odnosno ukupno 8.120,03 eura, pa je taj zahtjev sud prihvatio kao osnovan (toč. II. izreke).

14.2. Tužitelju je na taj dosuđeni iznos, dosuđena zatezna kamata od dana plaćanja svakog pojedinog iznosa, a koja plaćanja su također utvrđena uvidom u naloge, odnosno preglede uplata i očevidnike FINE. I to sukladno čl. 29. st. 1. u vezi čl. 1119. ZOO-a.

15. Nadalje, je tužitelj nalozima za uplatu koji prileže na listu 45-49,0 76-77, 93, 134-136, 239-257, 259, 380-381 i 417 spisa dokazao visinu uplata komunalne naknade za nekretninu u [adresa] (koja tereti vlasnike nekretnine), a od kojih uplata također potražuje od tužene ½ uplaćenih iznosa za utuženo razdoblje (od travnja 2021 do srpnja 2025., odnosno ukupno 169,00 eura, pa je taj zahtjev prihvaćen kao osnovan (toč. II. izreke).

Tužitelju je također i na taj dosuđeni iznos, dosuđena zatezna kamata od plaćanja svakog pojedinog iznosa koja je utvrđena uvidom u uplatnice i naloge koje prileže spisu i to temeljem čl. 29. st. 1. u vezi čl. 1119. ZOO-a.

16. Neosnovani su navodi i prigovori tuženice da tužitelj ne bi imao pravo na troškove i kamate koji su mu naplaćeni u postupku izravne naplate, jer da ona nije odgovorna za njegovo neplaćenje. Naime, tužitelj i tuženica su solidarno odgovorni za predmetni kredit, pa ukoliko tužitelj nije podmirivao rate, iste je bila u obvezi podmirivati tuženica, što nesporno nije činila, a tvrdnje da je bila voljna plaćati kredit nije dokazala.

17. U odnosu na protutužbeni zahtjev:

17.1. Dakle, tuženica ima pravo na isplatu ½ iznosa pričuve koje je platila za stan u razdoblju od listopada 2022. do srpnja 2025.), a koji je bračna stečevina stranaka, također imajući odredbu čl. 44. st. 2. ObZ-a. Naime plaćanje pričuve tereti vlasnika nekretnine.

17.2. Visinu iznosa pričuve sud je utvrdio uvidom u uplatnice, odnosno naloge za uplatu koje je dostavila tuženica u spis (list 152-155, 193-195, 271-274 i 393-407 spisa), a osim toga tužitelj visinu pričuve, a niti izvršene uplate u konačni ne osporava (osim što se paušalno protivi protutužbenom zahtjevu), a kao niti svoju obvezu plaćanje ½ plaćenih iznosa pričuve za predmetni stan.

1 7

17.3. Slijedom navedenog tuženoj-protutužiteljici je dosuđen iznos od traženih 866,47 eura i to sa kamatom od podnošenja zahtjeva( za uplatu iznosu od 150,00 eura), kako to potražuje tužena, a za preostale utužene iznose od dana plaćanja, koje je sud utvrdio uvidom u uplatnice, odnosno naloge za plaćanje. To također imajući u vidu odredbu čl. 1119. ZOO-a.

18. Odluka o parničnom trošku donesena je temeljem odredbe članka 154. st. 1. i 2. članka 155. ZPP, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23- dalje Tarifa), imajući u vidu vrijednost predmeta spora tužbenog i protutužbenog zahtjeva, kao i zahtjeve stranaka (konačno postavljenog).

18.1. Naime, tužitelj je u odnosu na tužbeni zahtjev (ukupno 31.160,66 eura), sa osnovom uspio u odnosu na dva od tri zahtjeva što je 66,67%, dok je sa visinom uspio samo u odnosu na dva zahtjeva (8.289,03 eura) i to 26,60%, što daje zbroj od 93,27 % koji kada se podijeli na dva, daje uspjeh tužitelja od 46,64%, a tužene 53,36%, što bi značilo da su u odnosu na tužbeni zahtjev stranke uspjele u gotovo istim omjerima, pa je u odnosu na tužbeni zahtjev svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Što se tiče protutužbenog zahtjeva od 866,47 eura, tužena je u cijelosti uspjela, dok tuženik nije uspio, pa tuženoj pripada trošak postupka u povodu protutužbenog zahtjeva. Dakle, tuženoj je dosuđen trošak zastupanja na ročištu 14.4.2023. , 17.6.2024., 21.11.2024., 24.4.2025. i 11.7.2025. u visini 75 bodova za svako (tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu 16.5.2024. u visini 37,5 bodova (Tbr. 9/2), za sastav podneska od 24.(25)9.2024., 10.2.2025., 1 (2) 7.2025. u visini 75 bodova za svako (Tbr. 8/1), što je ukupno 712,5 bodova x 2,00 eura iznosi 1.425,00 eura, uvećano za 25% PDV-a od 356,25 eura, što je ukupno 1.781,25 eura, koji iznos parničnog troška je dosuđen tuženoj-protutužiteljici.

18.2. Trošak sastava podneska od 19.(20)4.2023. tuženoj nije priznat jer istim tužena postavlja tužbeni zahtjev koji je postavila već na ročištu 14.4.2023, te dostavlja dokaze za isti, pa je sud odlučio da taj podnesak nije bio potreban, jer je već na ročištu bila dužna dostaviti dokaze za isti. Isto tako nije bio potreban niti podnesak od 28.(29)9.2023. i 4.10.2023. i 5.12.2024.kojim traži odgodu ročišta. ). Podnesak od 15.5.2024. nije bio potreba, s obzirom da je tužena na ročištu 16.5.2024. mogla povisiti svoj tužbeni zahtjev i dostaviti dokaze za isti.

U Zagrebu, 4. rujna 2025. godine

Sudac:

Martina Klanac

1 8

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u 4 primjerka.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika