Poslovni broj: Ovr-754/2025-14

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Karla Eržića, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja DT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Plavšiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv protivnika osiguranja FT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Berislavu Knezu, odvjetniku u Vinkovcima, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 4. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se sljedeća

privremena mjera

Protivniku osiguranja zabranjuje se daljnje izvođenje građevinskih radova na suvlasničkoj nekretnini stranaka upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], označenom kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] sa 988 m2, k. o. [katastarska općina].

2. Ukoliko protivnik osiguranja u roku tri dana ne postupi po nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, za svaki dan zakašnjenja dužan je predlagateljici osiguranja platiti penale u iznosu 50,00 EUR dnevno.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagateljica osiguranja radi ishođenja zabrane izvođenje radova iz točke 1. izreke ovog rješenja pokrenuti protiv protivnika osiguranja kod Općinskog suda u Vinkovcima.

4. Zabrana se smatra provedenom dostavom rješenja protivniku osiguranja.

5. Žalba ne odgađa izvršenje.“ kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadom troškova postupka osiguranja u iznosu od 213,27 EUR (slovima: dvjesto trinaest eura i dvadeset sedam centi) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je 9. lipnja 2025. prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Predlagateljica u bitnom navodi da je suvlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1/2 dijela k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište u [adresa] sa 988 m2. Navodi da je protivnik osiguranja od smrti njihovog oca D i odlaska majke ĐT u Dom za starije i nemoćne Eva, Mirkovci u posjedu predmetnih nekretnina te predlagateljici onemogućava ulazak u dvorište i kuću. Ističe da je između nje i protivnika osiguranja trenutno u tijeku više sporova. Navodi da je protivnik osiguranja nedavno počeo izvoditi građevinske radove na kući i pomoćnim zgradama, a da za to nije tražio suglasnost predlagateljice. Ističe da te radove protivnik osiguranja obavlja bez potrebe i bez dozvole predagateljice, kao suvlasnice nekretnine, a da se ona tome protivi jer smatra da nikakvi radovi u ovom trenutku nisu nužni i ne zna što protivnik osiguranja tamo radi tj. gradi. Navodi da ne može ući u kuću te je primorana zatražiti od suda zabranu izvođenja daljnjih radova. Predlaže sudu da donese rješenje kojim će odrediti privremenu mjeru osiguranja nenovčane tražbine uz naknadu troškova postupka.

2. Protivnik osiguranja u svojem očitovanju na prijedlog predlagateljice osiguranja u bitnom iznosi da u cijelosti osporava činjenične navode iz prijedloga i postavljeni zahtjev. Navodi da predlagateljica iznosi da je suvlasnica na predmetnoj nekretnini ali da ne navodi da je protivnik osiguranja protiv predlagateljice podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti pravne osnove, odnosno ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na temelju kojeg je predlagateljica postala suvlasnica na predmetnoj nekretnini. Ističe da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju suprotan oporuci majke stranaka. Ističe da ima narušene odnose sa sestrom kao predlagatejicom osiguranja. Također, predlagateljica ne navodi da osim oporuke oca koju je priznala kao pravovaljanu i istinitu postoji i oporuka majke ĐT koju je istog dana, pred istim svjedocima i u istom odvjetničkom uredu priznala kao pravovaljanu i istinitu te da je prijedlog predlagateljice u ovom predmetu u cijelosti suprotan izraženoj volji u oporukama kako njihova oca, tako i majke koja je predmetnu nekretninu ostavila isključivo sinu poslije njezine smrti, dok je predlagateljica namirena u nužnom dijelu. Ističe da je namjera predlagateljice u stvari poništiti posljednju volju oca i majke jer je s majkom da bi poništila njezinu posljednju volju iskoristila njezino narušeno zdravlje i s njom sastavila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Navodi da predlagateljica uopće ne brine o svojoj majci već ju je smjestila za dom za starije i nemoćne. Iznosi da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništetan i iz razloga predlagateljici kao davateljici uzdržavanja nikada nije od strane majke kao primateljice uzdržavanja izvršena stvarna i neposredna predaja u posjed predmetne nekretnine. Protivnik osiguranja ističe prigovor nedostatka pravnog interesa, prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagateljice i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na protivnika osiguranja. Ističe da kako je predlagateljica stekla suvlasništvo na predmetnoj nekretnini na temelju pravnog posla koji je predmet sudskog postupka s tužbenim zahtjevom radi sudskog utvrđenja njegove ništetnosti to protivnik osiguranja smatra da se radi o prethodnom pitanju bez čijeg se rješenja ne može riješiti ni ovaj postupak osiguranja te predlaže sudu nakon izvršenja uvida u spis Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe Otok posl. br. P-780/2023 da prekine ovaj postupak osiguranja do pravomoćnog okončanja tog parničnog postupka. Ostale činjenične navode koji su u suprotnosti s navodima iz ovog očitovanja protivnik osiguranja osporava u cijelosti kao paušalne i netočne, a niti su isti potkrijepljeni materijalnim dokazima. Slijedom navedenog predlaže sudu u cijelosti odbije predlagateljicu s psotavljenim prijedlogom uz naknadu prouzročenih troškova postupka.

3. Za potrebe ispitivanja pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi F, kuća i dvor površine 988 m2 te je 3. rujna 2025. održao ročište, a na kojem je saslušao predlagateljicu i protivnika osiguranja.

3.1. U svom iskazu na ročištu predlagateljica osiguranja navodi da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi F, kuća i dvor površine 988 m2 u jako dobrome stanju. Nadalje navodi da je čula za obavljanje radova od svojih učenika te je i sama primijetila radove prolaskom pored nekretnine. Za radove je saznala u proljeće ove godine, ali se točnoga datuma ne može sjetiti. Primijetila je vanjske radove na kući i u dvorištu te nekretnine, a pored toga vidjela je da se obavljaju i nekakvi radovi u unutrašnjosti kuće, ali ne zna o kakvim se točno radovima radi. Vezano uz štetu 2023. koja je nastala na kući prilikom nevremena navodi da je popravak izvršen još za života pokojnog oca. Koliko su trajali radovi na sanaciji krova ne može sa sigurnošću odgovoriti, ali misli da su trajali oko 3 tjedna. Za pad oca s krova prilikom popravka istog zna, ali navodi da to nije posljedica sanacije krova. Vezano uz pitanje kvalitete radova navodi da su bili dobro izvedeni. Prilikom tih popravaka bio je prisutan i njezin brat ovdje protivnik osiguranja, a i ona je tamo dolazila. Ne zna je li brat sudjelovao u radovima.

3.2. U svom iskazu na ročištu protivnik osiguranja navodi da je predmetna nekretnina odnosno kuća bila u jako lošem stanju nakon nevremena koje je bilo 2023. godine. Krov koji se sastoji od salonit ploča i crijepa je bio potpuno uništen u tom nevremenu, a zabat od kuće sa potpuno urušio. Zbog svega toga a kako je krov prokišnjavao, a isti nema montu počelo je prokišnjavanje u kuću te je nastala šteta i na unutrašnjosti tako što su se ormari i laminati natopili kao i lamperija a vlaga je prodrijela u zidove te je nastala šteta i na električnim instalacijama. Iskazuje da u predmetnu nekretninu dolazi svaka 2-3 mjeseca budući da radi kao zaštitar u Zagrebu za plaću od 950 eura mjesečno. Iz navedenog razloga nije bio u mogućnosti odmah obavljati sve radove već ih obavlja povremeno. Posljednje od građevinskih radova koje je radio na predmetnoj nekretnini su farbanje vanjske fasade kuće, rušenje željezne ograde koja je bila u lošem stanju i kako ne bi nekoga ugrozila, a na njenom mjestu podignuo je zidanu ogradu od cigle. O navedenim radovima nije obavijestio predlagateljicu osiguranja i od nje nije tražio suglasnost za njih jer ne želi s njom imati kontakt budući da ga je prijavila policiji i državnom odvjetništvu, a Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru odustalo je od tog progona. Ističe da je pokojni otac sudjelovao u sanaciji i obnovi krova te je u jednom trenutku pao s krova i nastradao, a on je za to vrijeme bio u Njemačkoj te se odmah potom vratio kući. Navodi da njegova sestra kao ovdje predlagateljica nije sudjelovala u obavljanju radova i obnovi kuće. Obavljeni radovi bili su nužni budući da je kuća bila u lošem stanju. Iskazuje da predlagateljica nema pristup predmetnoj nekretnini te da ga nikada nije ni imala zato što je njegova nekretnina i nju su mu ostavili njegovi roditelji. Ne zna je li njihova majka nešto potpisivala vezano uz predmetnu nekretninu. Nije tražio dopuštenje predlagateljice kao suvlasnice za izvođenje te su mu roditelji ostavili predmetnu nekretninu u nasljedstvo.

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine je neosnovan.

5. Člankom 346. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5.1. Valja istaknuti da obje pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno jer u protivnom nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere.

6. U odnosu na prvu pretpostavku, odnosno vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine, ovaj sud smatra da je ista u konkretnom slučaju ostvarena. Vjerojatnost podrazumijeva niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica. Vjerojatnost je takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezina postojanja, pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja (tako i Visoki trgovački sud RH u odluci posl. br. Pž 1885/2023-2 od 10. svibnja 2023.). Navedeno ponajprije proizlazi iz tvrdnje predlagateljice osiguranja da protivnik osiguranja nešto radi tj. gradi na predmetnoj nekretnini, da je za radove saznala od svojih učenika, a i prolaskom pored kuće. Uz to iz iskaza protivnika osiguranja proizlazi da on obavlja građevinske radove na predmetnoj nekretnini u vidu popravka štete na kući nakon nevremena koje je na zahvatilo grad [adresa] u ljeto 2023. godine. Stoga iz navedenog proizlazi vjerojatnost predlagateljičine nenovčane tražbine za određivanje privremene mjere na nečinjenje.

7. U odnosu na drugu pretpostavku koja je postavljena alternativno, odnosno vjerojatnost da bi protivnik osiguranja bez privremene mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, za dokazivanje potonje pretpostavke potrebno je voditi računa o interesima stranaka, njihovom međusobnom odnosu, o tome hoće li radi zaštite vjerojatne i stoga putativne tražbine jedne stranke dovesti u pitanje i koje opravdane interese druge, opravdava li vjerojatno ugroženost interesa jedne stranke ugrožavanje interesa druge. Stoga treba uzeti u obzir vrstu i intenzitet interesa predlagatelja u korelaciji s vrstom i intenzitetom interesa protivnika (tako OT u Građansko ovršno pravo, I. knjiga, Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, lipanj 2007., str. 861.).

7.1. Nije dostatna samo objektivna opasnost, tj. objektivna mogućnost sprječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tražbine. Ta opasnost mora biti subjektivna, tj. predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja i to svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja tražbine predlagatelja osiguranja, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima (tako i Županijski sud u Osijeku u odluci posl. br. Gž 595/2023 od 18. travnja 2023.).

7.2. Ocjenjujući iskaze stranaka tijekom ovog postupka sud je utvrdio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari budući da radnje koje poduzima protivnik osiguranja na predmetnoj nekretnini u vidu nužnih popravaka oštećenog krova kuće, ograde i sanacije štete nakon nevremena ne predstavljaju suštinske promjene na predmetnoj nekretnini, a pogotovo ne takvog opsega koji bi utjecali na buduće ostvarenje tražbine i kojima bi trebalo pružiti zaštitu putem osiguranja privremenom mjerom. Sud ističe da iz iskaza predlagateljice proizlazi da ista zapravo ne zna o kakvim je konkretno radovima riječ i kakvu to točno promjenu na predmetnoj nekretnini predstavljaju radovi koje obavlja protivnik osiguranja.

7.3. U pogledu eventualne vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, ovaj sud ističe da predlagateljica osiguranja uopće ne spominje niti konkretizira u čemu bi se ona sastojala već samo iskazuje da se ona tome protivi jer smatra da nikakvi radovi u ovom trenutku nisu nužni i ne zna što protivnik osiguranja tamo radi tj. gradi.

7.4. Slijedom navedenog, ovaj sud ocjenjuje da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom drugu pretpostavku potrebnu za određivanje privremene mjere.

8. Kako je sud odbio određivanje predložene privremene mjere nije se upuštao u daljnje razmatranje istaknutih prigovora i prijedloga protivnika osiguranja.

9. Zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

9.1. Zahtjev predlagateljice za naknadu troška za sastav prijedloga od 9. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR i za naknadu pristojbe na prijedlog u iznosu od 13,27 EUR sud je odbio kao neosnovan u smislu odredbe čl. 14. st. 4. OZ-a kojom je propisano da su ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. S obzirom da je prijedlog predlagateljice osiguranja odbijen kao neosnovan, valjalo je na temelju odredbe čl. 14. st. 4. OZ-a odbiti i zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška postupka, te odlučiti kao u točki. III. izreke ovog rješenja.

10. Sud ovim rješenjem nije odlučivao o naknadi troškova postupka protivniku osiguranja budući da isti nije određeno postavljen već samo na način da zahtijeva prouzročeni trošak postupka. U skladu s člankom 14. stavka 6. OZ-a zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.

11. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Vinkovci, 4. rujna 2025.

Sutkinja

Marija Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

1. Predlagateljici osiguranja po punomoćniku Hrvoju Plavšiću, odvjetniku u Vinkovcima

2. Protivniku osiguranja po punomoćniku Berislavu Knezu, odvjetniku u Vinkovcima