REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

Poslovni broj: Pp-750/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog SZ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, KLASA: 211-07/23-5/20217, URBROJ: 511-13-10-22-1 od 31. srpnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i dovršene 3. rujna 2025. u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, 4. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007.,39/2013.,157/2013.,110/2015.,70/2017.,118/2018.,114/2022.)

okrivljeni SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin PZ i majke S rođ. P, rođen **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju inženjer brodogradnje, umirovljenik, sa mjesečnim primanjima u iznosu od cca 1.500,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, srednje imovinske prilike, prekršajno neosuđivan

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 12.06.2022. godine dan u tjednu nedjelja u 09,00sati, u obiteljskoj kući u mjestu Kijevo, zaseok [adresa] , teritorijalni sektor IV, grad/općina Kijevo, došlo je do nasilja u obitelji od strane okrivljenika SZ u kuhinji u prizemlju obiteljske kuće na navedenoj adresi, na način da je isti poradi neriješenih imovinsko- pravnih odnosa, vičući vrijeđao snahu (bratovu ženu) DZ (1955), riječima: "Idi u pičku materinu, jebem ti mater, da više nisi dolazila ovamo, vidiš šta će te čekati!". Okrivljenik SZ je počinio psihičko nasilje koje je kod njegove snahe (bratove žene) DZ, prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti. Okrivljeniku SZ je dana 29.07.2022. godine u 10,00 sati, određena mjera opreza zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanje veze s snahom (bratova žena) DZ (1955) u trajanju od osam (8) dana,

čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. citiranog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Knin, podnijela je 31. srpnja 2022. protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se izjasni o krivnji za prekršaj koji mu se stavlja na teret, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim.

3. U svom iskazu na glavnoj raspravi 3. rujna 2025. (list spisa 95-96) okrivljenik je naveo da je točno da je 11. lipnja 2022. u večernjim satima došao u obiteljsku kuću u zaseoku [adresa], te da su tamo bili i njegov brat KZ i njegova supruga DZ. Došao je iz Splita jer je čuo da su oni došli u tu kuću, da su probirali po njegovim stvarima, ali između njih da nije bilo nikakvog konflikta. Ujutro, 12. lipnja 2022. kad su se ustali, on da je s DZ i KZ sjedio u kuhinji u prizemlju navedene obiteljske kuće, a to je bilo negdje oko 9 sati ujutro, skuhao je svima kavu te su sjedili za stolom jedno tri minute, na brzinu popili kavu. On da u niti jednom trenutku tog jutra nije vrijeđao bratovu ženu DZ, a pogotovo da je nije vrijeđao riječima: "Idi u pičku materinu, jebem ti mater da više nisi dolazila ovamo, vidiš šta će te čekati!". Između njih to jutro da nije bilo nikakvih posebnih razgovora. Oni su nakon popijene kave krenuli kući u [adresa], a ovo navodno obiteljsko nasilje DZ da nije prijavila tog dana niti narednih dana, već više od mjesec dana nakon 12. lipnja 2022. Njegova pretpostavka je da je to DZ napravila iz ljutnje, jer je njegov brat KZ izgubio spor koji je vodio s njihovom sestrom RZ. Naime, RZ i KZ imali su spor oko kata kuće u [adresa]. Svašta su DZ i KZ radili RZ oko toga, unatoč tome što je RZ KZ prepustila svoj dio kuće u [adresa] u kojoj su tog jutra svi zajedno boravili. S obzirom na to da je smatrao da je pravedno i jedino pošteno da RZ isto nešto naslijedi od oca, a otac joj je ostavio jedan kat kuće u [adresa] što je KZ osporavao, on da je stao na stranu RZ u tom njihovom sporu oko kuće i misli da je ova optužba protiv njega posljedica toga. Naime, kad je KZ počeo RZ raditi probleme oko kata kuće u [adresa], koju je nesporno njoj otac ostavio i koja je u međuvremenu dobila spor protiv KZ te je utvrđeno da joj pripada taj kat kuće, on da je KZ rekao da se neće podijeliti u vezi kuće u [adresa] sve dok se ne riješi spor oko kuće u [adresa] i dok RZ ne dobije ono što joj iza oca pripada. Ističe da su tog dana par minuta pili kavu, nisu ni o čemu posebno razgovarali te se nisu dotakli tema oko obiteljske imovine. Još jednom odbacuje optužbu da je navedene prigode vrijeđao tim riječima ili na bilo koji način počinio psihičko nasilje nad svojom snahom DZ. Osim njih troje, nitko da nije bio prisutan u kući za vrijeme navedenog događaja.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka DZ i KZ od 15. srpnja 2025. (list spisa 85-89), obavijest Policijske postaje Knin broj 356607 od 29 srpnja 2022. (list spisa 5), zakoniti dio službene zabilješke o dojavi Policijske postaje Kaštela od 28. srpnja 2022. (list spisa 6-7), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske postaje Kaštela od 28. srpnja 2022. (list spisa 8-11), naredbu o određivanju mjere opreza Policijske postaje Knin broj 853791 od 29. srpnja 2022. (list spisa 12), obavijest žrtvi nasilja u obitelji Policijske postaje Kaštela od 28. srpnja 2022. (list spisa 13-17). Na kraju dokaznog postupka sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencije, Klasa: 740-04/25- 02/116330 od 3. rujna 2025. (list spisa 92-93).

5. Na temelju članka 121. Prekršajnog zakona sud je kao nezakonite dokaze iz spisa predmeta izdvojio službenu zabilješku Policijske postaje Knin o obavljenom obavijesnom razgovoru s građaninom KZ (list spisa 18) te službenu zabilješku Policijske postaje Knin o obavljenom obavijesnom razgovoru s građaninom SZ (list spisa 19) jer isti sadrže izjave koje nisu sastavljene sukladno Prekršajnom zakonu, podredno Zakonu o kaznenom postupku te se na istima ne može temeljiti sudska odluka.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud nije utvrdio dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

7. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

8. U vrijeme počinjenja prekršaja na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21.) koji je za prekršaj iz članka 22. stavka 1. citiranog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna i alternativno kaznu zatvora do 90 dana. Do donošenja odluke, navedeni Zakon se izmijenio dva puta. Izmjenom Zakona ("Narodne novine" broj: 114/2022.) propisana je bila novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura i alternativno kazna zatvora do 90 dana, dok je Izmjenom Zakona ("Narodne novine" broj 36/2024.) sada propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura i alternativno kazna zatvora do 90 dana. Materijalna odredba iz članka 10. točke 1. ostala je neizmijenjena.

9. Slijedom navedeno, sud je u postupku primjenjivao relevantne odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenika u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

10. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

11. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

12. Nije sporno da su se okrivljenik, njegov brat KZ i supruga njegova brata, DZ, **.**.2022. nalazili u kuhinji u prizemlju obiteljske kuće na adresi [adresa] u [adresa].

13. Sporno je, a s obzirom na obranu okrivljenika, je li okrivljenik navedene prigode bratovoj supruzi DZ uputio riječi: "Idi u pičku materinu, jebem ti mater, da više nisi dolazila ovamo, vidiš šta će te čekati!" te je li time počinio nasilje u obitelji psihičkim nasiljem nad njom.

14. Optužnim prijedlogom okrivljeniku se na teret stavlja učin nasilja u obitelji psihičkim nasiljem koji je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu pa se djelo smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen, potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica.

15. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica, sud je u dokaznom postupku izvanraspravno ispitao u svojstvu svjedokinje žrtvu DZ (list spisa 85-88), nevjestu okrivljenika, koja je propisno upozorena otklonila blagodat nesvjedočenja. U iskazu je navela da je potrebno ispričati cijeli kontekst kao bi sud shvatio navedeni događaj. Brat njenog supruga, SZ, ovdje okrivljenik, nakon što je živio u [adresa], vratio se za stalno u Hrvatsku nakon smrti njenog svekra PZ, točnije 2017. godine. Od tada da su njihovi odnosi narušeni zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa u vezi obiteljske imovine ostale iza smrti njenog pok. svekra PZ, točnije oko kuće u [adresa] i nekretnina u [adresa]. Nisu se baš svađali, više su se izbjegavali jer se nisu uspijevali dogovoriti oko podjele zajedničke imovine njenog supruga, okrivljenika i njihove sestre RZ. Toga dana, 12. lipnja 2022., točnije dan prije, zajedno sa suprugom KZ došla je u [adresa] u obiteljsku kuću njenog svekra, za koju su oni smatrali da je njihova u cijelosti te su u njoj prenoćili. U njoj je to noć prenoćio i SZ, brat njenog supruga, jer isti uređuje drugu kuću u [adresa] koja je ostala iza smrti njenog svekra PZ i koju da je on odabrao da će biti njegova. Ujutro 12. lipnja 2022. u kuhinji da su bili ona, njen suprug KZ i okrivljenik te su normalno razgovarali, pričali su o diobi ostavinske imovine iza smrti PZ za vrijeme dok su pili kavu. Navela je da je ulagala u kuću u [adresa] koja je vlasništvo nje i njenog muža, djelomično da je bila i u vlasništvu njenog svekra PZ, a čiji imovinskopravni status što se tiče vlasništva odnosno zemljišnoknjižnog stanja do danas nije uređen. S obzirom na to da je ulagala u tu kuću, u izgradnju kuće na tim česticama i budući da se brinula o pok. roditeljima svoga supruga i okrivljenika, ona da je okrivljeniku predložila da se mirno dogovore o podjeli imovine iza smrti njenog svekra. Nakon toga da je podsjetila okrivljenika da im je on davnih dana, dok još svekar nije umro, rekao da je uzeo odvjetnika i da će im odnijeti sve, da će potplatili što treba da se sve riješi u njegovu korist. Kad mu je to rekla on da je na to poludio, da gdje bi on uzeo odvjetnika, te joj je počeo psovati majku, koju da joj je opsovao sigurno par puta. Ujedno da je zamahnuo kao da će ju udariti te je rekao nešto u smislu da više nisi dolazila ovamo, gubite se da vas više ne vidim, te ih je potjerao iz kuće. Nije mu na to ništa uzvratila. Suprug KZ da je izašao iz prostorije u trenutku kad ju je počeo vrijeđati njegov brat. Suprug je izašao ispred te prostorije, ispred kuhinje, te je i ona izašla vani jer se bojala da će joj nauditi. Vrlo brzo nakon toga ona i suprug napustili su navedenu kuću i otišli. Od tada nisu više dolazili u navedenu kuću u [adresa]. To njegovo ponašanje toga dana kod nje da je uzrokovalo strah i povredu njenog dostojanstva, nije mogla doći k sebi, a ujedno da je zatražila liječničku pomoć nakon nekoliko dana, od svoje doktorice opće prakse, koja joj je pripisala tablete za smirenje, koje su joj bile potrebne da se umiri zbog visokog intenziteta njegovog napada te prigode. Ovaj događaj prijavila je policiji 29. srpnja 2022. u [adresa]. Navodi da je odmah htjela prijaviti policiji, međutim, suprug da ju je od toga odvratio, smatrajući da će time nadoliti ulje na vatru i da će time biti još gore. U međuvremenu da je razgovarala sa svojom djecom, koji su je i dovezli na policiju 29. srpnja 2022. i koji da su joj rekli "pa majko, dosta više tog njegovog terora, moraš to prijaviti policiji". Nije upoznata s detaljima oko imovinskopravnih odnosa između okrivljenika, njezinog supruga i njihove sestre, ali misli da ništa nije riješeno te da nisu podijelili imovinu nakon smrti oca. Od navedenog događaja nije bila u kući u [adresa] jer da je SZ promijenio brave od kuće i otišao u Francusku. Boli ju to što na kraju od svega što su ona i suprug stvarali, ništa nije imovinskopravno riješeno, što im brane da koriste svoju imovinu, da njena djeca moraju ići u podstanare, da kuća u [adresa] stoji prazna, da propada, a da u [adresa] ne mogu doći jer je kuća zaključana. SZ da se njenom suprugu nakon ovog događaja samo jednom obratio i to putem poruka navodeći da on nema više brata.

16. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica, sud je u dokaznom postupku izvanraspravno u svojstvu svjedoka ispitao KZ (list spisa 88-89), brata okrivljenika, koji je propisano upozoren otklonio blagodat nesvjedočenja. U svom iskazu on je naveo da su SZ, DZ i on tog jutra 12. lipnja 2022. oko 09:00 sati pili kavu u kuhinji u prizemlju obiteljske kuće na adresi [adresa] te su započeli temu oko imovine i kuće, odnosno njegova supruga DZ da je rekla SZ da bi trebao isprazniti barem jednu sobu da je DZ i on urede da nam tu mogu doći djeca prespavati, ali tu da je SZ reagirao i počeo vikati na DZ psujući joj majku, nakon čega da je SZ izašao vanka, on je izašao za njim, a potom da se SZ vratio u kuću, nije čuo je li on još što rekao DZ, ali DZ da mu je rekla da ih je potjerao, da se gube iz kuće. Nakon toga da su pokupili svoje stvari i otišli svojoj kući u [adresa]. On da je bio uznemiren takvim nastupom svoga brata, naime njega da nije bilo 30 godina, došao je i počeo šefovati oko toga što je čije iza smrti njihovog oca PZ. DZ mu je rekla da ju je događaj uznemirio, ali nisu ga prijavili odmah više radi toga što će okolina i ljudi reći, međutim supruga da se u međuvremenu s nekim posavjetovala te je odlučila nakon mjesec i pol dana prijaviti ovaj događaj. Koliko je njemu poznato, išla je sama na policiju. Od ovog događaja u 2022. do drugog mjeseca 2024. on i supruga da nisu bili u [adresa], kao niti njihova djeca i unuci, a prošle godine da su došli jer je njegovoj supruzi umrla majka, te su tada i otkrili da je promijenjena brava na kapiji i na ulaznim vratima kuće, pa nismo mogli ući u kuću. Inače ta kuća iza smrti oca da je bila namijenjena njemu, otac da mu ju je usmeno ostavio te ništa to nije upisano u zemljišnu knjigu. Odnosi između njega, brata i sestre RZ su loši zbog njihovih imovinskopravnih odnosa. Navodi da je bio dobar dok je brinuo o pok. roditeljima, a sada da je sve drukčije.

17. Iz zakonitog dijela pročitane službene zabilješke o dojavi Policijske postaje Kaštela (list spisa 6-7) razvidno je da je DZ, u Policijskoj postaji Kaštela dana 28. srpnja 2022. prijavila uznemiravanje od strane djevera i prijetnju upućenu u šestom mjesecu.

18. Iz Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske postaje Kaštela od 28. srpnja 2022. (list spisa 8-11) razvidno je da je **.**.2022. DZ pristupila u Policijsku postaju Kaštela prijaviti djevera SZ da od istog konstantno prima prijetnje i omalovažavanja. DZ da je ponuđena liječnička pomoć, ali nije vođena na liječnički pregled.

19. Sud je u cijelosti povjerovao iskazu svjedoka KZ kao uvjerljivom i životnom, a isti je i u bitnom suglasan s iskazom svjedokinje DZ.

20. Sud je povjerovao iskazu svjedokinje DZ u dijelu u kojem ista navodi da joj je okrivljenik navedene prigode vičući opsovao majku te da joj rekao da više ne dolazi (u navedenu obiteljsku kuću) nakon što je ona započela temu oko podjele i korištenja zajedničke imovine koju su naslijedili braća KZ, SZ i RZ, iza svog pokojnog oca PZ, jer je isti uvjerljiv, životan te u bitnom suglasan sa iskazom svjedoka KZ. Naime, životno je i logično da je okrivljenik, uslijed takvih nerazriješenih imovinskopravnih odnosa, na temu podjele i korištenja zajedničke nepodijeljene imovine koju je započela svjedokinja DZ, reagirao na taj način.

21. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio vjerodostojnom.

22. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik navedene prigode vičući opsovao majku svjedokinji DZ te da joj je rekao da više ne dolazi u navedenu obiteljsku kuću. Sud nije utvrdio da bi joj okrivljenik uputio i utužene riječi "idi u pičku materinu" i "vidiš šta će te čekati" jer to ne proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka.

23. Sud je u postupku trebao utvrditi jesu li izgovorene riječi i postupanje okrivljenika navedene prigode imale težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod oštećenika ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

24. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

25. Sud nije povjerovao iskazu svjedokinje DZ u dijelu u kojem tvrdi da je ponašanje okrivljenika kod nje izazvalo strah i povredu dostojanstva, jer smatra da je takav iskaz u tom dijelu neuvjerljiv. Prilikom ocjene vjerodostojnosti iskaza, sud je uzeo u obzir da su odnosi između okrivljenika, svjedokinje i njezina supruga KZ, brata okrivljenika, već ranije bili narušeni zbog nerazriješenih imovinskopravnih odnosa vezanih uz imovinu ostavljenu iza njihova pokojnog oca, PZ. U svom iskazu, svjedokinja se u znatnoj mjeri referirala na te imovinske sukobe između okrivljenika, KZ i njihove sestre RZ, dok se na konkretni događaj i navodno psihičko nasilje osvrnula tek u manjoj mjeri. Sama je navela da ju boli što ništa nije riješeno, što im brat i sestra brane korištenje imovine, da djeca moraju u podstanare, a kuća u [adresa] propada. Sud je dodatno uzeo u obzir i ponašanje supruga svjedokinje, koji je, prema njenim tvrdnjama, u trenutku psovke okrivljenika ("Jebem ti mater") napustio prostoriju, što nije uobičajena reakcija osobe koja je svjedok stvarnog psihičkog nasilja nad bliskom osobom. Također, sud je u sveukupnoj ocjeni vjerodostojnosti iskaza uzeo u obzir i protek vremena od događaja do prijave – više od mjesec dana. Iako protek vremena sam po sebi ne utječe automatski na vjerodostojnost tvrdnji i prijave svjedokinje, u kontekstu konkretnog slučaja itekako dovodi u pitanje vjerodostojnost tvrdnji svjedokinje da je upravo dokazano ponašanje okrivljenika na nju ostavilo psihičke posljedice u vidu straha i uznemirenosti, posebno jer je svjedokinja navela da ju je suprug tada odvratio od prijave, a prijavu je podnijela tek nakon poticaja djece. Sud smatra relevantnim i to što svjedokinja nije dostavila nikakvu medicinsku dokumentaciju kojom bi potvrdila da je zatražila pomoć zbog posljedica događaja, iako je navela da su joj prepisani lijekovi za smirenje. Iz policijskog izvješća proizlazi da je liječnička pomoć bila ponuđena, ali da svjedokinja nije vođena na pregled. S obzirom na sve navedeno, sud zaključuje da je predmetna prijava rezultat dugotrajnog obiteljskog sukoba i nezadovoljstva neriješenim imovinskopravnim odnosima i da su strah i povredu dostojanstva, koje okrivljenica navodi da osjeća, ako zaista osjeća, posljedica potencijalnog gubitka imovine uslijed nerazriješenih imovinskih odnosa, a ne posljedica navodnog psihičkog nasilja okrivljenika nad njom navedene prigode. Slijedom iznesenog, sud nije prihvatio tvrdnje svjedokinje da je postupanje okrivljenika navedene prigode kod nje izazvalo strah i povredu dostojanstva.

26. Stoga, nakon provedenog dokaznog postupka, nije dokazano da je u konkretnom slučaju nastupila posljedica predmetnog prekršaja, odnosno da je kod svjedokinje DZ, uslijed riječi upućenih od strane okrivljenika, došlo do povrede dostojanstva ili uznemirenosti, što predstavlja bitno obilježje prekršaja nasilja u obitelji u vidu psihičkog nasilja

27. Ujedno, razmatrajući cjelokupan kontekst i dinamiku događaja, sud je zaključio da se u konkretnom slučaju radilo o verbalnoj svađi između okrivljenika i DZ, proizašloj iz narušenih međusobnih odnosa i nerazriješenih imovinskopravnih pitanja. Sud smatra da u takvim okolnostima nisu ostvarena bitna obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, budući da izrečene riječi, iako uvredljive, nisu bile takvog intenziteta i agresivnosti da bi kod svjedokinje DZ izazvale osjećaj ugroženosti ili ozbiljne povrede dostojanstva. U konkretnom slučaju riječ je o jednokratnom verbalnom incidentu u kontekstu obiteljskog sukoba, koji sam po sebi ne ispunjava kriterije propisane Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji. Iako je izrečena psovka "Jebem ti mater" nesumnjivo neprihvatljiva i neprimjerena, sud ocjenjuje da ona, u datim okolnostima, nije dovoljna za pravnu kvalifikaciju postupanja kao prekršaja psihičkog nasilja u obitelji.

28. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

29. Kako po provedenom dokaznom postupku nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, to ga je sud na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

30. Budući da je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Knin, 4. rujna 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Kaji DZ

4. U spis