- 1 -

Broj: Ppž-6568/2023

 

                                            

 

                                 R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. D. B. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 25. srpnja 2023., broj: Pp-1018/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 6. rujna 2023.,

 

r i j e š i o    j e

 

                                                                     

              Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. 

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću od 25. srpnja 2023., broj: Pp-1018/2021-5 na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (pravilno čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. D. B. i okr. T. Š. oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

2.              Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava ličko-senjska, Policijska postaja Gospić pravodobno je podnio žalbu zbog  pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj  navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje u postupku pogrešno utvrđeno.

 

5.              Prvenstveno, pravilno prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da u dijelu činjeničnog opisa psihičkog nasilja koje se okrivljenicima stavlja na teret nije navedeno da bi kod suokrivljenika, kao žrtve, prouzročilo povredu dostojanstva ili  uznemirenost.

 

           Kako je to vidljivo iz optužbe, u činjeničnom opisu psihičkog nasilja se ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika prouzročilo kod suokrivljenika bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. D. B. i okr. T. Š. stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenici optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, u odnosu na psihičko nasilje, po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjski sud trebao voditi postupak protiv okrivljenika samo za međusobno tjelesno nasilje.

 

6.               Slijedom navedenog, okrivljenicima se optužbom stavlja na teret da okr. D. B. tjelesno nasrće na T. udarivši je rukom po glavi pri čemu je pala na pod, nakon toga T. ustaje dok D. ponovno tjelesno nasrće na nju uhvativši ju objema rukama za vrat, potom ista također D. odguruje objema rukama od sebe pri čemu mu zadaje ogrebotinu na podlaktici lijeve ruke.

 

7.    Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da su okrivljenici oslobođeni optužbe budući da su porekli počinjenje prekršaja, međusobno se optužujući za počinjenje prekršaja, a iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika i obrane okrivljenika tijekom postupka proizlazi da je kritičnog događaja došlo do sukoba između okrivljenika, ali tijekom postupka nije dokazano da su počinili nasilje u obitelji u smislu čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

7.1.              Opravdano tužitelj pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući pritom ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tomu, pogrešnom zaključku da nema dovoljno dokaza da bi okrivljenici počinili prekršaj za koji se optužuju.

 

8.              Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definira se pojam nasilja u obitelji, pa je tako t. 1. istog članka propisano da je tjelesno nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, tjelesno nasilje predstavlja svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu ozljede jer će se u tom slučaju raditi o nekom obliku tjelesne ozljede, koje je propisano u Kaznenom zakonu kao kazneno djelo. Tjelesno nasilje tako obuhvaća bilo koji oblik tjelesnog nasilja uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede u sudskomedicinskom smislu.

 

9.               Slijedom navedenog, pogrešno prvostupanjski sud u t. 11. obrazloženja pobijane presude navodi da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga u odnosu na okr. D. B. nije navedeno kakve je ozljede nanio okr. T. Š. te da je tužitelj propustio okrivljenicu odvesti na liječnički pregled radi utvrđenja da li se radi o ozljedama i kakvim. Naime, tjelesno nasilje koje se okrivljenicima stavlja na teret optužnim prijedlogom pravilno je činjenično opisano u smislu čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

10.               U pravu je tužitelj da prvostupanjski sud nije dovoljno savjesno i kritički cijenio iskaze D. B. i T. Š. dane u svojstvu osumnjičenika pred policijom, a koji su zakoniti dokazi u smislu čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona. Jednako tako, prvostupanjski je sud propustio izvesti kao dokaz u postupku i pročitati, a potom ocijeniti, obrane okrivljenika 3. rujna 2020., koje su dane u postupku broj 2. Pp J-276/2020, koji je prethodio ukidbenoj odluci ovog suda od 29. travnja 2021., broj: Jž-1714/2020.

 

10.1.  Naime, okr. T. Š. tijekom postupka dosljedno je iznosila svoju obranu ne mijenjajući je, identično opisujući tjelesno nasilje prema njoj od strane okr. D. B., zbog čega ga je odgurnula, braneći se. Okr. D. B. na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika naveo je da je okrivljenica fizički nasrnula na njega pri čemu ga je ogrebla po podlaktici lijeve ruke, a on ju je odgurnuo od sebe prema krevetu. 3. rujna 2020. okrivljenik je promijenio obranu navodeći da je gurnuo T. tako da je pala na krevet, a ona je također odgurnula njega pri čemu ga je ogrebla na podlaktici lijeve ruke, što je i pokazao sutkinji. U pisanoj obrani od 5. svibnja 2023. okrivljenik nije okolnosno opisao događaj od 2. rujna 2020., nego je naveo „Znam da sam trebao drugačije postupiti, ali bilo mi je prestrašno gledati dijete u takvom stanju. Nakon takve moje reakcije ona je podivljala……“.

 

10.2.               Dakle, u obrani okr. D. B. priznaje da je odgurnuo okrivljenicu tako da je pala na krevet, nakon čega je okrivljenica odgurnula njega i ogrebla ga na podlaktici lijeve ruke (a kako se to navodi i u optužbi).

 

11.              Imajući u vidu obrazloženje t. 8. ove odluke u odnosu na tjelesno nasilje, po ocjeni ovog suda, okr. D. B. na opisani način priznao je počinjenje tjelesnog nasilja opisanog u čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ovdje treba navesti da prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Prvostupanjski sud u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, nije ovlašten dodati veću količinu protupravnog ponašanja od onog koje je optuženo, ali prilagođavajući izreku utvrđenom činjeničnom stanju manjom inkriminacijom od one u optužbi sud ne prekoračuje optužbu i ne čini bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona. U konkretnoj situaciji, ukoliko sud i ne smatra istinitom obranu okr. T. Š., iz obrane okr. D. B. nedvojbeno proizlazi da je fizički nasrnuo na okr. T. Š. na način da ju je odgurnuo tako da je pala na krevet.  

 

12.  Kraj ocjene izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i utvrđenja objektivnih činjenica, za sada proizlazi kako se ne mogu prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio zaključivši da nema dokaza da su okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje ih se tereti. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke.

 

              13.              Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

              13.1. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti, pri čemu će dati jasne razloge za možebitno postupanje okr. T. Š.u nužnoj obrani.

 

14. Iz navedenih razloga temeljem čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

                                                         

                                   

            Zagreb, 6. rujna 2023.

 

 

Zapisničar :                                                                                                  Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                            Gordana Korotaj, v.r.

 

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.