REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-607/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice FA, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj 41/77, 52/87, 47/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova RH, Policijske uprave zagrebačke, I policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/25-5/964, Ur.br.: 511-19-27-25-1 od 16. siječnja 2025., nakon provedene glavne rasprave u nazočnosti okrivljenice, a bez nazočnosti uredno pozvanog predstavnika tužitelja, 4. rujna 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenica: FA, kći F i MA, djev. M, rođena **.**.1990. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VSS, odvjetnica, zaposlena, neudana, bez djece, prekršajno nekažnjavana, s prijavljenim prebivalištem na adresi [adresa], s molbom okrivljenice da je se u ovom postupku do daljnjega poziva na adresu [adresa]

o s l o b a đ a s e o p t u ž b e

da bi 10. siječnja 2025. u 08:35 sati u Zagrebu u Preradovićevoj ulici kućni broj 1, na naročito drzak i bezobrazan način narušavala javni red i mir tako što je ušla u caffe bar "Old miner" kako bi prigovorila zbog buke nakon čega je ušla u kraću prepirku sa konobarom NA. Potom je okrivljena FA konobara vičući vrijeđala točno neutvrđenim riječima, a nakon čega je u ruku uzela pepeljaru i čašu sa šanka i razbila o navedeni šank gdje su se krhotine stakla razbile na više sitnih dijelova po šanku i podu navedenog caffe bara,

dakle, da bi okrivljena FA na naročito i drzak i bezobrazan način narušavala javni red i mir tako što je vičući psovala te razbila pepeljaru i čašu o šank,

dakle, da bi počinila prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog pod brojem: Klasa: 211-07/25-5/964, Ur.br.: 511-19-27-25-1 od 16. siječnja 2025. protiv okrivljenice, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, te je provedena glavna rasprava.

2. Glavna rasprava u ovom predmetu započeta je 11. ožujka 2025., a dovršena je 3. rujna 2025. Okrivljenica se odazivala raspravama 11. ožujka 2025. i 3. rujna 2025., dok se tužitelj unatoč uredno primljenim sudskim pozivima nije odazvao. Okrivljenica je iznoseći obranu izjavila da se ne smatra krivom i ne priznaje prekršaj koji joj se stavlja na teret. Predala je u spis potvrdu svog poslodavca odvjetnika Tomislava Dumenčića da je u vrijeme za koje se optužnim prijedlogom tvrdi da je počinila prekršaj u Caffe baru Old Miner u [adresa] u [adresa] bila na svom radnom mjestu u odvjetničkom uredu u Zagrebu, u Slovenskoj ulici 13. Na poseban upit suda da li je ranije ili kasnije tog dana ili nekog drugog dana bila u caffe baru Old Miner i da li joj je poznat konobar VA izjavila je da je 12. siječnja 2025. bila u navedenom caffe baru u ranim jutarnjim satima, oko 7,00 sati ujutro, zato što ju je probudila vrlo glasna glazba.

3. Okrivljenica je predala u spis svoju pisanu obranu jer je u istoj detaljno iznijela sve okolnosti vezane za sam događaj, ali i sve druge okolnosti koje su puno bitnije i zbog kojih još uvijek nitko nije reagirao na pravilan način u policiji.

4. U pisanoj obrani okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj kako je to činjenično opisano i kako joj se stavlja na teret. Optužbu smatra neosnovanom. Ističe da je činjenični opis događaja točan samo u dijelu u kojem se navodi da je okrivljenica došla u navedeno vrijeme na navedenoj adresi u navedeni caffe bar kako bi prigovorila zbog buke koja je dolazila iz predmetnog caffe bara. Naime, radilo se o nedjelji oko 7 sati ujutro i bilo je krajnje neprimjereno, a i bezobrazno, da se u to vrijeme iz caffe bara čuje glasna glazba, a nakon što je prethodnu noć i noć prije, kao i svakog petka i subote, iz navedenog caffe bara do 2 sata ujutro dopirala buka od glasne glazbe i gostiju. Ona je zbog toga došla u predmetni caffe bar kako bi upozorila na navedenu neprimjerenost i zamolila za stišavanje. Tom prilikom u caffe baru je bio nazočan jedan konobar, ali koji je na upozorenje okrivljenice i njenu zamolbu reagirao stavom spremnim na fizički obračun i verbalnim napadom izrazito povišenim i huliganskim tonom, krajnje bezobrazno i primitivno, vrijeđajući okrivljenicu riječima "gubi se van droljo" te ju je gotovo i fizički napao vratima uz koja je ista stajala, nakon čega je i izašao za njom iz prostora lokala i prijetio joj riječima "hoćeš da te sad odrobijam droljo" koje riječi su kod okrivljenice izazvale opravdani strah i uznemirenost, jer iste u žargonu predstavljaju jasnu i nedvosmislenu prijetnju smrću. Nakon toga je okrivljenica odmah nazvala policiju i prijavila događaj. Prema tome iz navedenog je potpuno jasno da se događaj zbio potpuno drugačije od onoga kako je to navedeno u optužnom prijedlogu. Niti je okrivljenica narušavala javni red i mir verbalnim ispadom niti je razbila čašu i pepeljaru. U tom kontekstu okrivljenica ukazuje i na bitne nedostatke optužnog prijedloga jer u činjeničnom opisu nije jasno određeno kojim to točno riječima bi okrivljenica vrijeđala konobara. Stoga je taj dio zbog svoje neodređenosti nepodoban za očitovanje o njemu, a osobito je nepodoban da bi ga se podvelo pod zakonski opis prekršaja te na osnovu toga izrekla osuđujuća presuda. Okrivljenica, kao i njena obitelj, ali i susjedstvo, prije svega su bili žrtve širenja buke iz predmetnog caffe bara, a zatim je okrivljenica bila žrtva verbalnog i gotovo fizičkog napada. Okrivljenici nije jasno koji su razlozi da ju policijski službenici nisu zvali na lice mjesta kada su tamo pristigli na uviđaj, odnosno da nisu barem pristupili na adresu njenog stanovanja koja je u istoj zgradi gdje se nalazi i predmetni caffe bar, a s kojom činjenicom ih je upoznala prilikom prijavljivanja događaja. Naknadno je bila pozvana da pristupi u policijsku postaju gdje je nakon što je dala prijavu o kaznenom djelu, zapravo saznala da je okrivljena ona, a ne konobar i da ništa nije poduzeto niti protiv konobara za napad na nju, niti protiv caffe bara zbog njihovog narušavanja javnog reda i mira. Upravo suprotno, policijski službenik kojemu je davala izjavu u policijskoj postaji na doživljenu prijetnju, pokušao ju je i u nekoliko navrata odgovoriti od prijave. Zbog svega navedenog okrivljenica smatra da je ovakvim postupanjem policijskih službenika u ovom događaju višestruko oštećena u smislu odredaba članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom se štiti pravo na dom, odnosno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, jer osim što predmetni caffe bar susjedima, pa tako i okrivljenici, njenoj obitelji, narušava mir, okrivljenica je napadnuta kada je na to išla upozoriti, a konačno ne samo da nije zaštićena od sustava kada je to išla prijaviti već sada taj sustav još progoni nju. Stoga okrivljenica ovim putem moli i predlaže sudu da sud ne učini isti propust već da sve okolnosti ovog slučaja detaljno utvrdi i donese pravilnu odluku. Okrivljenica u tom kontekstu prije svega predlaže, a kako je to ranije i navedeno, da sud službenim putem zatraži pod MUP RH, I. Policijske postaje Zagreb-Centar, Ul. kneza Branimira 4, očitovanje tko je, kada i kako (za što), prijavio predmetni događaj, te o postupanju policijskih službenika kao i izvedenom zaključku i poduzetim radnjama uz obrazloženje njihovog poduzimanja, odnosno nepoduzimanja. Da je izvjesna sklonost izvrtanju činjenica od strane osobe iz predmetnog caffe bara, jasno proizlazi iz povijesti njihovog remećenja javnog reda i mira i time uznemiravanja susjedstva, te niza podnesenih prijava protiv njih. Potpuno je jasno da je konobar problematičnog caffe bara ponovno iskoristio priliku da pred policijskim službenicima odgovornost prebaci na okrivljenicu i zapravo je lažno prijavi kako bi izbjegao posljedice svog ponašanja, kako osobno tako i u kontekstu postupanja predmetnog caffe bara. Da se radi o iznimno problematičnom ugostiteljskom objektu koji se kontinuirano već godinama oglušuje na bilo kakvo upozorenja i zamolbe, proizlazi iz činjenica koje okrivljenica iznosi u nastavku svoje obrane. K tome se nije moguće oteti dojmu, odnosno izbjeći opravdanu sumnju da vlasnici i voditelji predmetnog caffe bara uživaju određen stupanj institucionalne zaštite, s obzirom da se njihova postupanja nastavljaju u kontinuitetu bez obzir na niz podnesenih prijava i očito kršenje niza propisa kojima je uređeno poslovanje ugostiteljskih objekata. U svrhu dokazivanja upravo iznesenih navoda o podnesenim prijavama okrivljenica u spis dostavlja Prigovore koje je njen otac podnio načelniku I PP Zagreb – Centar, GA. Nakon podnesenih prigovora na nepostupanje I PP Zagreb – Centar, okrivljenica je zajedno sa svojim ocem prisustvovala sastanku s načelnikom policije te su se i tom prilikom požalili na nepostupanje navedene policijske postaje. Iz predmetnih prigovora je razvidno da problemi traju više godina, da ne uključuje samo buku, već i nanošenje štete imovini obitelji okrivljenice, kao i nanošenje štete suvlasnicima predmetne zgrade, onemogućavanje suvlasnicima korištenje zajedničkih dijelova zgrade, uzurpiranje zajedničkih dijelova zgrade, te gomilanje smeća i nepridržavanje osnovnih sanitarnih uvjeta čime ugrožavaju i zdravlje suvlasnik predmetne zgrade, a konačno je razvidna i pasivnost i inertnost nadležnih institucija. Osim prigovora okrivljenica dostavlja i jednu od potvrda MUP RH o podnesenoj prijavi iz koje proizlazi da je njezin otac prijavio buku od izvođenja građevinskih radova u kasnim večernjim satima u caffe baru, a koju buku su čule i okrivljenica te njezina sestra AA te nekoliko fotografija. Okrivljenica je prijavila isti štetni događaj, koji se dogodio na drugi datum, budući da su navedeni građevinski radovi trajali oko tjedan dana. Kao i njezin otac, okrivljenica je dobila potvrdu I. policijske postaje da nisu utvrđeni elementi kaznenog djela i prekršaja. Okrivljenica također na iste okolnosti predlaže saslušati i svjedoke koji o predmetnim problemima imaju izravna saznanja ili su i sami žrtve opisanih postupaka i načina rada predmetnog caffe bara. Pored toga okrivljenica ukazuje da je dodatni dokaz protupravnih postupanja osoba iz predmetnog caffe bara, te njihova sklonost manipulacijama i prikazivanjem stanja drugačijima od onog kakvo ono doista jest i činjenica da se najblaže rečeno miješaju u poslovanje ostalih poslovnih subjekata koji svoje poslovne prostore imaju u susjednim objektima, pa je tako odgovorna osoba predmetnog caffe bara prisilno onemogućio korištenje dijela ulice kao terase drugog, susjednog ugostiteljskog objekta Fiorito, usprkos tome što je predmetni susjedni ugostiteljski objekt ishodio potrebnu dozvolu nadležnog gradskog ureda za korištenje dijela ulice za svoju terasu te za to uredno platio utvrđenu naknadu. Okrivljenica zaključno ističe da sve navedene okolnosti koje je iznijela u svojoj pisanoj obrani te dokaze kojima je svoje navode potkrijepila svakako predstavljaju olakotne okolnosti koje treba uzeti u obzir ukoliko bi sud ipak utvrdio odgovornost okrivljenice i koje svakako trebaju utjecati na najblaže kažnjavanje okrivljenice, odnosno izricanje joj najblaže moguće kazne. Izricanje predložene novčane kazne ugrozilo bi osnovne životne potrebe okrivljenice i njezine obitelji. Uslijed navedenog okrivljenica predlaže da Naslovni sud uzme u obzir navode ove pisane obrane, izvede predložene dokaze, te nakon provedenog dokaznog postupka okrivljenicu oslobodi od optužbe u cijelosti, a podredno ukoliko bi ipak utvrdio da postojanje njene odgovornosti da primjenom odredbe čl. 38. Prekršajnog zakona istu oslobodi kazne, odnosno podredno izrekne joj najblažu sankciju primjenom ovlaštenja iz čl. 37. istog Zakona.

5. U dokaznom postupku Sud je pročitao obavijest počinitelju prekršaja, po čl. 109.a Prekršajnog zakona, str. 4 spisa, pročitao je Zapisnik o ispitivanju svjedoka, str. 5 - 7 spisa i potvrdu poslodavca da je okrivljenica bila na radnom mjestu predmetne prilike, te dokumentaciju dostavljenu uz pisanu obranu okrivljenice, str. 21 – 29 spisa, razgledao je fotografiju dostavljenu uz pisanu obranu, str. 30 spisa, pročitao je daljnje dokaze dostavljene uz obranu, str. 31 – 32 spisa, razgledao fotografiju na str. 33 spisa, pročitao je očitovanje tužitelja od 19. svibnja 2025., str. 35 – 38 spisa, ispitan je svjedok VA, str. 41 – 42 spisa, te je pročitana prekršajna evidencija okrivljenice.

6. Svjedok VA je iskazao da se sjeća predmetnog događaja, bila je nedjelja, rano jutro, oko 8 sati i to pet minuta prije osam, odnosno nešto prije osam, lokal je još bio zatvoren i nije još počeo raditi. Na poseban upit Suda od kada radi caffe bar OLD MINER izjavljuje da lokal ima radno vrijeme svaki dan od 8:00 do ponoć i to piše uredno na vratima, s iznimkom da petak i subota rade do 02:00 ujutro. Na daljnji upit Suda svjedok je izjavio da nedjeljom rade od 8 i nikad ranije ne otvaraju. Naime, tog jutra on je otključao vrata lokala, ali ih nije otvarao jer još nije počelo radno vrijeme nego je pripremao lokal unutra i bio je sam. U jednom momentu ušla je jedna ženska osoba, te se počela žaliti na buku, počela mu je govoriti: Koji kurac nabijam muziku, da mi pička materina, da oni ne mogu spavati ujutro. Na dodatni upit Suda izjavljuje da je zaista upalio muziku ujutro, ali nije bila glasna. Nakon što mu je ta ženska osoba vrlo ružno opsovala na to je on njoj izjavio: "Droljo odjebi iz lokala". Na to je ta ženska osoba uzela čašu u ruku i bacila je o šank, čaša se razbila, na što ju je on pitao: "Da li želiš da te odrobijam tu na pragu?". Na to je ta ženska osoba izašla iz lokala upućujući mu salvu psovki u kojima je spominjala mamu i tako dalje. Kada je čistio staklo u lokalu razrezao se dva puta, a nakon nekog vremena je policija došla njemu u lokal jer je ta ženska osoba izjavila da se boji za svoj život i ona je zvala policiju. Na daljnji upit Suda izjavljuje da je on dao iskaz na policiji i to u prvom ili drugom mjesecu 2025., ne sjeća se točno. Nakon što mu Sud daje na uvid zapisnik o ispitivanju svjedoka na kojem je on dao svoj iskaz, str. 5 -7 spisa, nakon što razgledava zapisnik izjavljuje da je to zaista njegov iskaz i to je izjavio odmah istoga dana nakon što je policija po pozivu same ženske osobe koja je zvala policiju došla njemu u lokal. Taj iskaz dao je u samom lokalu na licu mjesta neposredno nakon događaja i potpisao. Napominje da je kasnije, nakon mjesec - dva, ne može se sjetiti točno kada, ponovno pozvan u policiju u svojstvu okrivljenika jer je navodno prijavljen od te ženske osobe za prijetnju, te na daljnji upit ne zna što je s tim postupkom jer ga kasnije nitko više nije zvao. Na daljnji upit Suda izjavljuje da je predmetne prilike prijavljena ženska osoba bacila čašu, a nije bacila pepeljaru jer je to krivo mislio, pa je valjda i krivo rekao kod davanja iskaza. Naime, pepeljara je stajala na šanku, a ta ženska osoba se nagnula preko šanka, uzela čašu i bacila je u njegovom smjeru, ali ga nije pogodila, već se čaša razbila. Na daljnji upit Suda izjavljuje da u trenutku događaja nije bio nitko u lokalu od gostiju niti od osoblja jer lokal još nije radio, bila su zatvorena vrata, a unutra su bili samo on i ta ženska osoba koja je samovoljno ušla.

7. Okrivljenica je, nakon što je upoznata s iskazom svjedoka, završno predložila da je se oslobodi od odgovornosti.

8. Nakon provedenog postupka, analizom obrane okrivljenice, te analizom provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud nije utvrdio da bi okrivljenica predmetne prilike svojim ponašanjem ispunila bitna obilježja prekršaja remećenja javnog reda i mira, na naročito drzak i nepristojan način, kako joj se stavlja na teret optužbom.

9. Naime, Sud je analizirajući obranu okrivljenice, zajedno sa iskazom svjedoka VA, konobara iz predmetnog caffe bara, kao i temeljem Zapisnika o ispitivanju svjedoka, dakle iskaza konobara pred policijom, nesporno utvrdio da se predmetni događaj odvijao 12. siječnja 2025., konkretno u nedjelju, a ne 10. siječnja 2025. odnosno u petak, kako je to u optužbi navedeno. Nadalje, upravo temeljem iskaza svjedoka, konobara, predmetni događaj odvijao se unutar caffe bara, za vrijeme dok caffe bar još nije započeo s radom, ujutro prije 8:00 sati, te u caffe baru nije bilo još nikoga, osim konobara i okrivljenice koja je nepozvano ušla unutra žaleći se na buku.

10. Dakle, slijedom podudarnih dokaza dostavljenih od tužitelja, odnosno iskaza svjedoka pred policijom gdje je ispitan 12. siječnja 2025. od 8:45 pa do 8:50, kada je izjavio da je okrivljenica ušla u caffe bar tog dana nakon pol osam kada je pripremao caffe bar za rad, te temeljem obrane okrivljenice koja taj dio kronologije događaja i potvrđuje, navodeći da je bila nedjelja, a ne 10. siječnja 2025., odnosno petak, kao i temeljem detaljnog iskaza svjedoka konobara pred Sudom koji dodatno potvrđuje da je bila nedjelja, prije otvaranja caffe bara, Sud je nesporno utvrdio da djelo na način kako se stavlja na teret okrivljenici nema sva bitna obilježja remećenja javnog reda i mira, pa niti na naročito drzak i nepristojan način.

11. Naime, caffe bar je po definiciji tzv. ograničeno javno mjesto, te ima obilježja javnog mjesta tek za vrijeme radnog vremena, a za vrijeme dok caffe bar ne radi, svako nedozvoljeno ponašanje unutar tog prostora nema obilježja remećenja javnog reda i mira, ako se posljedice nisu reflektirale izvan tog prostora, na ulici ili trgu, odnosno na neograničenom javnom mjestu.

12. Obzirom da je tužitelj u optužbi očito pogrešno naveo datum događaja kao 10. siječnja 2025., iako je nesporno da je događaj bio 12. siječnja 2025. u nedjelju izvan radnog vremena, taj pogrešni podatak Sud nije ispravljao jer se radi o vremenu počinjenja prekršaja, kao konstitutivnom elementu prekršaja, a nije ga u tijeku postupka ispravio niti tužitelj, jer se nije odazivao na rasprave.

13. Međutim, i pod pretpostavkom da je tako pogrešno vrijeme počinjenja prekršaja ispravljeno na 12. siječnja 2025., Sud ne bi utvrdio elemente predmetnog prekršaja remećenja javnog reda i mira, obzirom da u optužbi nije navedeno da bi se posljedice eventualno nedozvoljenog ponašanja okrivljenice reflektirale u javnosti, odnosno izvan caffe bara koji u momentu događaja nije radio, pa nema obilježja javnog mjesta. Naime, posljedica dostupnosti neprimjerenog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja.

14. Imajući u vidu da je Sud u tijeku dokaznog postupka utvrdio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj, jer nema sva bitna obilježja, Sud nije dalje provodio dokaze utvrđujući točno činjenično stanje vezano za samo postupanje okrivljenice, kao i njezine navode o prijavi prijetnje od strane svjedoka konobara VA.

15. Slijedom navedenoga, obzirom da je Sud utvrdio da djelo kako se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj, Sud je istu oslobodio optužbe temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona.

16. S obzirom da je okrivljenica oslobođena optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 4. rujna 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ana Pavlek

Ivana Šurjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljenica: FA, [adresa]

2. tužitelju: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I policijska postaja Zagreb, Zagreb

3. pismohrana-ovdje