REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-2163/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja ED, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Valter Šram, odvjetnik u Puli, Santoriova 30, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Hrvoje Alagić, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayera 14C, radi građevinske dozvole, 4. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/24-02/399, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 25. rujna 2024.

II. Poništava se građevinska dozvola Istarske županije, Grada Poreča, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000083, URBROJ: 2163-6-10/04-24-0013 od 29. ožujka 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

III. Prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku obvezno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove ovog upravnog spora u visini od 2.500,00 EUR (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom Istarske županije, Grada Poreča, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000083, URBROJ: 2163-6- 10/04-24-0013 od 29. ožujka 2024. dozvoljava se investitoru ĐD iz [adresa] ovdje zainteresiranoj osobi) građenje zgrade stambene namjene, 3.b. skupine, poluugrađena obiteljska kuća s dva stana, na postojećoj građevnoj čestici k. č. [katastarska čestica] (broj katastarske čestice u novoj izmjeri je k. č. [katastarska čestica], stari broj čestice u trenutku podnošenja zahtjeva je bio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina] ([adresa]) u skladu s glavnim projektom, zajedničke omake Q-392022 koji je sastavni dio ove građevinske dozvole za koji je glavni projektant SD, mag.ing.arch. broj ovlaštenja A 4869.

2. Pobijanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/24-02/399, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 25. rujna 2024. odbijena je žalba tužitelja.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika te izdane građevinske dozvole, tužitelj u tužbi te kasnijem tijeku spora navodi da je vlasnik stana u prizemlju susjedne zgrade, koja svojom zapadnom međom graniči s nekretninom na kojoj se planira gradnja temeljem sporne građevinske dozvole. Ističe da se u slučaju izgradnje predmetne građevine zakloniti izvor sunčeve svjetlosti stanu tužitelja, te time nanijeti velika imovinska šteta narušenjem vrijednosti vlastite imovine, pri čemu se poziva na zapisnik o pregledu i ispitivanju prirodne svjetlosti kojim je utvrđeno da tužiteljev stan već sada u pogledu svjetlosti ne ispunjava zakonske uvjete, koje će se stanja dodatno pogoršati. Navodi da je predmetna građevinska dozvola donesena suprotno odredbama prostorno planske dokumentacije Urbanističkog plana uređenja naselja [adresa]- St. Lindi - izmjene i dopune („Službeni glasnik Grada Poreča” br. 12/11, 04/17 i pročišćeni tekst 05/17), te Generalnog urbanističkog plana Grada [adresa], budući da je gradnja predviđena na samoj međi, na način da bi buduća zgrada bila naslonjena na susjednu stambenu građevinu tužitelja, što će narušiti statiku potonje te prouzrokovati oštećenja prilikom građenja. Nadalje ističe da je sporna građevina projektirana na način da je na južnoj strani duža u odnosu na postojeću (tužiteljevu) građevinu, te da je u tom produljenom dijelu valjalo poštivati udaljenost od minimalno 4 m od zajedničke međe, ili pak zgradu projektirati sjevernije. Zaključno navodi da je odredbama Urbanističkog plana uređenja naselja [adresa]- St. Lindi - izmjene i dopune te Generalnog urbanističkog plana Grada [adresa] propisano da se nove građevine po gabaritima i izgledu moraju uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina, što u konkretnom slučaju nije ispunjeno. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i izdanu građevinsku dozvolu, te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljima.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. MD, koji kao investitor predmetne građevinske dozvole u ovome sporu ima status zainteresirane osobe, u dostavljenom odgovoru na tužbu te kasnijem tijeku spora osporava osnovanost tužbenih navoda. Ističe da je sukladno kartografskom prikazu 4. UPU-a, oznaka D-dvojne građevine, na predmetnoj lokaciji dopuštena gradnja poluugrađenih zgrada, a uvidom u situacijski prikaz planirana se građevina planira graditi na međi s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je i postojeća zgrada već izgrađena na međi. Udaljenost zgrade od ostalih međa sukladna je čl. 68. st. c) UPU naselja [adresa] – St. Lindi, kojim je definiran gradivi dio građevne čestice na način da udaljenost zgrade od susjedne građevne čestice mora biti minimalno 4 metra, a iznimno može biti i manji od 4 metra ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za građevinu (stabilnost, zaštita od požara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl.), te je planirana zgrada na istočnoj strani na međi bez otvora jer je takva gradnja dozvoljena sukladno kartografskom prikazu 4. UPU-a, te je od sjeverne međe udaljena 4,02 metra, dok je od zapadne međe udaljena 4,31 metar i nalazi se u gradivom dijelu. Nadalje ističe da nepravilan oblik predmetne susjedne zgrade ne može uvjetovati planiranu gradnju na međi jer je predmetna zgrada zadovoljila uvjete gradnje na međi, kao i udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca, a budući da je građevinski pravac udaljen 5,60 metara od regulacijske linije, te je zgrada smještena unutar gradivog dijela građevne čestice. Zaključno navodi da se sukladno Pravilniku o kontroli projekta ("Narodne novine" broj 32/14) propisuje obveza izrade kontrole projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti nosivih konstrukcija i temeljnog tla, kada se planira gradnja neposredno uz postojeću građevinu, a koje Izvješće o kontroli glavnog projekta je priloženo u spisu predmeta pravomoćne građevinske dozvole. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva te obvezivanje tužitelja na naknadu troškova upravnog spora.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 28. kolovoza 2025., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te zamjenice opunomoćenika zainteresirane osobe, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je u smislu čl. 6. ZUS-a strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se u tijeku spora isti sasluša kao stranka, smatrajući da se predloženim dokazom ne bi mogle utvrditi pravno relevantne okolnosti.

8. Razmatrajući sva sporna pitanja ovoga spora, sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je predmetni postupak pokrenut zahtjevom zainteresirane osobe od 11. travnja 2023., povodom čega je izdana sporna građevinska dozvola.

10. Sukladno odredbi čl. 110. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti,

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja,

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta,

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom,

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba,

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegovog sadržaja odnosno zamjena njegovih dijelova, te 7. je donesen urbanistički plan uređenja ako se dozvola izdaje na području za koji je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

11. Prostorni planovi koje ima u vidu odredba čl. 110. st. 1. t. 4. Zakona o gradnji u konkretnom slučaju su Prostorni plana uređenja Grada [adresa] - II. Izmjene i dopune („Službeni glasnik Grada Poreča" br. 14/02, 08/06, 07/10 i pročišćeni tekst 08/10.), Generalnim urbanističkim planom Grada [adresa]- ii. Izmjene i dopune („Službeni glasnik Grada Poreča" br. 11/01, 09/07, 07/10 i pročišćeni tekst 09/10.), Urbanistički plan uređenja naselja [adresa]- izmjene i dopune („Službeni glasnik Grada Poreča" br. 12/111, 04/17, i pročišćeni tekst 05/17).

12. Tužitelj smatra da glavni projekt koji je sastavni dio sporne građevinske dozvole u pogledu lokacijskih uvjeta nije izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, ističući da bi sporna poluugrađena građevina u dijelu u kojem nije prislonjena na susjednu (tužiteljevu) građevinu trebala biti udaljena od zajedničke međe minimalno 4,00 m, odnosno oblikom i položajem se uskladiti sa zgradom tužitelja. Također smatra da će izgradnja sporne građevine narušiti statiku i dovesti do oštećenja na susjednoj zgradi, kao i umanjiti količinu prirodnog svjetla koje dopire u tužiteljev stan te mu pritom nanijeti štetu.

13. Iznijeti navodi su djelomično osnovani.

14. Predmetna čestica koja je predmetom planirane gradnje nalazi se u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja naselja [adresa] - St. Lindi - izmjene i dopune, i to prema kartografskom prikazu 1. „korištenje i namjena prostora„ UPU-a, u zoni stambene namjene (S); prema kartografskom prikazu 3. „Uvjeti i korištenje" UPU-a, u zoni postojeći izgrađeni dio naselja (održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje postojećih građevina s mogućnošću gradnje novih građevina); a prema kartografskom prikazu 4. „Način i uvjeti gradnje", čestica se nalazi u zoni s mogućnošću gradnje VO (jednoobiteljskih, obiteljskih i višeobiteljskih kuća), SS-slobodnostojeći način gradnje D-dvojne građevine.

15. Upravna tijela utvrđuju da je glavni projekt usklađen s odredbama citiranih prostornih planova, posebice s odredbom čl. 68. Urbanističkog plana uređenja naselja Varvari - St. Lindi - izmjene i dopune.

16. Odredbom čl. 68. citiranog UPU naselja Varvari - St. Lindi glasi:

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi u “Postojećem izgrađenom dijelu naselja” izuzimaju se od odredbi 4.2.1 do 4.2.4. te se uvjeti za njihov smještaj i način gradnje utvrđuju na slijedeći način:

- unutar granica iz stavka 1. ove odredbe može se dozvoliti interpolacija i nova gradnja na slobodnim građevnim česticama radi popunjavanja postojećih ulica i građevinskih sklopova,

- rekonstruirane i nove građevine se moraju uskladiti s položajem na građevnoj čestici, te gabaritom uklopiti u oblike i veličinu postojećih susjednih građevina,

a) VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE:

- površina građevne čestice mora zadovoljavati slijedeće uvjete:

-- jednoobiteljske građevine i obiteljske kuće:

-slobodnostojeće građevine: min 500 m2

-poluugrađene (dvojne) građevine: min 350 m2

-- višeobiteljske građevine:

- slobodnostojeće: min 700 m2

b) GRAĐEVNI PRAVAC određuje se tako da se podudara s građevinskim pravcima susjednih građevina ako su one na istom pravcu, da se podudara s jednim od građevinskih pravaca susjednih građevina ili se određuje u pojasu između građevinskih pravaca susjednih građevina. Tako određen građevinski pravac ne može biti na udaljenosti manjoj od 5 m niti većoj od 15 m od regulacijskog pravca

- iznimno, građevni pravac može se odrediti i na udaljenosti i većoj od 15 m ako se podudara s građevinskim pravcima susjednih građevina kada su one na istom pravcu, ako se podudara s jednim od građevinskih pravaca susjednih građevina ili se određuje u pojasu između građevinskih pravaca susjednih građevina;

- iznimno u slučaju kada se građevinski pravac susjednih građevina ne može utvrditi građevinski pravac određuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca najmanje 7 m, a najviše 15m.

c) GRADIVI DIO GRAĐEVNE ČESTICE određen je s jedne ili više strana građevnim pravcem, a od granice susjedne građevne čestice mora biti udaljena min 4 m. - iznimno, udaljenost od granice susjedne građevne čestice može biti i manja od 4 m ukoliko se ne pogoršaju bitni zahtjevi za građevinu ( stabilnost, zaštita od požara, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i sl) na susjednim građevnim česticama, ali ne manje od 3m ukoliko se na toj strani planiraju otvori, d) IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE

- najviše 30 % za građevne čestice do 800m2

- za građevne čestice preko 800 m2 najviše 240m2

e) SMJEŠTAJ VOZILA - osigurati na vlastitoj parceli,

17. Upravna tijela utvrđuju da je glavni projekt u pogledu svih lokacijskih uvjeta (veličina građevne čestice, koeficijent izgrađenosti građevne čestice, gradivi dio građevne čestice, visina građevine, broj nadzemnih etaža, te građevni pravac) usklađen s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, te da su posljedično ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole.

18. Međutim, iako je i stavu ovoga Suda predmetni glavni projekt u pogledu numeričkih odrednica (kig, kis, veličina građevne čestice..) usklađen s citiranim prostornim planom, Sud smatra da su upravna tijela propustila primijeniti odredbu čl. 68. st. 1. al. 2. UPU-a, te utvrditi je li planirana nova građevina usklađena s položajem na građevnoj čestici sa susjednom građevinom, te je li gabaritom uklopljena u oblik i veličinu postojeće susjedne građevine.

19. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je susjedna građevina (u kojoj stan ima tužitelj) poluugrađena (dvojna) građevina nepravilnog oblika, koja se svojim volumenom djelomično pruža po međi s nekretninom zainteresirane osobe, a djelomično odmiče od nje, tako da je u južnom dijelu formiran svojevrsni polukružni oblik, koji niti jednim dijelom nije prislonjen na među.

20. S druge strane, planirana građevina projektirana je kao građevina pravokutnog oblika, koja se dužom stranom djelomično prislanja na susjednu građevinu, a potom nastavlja slobodno po međi, bez odmicanja.

21. Imajući u vidu da je tužitelj prigovore glede oblika planirane građevine i njezinog odstupanja od susjedne građevine i neusklađenosti s prostornim planom isticao još u postupku izdavanja građevinske dozvole i žalbi, a da upravna tijela u postupku nisu razmotrila usklađenost glavnog projekta s odredbom čl. 68. st. 1. al. 2. UPU, to se pobijano rješenje tuženika i građevinska dozvola za sada ne mogu ocijeniti zakonitim. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a poništiti pobijano rješenje tuženika i građevinsku dozvolu, te imajući u vidu prirodu stvari, predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom je postupku prvostupanjsko tijelo dužno primijeniti odredbu čl. 68. st. 1. al. 2. UPU-a, pri čemu će prvotno utvrditi ima li (tužiteljeva) susjedna građevina status postojeće građevine u smislu čl. 3. st. 1. t. 23. Zakona o gradnji, a potom, ukoliko ima, utvrditi je li planirana nova građevina usklađena s položajem na građevnoj čestici sa susjednom građevinom, te je li gabaritom uklopljena u oblik i veličinu postojeće susjedne građevine.

22. Što se tiče preostalih tužiteljevih prigovora, iste Sud nalazi neosnovanima. Naime, glede prigovora o (budućem) narušenju statike te oštećenju tužiteljeve zgrade, ističe se da je spisu predmeta priloženo Izvješće o kontroli glavnog projekta Revizija118_23_Isp2_Erevid – Izvješće o kontroli glavnog projekta s obzirom na mehaničku stabilnost, a evetualne nepravilnosti tijekom gradnje u nadležnosti su građevinskog inspektora. Zaključno, u pogledu umanjenja svjetlosti u tužiteljevom stanu, isti i sam navodi da je postojeća količina već nedostatna, a što se ne može pripisati novoj zgradi, već nedostacima u projektiranju ili izvođenju postojeće.

23. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa). Budući da je tužitelj u predmetnom sporu uspio u cijelosti, to je istome priznat kao opravdan i nužan trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe te pristupa na održano ročište za raspravu, u zatraženoj visini od 500 bodova (1.000,00 EUR) po svakoj radnji, uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (500,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 EUR.

24. Budući je zainteresirana osoba izgubila u sporu, to istoj ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora.

25. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 4. rujna 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv t. I., II. i III. izreke ove presude žalba nije dopuštena, dok je protiv t. IV i V. izreke ove presude dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjerka za Sud i sve stranke, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Valteru Šramu, odvjetniku u Puli, Santoriova 30

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

- opunomoćeniku zaint. osobe Hrvoju Alagiću, odvjetniku u Vukovaru, J. J. Strossmayera 14C